You are on page 1of 6

DIPLOMATIJA

Međusobno
ophođenje
država
nazivamo
diplomatijom. Diplomatija ima zadaću da
predstavlja i zastupa, štiti i obavještava
svoju
zemlju
te
da
pregovara.
Diplomatija je vođenje poslova među
državama
miroljubivim
sredstvima;
znanje u vođenju međunarodnih odnosa i
pregovora; posao ili umijeće diplomata i
vođenje
međunarodnih
poslova
pregovorima. Smisao predstavljanja i
zastupanja čini najbitniji element. Svaka
država koja želi uspostaviti diplomatske
odnose s drugim državama mora
prethodno biti eksplicitno ili implicitno
priznata
kao
međunarodno-pravni
subjekt. Uspostava diplomatskih odnosa
pitanje je saglasnosti isključivo između
dvije
zainteresirane
države.
Tu
saglasnost države potvrđuju pismenim
načinom (sporazum, razmjena nota). Tom
prilikom
se
utvrđuje
i
razina
diplomatskog predstavništva
DIPLOMATSKI ZBOR (franc. corps
diplomatique) je jedinstveni skup (tijelo)
svih
diplomatskih
predstavnika
akreditiranih u jednoj državi, odnosno
njezinom glavnom gradu. Uključuje sve
akreditirane šefove dipomatskih misija
(veleposlanike,
visoke
predstavnike,
apostolske nuncije) koji predstavljaju
svoju zemlju u državi primateljici. U
širem smislu, uključuje u i šefove
dipomatskih misija pri međunarodnoj
organizaciji koje imaju sjedište u toj
državi, ali i ostale strane diplomatske
predstavnike u službi u diplomatskim
predstavništvima u toj državi i članove
njihove
obitelji.Kao
skupno
tijelo,
diplomatski zbor nastupa kolektivno u
protokolarnim i ceremonijalnim prilikama,
kao što su inauguracije šefa države,
krunidba, proslava nacionalnog praznika,
svečane sjednice parlamenta, ovisno o
lokalnim običajima.
DIPLOMATSKA MISIJASjedište
diplomatske misije je gdje je i sjedište vlade,
tj. u njenom glavnom gradu.Brojčanost misije
je unaprijed dogovorena. Država primateljica
može odbiti primiti diplomatskog
predstavnika, a njena obaveza je da omogući

olakšice i bolje uslove rada. Šef diplomatske
misije može svoju zemlju predstavljati u bilo
kojoj međunarodnoj organizaciji. Za većinu
država vrlo je teško imati stalnu diplomatsku
misiju u svakom glavnom gradu. Radi toga
države vrše drugu selekciju pri odabiru
država gdje će otvoriti stalnu diplomatsku
misiju. diplomatskoj misiji treba biti „razuman
broj ljudi“ a diskreciono se pravo MVP-a
tražiti imena imenovanih djelatnika, posebno
vojnih atašea i dati ili ne privola za njihov rad.
MINISTARSTVO VANJSKIH
POSLOVA MVP daje upute i naloge svojim
diplomatskim predstavnicima, prati njihovu
djelatnost, prikuplja i histribuira infomracije,
te predlaže pitanja vanjske politike. Da bi
država bila predstavljena u međuanrodnoj
zajednici, mora biti međunarodno priznata.
Vrlo važno tijelo za predstavljanje države u
inozemstvu je MVP. Izvršna vlast ministara je
da provode vanjsku politiku svoje zemlje
DOAJEN dekan Na čelu
diplomatskog zbora je doajen
diplomatskog zbora (od franc. doyen dekan, najstariji član). Doajen je šef
diplomatske misije najvišeg razreda koji
je od svi članova diplomatskog zbora
najranije predao svoje akreditive
(vjerodajnice). U nekim zemljama
(uglavnom zemljama s katoličkom
tradicijom) papinski nuncij uvijek je
doajen diplomatskog zbora, bez obzira
na vrijeme predaje svojih akreditiva.
