You are on page 1of 12

SVEUILITE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST

Njemaka Demokratska Republika: Filmska politika od Drugog


svjetskog rata do sredine ezdesetih
Seminarski rad

Student: Marin Jurievi, 1. godina diplomskog studija

Mentor: Mag. Franko Dota

Rijeka, oujak 2013.

Sadraj

1.

Uvod ................................................................................................................................................ 1

2.

Poeci razvoja filmske industrije ..................................................................................................... 3

3.

2.1.

Kinematografiju u SOZ-u ......................................................................................................... 3

2.2.

DEFA ........................................................................................................................................ 3

Situacija ezdesetih ......................................................................................................................... 5


3.1.

Berlinski zid.............................................................................................................................. 5

3.2.

Pad interesa za DEFA-ine filmove ............................................................................................ 6

3.3.

Otvaranje Novog prozora ..................................................................................................... 6

4.

11. Plenum i cenzura filmova .......................................................................................................... 7

5.

Zakljuak .......................................................................................................................................... 9

Literatura ............................................................................................................................................... 10

1. Uvod
Vrlo brzo nakon zavretka Drugog svjetskog rata dolazi do izbijanja Hladnog rata. U kratkom
razdoblju od 1945. do 1948. svijet se podijelio na dva bloka, uvjetno reeno na komunistiki i
kapitalistiki.1 Ta dva ideoloki suprotstavljena bloka izravno su se sudarala na prostoru
podijeljene Njemake. Berlinski zrani most 1948. bio je simbolina najava njemake
podijele.2. Njemaka je 1945. podijeljena u 4 okupacijske zone, a s izbijanjem Hladnog rata
postalo je jasno da e se te okupacijske zone podijeliti u dvije drave. Pod patronatom
zapadnih sila osnovana je Savezna Republika Njemaka (SRNj) ili kolokvijalno Zapadna
Njemaka, dok je Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika (SSSR) 1949. u svojoj
okupacijskoj zoni stvorio satelitsku tvorevinu, Njemaku Demokratsku Republiku (NjDR),
poznatu kao Istona Njemaka.
Uslijed takvog razvoja dogaaja dolo je do velikih drutvenih i politikih promjena u oba
bloka. U zapadnoj Europi dolazi do razvoja zapadne demokracije i kapitalizma po modelu
Drave socijalnog blagostanja3, a u dravama Istonog bloka uspostavljeni su komunistiki
reimi podloni SSSR-u. U takvim reimima vlast je strogo kontrolirala gotovo sve sfere
ivota, pogotovo kulturu koja je trebala biti u slubi izgradnje socijalistike drave.4 U tom
podruju osobitu je ulogu imala filmska politika budui da je film bio vaan propagandni
instrument 20. stoljea. Komunistiki reimi koristili su film za propagiranje vrijednosti
vlastite ideologije da bi na taj nain svojoj politici osigurali legitimitet. Jedan takav reim bio
je prisutan i u NjDR.

Postoji teorija prema kojoj je poetak Hladnog rata Oktobarska revolucija iz 1917. koja je bila preduvjet za

stvaranje Istonog bloka. Meutim poto su nostelji dviju ideologija, SAD i SSSR u Njemakoj imali
zajednikog neprijatelja, njihovo konfrontacija morala je biti ostavljena po strani dok se ne rijei sukob sa
Njemakom. Kada je Njemaka napokon poraena razlike meu njima, koje su se godinama stvarale, s Hladnim
ratom su izbile na povrinu.
2

U njemakoj historiografiji postoji izraz Das geteilte Deutschland (Podijeljena Njemaka) kojim se oznaava

razdoblje njemake povijesti od 1945. do 1989.


3
4

Poznatiji je engleski naziv Walfare State.


Usp. Dagmar SCHITTLY, Zwischen Regie und Regime: Die Filmpolitik der SED im Spiegel der DEFA-

Produktionen. Berlin, 2002., str. 12.

