Tankovi i silosi

Norme
Eurocode EN 1991-4 Actions on silos and
tanks Optereenja na tankove i silose
Eurocode EN 1993-4-1 Design of steel
structures Silos
Eurocode EN 1993-4-2 Design of steel
structures Tanks

Osnovne oznake
dc promjer najvee upisane
krunice u horizontalni presjek
silosa
hc visina cilindrinog dijela(od
spoja s lijevkom do ekvivalentne
plohe)
hh visina lijevka
r radijus silosa
A/U omjer povrine i opsega
horizontalnog presjeka silosa
ef najvei ostvareni ekscentricitet
punjenja
e1 ekscentricitet na vrhu granine
plohe materijala
Evivalentna ploha razina na kojoj
nasuti materijal ima isti volumen
kao materijal s horizontalnom
povrinom

Klase pouzdanosti

Podjela silosa po klasama pouzdanosti, ovisno o

pouzdanosti konstrukcije i podlonosti razliitim
modovima otkazivanja konstrukcije

Klasa pouzdanosti
Klasa pouzdanosti 3

Opis
Silosi sa kapacitetom veim od 10000 tona.
Silosi sa kapacitetom veim od 1000 tona kod kojih se pojavljuje:
a) ekscentrino pranjenje s omjerom eo/dc>0,25 (Slika 1.1b);
b) zdepasti silos sa ekscentricitetom gornje plohe et/dc>0,25.

Klasa pouzdanosti 2

Svi silosi iz ovog standarda koji nisu svrstaniu druge klase.

Klasa pouzdanosti 1

Silosi kapaciteta manjeg od 100 tona.

Najstroe parametre prorauna ima klasa

3, dok u klasi 1 se doputaju neka
pojednostavljenja.

Odabir vie klase za pojedini objekt je

dozvoljen u dogovoru s investitorom

Djelovanja na silose
Optereenja uslijed utovara i istovara
sipkih materijala
Izvanredna optereenja

Optereenja od sipkih materijala

Dijele se prema stupnju ekscentrinosti
punjenja i pranjenja
Za male ekscentricitete simetrino
optereenje s dodatnim lokalnim
nesimetrinim optereenjima
Za vee ekscentricitete nesimetrina
distribucija tlakova

Simetrina optereenja od sipkih

materijala
Horizontalni tlak na
unutarnju stranu vertikalnih
stijenki silosa ph
Okomiti tlak na kose plohe pn
Tangencijalna naprezanja
na zidove od trenja pw i pt
Tlak u skladitenom
materijalu pv

Dodatna lokalna optereenja

Tzv. Patch Load
Pomou njih se opisuju manja
ekscentrina optereenja
Dodatna lokalna optereenja zadana su u
vidu horizontalnih optereenja na
vertikalnu stijenku

Izvanredna optereenja
Eksplozije
Udar vozila
Potres
Poar

Karakteristine vrijednosti mehanikih

svojstava sipkih materijala

Za optereenja uzima se puna ispunjenost silosa

Za svaki sluaj optereenja treba definirati jedan set
vrijednosti svojstava skladitenog materijala , K i i,
tako da svako granino stanje je povezano uz
odgovarajui materijal
Razliite kombinacije opteenja uslijed punjenja i
pranjenja mogu se koristi pri proraunima graninih
stanja.
Za proraun svakog pojedinog dijela silosa uzimaju se
gornje ili donje karakteristine vrijednosti , K i i za
klase pouzdanosti 2 i 3, dok za klasu 1 moe se koristiti
srednjim vrijednostima

Uporaba

Karakteristine vrijednosti
Koeficijent trenja

Koeficijent
bonog tlaka
K

Kut unutanjeg
trenja i

Za vertikalne
stijenke
Maksimalni normalni
tlak

donja

gornja

donja

Maksimalno trenje

gornja

gornja

donja

Maksimalni vertikalni
pritisak tereta

donja

donja

gornja

Za stijenke lijevka

Koeficijent tlaka
za lijevak F

Maksimalni pritisak
pri punjenju

gornja vrijednost za
lijevak

donja

donja

Maksimalni pritisak
pri pranjenju

donja vrijednost za lijevak

gornja

gornja

Podjela optereenja ovisno o

mjestu i vrsti djelovanja
Optereenje od punjenja na vertikalne
zidove
Optereenje od pranjenja na vertikalne
zidove
Optereenje od punjenja i pranjenja na
ravna dna
Optereenje od punjenja na lijevke
Optereenje od pranjenja na lijevke