AMBASADOR Ambasador je šef diplomatske
misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o
diplomatskim odnosima.Ambasador je najviši predstavnik
svoje države u državi u kojoj se nalazi, pa je u tom svojstvu
nadređen svim službenim predstavnicima u toj zemlji
(konzularnim, kulturnim i drugim). Ambasador predstavlja
poglavara svoje zemlje i zastupa svoju državu pred
vlastima države u kojoj je ambasador. On nužno i govori u
ime svoje vlade. Ambasador predstavlja predsjednika svoje
države i zastupa svoju državu pred vlastima države
primateljice, on je stalni i sigurni posrednik u odnosima
dvaju država.

PATENTNO PISMO ili notifikacija o
imenovanju 1. Šef konzulata dobija od
države imenovanja dokument u obliku
patentnog pisma (lettre de provision) ili
nekog sličnog akta, koji se izdaje za
svako imenovanje, u kome se potvrđuje
njegovo svojstvo i navodi, po pravilu,
ime i prezime konzula, njegova
kategorija i konzularna klasa,
konzularno područje i sedište
konzulata.2. Država imenovanja
dostaviće diplomatskim ili drugim

nakon međunarodne ratifikacije sporazuma iz Bretton Woodsa. Svrha joj je bila osiguranje mira i međunarodne suradnje. Mora se poštovati i jedinstvo diplomatskog zbora i ne odvajanje ambasadora od opunomoćenih ministara.navodi ime šefa misije i razred u kojem je imenovan.5.Ukratko. Vjerodajnice služe kao legitimacija i kao punomoć. AGREMENT ILI PRIVOLA To je pristanak države primateljice da prihvati osobu koju država šiljateljica predlaže za šefa diplomatske misije. Temeljni propis lige naroda bio je Pakt od 26 članaka usvojen na mirovnoj konfernciji 28. vojne počasti. itd. u realnom iznosu najveći zajam ikad izdan od banke). te ohrabrenja međunarodnih investicija. travnja 1919. letter of credence) je formalno pismo šefa države šiljateljice kojim on predstavlja šefa diplomatske misije šefu države primateljice. 3. Grupa i njoj pridruženi entiteti imaju sjedište u Washingtonu. financijska i tehnička pomoć. engl. Kopija akreditivnog pisma predaje se ministru vanjskih poslova države primateljice (obično prije predaje orginala šefu države). kao posljedica neučinkovitosti same organizacije. 3. sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni. VJERODAJNICA (franc. MMF ima 183 zemlje članice. a orginal se uručuje šefu države prilikom prve svečane audijencije. AKREDITIVNO PISMO diplomat dobija pismenu punomoć (vjerodajnicu) da svoju zemlju zastupate pri vladi druge zemlje. lettre de créance. U diplomatskom zboru:(za kolektivni zbor) 1. Šefovi misija idu redom i ambasadori i nunciji pa poslanici i ministri pa otpravnici poslova akreditovani kod MVP. DIPLOMATSKI PRESEANS Red prvenstva(prezeans)-jedan od predmeta protokola je i obrađivanje reda prvenstva ili hijerarhijskog reda kojemu su podvrgnuti dužnosnici jedne države. 1946. Banka je formalno osnovana 27.pogodnim putem patentno pismo ili sličan akt vladi države na čijoj teritoriji šef konzulata treba da vrši svoje funkcije. i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanci. Djelovanje je otpočela 25. Red prvenstva određuje se prema datumu predaje vjerodajnice. 1945. 