You are on page 1of 15

Međunarodni časopis o informacijskom upravljanju 30 (2010) 109–116 (u ovom prijevodu 1-8

)

Međunarodni časopis o informacijskom upravljanju

Međunarodni časopis o informacijskom
upravljanju
Web stranic a č as opis a: ww w. e l s e v i e r.c om / l o c a te / i ji n f o m g t

Računalstvo u oblaku (“Cloud computing”) za obrazovanje: Nova zora?
Nabil Sultan

Fakultet za poslovnu i računalsku znanost, Univerzitet “Hope” Liverpool, Hope Park, Liverpool, L16 9JD, UK

podaci o članku
historija
članka:

Ključne riječi:
Računalstvo u oblaku
Web usluge
Virtualizacija
Mrežno računalstvo
Mala i srednja poduzeća (SMEs)

sažetak
Obrazovne institucije nastavljaju tražiti šanse za racionaliziranje svojih resursa.
Ekonomska kriza koja je zadesila svijet kao posljedica zamalo-kolapsa globalnog
financijskog sustava i naknadnog spašavanja lokalnih banaka milijardama novca od
poreznih obveznika, nastavit će utjecati na obrazovne institucije koje će vjerojatno otkriti
da vlade imaju manje novca nego ranije, da investiraju u njih. U ovom članku se
argumentira da će računalstvo u oblaku vjerojatno biti jedna od prilika, uočena od novčano
stegnutih obrazovnih institucija, u ovim teškim vremenima i mogla bi se pokazati kao
značajna dobit (osnažujuća u nekim situacijama) za njih, zbog svoje fleksibilnosti i
troškovne strukture „plati koliko trošiš“. Računalstvo u oblaku je nova paradigma za
pružanje računalnih usluga. Ovaj računalni pristup oslanja se na brojne postojeće
tehnologije, npr., Internet, vizualizaciju, mrežno računalstvo, WEB servise, itd. Davanje ove
usluge na način „plati koliko trošiš“ kroz (uglavnom) popularni medij Interneta, daje ovoj
usluzi novu profiliranost. U ovom članku, neki aspekti ove profiliranosti, bit će naglašeni i
rasvijetlit će donekle postojeću zabrinutost koja bi mogla spriječiti neke organizacije da ga
usvoje.
© 2009 Elsevier Ltd. Sva prava
zadržana. .

1. Uvod

ASP, a koje su se oslanjale na vlastite (i prema tome
neprenosive) softvere.

Pružanje softverskih usluga nije nova računalna
praksa. Neke tvrtke poznate kao pružatelji aplikacijskih
usluga (ASP), obezbjeđivale su softverske programe
biznisima kao uslugu putem Interneta kao medija
tijekom 1990-ih godina. Međutim, takvi pokušaji
„uslužnog računalstva“ nisu bili dobro prihvaćeni. Ovo je
uglavnom pripisivano nedovoljnoj propusnosti podataka
u tom periodu jer širokopojasni prijenos podataka nije
bio jeftin a niti dovoljnog kapaciteta da se računalne
usluge pruže brzinom i sa pouzdanošću kakve su biznisi
uživali na svojim lokanim mašinama (Carr, 2009). Potom
su došle Web-usluge (posebno one bazirane na XML
SOAP1 protokolu poruka) koje su predstavljale model
isporuke softvera baziran na ideji da dijelovi softverskih
aplikacija mogu biti razvijeni i publicirani u registar gdje
mogu biti dinamički otkriveni i korišteni od strane drugih
klijent aplikacija preko drukčijih transportnih protokola
(npr. HTTP, TCP/IP, itd.) bez obzira na jezik korišten za
razvoj aplikacija ili platformi (npr., operacijski sustav,
Internet usluge) na kojima su implementirane. To je bio
drastičan napredak u odnosu na usluge koje su pružale

∗ Tel.: +44 0 1512914737.
E-mail address: sultann@hope.ac.uk.
1
SOAP je XML-baziran i otvoren protokol prijenosa poruka. To je
skraćenica za: „ Simple Object Access Protocol“.

1

se sada koriste za kreiranje nekih aspekata nove računalne paradigme („računalstva u oblaku). 2006). tehnologija je također kreirala temelje za novu paradigmu Integracije poduzetničke aplikacije ( Enterprise Application Integration (EAI). 2007. kao što je na primjer automatizacija procesa otkrivanja. Proširiva priroda SOAP-a. web usluge nisu ni blizu dostigle puni potencijal koji se očekivao. godine čak sumnjao da li su web usluge uopće poduhvat u koji se treba upuštati (Chappell. 2004. tehnologija se primjenjuje uspješno (i komercijalno) od strane mnogih velikih aktera kao što su eBay. web usluge koje se zasnivaju na SOAP-u. Neke od ovih obećanih mogućnosti su na samom početku dobivale dosta pažnje. koja ne samo da obećava pružanje softverskih usluga na daljinu. koja je poznata kao arhitektura usmjerena na usluge (Service-Oriented Architecture (SOA)). Nakhimovsky & Myers.004 2 .2009. doi:10. All rights reserved. kako bi postigle punu integraciju istih (Clark. omogućila je mnogim organizacijama da pokažu dio svog rada i nespojivih sistema kao web usluge. Flinders. Nadalje.Pojava web usluga obećavala je mnoge uzbudljive mogućnosti.1016/j. uvezivanja i pozivanja web usluga na Internetu bez prisustva čovjeka (Manes. već i drugih računalskih funkcija. Ipak. 2003). Mohamed. te se o njima često diskutiralo u medijima i futurističkim scenarijima (s čime se ponekad čak i pretjerivalo). 2007. a zahvaljujući 0268-4012/$ – see front matter © 2009 Elsevier Ltd. Ono što je najvažnije. koja se zasniva na XML-u. 2004). Jedan od tehnoloških analitičara i autora (David Chappell) je 2003.ijinfomgt. Međutim.09. 2007). Amazon i Google (Iskold.

