You are on page 1of 12

Predložak za laboratorijske vježbe iz Fizike 2

Zvučni valovi 1

Cilj vježbe
Upoznavanje s fizikalnim pojavama rezonancije i interferencije valova zvuka, te mjerenje brzine
zvuka u zraku.

Zvučni valovi
1. Teorijski dio
U prirodi se valno gibanje javlja u različitim oblicima: valovi na vodi, zvučni valovi,
elektromagnetski valovi i dr. Općenito, val je poremećaj, koji se širi iz izvora vala, pri čemu se
energija prenosi s čestice na česticu sredstva. Pri tome čestice sredstva ne putuju zajedno s valom,
već se samo prenosi energija. Ako se energija prenosi tako da čestice sredstva titraju okomito na
smjer širenja vala govorimo o transverzalnim valovima, a ako čestice sredstva titraju u smjeru
širenja vala radi se o longitudinalnim valovima.
U užem smislu, zvuk je mehanički longitudinalni val kojeg čuje ljudsko uho. Međutim,
definicija zvuk u širem smislu nije ograničena područjem čujnosti, koje se za ljudsko uho kreće u
rasponu od 20 Hz do 20 kHz. Za prijenos zvuka s jednog mjesta na drugo potrebno je sredstvo
(kruto, tekuće, plinovito). Stoga se zvučni valovi ne šire vakuumom, za razliku od radiovalova, koji
su elektromagnetske prirode i nije potrebno sredstvo za njihovo širenje (svjetlost se širi u
vakuumu). Zvuk je, zapravo, promjena tlaka koja se širi elastičnim sredstvom.
Poremećaj koji nastane u izvoru zvučnog vala (glazbeni instrumenti, govor, buka...)
uzrokuje promjenu tlaka u sredstvu kojim se širi, što se manifestira zgušnjenjem (razrjeđenjem)
sredstva. Tako zvučni val, zahvaljujući elastičnoj vezi koja postoji među molekulama sredstva,
dopire do našeg uha i izaziva titranje membrane bubnjića. Bubnjić titra istom frekvencijom kao što
je frekvencija zvučnog vala. Tu pojavu maksimalnog prenošenja energije s jednog sredstva na
drugo, kada su im frekvencije jednake, nazivamo rezonancija. Ona može imati korisne učinke, npr.
pri prijenosu i prijemu televizijskog i radio programa, ali i štetne, jer zbog izjednačavanja
frekvencija dvaju sustava i maksimalnog prenošenja energije pri tome može doći do pucanja i
lomova u strukturi materijala (čaša, most) (rezonancija).
Stojni val
Stojni val nastaje interferencijom dvaju valova jednake amplitude i jednake frekvencije, a
time i jednake valne duljine, koji na istom pravcu putuju jedan nasuprot drugome. Stojni se val
može dobiti tako da se progresivni val reflektira na jednom kraju žice, vrati natrag i zbroji s
upadnim valom (sl. 1).

Slika 1.
Jednadžba upadnog vala je:

su  A sin t  kx 

(1)

u točki A gdje je x=0). Amplituda stojnog vala bitno ovisi o duljini cijevi. Rezonancija Uzmimo staklenu cijev (sl. Točke koje stalno miruju (čvorovi vala) su određene mjestima gdje je n n (5) sin kxn  0  xn   . Ako je ta duljina tako izabrana da val poslije dvostrukog odbijanja. Po gornjem izrazu.. k 2 Takav val se naziva stojni val. sa ploče B. ako znamo fazu 0 u nekoj točki (npr.. (2) Njihova suma. m  0.1.. Kod koherentnog vala. Razlika faza =0-1 je jednaka: 4L  2L    2   . U cijevi se gibaju dva vala: jedan polazi s lijeva.Predložak za laboratorijske vježbe iz Fizike 2 Zvučni valovi 2 On će se na kraju žice reflektirati mijenjajući pritom fazu za  i vratiti natrag u smjeru osi x: sr  A sint  kx      A sint  kx . faza titranja u točki A uslijed primarnog vala je 0=2t/T. Ovdje je značajno da u cijevi imamo koherentan val. Odnosno. (4) s  2 A sin kx cos t . jer se vrijeme i položaj pojavljuju u dva različita faktora.2. amplituda stojnog vala u cijevi će se tijekom vremena stalno povećavati. Razmak dvaju susjednih čvorova je jednak n /2. rezultantni val je: (3) s  su  sr  Asint  kx  sint  kx.) čiji je desni kraj B zatvoren. Ta maksimalna titranja dobivamo na mjestima gdje je:  (6) sin kxm  1  xm  2m  1 . daje konstruktivnu interferenciju.      (8) . pojačavanje. no to je gibanje uvijek simetrično. 4. Stojni val prema tome ima energiju. reflektirani. Slika 4. a drugi. tako da je rezultantni tok energije kroz svaku točku jednak nuli.. Mjesta koja najjače titraju nazivaju se trbusi stojnog vala. n  0. tj.2. npr. dok je faza titranja u A uslijed sekundarnog vala jednaka 1=2(t/T2L/) jer je ovaj dva puta prešao duljinu cijevi. najprije u B a zatim u A. od ploče A. Interferencijom ta dva vala nastaje stojni val.1. a na lijevom kraju A se nalazi pločica koja treperi pod utjecajem vanjske sile. To više nije progresivni val. onda pomoću formule  t x   2    (7) T   možemo izračunati fazu u proizvoljnoj točki x. ali ju ne prenosi iz jedne točke u drugu.. membrane zvučnika. Točke u stojnom valu ili stalno miruju ili se stalno gibaju.. 4 Stojni se val ne giba i ne prenosi nikakvu energiju.