U ovom radu bit e prikazan razvoj filmske politike u NjDR od kraja Drugog svjetskog rata
do sredine ezdesetih godina 20. stoljea, dakle Ulbrichtovoj5 eri. U tom je razdoblju
kinematografija imala puno vei utjecaj nego u 70-im i 80-im godinama kada posjeenost
kino-dvorana i u Istonoj i u Zapadnoj Njemakoj znatno opada s obzirom da televizija
postaje vodei medij.6 Poseban naglasak bit e stavljen na to kako su unutarpolitiki i
vanjskopolitiki imbenici uzrokovani hladnoratovskim okolnostima utjecali na razvoj
istononjemake filmske politike.
Ova je tema naila na znaajan interes znanstvenika jo u vrijeme trajanja Hladnog rata jer je
bila seizmograf politike klime na Istoku.7 Uglavnom je rije o njemakim povjesniarima
iz ijih se radova moe iitati nekoliko faza razvoja istononjemake filmske industrije u
hladnoratovskom razdoblju. Faze obraene u ovom radu odnose se na dva najznaajnija
razdoblja u filmske politike u NjDR, a to su sami poeci njenog razvoja, neposredno nakon
Drugog svjetskog rata i velike promjene koje su uslijedile nakon izgradnje Berlinskog zida
1961. koje su rezultirale cenzuriranjem odreenih filmova.

Walter Ulbricht bio je istonjonjemaki komunistiki voa i predsjednik Stranke Socijalnog Jedinstva od 1945.
do 1971.
6
Klaus FINKE: Utopie und Heimat Von Abschieden und Neuanfngen in DEFA-Film. Deutschland und die
Wende in Literatur, Sprache und Medien. Gttingen. 2008. str. 118.
7
Usp. loc. cit. SCHITTLY, str. 9.

2. Poeci razvoja filmske industrije


2.1.

Kinematografija u SOZ-u

Otprilike mjesec dana nakon njemake kapitulacije, tonije 9.VII.1945., osnovana je u


Berlinu Sovjetska Vojna administracija u Njemakoj (SVNj) koja je uskoro dozvolila
osnivanje politikih stranaka u Sovjetskoj Okupacijskoj Zoni (SOZ), a 4.VII. skupina
intelektualaca osnovala je Kulturni Savez za demokratsku obnovu Njemake.8 Bili su to
koraci iz kojih se moglo zakljuiti da e doi do razvoja politikog pluralizma. Meutim,
takva se pretpostavka pokazala netonom. Uskoro je uveden jednostranaki sustav. Pod
pritiskom slubene Moskve dolo je do stapanja Komunistike Partije Njemake (KPNj) i
Socijaldemokratske Partije Njemake (SPNj), ijim je ujedinjenjem u svibnju 1946 nastala
SED (Sozialistische Eincheitspartei Deutschlands Socijalistika Partija Jedinstva
Njemake.9 Od osnivanja NjDR u listopadu 1949. pa do njenog sloma ta je stranka bila na
vlasti i odravala jednostranaki komunistiki sustav. U odravanju takvog sustava uvelike se
sluila filmom.
Ve se za vrijeme sovjetske okupacije pokazalo da je unutar kulturne politike razvoj filmske
industrije bio prioritetan. U SOZ-u se kinematografija razvijala puno bre nego u ostalim
okupacijskim zonama. Ve u ljeto 1945. samo u Berlinu postojalo je 110 kinodvorana. Jasno
je da u kinima nisu projicirani filmovi iz razdoblja nacistike Njemake, tako da se
istononjemaka kino-publika neko vrijeme morala zadovoljiti produkcijama starijeg datuma,
odnosno onima iz vremena Weimarske Republike, dok su noviji filmovi bili iskljuivo
sovjetske produkcije.10

2.2.