uređaja za pohranjivanje podataka ili mrežnih resursa. potrebno je ipak reći da treba biti na oprezu. operacijskog sustava. počinjemo razumijevati o čemu se zapravo u ovom novom pristupu radi. izgleda da ne postoji zajednički standard ili definicija za računalstvo u oblaku (Grossman. uređaja za pohranjivanje podataka itd. ove usluge se sada pružaju sa daljine. a sve kroz umreženi medij (obično Internet). koji su potrebni da bi sve funkcioniralo kako treba. Termin „oblak“ vjerojatno potječe od ilustracija u IT knjigama. Međutim. • Softver kao usluga (SkU. servera. Voas & Zhang. Mnogi od proizvoda koji se nude kroz ove tri vrste usluga u oblaku će zahtijevati određeni nivo programiranja (od strane korisnika ili pružaoca usluge u oblaku). Šta je računalstvo u oblaku? Postoje brojne definicije računalstva u oblaku. gdje je svaka aplikacija kojom se upravljalo zahtijevala hardver. • Platforma kao usluga (PkU. 3 . opisuje ovo računalstvo kao grupe raspodijeljenih računala (uglavnom velikih centara sa podacima ili serverskih „farmi“) koje pružaju resurse po zahtjevu. Također je potrebno zapamtiti tim eksperata za mrežu. originalno PaaS): Da bi se shvatio ovaj nivo računalstva u oblaku. razumijevajući vrstu usluga koje pruža računalstvo u oblaku. Možda u nekim slučajevima. međuprogram. Ova vrsta usluge u oblaku pruža kompletnu funkcionalnost aplikacije. U tekstu niže nalazi se lista tri glavna tipa usluga koje oblak može pružiti 4: Infrastruktura kao usluga (IkU. Umjesto instaliranja i održavanja softvera.). Studija koju je radila kompanija McKinsey (konzultantska kuća za globalno upravljanje). platforma u oblaku za slanje poruka i suradnju koju je napravio Google. web servere i drugi softver. Internet) kao slike oblaka. originalno SaaS): Pod ovim nivoom. originalno IaaS): Proizvodi koji se nude preko ove usluge uključuju udaljenu isporuku (putem Interneta) cjelokupne računalske infrastrukture (npr. jednostavno pristupate aplikaciji putem Interneta. bazu podataka. uredskog tipa) do programa kao što su oni za Upravljanje odnosima sa kupcima (Customer Relationship Management (CRM)) ili upravljanje resursima poduzeća. potrebno je zapamtiti tradicionalni model računalstva. Definicija koja se često koristi. pokazuje da postoje 22 moguće različite definicije računalstva u oblaku. servera. putem pružatelja usluga u okviru ovog nivoa. bazu podataka i sistem upravljanja. mogu funkcionirati bez daljih konfiguracija i modifikacija. virtualnih računala. Ustvari. Ne smijemo pretpostaviti da proizvodi u oblaku koje pruža bilo koja od gore navedenih usluga. od aplikacija koje se odnose na produktivnost (npr. Pružatelji usluga u oblaku će kreirati svoja sučelja za programiranje aplikacija (application programming 2 Virtualizacija je tehnologija koja omogućava kreiranje virtualne (suprotno od stvarne) verzije nečega npr. koje opisuju udaljena okruženja (npr. je vjerojatno jedan dobar primjer proizvoda koji ne zahtijevaju dalje konfiguracije i modifikacije (iako ipak zahtijeva određeni nivo konfiguracije). a kako bi prikrili kompleksnost koja se krije iza njih. Sa računalstvom u oblaku.3 2. aplikacije se isporučuju kroz medij Interneta kao usluga. operativni sustav.N. 2009). 2009. kao i usluge. čime se oslobađate kompleksnog upravljanja softverom i hardverom. Sultan / Međunarodni časopis o informacijskom upravljanju 30 (2010) 109–116 također drugim relativno novim tehnologijama kao što su virtualizacija 2 i grid računalstvo. Google Apps. a kako bi se omogućio pristup funkcionalnosti koja postoji u tim uslugama. Ali prije nego što krenemo dalje.

neki od njih se zasnivaju na standardima otvorenih izvora kao što su SOAP ili REST. nastavno osoblje i upravu. webom).4 N. itd. 2. standarde (npr. izvlačenje iz 4 Neki izvori proširuju ovu listu.APIs).). Ovi REST. je stil zadaci mogu varirati od pohranjivanja podataka do kompleksnih programiranja koji se oslanja na dobro uspostavljene protokole i proračuna. administrativno i nastavno osoblje mogu koristiti usluge koje se pružaju preko SkU i IkU oblaka. Međutim. U idealnim slučajevima. servere. i koji su procesi potrebni da bi se to uradilo (na jednostavan način) može se dati jedan hipotetički primjer. kako bi dobili tu funkcionalnost. na primjer. Trenutno su neki od ovih sučelja zakonom zaštićeni (vlasnički). 2. email račune. kako je prikazano na Sl. koji označava transfer reprezentativnog stanja. 1. Svaki zahtjev za dodatnim prostorom na disku ili dodatnim hardverom (npr. Pojednostavljena struktura glavnih korisnika IT usluga na tipičnom univerzitetu analizirali neke od ograničenja računalstva u oblaku.) za pohranjivanje. virtualno računalo ili virtualni server). koji sada koriste usluge računalstva u oblaku interfaces . Sl.. datoteke i obradu podataka. a čiji je posao da: • Studentima i osoblju obezbijede potrebni softver (npr. URI. istraživače i stručnjake koji se bave razvojem softvera (npr. te mogu obuhvaćati velika geografska područja. 6 Tanki klijent je terminal s tipkovnicom i zaslonom . a korištenjem IaaS pružaoca 3 Grid računalstvo je tehnologija koja omogućava raspodjelu zadataka putem 5 Nekoliko računala (koji su povezani kako bi kreirali „superračunalo“). • Stručnjacima koji se bave izradom weba (programerima) pruže alate potrebne sa pisanje web aplikacija i njihov hosting. Kako je ilustrirano na Sl. anti-virus programe itd. što je posebna tema o kojoj ćemo opet kasnije govoriti kada budemo Mnogi aspekti ovog uređenja mogu se prebaciti u oblak. Uzmite. HTTP. • Istraživačima i studentima poslijediplomskih studija pruže posebni softver i hardver za eksperimente. računala. izvršava se odmah putem Interneta. Svaki softver koji napravi jedna od ovih grupa ljudi stoji na serverima SkU pružaoca usluga u oblaku.5 Da bi se demonstriralo kako ove usluge mogu da se koriste. i može mu se pristupiti putem Interneta. tipični univerzitet za IT infrastrukturom koja opslužuje studente. XML. ovim uslugama može se pristupiti jednostavno putem ekrana i tastature. 1. zahtjev za IT uslugama šalje se odjelu za IT usluge (koji se nalazi u sredini). tako da ih oni koji se bave razvijanjem softvera mogu koristiti za kreiranje aplikacija za klijente. Na primjer. koji vjerojatno uključuju dosta velike obrade podataka i proračune. operativne sustave.)i hardver (npr. Sultan / Međunarodni časopis o informacijskom upravljanju 30 (2010) 109–116 (u ovom prijevodu 1-8) Sl. Pojednostavljena struktura glavnih korisnika IT usluga na tipičnom univerzitetu.. itd. aplikacije za produktivnost. studenti.

računalstvo u oblaku vjerojatno predstavlja promjenu načina razmišljanja o IT-u (u svim njegovim aspektima). 2009). prema ovom mišljenju. dolazi od potrošnje struje (potrebne za hardver. kao i troškove osoblja. Anandasivam. jeste da kombinira i integrira ove pristupe (Weinhardt. dat će se određeni broj općih primjera. veliki dio troškova. 2009).usluga u oblaku. istraživači čiji projekti zahtijevaju dosta velike obrade podataka i/ili dodatni kapacitet servera. Ista situacija može se primijeniti i na kategoriju stručnjaka koji rade na webu. pružanje IT usluga u oblaku podrazumijeva da se većina ovih usluga plaća po modelu „plati koliko trošiš“. servere. Također. Zhu. uspostavili okruženje uobičajenim aplikacijama kupaca. s obzirom da su ove vrste usluga sada dostupne na način koji ranije nije bio moguć. Oni mogu koristiti sve softvere koji su im potrebni direktno na Internetu. sklopke. rezervne diskove itd. npr. 4. Yeo. te stoga pruža značajne troškovne prednosti (Lin. uz plaćanje po dobivanju usluge. Metodologija Da bi se demonstrirala održivost računalstva u oblaku za organizacije (posebno obrazovne ustanove) i njegove ogromne potencijalne koristi. Oblak je već ovdje Računalstvo u oblaku nije samo tehnologija u konceptu koja obećava da će isporučiti mnoge izvanredne stvari. to mogu dobiti jednim klikom na dugme putem IaaS pružaoca usluga u oblaku. & Dasmalchi. 5. Ona je već stvarnost i već se komercijalno implementira. Međutim. oslobađajući ih od troška i čitavog procesa instaliranja i održavanja aplikacija na lokalnom nivou (Leavitt. kako bi se demonstrirala sve veća popularnost računalstva u oblaku u pojedinim obrazovnim i poslovnim institucijama. Jedina inovacija računalstva u oblaku. & Stößer. te hlađenje (da bi se smanjila toplota koju proizvodi hardver). Na osnovu toga. i potiče ih da istraže ovo sve veće tržište koje (prema Merrill Lynch) vrijedi 100 milijardi američkih dolara (Buyya. & Venugopal. kao i sav hardver za hosting njihovih aplikacija kroz PkU pružaoca usluga u oblaku. otvara mnoge mogućnosti za pružatelje tih usluga. tehničara) potreban za upravljanje IT infrastrukturom u oblaku. povećava broj opcija koje su dostupne donosiocima odluka kojima je povjereno da osiguraju efikasno funkcioniranje IT resursa u njihovoj organizaciji. dok će se. Npr. 2009). U isto vrijeme. distribuirano računalstvo i centralizirani centri sa podacima. Amazonov „Elastični računalni oblak (Elastic Compute Cloud (EC2)) pruža razne vrste usluga i predstavlja virtualno računalsko okruženje koje omogućava korisnicima da koriste sučelja web usluge kako bi pokrenuli zahtjeve prema raznim operativnim sustavima. kada sami morate održavati infrastrukturu. te upravljali sa . dat će se uvod kojim će se naglasiti pitanja ekonomičnosti koja se obično vežu za IT infrastrukturu. „uslužno računalstvo“ (utility computing). u formi studije slučaja. 2009). računala. ideja o pružanju velikog spektra računalskih usluga usput. Neki analitičari smatraju da naziv „nova paradigma“ za računalstvo u oblaku nije adekvatan. fokus staviti na nedavno iskustvo Univerziteta u Westminsteru sa računalstvom u oblaku. jednostavnost i prikladnost načina na koji se računalske usluge isporučuju među glavnim pokretačima računalstva u oblaku (Erdogmus. jer je manji broj ljudi (npr. Fleksibilnost i cijena Čini se da su ekonomičnost. jer se ovaj pristup uvelike zasniva na postojećim tehnologijama i pristupima kao što je. Nadalje.). Mnogi vide ogroman potencijal tehnologije u smanjenju IT troškova u organizacijama. Blau. Fu. 3. Konačno. Računalstvo u oblaku ima potencijal da smanji ove troškove. 2009). Prema nekim mišljenjima.