n  1. Ako uzmemo n = 1.67.. koji ovisi o elastičnim osobinama tijela. za dvoatomne .. n Rezonantna frekvencija je tada nc (12) fr  . Sva tijela konačnih dimenzija imaju svoj karakterističan spektar rezonantnih frekvencija. primarni i sekundarni (već dvostruko odbijeni) val međusobno poništavaju što se događa ako je =(2n+1). posredstvom pločice A dospijeva u cijev. Energija koja iz vanjske sredine. itd.2.4. a skup svih valnih duljina spektar rezonantnih valnih duljina. onda se valna duljina i frekvencija nazivaju prvi harmonici te izrazi (11) i (12) poprimaju oblik: (13) r  2 L c c (14) fr   2 L r c  r  f r (15) gdje je c brzina zvuka u zraku. tu i ostaje. U slučaju rezonancije je obrnuto.. Općenito možemo reći da rezonancija nastaje ako na tijelo djeluje neka vanjska periodična sila i ako se ritam sile uskladi s ritmom titranja tijela. 2L gdje je c brzina zvuka u zraku.2.Suprotan slučaj od rezonancije imamo ako se na izvoru vala. n  1.. a L udaljenost između dva čvora (trbuha). uvjet rezonancije je duljina cijevi jednaka cjelobrojnom produktu polovina valnih duljina   / 2  . omjer specifičnih toplinskih kapaciteta plina pri konstatnom tlaku i konstantnom volumenu.3.  valna duljina. Skup svih rezonantnih frekvencija zove se spektar rezonantnih frekvencija. tj.3.   2n  2L  (9) 2    2  n ili :     (10) L  n . Ta energija se u cijevi akumulira. ako je razlika faza jednaka cjelobrojnom produktu 2.. Brzina zvuka u plinu Brzina zvuka u plinu ovisi o temperaturi i vrsti plina. valna duljina i frekvencija nazivaju se drugi harmonici. 2. tj. L udaljenost između dva čvora (trbuha).. 2 Pojava pri kojoj u cijevi imamo maksimalnu amplitudu stojnog vala nazivamo rezonancija.3. a f frekvencija zvuka. uvjet za rezonanciju je: 2L (11) r  . na pločici A. prema izrazu: RT v  (16) M gdje je  = cp/cv je adijabatski koeficijent. Stojni val u cijevi tada ima najmanju amplitudu. n  1. U ovom slučaju cijev stalno vraća vanjskoj sredini erengiju koju preko pločice A prima.. Znači da rezonancija u cijevi nastaje pri velikom broju frekvencija i odgovarajućih valnih duljina. Za jednoatomne plinove iznosi 1. pretvorbe valne energije u toplinsku.Predložak za laboratorijske vježbe iz Fizike 2 Zvučni valovi 3 Maksimalno pojačanje titranja nastaje. o geometrijskim dimenzijama tijela i o graničnim uvjetima... Za n = 2. Dakle. i amplituda stojnog vala bi rasla do beskonačne vrijednosti kada ne bi bilo disipacije. onog vala koji emitira lijeva strana (u cijevi). Ako imamo cijev zadane duljine.