Podjela djelovanja ovisno o reimu

istjecanja
Ukupno istjecanje
Cijevasto istjecanje
Mjeano istjecanje

Ovisi o vrsti materijala i vitkosti silosa

Razredi vitkosti silosa

Vitki silosi 2,0 < hc/dc

Srednje vitki silosi 1,0 < hc/dc < 2,0
Zdepasti silos 0,4 < hc/dc < 1,0
Zadravajui silosi hc/dc < 0,4

Proraun optereenja

Prilikom prorauna optereenja treba

voditi rauna o:
Karakteristikama

uskladitenog materijala
Trenju izmeu materijala i silosa
Geometriji silosa
Metodama punjenja i pranjenja silosa

Vitki silosi - punjenje

Vitki silosi - punjenje

karakterictina jedinina teina

karakteristino trenje izmeu materijala i
zida silosa
K karakteristina vrijednost bonog tlaka
Z dubina ispod mjerodavne razine materijala
A povrina poprenog presjeka silosa
U unutarnji promjer poprenog presjeka

Proraun vitkih silosa

nesimetrino punjenje

ppfs = ppfcos

Vitki silosi - pranjenje

phe = Chphf
pwe = Cwpwf
Ch - faktor pranjenja za horizontalni tlak
Cw - faktor pranjenja za trenje po zidu
Za klase pouzdanosti 2 i 3 faktori su: Ch = 1,15 i
Cw = 1,10
Za klasu pouzdanosti 1

Vitki silosi nesimetrino

pranjenje

Za klasu pouzadnosti 1 moe se zanemariti

Za klasu 2 i 3:

Toplinska optereenja uslijed razlike

temperature izmeu uskladitenih
materijala i silosa

Tlak uslijed sniavanja vanjske temperature javlja se prilikom uskladitenja temperaturno

inertnijih materijala od elika
Tlak uslijed punjenja silosa vruim materijalom
javlja se uslijed nejednakog irenja donjeg,
ugrijanog dijela i gonjeg hladnog dijela

Optereenja na lijevak i dno

silosa
Lijevci se dijele po nagibima na:
Ravni nagib prema horizontali manji od 5
Strmi zadovoljava kriterij tg < (1-K)/(2*h)
Plitki ne zadovoljava ni jedan ni drugi kriterij
Ovisno o nagibu definira se koliko se e aktivirati
trenje (mobilised friction heff ) i na koji nain e
to utjecati na optereenje lijevka

Oblik raspodjele naprezanja ovisno

o tipu lijevka

Punjenje

Pranjenje

Srednji vertikalni pritisak na ravnini prijelaza iz

vertikalnog zida u lijevak:

pvf vrijednost vertikalnog tlak na ravnini prelaza

Cb faktor uveanja optereenja
Faktor Cb u obiajenim situacijama za klasu pouzadnosti
2 i 3 iznosi 1,0, a za klasu 1 iznosi 1,3. U iznimnim
sluajevima gdje dolazi do velikog prenosa sila
dinamikim udarom virijednosti iznose za klasu 2 i 3: 1,2,
a za klasu 1: 1,6.
Za ravno dno mjerodavno naprezanje je pvf

Strmi nagib - punjenje

Strmi nagib - pranjenje

Plitki nagib - punjenje

Pri pranjenju mogu se uzeti iste vrijednosti kao i za punjenje.

Proraun silosa

Konstrukcija silosa obuhvaa sve ploaste

i ljuskaste elemente (shell), ukljuujui
ukrute (stiffners), rebra (ribs), prestenaste
nosae (rings) i dodatke (attachments),
ne ukljuujui stupove (supporting
structures).

Klase posljedica otkazivanja

konstrukcije

Ovisno o riziku uvode se klase posljedica za pomo pri

proraunu. Via klasa znai otrije zahtjeve pri
proraunu. Granice klasa dane su u tablici:

Klasa posljedica

Projekni sluaj

Klasa posljedica 3

Silosi koji lee na tlu ili silosi ija je vertikalna stjenka produena do
tla iji kapacitet prelazi W3a tona.
Tokasto oslonjeni silosi sa kapacitetom veim od W3b tona.
Silosi sa kapacitetom veim od W3c za sluajeve:
a) ekscentrino pranjenje;
b) local patch loading;
c) nesimetrino punjenje.