Amazonov drugi oblak. produktivnost i suradnju (Google Docs: tekstovni dokumenti. „Pametni stol“ (Smart Desk – softverski paket koji kao nadzorna ploča omogućuje korisnicima upravljanje aplikacijama i uslugama u oblacima koji se odnose na tržište i kocku). Azure ima tri komponente: Win. prilagođavanje i upravljanje Internet aplikacijama ili onim u oblaku). i nastavit će da pritišću njihove budžete. Google Talk.Net usluge (koje uključuju set usluga čiji hosting radi Microsoft. stručnjacima za razvoj weba. Gore navedeni primjeri imaju za cilj da opišu kakve vrste usluga u oblaku se nude od strane nekih od velikih igrača u ovoj oblasti. 6. Ova situacija će se vjerojatno i pogoršati imajući u vidu teške ekonomske uvjete nakon skoro pa kolapsa svjetskih financijskih sistema.dozvolama za pristup kupaca njihovoj mreži. kao svoj oblak. usluge računalstva u oblaku bi mogle mnogim od ovih organizacija pružiti mogućnost da nastave iskorištavati prednosti . od planiranja do upravljanja. Stalne nadogradnje softvera i hardvera postale su važne tačke dnevnog reda na mnogim financijskih sastancima ovih organizacija. za implementiranje testova. koji se lako mogu naći preko pretrage na Google-u. poznat kao S3 (ili jednostavna usluga pohranjivanja). Ovo je bez sumnje dokaz porasta broja prodavaoca i pružatelja usluga u oblaku. pohranjivanje i uredski softver). Google također ima određeni broj oblaka koji opslužuju različite potrebe. Jedna popularna usluga je Google Apps. Međutim. zasnovan na potrebama klijenta. omogućava pristup „istoj. prema IBM-u. koju Amazon koristi za svoju globalnu mrežu web stranica“. Microsoft također uvelike ulaže u ovaj novi model pružanja računalskih usluga. Međutim. Oni uključuju „Pametno tržište“ (Smart Market – portal koji se bavi poređenjem i upravljanjem različitim poslovnim aplikacijama koje se koriste u IBM-ovom oblaku). te je uveo Azure. Gmail. visoko prilagodljivoj. softverom. a koje su visoko prilagodljive.dizajniran. da značajno smanji troškove organizacija) što uključuje unaprijed integrirani set usluga. brzoj i jeftinoj infrastrukturi za pohranjivanje podataka. Kao i drugi veliki prodavci. Google Apps je skup alata za slanje poruka (npr. Provodi se metodama otežanog pružanja usluga za kreiranje i korištenje rješenja u oblaku. pouzdanoj. pruža sučelje web usluga. Obrazovanje i oblak Velika brzina kojom se IT tehnologija mijenja će nastaviti da pravi veliki pritisak na budžete organizacija. i pružaju ključne elemente potrebne za mnoge aplikacije zasnovane ili vezane za oblak). neke od web stranica i blogova imaju liste ovih dobavljača. prije nego se krene za proizvodnjom novih aplikacija.dows Azure (koji web ekspertima po zahtjevu pruža računalske usluge i usluge pohranjivanja za hosting. u bilo koje vrijeme i bilo gdje na webu. Odgovor IBM-a bilo je uvođenje „Oblaka za testiranje pametnog posla“ (Smart Business Test Cloud. IBM također pokušava da riješi neka važna pitanja kao što su na primjer tvrdnje IT osoblja da je jedan od njihovih najvećih izazova iznalaženje dovoljnih resursa za testiranja. Ovdje nema dovoljno mjesta da se pobroje mnoge druge usluge u oblaku koje trenutno postoje. koje se može koristiti za pohranjivanje i pronalaženje bilo kojeg broja podataka. te stoga ovaj oblak može imati utjecaj na postojeće investicije u upravljanje hardverom. ova usluga. ili koristiti novonajavljeni IBM-ov „Prolom oblaka“ (Cloudburst – kompletni IBM-ov paket za upravljanje uslugama) kao infrastrukturno rješenje. i Google Calendar). SQL Azure (koji proširuje mogućnosti Microsoft SQL Servera u oblak kao distribuiranu relaciona bazu podataka zasnovanu na webu). proračunske tablice i prezentacije). IBM ima određeni broj proizvoda u oblaku u okviru svog portfelja „Pametni posao“ (Smart Business). pohranjivanje i virtualizaciju. Prema Amazonovom opisu. i Azure . „Pametnu kocku“ (Smart Cube – uređaj „sve u jedan“ koji ima ugrađeno umrežavanje.