3.Predložak za laboratorijske vježbe iz Fizike 2 Zvučni valovi 4 plinove (i za zrak) 1.97 103 kg/mol  . R je univerzalna plinska konstanta. T sobna temperatura (u kelvinima). koja iznosi 8. Kundtova cijev je staklena cijev. Eksperimentalni dio Određivanje brzine zvuka pomoću Kundtove cijevi Brzina zvučnih valova određuje se pomoću Kundtove cijevi (sl. T0 (18) gdje je v0 brzina zvuka na temperaturi 0°C. 3. a za višeatomne plinove 1. (17) gdje je  valna duljina. zvučnika. koristeći pri tome relaciju: v  f . Brzine zvuka na sobnoj temperaturi i temperaturi 0°C povezane su sljedećom relacijom: T v  v0 . mjerne vrpce. Eksperimentalni postav sastoji se od: kundtove cijevi. odnosno plinu koji se nalazi u Kundtovoj cijevi. v brzina zvuka na sobnoj temperaturi. a v brzina zvuka na sobnoj temperaturi. Slika 2.314 JK-1mol-1. držača. Pomjeranjem ovog čepa podešava se dužina zračnog stuba u cijevi. Na krajevima štapa se nalaze metalne pločice. . 2. Na drugom kraju cijevi postavljen je metalni štap učvršćen na sredini. Generator zvučnih frekvencija daje naizmjeničnu struju. a M molarna masa plina  M  28. dužine oko 1 m. dok je uz drugu pločicu postavljen mali elektromagnet koji se napaja iz generatora zvučnih frekvencija i služi za izazivanje prinudnih oscilacija. 2). T0 = 273 K. proces je adijabatski. Eksperimentalni postav Mjerenjem udaljenosti između dva brijega vala i očitavanjem rezonantne frekvencije (sl. odnosno električne oscilacije čija se frekvencija može podešavati. Jedna od pločica ulazi u staklenu cijev. zatvorena sa jedne strane pokretnim čepom.4. f rezonantna frekvencija. tj.) određuje se brzina zvuka u zraku. T apsolutna temperatura. generatora zvučnih valova. Gornji se izraz dobije kad se pretpostavi da je prilikom širenja zvuka kroz plin izmjena topline zanemariva.

Predložak za laboratorijske vježbe iz Fizike 2 Zvučni valovi 5 Slika 3. 4. korak: Mjerenje ponovite 10 puta povećavajući pri tom frekvenciju za 100 Hz. korak: Nastavite s pomicanjem klipa sve dok ne naiđete na sljedeće pojačanje zvuka (drugi trbuh). Shema postava  Postupak pri mjerenju sastoji se od nekoliko koraka: 1. korak: Obilježite položaj klipa na kojem je intenzitet zvuka maksimalan. korak: Postavite klip Kundtove cijevi na početak cijevi. korak: Pomičete klip pažljivo prema kraju Kundtove cijevi pri čemu se intenzitet zvuka povećava. 6. 3. 5. U tom položaju klip se nalazi u jednom od dva trbuha stojnog vala. . korak: Generator zvučnih valova podesite na frekvenciju 1000 Hz (preporuka: neka se opseg frekvencija kreće u rasponu od 1000 Hz do 2000 Hz). korak: Provjerite eksperimentalni postav. 2.. 7.

Prikažite samo jedan izračun! 6 . T = ________________°C. Tablica 1. Prikažite jedan izračun! Zadatak 3: Prema relaciji (17) izračunajte brzinu zvučnog vala. Rad u laboratoriju Zadatak 1: Izmjerite sobnu temperaturu.Sveučilište «J.J. Upišite vrijednost u tabl.Strossmayera» u Osijeku ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Laboratorijske vježbe iz FIZIKE 2 Zvučni valovi Matični broj: Ime i prezime: Grupa: Datum: 3. T=__________________K Zadatak 2: a) Očitajte frekvenciju sa generatora zvučnih valova i izmjerite udaljenost između dva susjedna trbuha stojnog vala (l). 1. N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 l [m] f [Hz] λ [m] c [m/s] b) Prema relaciji (13) izračunajte valnu duljinu i popunite tabl. 1.

7. 2. 1. 5. c  rc  mc  cmax  rmax  Mn  n  i1 Izračun:  aritmetička sredina:  apsolutna pogreška mjerenja:  maksimalna apsolutna pogreška:  relativna pogreška mjerenja:  maksimalna relativna pogreška:  standardna devijacija pojedinog mjerenja:  standardna devijacija aritmetičke sredine:  relativna nepouzdanost mjerenja: 7 .J.Sveučilište «J. . 3. 4. 6. Tablica 2. 9. i 3.jed.Strossmayera» u Osijeku ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Laboratorijske vježbe iz FIZIKE 2 Zvučni valovi Matični broj: Ime i prezime: Grupa: Datum: 4. Analiza i rasprava rezultata mjerenja Zadatak 4: Izradite statističku analizu pogrešaka pri eksperimentalnom određivanju brzine zvuka i popunite tablice 2. Statistička analiza slučajnih pogrešaka pri određivanju brzine zvuka n c c c c c c c. 10. M n Mi. rmax c  c 2 mc . 8. cmax rc .