DEFA

Kako bi odgovorio na potrebe publike sovjetski okupator najprije je osnovao jedan filmski
aktiv sastavljen iskljuivo od osoba s komunistikom prolou, a ve u svibnju 1946., po
Staljinovom nalogu, osnovana je DEFA (Deutsche Filmaktiengesellschaft), monopolistika
8

Usp. Hermann WEBER: Die DDR 1945-1990. Mnchen, 2006., str. 5.-8.
Ibid. str. 16.
10
Usp. loc. cit. SCHITTLY, str. 24.
9

televizijska kua kojoj je produkcijsku licencu dodijelila SVNj.11 U rujnu 1949. DEFA je, kao
dio stranakog holdinga Zentrag i formalno postala vlasnitvo SED-a, koja je u dogovoru sa
SVNj-om osnovala filmske komisije sastavljene od vlastitih politikih funkcionera koji su
nadizrali rad DEFA-e.12 Zadaa DEFA-e bila je preodgojiti drutvo, odnosno kroz svoju
produkciju provoditi denacifikaciju i istovremeno podravati izgradnju socijalistike drave,
to je podrazumijevalo proizvodnju zahtjevnih, politikih umjetnikih djela i iskljuivalo
povrnu zabavu.13 Sama je DEFA, kao i cijela drava, funkcionirala po principima planske
privrede, to znai da su za svaku godinu postojali takozvani produkcijski planovi koji su se
odnosili na pojedina tematska podruja, primjerice industriju, socijalistiki nain ivota,
nacionalu narodna armija, progresivno nasljee njemake povijesti, povijest radnikog
pokreta itd.14
Gotovo svi filmovi bili su snimani u stilu socrealizma. Reprezentativan primjer je film Kurta
Maetziga u dva nastavka, Ernst Thlmann sin svoje klase (1953./54.) i Ernst Thlmann
voa svoje klase (1955.). Film govori o mladom komunistu koji se nakon povratka iz Prvog
svjetskog rata bori za prava radnike klase.
DEFA se tijekom 1950-ih razvila u respektabilnu televizijsku kuu. Sa 4000 zaposlenih i
produkcijskim kapacitetom od 25 do 30 filmova godinje, bila je jedna od najveih
televizijskih kua u Europi.15 No u tom su se razdoblju gotovo svi filmovi ablonizirano i bez
imalo kritike bavili temama iz socijalistike svakodnevice. Do kraja desetljea publika se
zasitila takvih filmova te je posjeenost kino dvorana znaajno opadala. To je jedna od
kljunih injenica zbog koje e poetkom 1960-ih doi do promjene filmske politike u NjDRu.

11

Klaus FINKE: Utopie und Heimat Von Abschieden und Neuanfngen in DEFA-Film. Deutschland und
die Wende in Literatur, Sprache und Medien. Gttingen. 2008. str. 118.
12
Ibid.
13
Usp. loc. cit. SCHITTLY, str. 24.
14
Usp. loc. cit. FINKE, str. 119.
15
Usp. ibid.

3. Situacija ezdesetih
3.1.

Berlinski zid

Izgradnja Berlinskog zida 13.VIII.1961. bila je presudna za daljnji razvoj istononjemakog


filma. Do izgradnje zida dolo je zbog krize koja se krajem 50-ih javila u NjDR-u.
Gospodarski rast 1959. iznosio je 7,2 milijardi maraka, 1960. pao je na 5,4 milijarde, a 1961.
iznosio je samo 4,4 milijarde. U isto vrijeme, broj izbjeglica se konstantno poveavao (1959:
143.000, 1960: 199.000). Vrhunac je dosegnut u travnju 1961. Samo u tom mjesecu iz NjDR
izbjeglo je 30.000 ljudi. Odlazak velikog broja visokoobrazovanih dodatno je oteavao ve
ionako teku ekonomsku situaciju. Ulbricht je stoga ve u proljee traio izgradnju zida, no
komunistiki vlastodrci istone Europe odobrili su mu to tek na ljeto 1961. I dok je politika
elita u NjDR-izgradnju zida slavila kao pobjedu reima, Zapad je na to gledao kao na veliku
sramotu za NjDR i komunizam openito.16
S izgradnjom zida problemi NjDR-a nisu bili gotovi. Da bi se stanje u dravi popravilo
moralo se ii u gospodarske reforme. Ulbricht je u sijenju 1963. predstavio Novi ekonomski
sistem planiranja i voenja narodnog gospodarstva koji je trebao potaknuti gospodarstvo.
Reforme su urodile plodom. Ve 1964. radna produktivnost porasla je za 7 posto, a nacionalni
dohodak za 5 posto. Dobri rezultati nastavili su se i 1965. Iako su radnici novim reformama
postali jo optereeniji, ivotni standard se ipak poveao. Kada je rije o ivotnom standardu,
bitno je istaknuti da je 1966. 54 posto kuanastava u NjDR imalo televizore. Dakle, ve je
tada postalo jasno da e kinematografija gubiti na vanosti.17
Do promjena dolazi i u filmskoj politici. Filmski producenti su izgradnju Berlinskog zida
doivjeli kao neto pozitivno. Dapae, smatrali su da e dobiti vie kreativne slobode i da e
se moi kritiki baviti istononjemakim drutvom zato jer vlast vie nije imala opravdanje
da e Zapad njihove filmove moi koristiti protiv samog reima jer je Berlinski zid oznaio
konani razlaz sa zapadom. Ova, iz dananje perspektive paradoksalna pretpostavka, pokazala
se djelomino tonom, ne toliko zbog percepcije filmskih producenata i reisera, nego vie
zbog svijesti SED-a da su i u filmskoj politici potrebne promjene.