Većina ispitanika (65%).novog razvoja IT tehnologija po prihvatljivim cijenama. s obzirom da se boje da će njihov budžet od 8. na primjer. godine. Ovo je podržao i prodavac usluga u oblaku “Gooroo”u anketi koja je otkrila da će mala i srednja poduzeća u UK. na primjer. 2009). računalstvo u oblaku bi moglo biti atraktivno i za akademske institucije. jer će za IT usluge biti potreban manji broj ljudi nego ranije. a zahvaljujući uglavnom iznajmljivanju vremena obrade na Google-ovim moćnim serverima koji se zasnivaju na oblaku. Fakulteti i univerziteti uvijek traže mogućnost za nadogradnju svog softvera i IT hardvera. Jedan od glavnih navođenih razloga za ovu promjenu bila je mogućnost pristupa velikom broju servera (potrebnih za predavanja) u roku od nekoliko minuta (Fox. Jedan od glavnih izazova za mnoge laboratorije koje instaliraju proteomičke programe je potreba za nabavkom i održavanjem računalne infrastrukture koja je potrebna za analizu velikog broja proteomičkih podataka koje generiraju masovni spektometrijski instrumenti koji se koriste za određivanje sastava 7 Definirana od strane Europske komisije kao ona sa manje od 250 uposlenika i godišnjim prometom koji ne prelazi 50 miliona eura i/ili čiji godišnji bilans stanja ukupno ne prelazi 43 miliona eura (Europska komisija 2005.5 milijardi biti među prvima koji će biti smanjen. prebacivanje odgovornosti na vanjske dobavljače za upravljanje nekim aspektima infrastrukture softvera i hardvera također može rezultirati u uštedama koje se odnose na osoblje. kako bi privukli studente i bili u korak sa brzim razvojem digitalnih tehnologija. Uz pomoć donacije Amazon web usluga (Amazon Web Services -AWS). Ova situacija daje prorektorima razlog za zabrinutost. UC je bio u mogućnosti da prebaci ova predavanja sa lokalne infrastrukture u oblak. Preko polovine (54%) ispitanika je navelo da očekuju da će koristiti računalstvo u oblaku do kraja 2010. troškova i prikladnost za obrazovni sektor. 2009). Ispitane kompanije su navele da su poboljšana efikasnost (50%). str. Istraživači na Medicinskom fakultetu pri Centru za biotehnologiju i bio-inženjerstvo u Milwaukeeju u državi Wisconsin. će vjerojatno imati utjecaja na javnu potrošnju u mnogim zemljama. dostupnost nevjerojatne računalske moći kroz računalstvo u oblaku za istraživačke svrhe je dobrodošlo. 2009). smatra da je računalstvo u oblaku atraktivno za korištenje na predavanjima na jednom od njihovih predmeta koji se fokusira isključivo na razvoj i korištenje SkU aplikacija. . objeručke prihvatiti računalstvo u oblaku u pokušaju da smanje troškove tokom ekonomske krize. špekulira se da je vodećim državnim službenicima naloženo da naprave rezervni plan. Nadalje. Za neke univerzitete. 7. Oblak u obrazovanju Potencijal računalstva u oblaku za poboljšanje efikasnosti. Računalstvo u oblaku će vjerojatno biti atraktivan poduhvat za nova. veća fleksibilnost poslovanja (50%). 2009). dok je 12% njih navelo da već koriste ovu tehnologiju. bez obzira na to koja će stranka pobijediti da sljedećim općima izborima (Grimston. U UK. Računalstvo u oblaku bi moglo omogućiti ovim institucijama sredstva da postignu svoje ambicije po cijenama koje sebi mogu priuštiti. 5). i mala do srednja poduzeća 7 te obrazovne ustanove. je također prepoznat od strane mnogih obrazovnih (i službenih) institucija u SAD-u. Globalni otkupi financijskih sistema sa stotinama milijardi novca poreznih obveznika. jednostavno instaliranje i upravljanje (46%) i pristup ključnim poslovnim aplikacijama sa bilo koje lokacije (42%) među glavnim razlozima za usvajanje računalstva u oblaku (Evans. je navela da je smanjenje ukupnih IT troškova glavni razlog za usvajanje računalstva u oblaku. Nacionalni računalski centar u UK procjenjuje da mala i srednja poduzeća mogu smanjiti ukupan trošak posjedovanja tehnologije korištenjem rješenja sa hostingom (Microsoft. koji bi uključivao uštede od 20% u javnoj potrošnji. omogućuju naučnicima širom svijeta veći pristup istraživanjima proteina. Univerzitet u Kaliforniji (UC) u Berkeleyu. Zaista.

trošak posjedovanja virtualnog desktop rješenja sa hostingom. Suočavajući se sa smanjenjem budžeta koje se odnosi na trenutne ekonomske uvjete. 2009). koji su bili spremni za otpad. U oblaku. a ne lokalno na nivou desktop računala. uveo je računalstvo u oblaku u svoje škole (koje broje oko 10. Određeni broj britanskih visokoškolskih ustanova. Ove godine (2009. godine najavili univerzitetsku inicijativu računalstva u oblaku. Veliki pružatelji računalskih usluga u oblaku kao što su IBM i Google aktivno promoviraju računalstvo u oblaku kao alat za istraživanje. Okrug Pike procjenjuje da će tokom perioda od 5 godina. 2009). EECS tvrdi da im je usprkos izazovnoj ekonomskoj situaciji.elemenata. Univerzitet u Aberdeenu. Pike okružni distrikt u državi Kentucky. Univerzitet u Glamorganu. VSphere 4 platforma grupira i upravlja IT resursima putem bešavne. kao i kontinuirani pritisak da se radi više za manje. Hostingom desktop računala u IBM-ovom centru za podatke. ove analize su jeftinije i pristupačnije. Sa računalstvom u oblaku. biti upola manji od troškova održavanja računala na lokalnom nivou.). Okrug Pike je izbjegao dodatne troškove za infrastrukturu i osoblje potrebno za administriranje servera (Lambert. u potrazi za najboljom platformom koja bi podržala prelazak na računalstvo u oblaku. Inicijativa će obezbjediti računalsku infrastrukturu za najinovativnije istraživačke projekte koji bi mogli doprinijeti boljem razumijevanju naše planete. To je bilo moguće. Sve veći zahtjevi studenata (od kojih je većina njih već prestajala da koristi nepouzdane e-mail sisteme na svojim fakultetima). fleksibilne i dinamičke usluge koja pruža skoro neograničenu prilagodljivost sa većom pouzdanošću i boljim učinkom nego što je to slučaj sa tradicionalnim IT okruženjem. npr. jer računalstvo u oblaku eliminira potrebu za hard diskom na lokalnom računalu. odabrao platformu vSphere 4 od VMware-a (vodeći dobavljač tehnologije virutualizacije). 2009). Nacionalna fondacija za nauku (National Science Foundation (NSF)) dodijelila je skoro 5 miliona američkih dolara za četrnaest univerziteta kroz svoj program „Istraživački klaster“ (Cluster Exploratory (CLuE)). Računalstvo u oblaku također pronalazi svoje poklonike među britanskim obrazovnim institucijama. obrada podataka se dešava na nivou servera. 2009). te stoga veći broj korisnika može uspostaviti i prilagoditi svoje sisteme. EECS je.200 učenika). kako bi olakšala njihovo učešće u IBM/Google inicijativi. su navedeni kao glavni faktori za ovaj korak . podugovarač IBM-a. računalstvo u oblaku omogućilo proširenje usluga koje pružaju nastavnom osoblju i studentima umjesto njihovog smanjenja (DeCoufle. koji dobiva kapacitet za obradu i softver od servera ili „oblaka“. Međutim. Google i IBM su 2007. Fakultet za orijentalne i afričke studije Univerziteta u Londonu (SOAS) i Kraljevski fakultet za umjetnost (RCA) usvojili su Google Apps. da bi racionalizirali troškove. Jedna od najvećih prednosti računalstva u oblaku za Okrug Pike je dovoljan broj računala na jednom mjestu za računalsku formativnu procjenu koja je bila problematična u prošlosti zbog ograničenog broja desktop mašina (Erenben. Univerzitet Leeds Metropolitan. Čini se da su i škole prihvatile ideju računalstva u oblaku. naših tijela i mnogih drugih pitanja. Jedna od njih je Fakultet za elektrotehniku i računalstvo (EECS) Državnog univerziteta u Washingtonu. također postoji sve veći broj obrazovnih institucija koje usvajaju računalstvo u oblaku iz ekonomskih razloga. te troškovi. Desktop mašina jednostavno postaje kanal ili samo ekran. Univerzitet u Westminsteru. u potpuno funkcionalne virtualne mašine. kao i kemijske strukture molekule. kako bi poboljšali znanje studenata računalstva o visoko paralelnim računalnim praksama i time se pozabavili novom paradigmom sveobuhvatnog distribuiranog računalstva. Platformom upravlja kompanija „ICC Technology Partners“. Na primjer. što im omogućuje da nauče više o sistemima koje proučavaju (La Susa. a istraživači mogu detaljnije analizirati podatke nego što je to ranije bilo moguće. Škole sada koriste računalstvo u oblaku kako bi transformirale 1400 starih računala (mnogi od njih su samo stajali na podu).