1947.U pismu se .6. te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti. U vjerodajnicama je također molba upućena šefu države da diplomatu pokolni povjerenje i omogući ispunjavanje njegove misije. Zahtjev za prihvatnje podnosi kandidat usmeno sa biografskim podacima..danas već dosta pojednostavljeno.. otpravnika poslova i supruga. privremeni otpravnici poslova zauzimaju mjesto poslije stalnih i to po datumu notifikacije . SVJETSKA BANKA Svjetska banka predstavlja skupinu pet međunarodnih organizacija u čijoj odgovornosti je pružanje financijske pomoći zemljama u svrhu ekonomskog razvoja i smanjenja siromaštva. iako još formalno stilizirano . patentno pismo ili sličan akt mogu biti zamenjeni notifikacijom koja sadrži podatke predviđene tačkom 1 ovog člana. a 9. koji je zatim unesen u mirovne ugovore zaključene 1919/20. Ukoliko to država prijema prihvata. Slična pisma daju se obično i šefovima specijalnih misija. . odnosno pisma ministru VP. je odobren prvi zajam (250 miliona US$ Francuskoj za poratnu obnovu.12.2. "slogan" MMF-a glasi: "zategnite pojas". kada se na neki skup poziva cijeli diplomatski zbor mora mu se dati posebno mijesto.Iako se vlade siromašnih država često oslanjaju na nju kao izvor financija za razvoj MONETARNI FOND Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan 1946. obično uz svečanu pratnju. Tri su glavna područja aktivnosti: promatranje. Naslijedili su ju Ujedinjeni narodi. Nestala je tijekom Drugog svjetskog rata. Nadzor se sastoji od . Negativan odgovor se ne daje. Pristanak daje pogalvar države. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje. tako da država šiljateljica nakon određenog vremena može smatrati da je prijedlog odbijen i ponuditi drugu osobu LIGA NATRODA je bila međunarodna organizacija osnovana nakon Prvog svjetskog rata na inicijativu američkog predsjednika Wilsona sa sjedištem u Ženevi.

Privatne stvari diplomatskog agenta su također nepovredive. rješava pitanja iz oblasti povlastica. članovi osoblja misije su diplmatski i administrativni djelatnici. POVLASTICE I IMUNITET – KODIFIKACIJA DIPLOMATSKIH PRAVA U preambuli Bečke konvencije cilj povlastica i imuniteta nije u davanju prednosti pojedincima. poslanici.Pravila Bečke konvencije odnose se na sljedeće principe:NEPOVREDIVOST – prostorije diplomatskog poslanstva su nepovredive. dobri. priprema notifikacije. Uspostava diplomatskih odnosa pitanje je saglasnosti između dvije države. .procjene propisa o novčanoj razmjeni zemalja članica s obzirom na PREDSTAVLJANJE DRŽAVA U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA U savremnoj državi međunarodno predstavljanje je povjereno poglavaru države. Treba razlikovati stalne i privremene šefove misije.prijateljski (prividni. Šefovi diplomatskih misija su podijeljeni u nekoliko razreda. . članovi osoblja misije. već osiguravanje izvršavanja zadaće diplomatske misije. Protokol je zbirka pisanih i običajnih normi međusobnog ponašanja država i i njihovih predstavnika. nepovredivost se odnosi i na osobna sredstva prevoza. a prihvatila primateljica. Ustroj diplomatskog predstavništva misije je sljedeći:šef misije. FISKALNI I CARISNKI IMUNITET – diplomatska misija oslobođena je od poreza. a prihvaćena načela nazivamo diplomatski protokol.Bez posebne punomoći državu može predstavljati predsjednik vlade (premijer). pomorski stručnjaci. 