UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

SAOBRAAJNI FAKULTETDOBOJ
Ul. Vojvode Miia br.52 Doboj

DRUMSKI I
ELJEZNIKI
SAOBRAAJ U
FINSKOJ

Amina Hasii 613/13

Mentori:
Prof.dr Milovan Pecelj
Asistent Bojana Risti

Eldina Mahmutagi 623/13

Adna eman 632/13
Doboj,novembar 2014.

FINSKA-nordijska
zemlja
Povrina:

338 144 km2

Stanovnitvo: 5 236 600 stanovnika
Glavni grad: Helsinki
Gustoa naseljenosti: 17.1/km2
Slubeni jezik : vedski i
Finski(ugrofinska skupina)
Finska granii s
vedskom,Norvekom i Rusijom.
Valuta: Euro

Stanovnitvo
Finci ine vie od 93% populacije i potomci
veana oko 6%. Iako suveani u manjini
oni imaju svoju politiku stranku, svoje kole
i druge institucije.
67% populacije je urbano.
Po popisu iz 2002., Finska ima, 5.183.545
stanovnika to Finsku ini jednom od
najrjee naseljenih zemalja uEuropi.
Vie od 2/3 populacije je smjeteno u junim
krajevima. Helsinki ima oko 1.054.127
stanovnika te je proizvodni i trgovaki
centar.

Glavni grad Helsinki

Zastava i grb Finske

Tri cjeline Finske

Jezerska Finska

Finsko primorje

Finska Laponija

Drumski saobraaj u Finskoj

Duina cesta u Finskoj iznosi 78109km
(2012; od toga je asfaltirano oko 65%),
a duina eljeznikih pruga 5944km
(elektrificirano 3067km). I cestovna i
eljeznika mrea najgue su u
jugozapadnom dijelu zemlje. Finska ima
razvijen sistem unutranje plovidbe po
jezerima koja su meusobno spojena
kanalima (ukupna duina 9806km,
2012); najrazgranatija je mrea u
podruju jezera Saimaa (3377km), koje
je od 1968. kanalom spojeno s Finskim
zaljevom.

Putevi prvog i drugog

reda u Finskoj
o Putevi prvog reda su autoputevi,
oznaeni su brojem bele boje na crvenoj
pozadini. Kako ni na autoputevima nije
gust saobraaj, na njima nema naplate
putarine.

o Najkrai autoput je broj 29 od mesta

Keminmaa do mesta Tornio, koji je dug
svega 17 km. U Finskoj se nalazi i
najseverniji autoput na svetu.

Putevi drugog reda zovu se

magistralni putevi. Njih ima 59 i
obeleeni su brojevima od 40 do
99.

Oznaeni su crnim brojevima na

utoj pozadini. Regionalni putevi
obeleavaju se crnim trocifrenim
brojevima na beloj pozadini

Glavne saobraajnice
Autoceste u Finskoj, ili glavne saobraajnice, obuhvaaju najvie kategorije cesta u
Finskoj:
Glavne ceste Klasa I - numerirane 1-39, izmeu veih gradova
Glavne ceste klase II - numerirane 40-99, meu regionalnim centrima.

Autoceste oznaene brojevima od 1 do 7 poinju iz glavnog grada, Helsinkija

(autoceste 2, 5 i 6 ), dok autoceste od 8 do 10 vode iz Turkua na jugozapadnoj
obali Finske. Autoceste 11 i 12 dolaze u Tampereu. Ostatak od autocesta vezuju
neke druge vee gradove.
Dijelovi autoceste izmeu glavnih gradova esto su unaprijeeni na autocestama,
kao to je na primjer, izmeu Helsinkija i Tamperee. Finska je velika i rijetko
naseljena zemlja, nema razloga niti velike potrebe za nadogradnjom svih
autocesta.
Mrea autocesta iznosi 779 km s dodatnim 124 km rezervisana samo za saobraaj
motornih vozila.
Turku Ring Road (finski: Turun kehtie) ili Finska Nacionalna cesta 40 (finski:
Kantatie 40) je obilaznica Turku, Finska. To vodi iz Naantali do Kaarina, u prolazu
Raisio, Turku, i Lieto.

Turku Ring Road ima mnogo trgovakih centara u nizu , ukljuujui Biltema, Ikea,
Mylly trgovaki centar i nekoliko drugih maloprodajnih parkova.
Turku Ring Road je povezan s Turku zranom lukom preko Europske rute E63 za
Tampere, a dio je europskog pravca E18 iz Naantali i Turku u Helsinkiju.

Mrea puteva u Finskoj

eljezniki saobraaj
Finska eljeznika mrea sastoji se od ukupno 5.919 km eljeznice.
Veina putnikog vlaka usluge potjeu ili prekinuti u Helsinkiju
glavnog eljeznikog kolodvora, a velik dio eljeznike mree
putnika zrai iz Helsinkija. Odravanje i izgradnja eljeznike mree
sama je odgovornost finske eljeznike uprave, koja je dio finske
agencije za promet (finski: Liikennevirasto).Mrea je podjeljena u
est povrinskih centara, koji upravljaju upotrebu i odravanje
prometnica. Finski vlakovi imaju reputaciju prostranosti, udobnosti i
istoe.Krajolik koji okruuje eljeznike pruge smatra se od
izuzetne prirodne ljepote, posebno u istonoj Finskoj, gdje postoji
mnogo jezera. Budui da je u veini dijelova Finskoj gustoa
stanovnitva niska, Finska nije vrlo dobro prilagoena za eljeznice.
Prigradskim naseljima ova usluga je danas rijetka , ali tu su i brzi
vlakovi-veze izmeu veine gradova. Noni putniki vlakovi samo
rade na najfrekventnijim linijama izmeu Helsinkija i Turku preko
Oulu u Laponiji (minimalne udaljenosti od c. 650 km )

sta linija eljeznikog prevoza u Finskoj Mrea eljeznikih

pruga u Finskoj
Linija 4: HelsinkiPori
Linija 5: HelsinkiVaasa
Linija 7: HelsinkiKemijrvi
Linija 9: TurkuPieksmki
Linija 10: HelsinkiIisalmi
Linija 13: HelsinkiKajaani
Linija 14: HelsinkiJoensuu
Linija 15: KouvolaKotka
Linija 16: SavonlinnaParikkala

Ukupna duina staza ukljuujui

kolosijeka 8816 km
Ukupna duina eljeznikih
pravaca 5919 km

..i jedan savjet... u kojoj

god turistikoj agenciji u
Finskoj, kao i na bilo kojoj
eljeznikoj stanici, moete
uzeti knjiicu o redu vonje
za sve vozove u Finskoj gdje
je sve do detalja dato i to
na itavih 260 strana,
vjerovali ili neKnjiice
vae 6 mjeseci jer se
razlikuju letnji i zimski
reim.

eljeznika stanica u Helsinkiu

HVALA NA PANJI :D