Google Talk i Google Docs i Spreadsheets) njihovim studentima. Određeni broj afričkih obrazovnih ustanova je usvojio računalstvo u oblaku. Kenijski metodistički univerzitet i Univerzitet u Mauriciusu). Microsoft također pomaže Etiopiji da distribuira 250. 2009). jedna je od rijektih ustanova u UK.. ne samo kroz smanjenje IT troškova.uk” će i dalje biti u mogućnosti da koristi ovu e-mail adresu. Univerzitet u Nairobiju. Nacionalni univerzitet u Ruandi. Ovaj problem naglašen je u anketi koja je pokazala da je 96% studenata napravilo svoje e-mail račune na način da se primljeni emailovi automatski prosljeđuju na njihove druge račune.8 koji ima preko 22. sa funkcionalnošću koja podržava suradnju (korisnici mogu dijeliti dokumente na daljinu). Laptopi će omogućiti nastavnicima pristup nastavnom planu i programu. bez dodatnih troškova za uspostavu sistema podrške sa hardverom i softverom koji bi ih povezivao (Chan. Google email sustav omogućuje korisnicima da zadrže imena svojih domena u e-mail adresi. što može potencijalno biti korisno za studente koji rade na zadacima u grupama. Institut za nauku i tehnologiju u Kigaliju. 2009). Bilo je jasno da postojeći studentski sistem za slanje e-mail poruka nije bio pogodan za studente. Gmail. Google Apps se počeo koristiti u školskoj godini 2008/9. Ova platforma mogla je cijelom kampusu omogućiti besplatan e-mail (sa kapacitetom od 7. Jedan od problema sa kojima se Univerzitet suočio zbog studenata koji su prosljeđivali svoje univerzitetske mailove na svoje lične račune 8 Većina informacija prikupljenih za ovu studiju dobiveno je od s t r u č n o g s u r a d n i ka z a I T n a UOW-u (Catherine Titherton) i o d JISC (2009). 8.000 laptopa nastavnom osoblju. bez reklamiranja za studente ili osoblje.000 studenata. onda ćete se vjerojatno razočarati. dijeljenje kalendara. i sigurno slanje podataka o učenicama kroz obrazovni sustav. Google Apps (izdanje za obrazovanje) bilo je ta opcija. Interes za računalstvo u oblaku počeo je kada je univerzitetska usluga studentskih e-mail računa počela da izgleda staromodno. slanje poruka. 2009). Nadalje. Zavod za obrazovanje u Kigaliju. koje su prihvatile računalstvo u oblaku. Nedaleko od njih. Google Calendar. Čak i Afrika prihvata računalstvo u oblaku. testiranja i konsultiranja sa korisnicima. koji bi bio na zadnjem mjestu za usvajanje računalstva u oblaku. a na svima se nalazi Microsoftova Azure platforma u oblaku. Univerzitet u Westminsteru: studija slučaja Univerzitet u Westminsteru (UOW). Univerzitet je 2007. praćenje uspjeha učenika.(Hicks. Nakon perioda pilot projekata. Google je bio jako uspješan ciljajući na istočnoafričko obrazovno tržište. kako bi pružili Google usluge u oblaku (npr.3 GB prostora na disku za svakog studenta). godine počeo da traži alternativnu opciju kako bi riješio ovaj problem. Američki međunarodni univerzitet. Sposobnost računalstva u oblaku da pomogne afričkom obrazovanju. Na primjer. koji su koristili svoje lične e-mail adrese. sa nedovoljno razvijenom IT infrastrukturom. Google platforma također pruža set aplikacija za produktivnost (npr. “Upotreba vanjskih resursa za e-mail i pohranjivanje podataka: Studije slučaja”. prezentacije). Univerzitetima je pomogao tekući grant Svjetske banke koji podržava subvencioniranje povećanja kapaciteta za transfere podataka na univerzitetima (Wanjiku. Na primjer. korisnik sa email adresom “davids@wmin. Ukoliko mislite da je to siromašan kontinent. .ac. proračunske tablice. uglavnom zbog svojih neadekvatnih IT infrastruktura i nemogućnosti da se bore sa beskrajnom nadogradnjom hardvera i softvera. će vjerojatno biti jako moćan alat za napredak obrazovanja na ovom nerazvijenom kontinentu. već i kroz postizanje veće efikasnosti obrazovanja nego što je to slučaj bio ranije. ovaj veliki pružatelj usluga u oblaku postao je partner određenom broju istočnoafričkih obrazovnih ustanova (npr. za word dokumente.

zadrže na sistemima u vlasništvu univerziteta. Google mail za osoblje je dat u svrhu suradnje sa kolegama ili studentima u Google okruženju. pravne informacije. Procijenjeno je da bi ekvivalentni prostor za pohranjivanje podataka na internim sistemima koštao univerzitet oko 1. vlasničkim sistemima koji će vjerojatno postati skupi u budućnosti. kako je gore navedeno. zavisnost od prodavca. Usprkos činjenici da je Google Apps za obrazovanje besplatan. nakon što diplomiraju. studenti koji koriste Google Apps također mogu zadržati svoje e-mail adrese i nastaviti pristupati svojim univerzitetskim radovima koji su pohranjeni online u Google Docs. ili lažne poruke. 2008. koji se vrlo često znaju izgubiti ili pogrešno koristiti. umjesto uobičajenog identifikacijskog broja studenta. osnivač Oracle-a. koji je kritizirao brzinu razvoja računalstva u oblaku kao „modu“ i „potpunu glupost“. Jednom je za časopis „The Guardian“ izjavio: “To je glupost. 9. Univerzitet je osigurao njenu usklađenost sa standardima univerziteta. nesigurnosti i zabrinutosti vezane za zrelost ove tehnologije. kada je počelo korištenje ove aplikacije. Ovo je očigledno bila savjesna odluka Univerziteta koji je bio zabrinut za pravne implikacije prijenosa njihovih podataka. Novi Google-ov sistem pružao je svakom studentu do 7. Problemi sa pohranjivanjem podataka na mrežnim serverima također su značili da su studenti. Richard Stallman. te komentirao da će biti teško zaraditi novac na ovoj tehnologiji za koju on smatra da joj „nedostaje jasan poslovni model“ (Hasson. koji su sigurno čuvani.bio je taj da su njihovi lični računi počeli da tretiraju proslijeđene poruke kao spam. Npr. Zabrinutosti oblakom Računalstvo u oblaku. IT menadžeri će vjerojatno biti umorni od davanja kontrole nad svojim resursima nekim vanjskim dobavljačima koji mogu promijeniti . Google Apps je također omogućio Univerzitetu opciju korištenja pogodnijih imena za e-mail.3 GB kapaciteta za pohranjivanje mailova. što je značilo vjerojatan kraj korištenja USB stickova. pohranjivanja na serveru itd. sigurnost. Exchange/Microsoft Outlook zadržan je kao oficijelni e-mail sistem za osoblje.000. spašavali svoj rad na USB stickove.). tvorac GNU operativnog sustava i osnivač „Fondacije za slobodni softver“ (Free Software Foundation). Nadalje.000 £ (troškovi instaliranja. uspješnost. Studentima je također omogućeno korištenje mobilnih telefona za pristup e-mailovima i spašenim dokumentima sa udaljenih lokacija. tekućeg održavanja. problemi sa spamom koji su se vezivali za lične e-mail račune studenata više nisu bili aktualni. Kada je autor ovog rada postavio pitanje “Šta Google ima od ove besplatne usluge?”. Ovdje su najvažnije brige koje se odnose na kontrolu. To je gore od gluposti: to je velika marketinška kampanja“. nekoj trećoj strani. je odgovorila: “Veliki broj budućih poslovnih ljudi koji znaju kako Google Apps funkcionira”. te su često bile blokirane. osoblja. U nekim slučajevima model odmah biva odbačen. voditelj IT projekata na UOW. privatnost i pouzdanost. Ovog stajališta je i Larry Ellison. nastavni dokumenti. postoje strahovi. je jedna nova paradigma pružanja računalskih usluga. kašnjenje. kao i druge nove usluge ove vrste i kompleksnosti. također su postojali ekonomski razlozi za odluku univerziteta da usvoji Google Apps. To je značilo da hitni i važni mailovi od Univerziteta nisu stizali do studenata. Catherine Titherton. nadogradnje. kao i one o zapošljavanju. pravila za univerzitetsku arhivu i intelektualno vlasništvo su nalagala da se njihovi rasporedi predavanja. Johnson. Stoga. Osim što je ovo bilo dobro za studente. podaci o istraživanjima. opisao je računalstvo u oblaku kao zamku koja tjera ljude da povjeruju ovisničkim. Trošak korištenja Google Maila je bukvalno bio jednak nuli. Interesantno. Međutim. 2008). licenci. s obzirom da su studenti sada imali više nego dovoljno on-line prostora za pohranjivanje njihovih velikih slikovnih prikaza podataka i multimedijalnih dokumenata. u većini slučajeva.