10. Osoblje misije čine: šef misije. trgovinski poslovi. Stalni šefovi misije su podijeljeni u 3 razreda:ambasador. konzularni odjeli. otpravnici poslova. Osobni prtljag diplomatskog agenta ne podliježe carinskom pregledu. politički poslovi. boravka i ispraćanja stranih dužnosnika. OSOBLJE MISIJE Osoblje diplomatske misije predstavljaju diplomatski predstavnici koje je imenovala vlastita.saveznički (radi ciljeva) – zategnuti. politički). informativni poslovi. AD HOC DIPLOMATIJA je pojam kojim nazivamo specifična izaslanstva odvojena od stalnih diplomatskih misija. PROTOKOL Riječ protokol je grčkog porijekla. te ministar vanjskih poslova VRSTE ODNOSA MEĐU DRŽAVAMA. Država primateljica odobrava slobodan uvoz oslobođen od carina. on štampa diplomatsku listu. Diplomatski agent mora poštovati zakon i propis zemlje primateljice. vjerodajnice itd.vojni. srdačni. prima diplomatske predstavnike. daje punomoći za potpisivanje međunarodnih sporazuma itd. Članovi obitelji diplomatskog agenta uživaju iste povlastice u odnosu na javna davanja. član privatne posluge. Zadaća diplomatskog protokola je rješavanje svih pitanja ceremonijala i etike.IMUNITET OD JURISDIKCIJE – diplomatski agent ne može biti uhićen. Novi šef misije dobiva pismo zvano vjerodavnica od poglavara svoje drževe. ali može biti pozvan samo pred sud svoje zemlje. Tu saglasnost se utvrđuje sporazumom (pismeno). normalni. DIPLOMATSKI PASOŠ – izdaje se diplomatskim agentima. kulturni poslovi. dobrosusjedski – prekinuti. USPOSTAVA DIPLOMATSKIH ODNOSA Svaka država koja želi uspostaviti diplomatske odnose sa drugim državama mora biti međunarodno priznata. član poslužnog osoblja. diplomatski agent. Bečka konvencija s diplomatskim odnosima samo je minimum koje države i njihovi predstavnici moraju strogo poštovati. Međusobno ophđenje država nazivamo diplomatijom . članovima vlade. Protokol kodificira pravila koja upravljaju ceremonijalom. Ustav mu povjerava da objavljuje rat. To izaslanstvo može činiti jedna ili više osoba. diplomatskim agentima. Dokumenti i korespodencija diplomatskih agenata imaju istu takvu nepovredivost. sklapa mir. Država izdaje diplomatske pasoše: poglavaru države. protokol predlaže i provodi mjere primanja. Bečke konvencije – država šiljateljica dužna je notificirati minimum vanjskih poslova države primateljice dolazak i definisati odlazak članova misije kao i članova njihovih obitelji. Država primateljica mora prema njemu postupati s družnim poštovanjem.NOTIFIKACIJA – čl. imuniteta i carinskih olakšica. hladni (formalno postojanje diplomatskih odnosa).

KONZULI I KONZULATI Konzuli su službeni dužnosnici države za zaštitu interesa njenih građana i interesa države. MVP je dužno informirati i uplaćivati svoja diplomatska predstavništva.Dunavska organizacija. od svoje države prima pisma imenovanja ili petentno pismo. Poziv za posjet formalno upućuje država primateljica. Bečka konvencija dijeli konzularna mjesta u 4 razreda:generalni konzulati konzlati vice konzulati konuzlarni uredi. Evropa.bivšim poglavarima države. Načelo stalnog pregovranja koje je još zagovarao kardinal Rošelje postalo je temeljem savremene međunarodne diplomatije. a tu su radi osiguranja opće zaštite. U nekim katoličkim zemljama predstavnik svete stolice tradicionalno je doajan i doajan je posrednik između diplomatskog zbora i vlade. Još nakon Bečkog kongresa formirana je prva međunarodna organizacija. je pojam koji se koristi za ambasadora ili diplomatsko osoblje koje zemlja primanja ne želi