Rezultati statističke analize slučajnih pogrešaka pri posrednom određivanju brzine zvuka Rezultat mjerenja izražen Rezultat mjerenja izražen Rezultat mjerenja izražen MAKSIMALNOM APSOLUTNOM MAKSIMALNOM RELATIVNOM SREDNJOM KVADRATNOM pogreškom pogreškom pogreškom 8 . Konačne rezultate upišite u tablicu 4. maksimalnu relativnu pogrešku i srednju kvadratnu pogrešku pri eksperimentalnom određivanju brzine zvuka.Sveučilište «J. Izračun:  maksimalna apsolutna pogreška  maksimalna relativna pogreška  srednja kvadratna pogreška Tablica 4.J.Strossmayera» u Osijeku ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Laboratorijske vježbe iz FIZIKE 2 Zvučni valovi Tablica 3. Rezultati statističke analize slučajnih pogrešaka pri određivanju brzine zvuka Rezultat mjerenja izražen Rezultat mjerenja izražen Rezultat mjerenja izražen APSOLUTNOM pogreškom RELATIVNOM pogreškom STANDARDNOM pogreškom c  cr  c max  cr max  c  rM  RM  Zadatak 5: Izračunajte maksimalnu apsolutnu. Pogreške za valnu duljinu λ i frekvenciju f odredite iz preciznosti mjernih instrumenata.

Graf. Ovisnost valne duljine o frekvenciji zvuka   f  f  .J. kako bi dobili linearnu ovisnost između izmjerenih podataka. 1. Prikažite grafičku ovisnost   f 1/ f  Tablica 5. ucrtajte podatke koji prikazuju ovisnost valne duljine o frekvenciji zvuka   f  f  .Sveučilište «J. b) Je li grafički prikaz prema relaciji (17) pokazuje linearnu ovisnost valne duljine o frekvenciji zvuka? Objasnite! Zadatak 7: a) Preuredite grafički prikaz iz zadatka 6. λ [m] 1/f [s] 9 .Strossmayera» u Osijeku ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Laboratorijske vježbe iz FIZIKE 2 Zvučni valovi Zadatak 6: a) U graf 1.

10 . u graf 2. b . Popunite tablicu 6. Ovisnost λ=f(1/f).Strossmayera» u Osijeku ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Laboratorijske vježbe iz FIZIKE 2 Zvučni valovi b) Ucrtajte mjerene podatke iz tablice 5. Graf 2.koeficijent smjera pravca.J. mjere nepouzdanosti parametara regresijskog pravca . i koeficijent korelacije – R. tako da prikažete ovisnost λ=f(1/f).odsječak na osi ordinate. Zadatak 8: Metodom najmanjih kvadrata proučite ovisnost λ=f(1/f) i izračunajte parametar regresijskog pravca a .Sveučilište «J.

_________________________ b) Ucrtajte regresijski pravac na graf 1. v =_________________ 11 .Sveučilište «J.Strossmayera» u Osijeku ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Laboratorijske vježbe iz FIZIKE 2 Zvučni valovi Tablica 6. c) Koristeći jednadžbu regresijskog pravca i relaciju (17) izračunajte brzinu zvuka u zraku. i xi  xi  x i yi yi  yi  2 2 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 n x i y i x y i x   y   x   y  2 i 2 i i 2 i 2 i Izračun: a=___________ b=___________ =___________ =__________ R=___________ a) Napišite jednadžbu regresijskog pravca u eksplicitnom obliku.J.

Zadatak 12: Prema relaciji (16) izračunajte adijabatski koeficijent zraka i procijenite točnost mjerenja adijabatskog koeficijenta.Sveučilište «J. Obrazložite odgovor! (Prihvaćena vrijednost za brzine zvučnih valova je 340 m/s. Obrazložite dobivenu pogrešku! 12 .) Zadatak 11: Prema relaciji (18) izračunajte brzinu zvučnih valova na temperaturi 273 K.J. Zadatak 10: Procijenite točnost mjerenja brzine zvučnih valova iz grafičke analize rezultata mjerenja.Strossmayera» u Osijeku ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Laboratorijske vježbe iz FIZIKE 2 Zvučni valovi Zadatak 9: Objasnite linearnu korelaciju između danih mjernih podataka s obzirom na dobivenu vrijednost koeficijenta korelacije R.