Klasa posljedica 2

Svi silosi iz ovog standarda koji nisu svrstani u druge klase.

Klasa posljedica 1

Silosi sa kapacitetom izmeu W1a* i W1b tona

* Silosi manjeg kapaciteta od W1a tona nisu pokriveni ovim standardom

Granice klasa

Preporuena
vrijednost
(tona)

W3a

5000

W3b

1000

W3c

200

W1b

100

W1a

10

Analiza konstrukcije

Svi modeli koijma se modeliraju

konstrukcije silosa trebaju sadravati
pored ljuski sve ukrute, velike otvore i
dodatke. Takoer treba modelirati na
nain da rubni uvjeti budu to tonije
opisani

Naini prorauna
Za klasu posljedica 3:
Svi unutarnji momenti i sile raunaju se iz valjanog numerikog
modela konanim elementima (finite element shell analysis)
Za klasu posljedica 2
U sluaju osnosimetrinog optereenja i pridranja mogu se
primjeniti dva prorauna:
Membranskom teorijom moe se doi do naprezanja. Teorijom
elastinog savijanja mogu se opisati lokani efekti savijanja.
Numeriki model
U sluaju da ne postoji osnosimetrinost sustava, treba se koristiti
numerikim modelom.
Za klasu posljedica 1
Membranskom teorijom definirati naprezanja, s faktorima i
pojednostavljenim izrazima opisati efekte lokalnih savijanja i
nesimetrinih djelovanja na konstrukcija.

Membranska teorija
Diskretni ojaanja u vidu prstena imaju
utjecajnu irini od 0,78*(rt)0.5 s gornje i
donje strane, osim na spoju s lijevkom
Lokalna savijanja promatraju se odvojeno

Pravokutni presjeci silosa

Potrebno je modelirati svaku plou

posebno pri emu treba optereenja is
susjednih ploa prenijeti na promatranu i
ukljuiti njihovu savojnu krutost

Valovite ploe

U proraun ulaze kao jednolike ortotropne ploe

d razmak izmeu vrha i dna ploe

l valjna duljina valovitosti ploe
R lokalni radijus zakrivljenosti na vrhu

Valovite ploe

Ekvivalentna membranska
svojstva (rastezanje)

Ekvivalentne savojne krutosti,

po jedinici duljine

Dimenzioniranje valjkastih
zidova

Valjkaste zidove treba provjeriti na:

LS1 Plastino granino stanje

LS2 Ciklika plastifikacija

otpornost na lokalno savijanje

lokalizirani efekti

LS3 Stabilnost

optornost na lom uslijed plastinog otkazivanja pod unutarnjim tlakom i/ili vanjskim utjecajima
otpornost spojeva

Otpornost na izvijanje uslijed tlane centrine sile

Otpornost na izvijanje uslijed vanjskih sila
Otpornost na izvijanje uslijed posminih sila uslijed nesimetrinog optereenja
Otpornost na izvijanje uslijed posminih sila uz nosive stupove
Otpornost na lokalno izvijanje iznad oslonaca
Otpornost na lokalna oteenja uz otvore
Otpornost na lokalno izvijanje uslijed nesimetrinih djelovanja

LS4 Zamor
Za silose u klasi posljedica 1 LS2 i LS4 mogu se zanemariti

Otpornost valjkastih zidova

Kada se statiki sustav rauna preko membranske

teorije iz prorauna dobiva se polje naprezanja s
komponentama nx,Ed, n,Ed i nx,Ed iz kojih se moe
izraunati ekvivalentno raunsko naprezanje

Kad se statiki sustav rauna po teoriji elastinog savijanja iz

prorauna dobiva se dvodimenzionalno polje unutarnjih sila s
komponentama nx,Ed, n,Ed,nx,Ed,mx,Ed, m,Ed i mx,Ed iz kojih se mogu
izraunati naprezanja:

Izvijanje uslijed centrikog tlaka

(meridijalni tlak)

Poetni parametar pri definiranju otpornosti na izvijanje je faktor

kvalitete Q

Reprezentativna imperfekcijska amplituda wok definira se kao:

Redukcijski faktor za elastinu imperfekciju za prazni silos:

pri emu je = 1 za jednoliki tlak po opsegu

Kada je silos tlaen iz unutra, elastini faktor imperfekcije uzima se manji od
dvije vrijednosti pe i pp koji se definiraju po lokalnim vrijednostima
unutarnjeg tlaka p. Za klasu posljedica 1 dovoljno je tono definirati faktor
imperfekcija na 0.
Faktor pe - elastini faktor redukcije uslijed imperfekcija tlaenog silosa
definira se prema najmanjem lokalnom tlaku (onome za kojega se moe
garantirati) na toki koja se promatra.

gdje su:
ps minimalna pouzdana raunska vrijednost tlaka u silosu u promatranoj
toki
x,Rcr elastino kritino naprezanje izvijanja
Faktor pp - plastini faktor redukcije uslijed imperfekcija tlaenog silosa
definira se prema najveem lokalnom tlaku (onome za kojega se moe
garantirati) na toki koja se promatra.

gdje je:
ps maksimalna pouzdana raunska vrijednost tlaka u silosu u
promatranoj toki

Nejednoliko naprezanje po opsegu

cilindra

Odredi se najvee neprezanje u elementu x0,Ed i naprezanje na udaljenosti

y = r= 4*(rt)^0,5 od njega koje se definira kao x1,Ed

preporueno b = 0,40

Kritino naprezanje u izotropnoj

ploi

Raunsko doputeno naprezanje koje se smije javiti iznosi

Raunska naprezanja

Redukcijski faktor rauna se kao

Redukcijski faktor X rauna se kao

= 0, ep, pp, L ovisno o proraunu

= 0,60

Izvijanje uslijed vanjskog tlaka, unutarnjeg

parcijalnog potlaka i vjetra (tlak u smjeru opsega)

Vertikalni zidovi djele se na segmente, kojima granice su na

ukrutama, promjeni debljine lima ili na mjesu pridranja. Procijena
izvijanja provodi se na pojedinom segmentu ili grupi segmenata gdje
se oekiva gubitak stabilnosti.

Kritini vanjski tlak za izvijanje izotropnih ploa

t debljina najtanjeg dijela u zidu

l visina segmenta
Cb koeficijent izvijanja uslijed vanjskog tlaka, ovisi o pridranju gornjeg
ruba zida
Cw koeficijent distribucije tlaka vjetra

Stanje gornjeg ruba

Cb

Pokrov je nastavak
stijenki
(puni kontinuitet)
1,0

Gonji rub
zadovoljava
5.3.2.5 (12)(14)
1,0

Gonji rub ne
zadovoljava
5.3.2.5 (12)(14)
0,6

Za provjeru dali gornji prsten zadovoljava pridranje u smislu nosivosti i

krutosti.
pn,Edu raunska vrijednost
jednolike komponente od vanjskog
tlaka
pn,Edw raunska vrijednost tlaka
stagnacijske toke uslijed vanjskog
tlaka
pnS1 referentni tlaka za moment
savijanja prstena
M,Edo raunska vrijednost
momenta savijanja povezanog s
zakrivljenosti
M,Edw raunska vrijednost
momenta savijanja uslijed vjetra
Iz moment tromosti prstena za
savijanje u smjeru prstena
L ukupna visina vetrikalnog zida
t debljina najtanjeg elementa u
zidu

k1 = 0,1 je preporuena vrijednost

Membranski posmik

Gdje je vei dio zida izloen posminom optereenju uslijed

ekscentrinog optereenja ili potresa provjerava se presjek na
gubitak stabilnosti uslijed posmika.

Kritino naprezanje za posmik iznosi

Minimalna savojna krutost prstena oko opsega koji definira podruje zida na
koje postoji problem izvijanja uslijed posminog naprezanja dana je
izrazom:

Predloena vrijednost za ks = 0,10

Dozvoljena raunska naprezanja dana su sljedeim izrazima, a

mjerodavno je ono manje.

faktor redukcije uslijed izvijanja, 0,80 je preporuena vrijednost.

U svakoj toki konstrukcije sljedei uvjet treba biti zadovoljen
nx,Ed tx,Rd

Interakcija izmeu meridijalnog tlaka,

tangencijalnog tlaka i membranskog posmika

Moe se zanemariti ako su dva od tri raunska

naprezanja manja od 20% svojih raunskih optornosti.

Ploe sa valovanjem u horizontalnom smjeru

Pretpostavlja se u proraunima da vertikalne ukrute imaju kontinuiranu

savojnu krutost du cijele visine zbog otpornosti na izvijanje uslijed
djelovanja vanjskog tlaka. Takoer spojna sredstva trebaju biti tako
dimenzionirana da prenose optereenja od trenja materijala u potpunosti u
vertikalne ukrute.