čija je misija promoviranje pametnog načina korištenja informacijske tehnologije u svrhu napretka visokog školstva. svoje usluge pružaju kroz vlasničke 9 EDUCAUSE je neprofitna organizacija sa sjedištem u SAD-u. ovi klijenti će biti u mogućnosti da prošire postojeće standarde sigurnosti i upravljanja koje koriste unutar svoje IT infrastrukture na svoje VPC-jeve. a kako bi pomogla u osiguranju svih drugih vrsta računalstva. Svako veliko korištenje usluga u oblaku od strane obrazovnih ustanova (a i svih drugih organizacija). 2009). koju je proveo IDC (International Data Corporation – Međunarodna korporacija za podatke) ocijenila je sigurnost kao glavni problem sa računalstvom u oblaku. mnogi dobavljači usluga u oblaku. Anketa koju je proveo EDUCAUSE9. imaju propise o privatnosti koji zabranjuju prijenos određenih vrsta ličnih podataka izvan EU. Međutim. Amazonov VPC omogućuje organizacijama da spoje svoje postojeće infrastrukture na Amazonove oblake putem virtualne privatne mrežne („virtual private network“ (VPN)) konekcije10.baznu tehnologiju bez odobrenja klijenta. neki pružatelji usluga u oblaku već grade centre za pohranjivanje podataka na raznim lokacijama unutar EU. koja se odnosi na sigurnosne standarde Google-ovog računalstva u oblaku. Nedavno. Drugi pružatelji usluga u oblaku su odlučili da budu praktičniji. izjavio da su rizici narušavanja privatnosti podataka i sigurnosti podataka bili među najvećim barijerama preko kojih je trebalo preći (Goldstein. Ovaj problem natjerao je kompanije kao što je npr. otkrila je da je veliki broj ispitanika koji su koristili usluge bazirane na računalstvu u oblaku. nedavno počeo pružanje usluge poznate kao „virtualni privatni oblak („virtual private cloud“ (VPC)) kojom se želi riješiti ovo pitanje sigurnosti i kontrole. Međutim. Korisnici Amazonovih usluga u oblaku mogu kreirati svoje resurse odvojeno od Amazona (virtualne privatne oblake) unutar Amazonove infrastrukture za oblak. kako je i demonstrirano na slučaju Univerziteta u Westminsteru. kao i direktora u ovoj oblasti. koja je obuhvatila 372 institucije članice. na primjer. Trenutno. će možda morati sačekati dok donosioci zakona ne počnu da se bave pravnim pitanjima koji se odnose na privatnost i zaštitu podataka u kontekstu računalstva u oblaku. navodeći da Google ne šifrira informacije koje čuva na svojim serverima (Marshall. Također postoje napori i od strane drugih interesnih skupina da se pitanje sigurnosti riješi. Organizacije će vjerojatno usvojiti oprezan pristup kada je u pitanju računalstvo u oblaku. Još jedna briga je ovisnost o dobavljaču i pad sustava. kako bi riješili to pitanje. Osim toga. Nedavna anketa stručnih suradnika za IT. . 10 Virtualna privatna mreža (VPN) je privatna mreža koja pruža pristup svojim resursima sa udaljenosti. šifriranih IPsec VPN konekcija. Neka od glavnih pitanja u Zakonu o zaštiti podataka Ujedinjenog kraljevstva iz 1998. Nadalje. putem javne telekomunikacijske infrastrukture. Problemi vezani za uspješnost i kašnjenje (nastali kod nekih dobavljača zbog privremenog nedostatka kapaciteta) također se navode kao problematični. a mnogi već koriste napredne tehnologije šifriranja. a zatim da konektuju te resurse direktno na svoje mrežne servere korištenjem industrijski standardiziranih. da razvije ponudu koja koristi uređaje za pohranjivanje koji se nalaze unutar EU. godine. kako bi prevazišli takve probleme. Neprofitna organizacija. koja sebe naziva „Savez sa sigurnost u oblaku“ (Cloud Security Alliance. Informativni centar za elektronsku privatnost (neprofitna organizacija) uložio je žalbu Američkoj federalnoj trgovinskoj komisiji (FTC). Amazon je. korisnici i pružatelji ovih usluga će trebati biti kreativniji u svom pristupu. te je skoro 75% ispitanika odgovorilo da su zabrinuti za sigurnost. također postoji validna zabrinutost za sigurnost i privatnost. 2009). dok to vrijeme ne dođe. Amazon. kao na primjer one u Europskoj uniji (EU). Radeći na taj način. npr.koja se sastoji od priznatih eksperata iz mnogih oblasti) nedavno je uspostavljena kako bi promovirala korištenje najboljih praksi za pružanje sigurnosti unutar računalstva u oblaku. razne vlade. te obrazovanje o korištenju računalstva u oblaku. kao da se nalaze unutar njihove infrastrukture. koji mogu odgoditi korištenje usluga u oblaku od strane organizacija su sigurnost i transfer podataka izvan EU. Interneta.