16
17

Usp. Hermann WEBER: Die DDR 1945-1990. Mnchen, 2006., str. 5.-8.
Ibid., str. 64.

3.2.

Pad interesa za DEFA-ine filmove

Naime, DEFA-ini filmovi nisu nikada bili omiljeni meu istononjemakom publikom.
Postojala je ak poalica koja glasi otprilike ovako: ovjek trai pomo od psihijatra jer mu se
privia da ga netko prati; kada ga psihijatar zamoli da mu detaljnije opie svoj problem,
ovjek kae da osjea da netko sjedi iz njega kada gleda DEFA-in film.18 S gospodarskom
krizom posjeenost je jo vie opala. Osim krize, moemo pretpostaviti i da je bitan imbenik
za smanjeni interes publike bila i zasienost socrealistikim filmom. Socrealistike teme bile
su iscrpljene. O tome je pisao i tisak. U novinama Das Morgen nalazimo sljedeu kritiku:
Povrna zabava, puna aka iste bezdunosti, ali i prozirna agitacija, trebaju nestati iz kino
dovrana. Tada e se pubika vratiti sama od sebe.19 Toga su valjda bili svjesni i u SED-u kada
su liberalizirali filmsku industriju.
Karen Ruoff Kramer smatra da su filmski umjetnici poetom ezdesetih, metaforiki reeno,
otvorili prozor, ali ne prozor prema Zapadu, nego prozor u unutranjost istononjemakog
drutva.

3.3.

Otvaranje Novog prozora

To je prozor izmeu izmeu soba domaeg prostora NjDR-a, slubenih prostora i onih
stvarnih umjetniki atrij [] Kada su bili intervjuirani povodom objavljivanja svojih
filmova 1989. i 1990. mnogi autori zabranjenih filmova iz sredine ezdesetih istaknuli su da je
izgradnja Berlinskog zida za njih bila znak da e sada napokon moi uivati u zatienom
prostornom diskursu u kojem kritika u njihovim umjetnikim djelima nee vie moi biti
suzbijana kao igra u korist Zapada.20Meutim, SED e uskoro shvatiti da je stvar sa
umjetnikim slobodama otila predaleko. Sredinom ezdesetih izvrit e nevjerojatan kulturni
udar. Bit e zabranjivano sve to SED ocjeni imalo kritinim ili prijeteim za dravni
poredak. Centralni dogaaj tog kulturnog udara bio je 11. Plenum Centralnog komiteta SEDa.
18

Usp. Karmen RUOFF KRAMER: Representations of Work in the Forbidden DEFA Films., DDR: East
German Cinema 1946-1992. New York. 1999.
19
Uta A. BALBIER/ Christiane ROESCH: Umbeworbener Klassenfeind: Das Verhltniss der DDR zu den
USA. Berlin. 2006. str. 161.
20

Loc. cit. RUOFF KRAMER, str. 132.-133.