primiti ili izrazi zelju da napusti zemlju. Ona se .traženje miroljubivih rješenja zahtjeva međusobne dvostrane(bileteralne) i mnogostrane (multilateralne) pregovore. Persona non grata – nepoželjna osoba. Ona je imala važnijih značajki na polju rada za mir ali i u segmentu zdravstva i prometam ali je zakazala u spriječavanju imperijalističke politike Njemačke. MVP je kanad kojim države međusobno komuniciraju preko diplomatskih predstavnika. uz program za supružnika šefa države ako je to žena to su obični humanitarne aktivnosti Međunarodni pregovori i ugovoriMeđunarodni pregovori. privremenim diplomatskim agentima. odjele.Japana. To izaslanstvo može činiti jedna osoba-specijalni opunomoćnik ili više njih. Nakon I svjetskog rata došlo je do stvaranja Lige naroda ili Društva naroda. Na odbijanje poziva mogu uticati unutrašnje i međunarodne okolnosti. Mora postojati dobar razlog za posjet. Dodjeljuje se mladim osobama koje su na početku svoje diplomatske karijere. Afrika. član vlade. osima ako je pojedinac visokog ranga kao npr. Kad je poziv upućen i prihvaćen te određen datum. DIPLOMATSKO DOPISIVANJE Državne posjete dogovaraju veleposlanstva i ministarstva vanjskih poslova. razvitak kulturnih odnosa. prati i obavještava o privrednim uslovima. politički poslovi sa regionalnom podjelom na susjedne zemlje. arhiv. službeni. Do posjeta dolazi na inicijativu zainteresiranih strana. Postoji ataše početnika i ataše ima stručnu i tehničku spremu člana diplomatske misije. Na njegovom čelu je doajan. tehnička služba. dok je šef diplomatskog predstavništva dužan provoditi upute ministarstva i izvještavati ga. Od službenih posjeta razlikujemo državni. Utvrđuju se detalji programa. ATAŠE To je najniže znanje u diplomatskoj hijerarhiji. I to je šef misije koji najviše razine koji je svoju vjerodajnicu dao prije svih ostalih. Dužina trajanja mandata je obično 4 godine. radni i privatni posjet. Izvanredna izaslanstva nemaju prednost nad stalnim misijama. sa sigurnosnim i ceremonijalnim dijelom programa posjete. diplomatskim kuririma. Italije. Oni su administratori i promatrači.p. AD HOC diplomatija je pojam kojim nazivamo specijalna izaslanstva odvojena od stranih diplomatskih misija i izvanrednih izaslanstava. Šefovi diplomatskih misija akreditovani kod istog šefa misije čine diplomatski zbor. Konzuli nemaju onu mogućnost predstavljanja države koju imaju šefovi diplomatske misije. Državni posjetPut dogovaranja državnih posjeta su ambasade i MVP i do posjeta dolazi na incijativu zainteresirane strane uz poziv domaćina.Uspostava diplomatskih odnosa podrazumijeva u uspostavu konzlarnih odnosa. Organizacija rada Ministarstva vanjskih poslovaSva ministarstva se dijele na sektore. dolazi prethodnica izaslanstva države slanja.Konzula imenuje poglavar vlade. Šefovi dilomatskoh misija su vjerodajnicama ovlašteni tretirati sva pitanja i govoriti u ime svojih vlada. uprave. odsjeke kao: protokol. Neposredno prije posjeta u d. a kada je poziv prihvaćen potvrđuje se datum i država posjete.počinje se sa pripremama za njegovu realizaciju. Poslovi konuzlata su: štiti interese države. Međunarode organizacijeMeđeunarodne organizacije generalno dijelimo na međunarodne vladine i međunarodne nevladine organizacije ovisno o članstvu. uz predhodno ispitivanje raspoloženja druge strane za posjet.