Sanmina koristi poduzetničku verziju Google Apps-a koja košta 50 US$ po korisniku godišnje (umjesto 499 US$ po jednoj licenci za „Microsoft Office Professional“). Ovaj problem će možda natjerati potencijalne korisnike oblaka. dok je Amazonov S3 (jednostavna usluga pohranjivanja) i EC2 (elastični računalni oblak). u februaru 2008. Glavni stručni suradnik za informacije. bio bi veliki problem. ovi krediti. samo nekoliko dana poslije osmosatnog ispada u julu iste godine od strane S3 oblaka (Leavitt. za male kompanije (koje se bore da prežive trenutnu globalnu ekonomsku krizu). I konačno. Još jedna velika kompanija koja koristi usluge u oblaku je Schumacher Group koja upošljava 750 ljudi. Googleov Gmail (njegova Webmail usluga) pala je na 3 sata. Trenutno neke organizacije ulažu napore da se riješi ovo pitanje. sprečavajući svojih 113 miliona korisnika da pristupe emailu ili dokumentima koje su pohranili online kao “Google Docs” (Naughton.7 milijardi američkih dolara. neuspjeh dobavljača usluga u oblaku koji posjeduje centre sa podacima. pojavljuju se dokazi da čak i velike kompanije (suprotno od konvencionalnog mišljenja) također prihvaćaju usluge računalstva u oblaku. koje će vjerojatno postojati još mnogo godina. Međutim. koji će biti dostupan i kroz SOAP i kroz REST. određeni broj velikih kompanija ustvari već koristi računalstvo u oblaku. i obrazovne ustanove sa sve manjim budžetima. 2009). te rezultirao velikim gubicima u prodaji i nezadovoljstvom kupaca.org) (Grossman. može imati ozbiljne posljedice po krajnje korisnike koji su im povjerili svoje podatke. mogu se lako opet desiti kako broj pružaoca usluga u oblaku (i korisnika) bude rastao. je otkrio da su velike kompanije bile više zainteresirane od malih kompanija za korištenje eksternog kapaciteta oblaka IkU (Infrastruktura kao usluga) (Golden. svoje korisnike ostavio bez usluge na 6 sati. koji su navikli na slične ispade svojih sopstvenih starih sistema. Na početku 2009. kako broj pružaoca usluga u oblaku bude rastao. Međutim. Manesh Patel.cloudforum. vidi veliku prednost i isplativost u korištenju Google Apps-a za mogućnost suradnje između uposlenika (kao što su uposlenici Sanmina-e) koji su raštrkani po cijelom svijetu (King. Jedna od njih je na primjer Sanmina-SCI koja ima promet od 10. Npr. Za velike kompanije. Nadalje. su „samo utjeha za propuštene šanse za prodaju i direktore koji su bili uskraćeni za poslovne informacije“ (Leavitt.com. Prodavci često pružaju servisne kredite u slučaju ovakvih ispada. a Microsoft je osigurao da njihov oblak „Windows Azure“ također podržava ove standarde. da koriste renominirane velike kompanije sa iskustvom. prema riječima direktora jedne američke kompanije za istraživanje tržišta. pouzdanost također može biti ozbiljan problem za korisnike oblaka. Salesforce. Prenosivost će vjerojatno biti sve važnija. računalstvo u oblaku će vjerojatno ostati atraktivna opcija. Slični ispadi koji su zadesili Amazon i Google. 2009). Američka kompanija (koja pruža rješenja za hitne službe i bolnice) uvelike se oslanja na uslugu upravljanja odnosima sa kupcima (CRM) koju joj pruža Salesforce. kao što je na primjer Forum za interoperabilnost računalstva u oblaku (http://www. Amazon pravi S3 oblak za pohranjivanja. a kako bi upravljala sa svojih 2500 nezavisno ugovorenih . zbog strukture troškova i fleksibilnosti. U nekim situacijama to se već dešava. Nadalje. Pitanje povjerenja i ustupci Računalstvo u oblaku možda nije pogodno za sve organizacije.com je. SOAP ili REST. 2009). 2008). gubitak usluge koji je rezultirao zastojem oblaka. Pitanje pouzdanosti usluga u oblaku će nastaviti biti problematično. posebno ako bi utjecaj na kupce bio veliki. Nadalje. godine. na osnovu ankete malih i velikih poduzeća koja se nalaze u Sjevernoj Americi i Europi. imao trosatni ispad u istom mjesecu.. Jedno rješenje bi bilo da se ovi API-jevi baziraju na standardima za poruke iz otvorenih izvora kao npr. 2009). 10.API-je. 2009). na primjer. na primjer. Nedavni izvještaj koji je izdao Forrester (nezavisna kompanija za tehnologiju i istraživanje tržišta).

koji se koristi za napredak obrazovanja na ovom kontinentu. U okruženju gdje postoji sve veća zabrinutost za ugljični otisak institucija i troškove energije. nedavna istraživanja i primjeri iz stvarnog života govore da ovo pravilo možda više ne vrijedi. ali je sada odlučio da će korištenje Azure-a biti troškovno efikasnija alternativa (Ferguson. sličnosti sa strujom. i mnoga pitanja koja su naglašena u ovom članku će vjerojatno biti riješena kako tehnologija bude sazrijevala. sve strožiji propisi (kao što je opredijeljenost za smanjenje ugljika i EU Direktiva o proizvodima koji koriste energiju) će vjerojatno staviti pritisak na obrazovne ustanove da njihov ICT bude održiviji (James & Hopkinsons. računalstvo u oblaku nije bez problema. virutalizirane usluge (kao one koje pruža računalstvo u oblaku) mogu postati posebno privlačne (Katz. 2008). Halo. U ovom članku je prikazano kako organizacije (i male i velike) već iskorištavaju prednosti koje ova tehnologija pruža. na primjer. U UK. 2009). Kompanija je originalno razmatrala investiranje u potpuno novi centar sa podacima koji bi upravljao sa Halo. Korisnici računalstva u oblaku će vjerojatno značajno smanjiti i svoj ugljični otisak. 12. Kao mnoge nove tehnologije i pristupi. kao što je objašnjeno u ovom članku. 2009). Međutim. potrebno je još dosta posla kako bi se riješila pitanja koja trenutno sprečavaju neke organizacije da počnu . 2009). 11. Zelene vjerodajnice oblaka Troškovne prednosti računalstva u oblaku ne odnose se samo na to koliko korisnici oblaka mogu da uštede tako što neće kupiti i instalirati hardver i softver. i da će se ovaj udio dalje povećavati.doktora koji rade u hitnoj (King. već također efikasnosti i okruženja. kao što je Afrika. pouzdanost i prenosivost (da navedemo samo neke). te opisao. Postoje mnoge zabrinutosti vezane za njegovu sigurnost. U nekim dijelovima svijeta. sa interesantnim detaljima. Istraživanja navode da je ICT (Information and communication technology informacijske i komunikacijske tehnologije) već odgovoran za 2% globalnih emisija ugljika. za koju se nadaju da će im omogućiti da rade bez pultova na aerodromima. Međutim. Kompanija će koristiti Microsoftov Azure oblak kako bi upravljala svojom novouspostavljanom platformom za korisničke usluge. usprkos tome. postoji ozbiljna zabrinutost koja se odnosi na korištenje ove nove računalne usluge. Kako je navedeno ranije. EasyJet (niskobudžetna avio-kompanija) je još jedna velika kompanija koja vidi korist od usvajanja računalstva u oblaku. sve veći broj kompanija (malih i velikih) počinje da vidi stvarnu vrijednost korištenja oblaka. vjerojatno neće biti pogodno za neke organizacije (posebno velike). Ovo je bez sumnje glas povjerenja ovih kompanija u budućnost usluga u oblaku. Međutim. Poređenje računalstva u oblaku sa masovnim priključenjem na struju. U ovom članku je također navedeno da će obrazovne ustanove vjerojatno prihvatiti ovu uslugu. je vjerojatno predviđanje šta će ova nova računalna paradigma biti u budućnosti. Dato je nekoliko općih primjera korisnika oblaka. Potrebno je zapamtiti da je računalstvo u oblaku paradigma računalske usluge koja se tek razvija (iako brzo). te studija slučaja Univerziteta u Westminsteru koja je prezentirana i detaljnije istražena. od strane jednog autora. prije nego stignemo do te faze. koja obećava da će pružiti mogućnosti za isporuku različitih računalnih usluga na do sada neviđen način. Jedan autor Carr (2009). i što će koristiti manje struje. ne samo u smislu troškova. Konvencionalno znanje navodi da računalstvo u oblaku. Zaključak Računalstvo u oblaku je nova računalna paradigma. računalstvo u oblaku se pojavilo kao jedan moćan alat. s obzirom da su mnogim od njih smanjeni budžeti zbog globalne ekonomske krize. izjednačio je pojavu računalstva u oblaku sa masovnim uvođenjem struje.