4. 11. Plenum i cenzura filmova


Na 11. Plenumu Centralnog komiteta SED-a, koji se odrao od 16. do 18. prosinca, trebalo se
raspravljati o ekonomskim pitanjima s naglaskom na mogunost povratka na centraliziranu
plansku privredu nasuprot tada aktualnom Novom ekonomskom sistemu planiranja i voenja
narodnog gospodarstva. No uskoro se ispostavilo da e znaajan dio Plenuma otpasti na
raspravu o kulturnoj politici.
tovie, na Plenumu je dogovorena zabrana odreenih filmova. Najvie kritika komunistke
elite pretrpjeli su filmovi Ja sam zec od Kurta Maetziga i Nemoj misliti da vritim od
Franka Vogela. Zanimljivo, Maetzig je jedan od najznaajnijih reisera DEFA-e i jedan od
njenih osnivaa. Od autora jednog od najreprezentativnijih DEFA-inih socrealistikih filmova
(vidi str. Xx), u manje od 10 godina prometnuo se u najomraenijeg redatelja meu
politikom elitom. Njegov film Zec sam ja govori o jednoj devetnaestogodinjakinji koja je
ostala bez prava na studiranje jer joj je brat iz njoj nepoznatih razloga uhien. U
meuvremenu se zaljubljuje u oenjenog suca koji joj moe spasiti brata. Unato njenoj
molbi, sudac joj ne spaava brata, nego ga odlui osloboditi tek kad se pokae da e mu taj
potez pomoi u karijeri. Shvativi da se radi o karijeristu koji nikada nije namjeravao napustiti
svoju enu radi nje, odlui ga napustiti. U ovom filmu navodno je sporan jedan dijalog o
pravu, pravdi i istini. Prema rijeima Waltera Ulbrichta zabrana ovog filma trebala je vie
posluiti kao upozorenje i primjer drugima:
Ali bilo nam je jasno da se ne radi samo o tom filmu, o tom zecu, nego i o hrpi drugih
zeeva. Stoga smo odluili sav materijal izloiti CK-u. Neka CK odlui Kako to ide, tko
e koga ucjenjivati i tko e kome odreivati u Njemakoj Demokratskoj Republici, to emo
jo vidjeti21
to se tie Vogelovog filma Nemoj misliti da vritim, Ulbricht je smatrao da se radi o
sustavnom propagiranju zloina. Film govori o adolescentu koji prekida kolovanje i troi
novac koji je naslijedio od oca. Oba su filma povuena iz kino dvorana, a protiv redatelja
Maetziga i Vogela pokrenuti su disciplinski postpuci. Filmovi se u njemake kino dvorane
vraaju tek 1990.

21

Jrgen HASSE Ur.: DEFA Kahlschlag oder das Kaninchen ist berall. 4/2: str. 13.

Jo jedan film zabranjen uslijed Plenuma bio je Proljee treba vremena od Guentera
Stahnkea. Glavni lik je inenjer Hans Sloter koji zbog prijestupa biva izbaen iz svoje tvrtke.
No zbog svoje kompetencije i strunosti on je bio jedini koji je znao popraviti pokvareni
plinovog. Stoga je pozvan natrag. Film je zabranjen je se bavi problemima planske privrede.
Film Karla zabranjen je jer kritizira obrazovni sustav NjDR-a. Karla je mlada nastavnica
koja je upravo zavrila fakultet. Svoje uenike eli pouiti kritikom razmiljanju no ne
uspijeva u tome jer su uenici ve shvatili to sustav od njih oekuje i to smiju a to ne smiju
rei.
Film Godite 45. snimljen 1966. u na otvorenom, u Istonom Berlinu i upravo je zbog toga
problematian. Naime, film j zabranjen zbog dvije scene u kojima je dokumentiran stvarni
ivot. U jednoj sceni prikazani su turisti sa Zapada, a u drugoj problematinoj sceni prikazan
je socijalni milje u deprimirajuoj atmosferi.22 Poznati zabranjeni filmovi su i Berlin iza
ugla koji prati ivot dvojice mladia koji rade u pogonu za preradu metala. Film izmeu
ostaloga problematizira generacijski jaz izmeu mladia i njihovih kolega. Film Trag
kamenja prikazivan je u kinima samo tri dana. Cenzuriran je zbog antisocijalistikih
tendencija. SED je smatrala da je uloga partije u filmu krivo prikazana. Film je dobio
odobrenje tek 1989.23 Filmovi koji su cenzurirani nakon 11. Plenuma CK-a SED-a:24
1965/ 1987/ 199O Berlin um die Ecke (Berlin iza ugla) zabranjen u rujnu 1966.
1965/66; 2OO5 Frulein Schmetterling (Gospoica Leptir)
1965/ 199O Der Frhling braucht Zeit (Proljee treba vremena) premijer 25.11.1965.
1965/ 199O Das Kaninchen bin ich (Ja sam zec)
1964/65; 199O Denk blo nicht, ich heule (Nemoj misliti da vritim)
1965/66; 199O Karla
1966/ 199O Jahrgang 45 (Godite 45.)
1966/ 1989 Spur der Steine (Trag kamenja) premijera 15.06.1966
1966/ 1971 Der verlorene Engel (Izgubljeni aneo)
1965/ 199O Wenn du gro bist, lieber Adam (Kada bude velik, dragi Adame)
1989 Die Beteiligten (Sudionici)
22