godine.2.p. Francuska – Nikolas Sarkozi. Rusija – Dimitri Medvedev. Najvažniji zadaci su jačanje demokratije. One se bave međunarodnom aktivnošću od općeg interesa i ne smiju se baviti lukrativnom djelatnošću. Međunarodne organizacije imaju stalan cilj koji predstavlja interes nekoliko zemlaja članica. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. Međunarodne vladine organizacije stvaraju se međunardnim ugovorima. Jozef Bajden – pot. njeno je članstvo temeljeno na kulturi prije nego na geografskoj lokaciji.eđunarodne organizacije dijelimo na:Međunarodne nevladine organizacije. . Njenu misiju nastavila je OUN-a. Arapska liga ili Liga arapskih država).osnivaju nacionalna udruženja ili pojedinci iz različitih zemalja. a stupila na snagu 24. stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). godine između šest država (Belgije.. odnosno da kao organizacija nema neposredni odnos s građanima državačlanica. je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu.ili . niti za interese neke države. Italije. Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN. poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda.članovi misije 3. Europska unija danas broji 27 država članica BILATERALNA DIPLOMACIJA .predsjednik SAD. osnovanu 1919. godine. godine diššlo je do formranja UN-a. Na konferenciji u San Francisku 1946. lipnja 1945. Sjedište Vijeća Evrope je u Strasbourgu na francuskonjemačkoj granici Europska unija (kratica EU) je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država. širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Njemačke. nakon prihvaćanja od strane 51 države.(što je temelj za članstvo u gore navedenim organizacijama))može se karakterizirati kao regionalna varijanta Ujedinjenih naroda.diplomatski agent 6. i koja služi kao osnovni pravni dokument Evropskom sudu za ljudska prava. Vijeće Evrope ili bivšu Organizaciju afričkog jedinstva (danas Afrička unija) u tome da ima prvenstveno političke ciljeve. Francuske. vlada članica tih organizacija. godine. Arapska liga se bitno razlikuje od nekih drugih organizacija kao što je Evropska unija u tome da još nije dosegla nikakvu važniju razinu regionalne integracije.članovi diplomatskog osoblja 5. potpisanoj 1950. Vijeće Evrope je međunarodna organizacija 46 država članica šire evropske regije. Kad se zaključuje pregovori potpisvanjem međunarodnih ugovora. države sudionice šalju svoja izaslanstva d. Angela Merkel – Njem.član admin. Podsjeća na Organizaciju američkih država. Međunarodni skupoviPrije održavanja multilateralnog skupa.ugasila 1945 godine. zaštite ljudskih prava i pravne države na evropskom kontinentu.Suradnja i komunikacija između dvije međusobno priznate države ostvarena sredstvima priznatog i stalnog poslanstva. studenog 1993. dolazak delegacije na neki skup se najavljuje notom preko ambasade uz potrebu punomoćja. s druge strane. čija je incijacija za osnivanje potekla još od Atlantske povelje iz 1941.šef misije. je organizacija arapskih država . razvijanje dobrosusjedskih odnosa. listopada 1945. nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. Luksemburga i Nizozemske). Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost.usporedi Arapski svijet. OSOBLJE DIPLOMATSKE MISIJE 1. ekonomsku suradnju.članovi osoblja misije su diplomatski. Najveći doseg Vijeća Evrope ogleda se u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. administrativni i tehnički djelatnici kao i poslužno osoblje misije 4. svaka delegacija mora imati šefa voditelja . godine u San Franciscu. gdje su izmenjeni ambasadori odnosno predstavnici vlastitih država. Europska unija formalno je uspostavljena 1.

član poslužnog osoblja 8. Svaka je vlada odgovorna za sadržaj diplomatske valize i ona se pečati voskom.1969.teh. TRI BEČKE KONVENCIJE 1. svjetska banka. o diplomatskim odnosima koja se temelji na povelji UN.član privatne posluge.osoblja 7.JE BIH ČLANICA? – MMF.1975 predstavljanje država o njihovim odnosima s međunarodnim org.12.Postoji i konvencija o posebnim misijama UN-a potpisana u New Yorku 8. KOJIH MED.univerzalne naravi. Ove pošiljke ne smiju biti otvarane niti zaustavljanje od bilo kojih stranih vlasti do njihovog odredišta. . 3. vijeće sigurnosti. DIPLOMATSKA VALIZA – Označava povlasticu koju su dogovorile vlade za razmjenu zapečečenih pošiljaka sa svojim diplomatskim misijama. 2. 1963 konvencija o konzularnim odnosima. 4.ORG. Valiza ne smije sadržavati ništa osim administrativnih predmeta i onih za službenu upotrebu.1961 konv.