co. Erdogmus. Cloud computing: The economic imperative. Application Development Trends Magazine. http://net. (2009).cbronline. and reality of delivering IT services as computing utilities. P. Hasson. European Commission. Johnson.39451710. Reference Buyya. Lessons from the SOA high flyers. A.businessweek. King. Alternative IT sourcing strategies: From the campus to the cloud. Golden.guardian. The Big Switch: Re-Wiring the World. (2009). EDUCAUSE Center for Applied Research.uk/tol/life and style/education/article6719170. N. http://management.com/itpro/0.ibm. Hicks. Berkeley iNews. The impact of cloud computing on schools. East Africa Forum. Erenben. Carr.com/ article. New York & London: W. https://inews. (2009). Agent 4 Change.richard..com/news/uk smes embrace cloud during recession survey 230309 (accessed on: 18 July 2009).pdf. The Guardian.htm (accessed on: 13 July 2009).pdf?re=education&sa message=title=cloud computing report (accessed on: 15 August 2009).com/industries/global/files/esn 0309 cloud computing rpt.silicon.com/content/view/3032/40 (accessed on: 31 July 2009). B. A. UK universities put their faith in the Google cloud. (2009). K. 23–27. Computer Weekly. Cloud computing is a trap. The tower and the cloud: Higher education in the age of cloud computing.com/article/496213/Forrester Bucks Conventional Wisdom on Cloud Computing (accessed on: 1 August 2009). Sustainable ICT in further and higher education: Final report. The Data Center Journal. Read Write Web. a imajući u vidu njeno univerzitetsko iskustvo sa računalstvom u oblaku. (2009). (2009). (2009). 14–15. http://datacenterjournal.agent4change. Whitehall sharpens the knife for university cuts.php (accessed: 21 July 2009). (2009). (2009). http://www. L. Ferguson. http://www. R. S. DeCoufle. (2009). Goldstein. Forrester bucks conventional wisdom on cloud computing. com/story/cloud-computing-birds/2008-10-11 (accessed on: 5 July 2009). (12 June). Evans. James. N. A Report for Joint Information Services Committee (JISC).uk/technology/2008/sep/29/cloud.koristiti ovu uslugu.edu/articles/Spring2009/cloud-computing (accessed on: 29 July 2009). (2005). (2008). 00. readwriteweb. hype. Cloud computing in education. mogu biti predmetom različitih interpretacija. J. Iskold. 11(2).W. http://www. (2009). 4–6.adtmag.educause.ece (accessed on: 20 July 2009). (2009). http://www.net/index. (2003). D. (2009). P. The new SME definition: User guide and model decla. NET & beyond: Why there’s no business case for Web services. How cloud computing is changing the world. Cloud computing: Does Nirvana hide behind the Nebula? IEEE Software. The gathering cloud: Is this the end of the middle? In R. L. EasyJet sees the cloud’s Azure lining: Microsoft is Halo’s master chief. http://www. Fox. (2008).co. http:// www. (2009). (2007).aspx?id=7742&page=.htm (accessed on: 21 July 2009). (2007).com/archives/amazon web services success stories.com/technology/content/aug2008/tc2008082 445669. Cloud computing is for the birds. http://www. FierceCIO. C. Times Online (reported in The Sunday Times). CBR ONLINE. Business Week. Zakon o privatnosti podataka u Ujedinjenom Kraljevstvu) koji regulira pitanja zaštite podataka i sigurnosti podataka.). In The 10th IEEE international conference on high performance computing and communi.timesonline. Microsoft cloud computing gets down to earth. http://appdev. 12. CIO. Chappell. J. http://www. Norton. . Grossman.edu/ir/library/ pdf/EKF/EKF0905. N. http://www. from Edison to Google. Ovo pitanje bi moglo biti dobar kandidat za buduća istraživanja. Silicon.php?option=com content&view=article& id=280:uk-universities-put-their-faith-in-thegoogle-cloud&catid=73:open.fiercecio. 26(2). R. 5–13). warns GNU founder Richard Stallman. B.eastafricaforum.cations (pp. (2006). The case for cloud computing. Yeo. B. R. (2008).net/2009/07/16/microsoftcloud-computing-gets -down-to-earth (accessed on: 1 August 2009). R. Market-oriented cloud computing: Vision. berkeley. (2009). IT Professional.ration.. & Hopkinsons. H. Grimston. UK SMEs embrace cloud during recession: Survey. S. S. Computer Weekly. eSchool News Special Report.. http://www03. Enterprise and Industry Publications. P. Katz (Ed. & Venugopal. T. EDUCAUSE. B.stallman (accessed on: 5 July 2009). (15 June). C. IT projekt menadžera na Univerzitetu u Westminsteru (UOW). Amazon Web services success stories.39024675. Zahvala Autor je zahvalan na korisnim komentarima i objašnjenima dobivenim od Catherine Titherton. (2008). Clark. Neki zakoni (npr. SOA underwrites insurance firms.source&Itemid=209 (accessed on: 1 August 2009). Flinders. Chan. computing. Katz. S. a kako bi se na kritički način ispitali razlozi koji trenutno sprečavaju neke organizacije da u potpunosti iskoriste ovu revolucionarnu paradigmu računalnih usluga.cio.

gdje je radio sve do 1998. (2009). Nabil Sultan je na Univerzitetu u Liverpoolu stekao doktorat iz upravljanja 1992. Microsoft. Naughton. 40–41. Amazon.mspx (accessed on: 18 July 2009). R. R. (27 March). G. godine radi kao redovni profesor na “Hope” univerzitetu u Liverpoolu.v3. A. J. Lambert. Eureka Alert! http://www. R. There’s silver lining to Google’s cloud computing glitch. (2009).King. Fu. T.ibm. Bluetooth. http://www. (2009). & Zhang. Nakon 2 godine rada za Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) kao stručni suradnik Programa.uk/technology/2009/mar/01/gmail-outagecloud-computing (accessed on 21 July 2009). IT Professional. Anandasivam. Leavitt. Manes.Service%20Elongates 01%202009.eurekalert. com/uk/smallbusiness/sbnews/growing-a-small-business/SME-role-forcloud. Lin. V3 (formerly vnunet). Cloud computing: IT as a service. The triumph of hype over experience: Will Web services go the way p2p. Wanjiku. (2009). Sultan ima veliki broj objavljenih radova iz oblasti IT-a i poslovanja. Dr. (2009).html (accessed on: 21 July 2209). (2009). Voas. Is cloud computing really ready for prime time? Computer. Nakhimovsky. .htm (accessed on: 21 July 2009). G. (2009). dok je 1996. J..com/print/79297 (accessed on: 1 August 2009). Weinhardt. (2009). East African universities take advantage of Google cloud.microsoft. and Beyond: Creating and con.php (accessed on: 31 July 2009). Google. gdje je razvio mnoge uspješne module i programe. J. (2007).. Business models in the service world. (2009). 42(1).. http://www. http://www2.. http:// www. C. 10–13. E. http://www. La Susa. Dr. J. A. Mohamed. A. Desktops-As-A-Service Elongates The PC Refresh Cycle: A Pike County Schools Case Study. SME role for cloud computing.. IT Professional. Business Week. CA: A Press. The Observer. “cloud computing: New wine or just a new bottle?”..org/pub releases/2009-04/mcow.ccb040909. Computer Weekly. syscon. http://www. B. Od 1999. 15–20.com/ibm/ideasfromibm/us/ smartplanet/topics/educationtechnology/20090601/Forrester Desktops-As-A. & Dasmalchi.com/ITSG/virtualcd/WebServices/archives/0201/manes/index. Cloud computing: New wine or just a new bottle.suming Web services. D.co. N.. & Myers. Cloud computing brings cost of protein research down to Earth. How to make SOA pay for itself.co. Marshall. Cloud computing: Small companies take flight. Blau.businessweek. 11(2). godine. Privacy group slams Google’s cloud services. A.. postao je predavač iz oblasti IT-a i poslovanja u Centru za cjeloživotno obrazovanje Univerziteta u Liverpoolu. 15–17.uk/articles/print/2238733 (accessed on: 20 July 2009). (2009). 11(2). IT Professional. T. http://www. i to na Fakultetu za poslovnu i računalsku znanost. & Stößer.pdf (accessed on: 3 September 2009). godine. Berkeley.com/technology/content/aug2008/tc2008083 619516. (2009). 11(2). 28–33. N.guardian. J. Zhu. Info World. (2004).infoworld. and the Wireless Web? Web Services Journal. dobio zvanje MSc iz oblasti Informacionih sistema na istom univerzitetu.computing-19227631. (2004).