Hartmann, Astrid: Filmzensur und politik in der DDR Untersuchung an ausgewhlten Filmen von Jrgen

Bttcher in den sechziger Jahren. GRIN. Nordenstedt. 2002. str. 112.


23

Usp. loc. cit. SCHITTLY, str. 150.

24

Jrgen HASSE ur.: DEFA Kahlschlag oder das Kaninchen ist berall. 4/2: str. 13.

5. Zakljuak
U Njemakoj Demokratskoj Republici film je koriten kao politiki instrument, prije svega od
strane SED-a, a za legitimaciju vlastite politike. U filmovima se iskljuivo idealiziralo
socijalistiko drutvo. Ta injenica osigurala je relativno dugo razdoblje mira u
istononjemakoj filmskoj industriji pokazuje da je SED imala potpunu kontrolu na DEFAom. No do promjene dolazi na samom na poetku ezdesetih.
S jedne strane publika se zasitila socrealistikog filma, s druge strane umjetnici su osjetili da
im izgradnja Berlinskog zida usmjerava da se okrenu vlastitom drutvu, odnosno njegovim
problemima. SED je to na poetku odobravala, ali kada se ispostavilo da filmovi kritiziraju
ideologiju. Dogodilo se da su se produkcije i premijere najkontroverznijih filmova preklopile
sa odravanjem 11. Plenuma CK-a SED-a to je rezultiralo nezapamenom cenzurom i
pritiskom na reisere.
SED je oito shvatio da je i ono malo slobode koju je dala reiserima prijetnja za njen reim.
Instrument za popravljanje te pogreke bila je cenzura. Ti filmovi simbolino e, neki i po
prvi put, biti prikazani tek 30-ak godina kasnije, u ujedinjenoj Njemakoj.

Literatura
Balbier, Uta A.; Rsch, Christiane: Umbeworbener Klassenfeind: Das Verhltniss der DDR
zu den USA. Christoph Links Verlag. Berlin. 2006.
Finke, Klaus: Utopie und Heimat Von Abschieden und Neuanfngen in DEFA-Film. Iz:
Casper Hehne, Hiltraud; Irmy, Schweiger: Deutschland und die Wende in Literatur,
Sprache und Medien. Universittsverlag Gttingen. Gttingen. 2008.
Hartmann, Astrid: Filmzensur und politik in der DDR Untersuchung an ausgewhlten
Filmen von Jrgen Bttcher in den sechziger Jahren. GRIN. Nordenstedt. 2002.
Hasse, Jrgen Ur.: DEFA Kahlschlag oder das Kaninchen ist berall. U: PROGRESS 4/2:
13. 2006.
Ruoff Kramer, Karen: Representations of Work in the forbidden DEFA Films of 1965. In:
Allan, Sean; Sanford, John: DEFA: East German Cinema, 1946 1992. Berghahn Books.
New York. 1999.
Schittly, Dagmar: Zwischen Regie und Regim: Die Filmpolitik der SED im Spiegel der DEFAProduktionen. Links. Berlin. 2002.
Weber, Hermann: Die DDR 1945-1990. Oldenburg Wissenschaftlicher Verlag. Mnchen.
2006.

10