Razmak izmeu spojnih sredstava mora biti manji od 3 opsega

Dimenzioniranje na uzduni tlak

Nain dimenzioniranja ovisi o razmaku vertikalnih ukruta.

svoenje ploe na ekvivalentnu ortotropnu plou i provjera
izvijanja iste ukoliko horizontalni razmak ukruta zadovoljava
postavljeni uvjet
izvijanje vertikalnih ukruta kao samostalnih nosaa

Neukrueni zid

Ukoliko je zid neukruen, karakteristina lokalna otpornost na

izvijanje definirana je kao vea od sljedea dva izraza:

t debljina lima
d visina od brijega do dola vala lima
R lokalna zakrivljenost vala
r radijus valjkastog zida

nx,Rk je neovisan od unutarnjeg tlaka

Raunska vrijednost otpornosti na lokalno izvijanje dano je izrazom:

Pri emu je x elastini faktor imperfekcije, predloena vrijednost

0,80

Za svaki toku konstrukcije treba biti zadovoljen uvjet

Zid tretiran kao otrotropna ploa

Horizontalni razmak izmeu nosaa mora biti manji od:

Dy savojna krutost po jedinici duljine najtanjeg dijela paralelnog s

valovanjem
Cy krutost istezanja po jedinici duljine najtanjeg dijela paralelnog s
valovanjem
r radijus cilindra
Preporuena vrijednost kdx = 7,4
Odredi se najvee neprezanje u elementu x0,Ed i naprezanje na
udaljenosti y = r= 4*(rt)0,5 od njega koje se definira kao x1,Ed

li pola valne duljine izvijanja u

vertikalnom smjeru
As povrina poprenog presjeka
ukrute
Is moment tromosti ukrute za
vertikalno savijanje
ds razmak izmeu ukruta
Its torziona kutost ukrute
es ekscentricitet ukrute u odnosu
na srednju os ploce
Ar povrina poprenog presjeka
prstenaste ukrute
Ir moment tromost za savijanje u
smjeru opsega
dr razmak izmeu prstenastih
ukruta
Itr torziona krutost prstenste
ukrute
er ekscentricitet prstenaste ukrute
u odnosu na srednju ravninu ploe
C krutost lima na razvlaenje u
vertikalnom smjeru
C krutost lima na razvlaenje u
smjeru opsega
C krutost lima na membranski
posmik
D krutost lima na savijanje u
vertikalnom smjeru
D krutost lima na savijanje u
smjeru opsega
D krutost lima na uvrtanje
r promjer silosa

Otpornost na izvijanje ortotropne ljuske dana je manjom od ove dvije

vrijednosti:

x faktor imperfekcije, prepouruka x = 0,80

U svakoj toki konstrukcije treba biti zadovoljeno

Zid u kojem vertikalnu silu nosi

samo ukruta

Moe se raunati na sljedei nain:

Zanemariti utjecaj limova na otpornost prema izvijanju

Ukljuiti utjecaj lima na otpornost prema izvijanju

Ako se zanemari utjecaj lima onda se otpornost rauna kao za obian stup, s linijom
izvijanja c, bez obzira na vrstu profila i s duljinom izvijanja razmak izmeu prstenastih
ukruta.
Ako se ukljuuje utjecaj lima onda se koristi manja od ove dvije vrijednosti:

Dy savojna krutost lima

ds razmak vertikalnih ukruta
Za svaku toku u ukruti treba biti zadovoljeno:

Dimenzioniranje koninih lijevaka

Lijevke treba provjeriti na:

otpornost

na pucanje uslijed unutarnjeg tlaka i trenja

uz vertikalnu plohu
otpornost na savijanje na mjestu spoja s vertikalnim
zidom
otpornost na zamor
otpornost spojeva
otpornost na posmik
lokalni efekti

Oznake lokalnih osi koninih lijevaka

Izotropni lijevak

Kritine toke spoja s vertikalnim dijelom

Raunska sila u kritinoj toki:

gasym koeficijent asimetrinosti preporua se 1,2

nh,Ed,s raunska vrijednosti meridijalne membranske sile po jedinici opsega, kada je optereenje
potpuno simetrino

Raunska otpornost u spoju

fu vlana vrstoa
preporua se kr = 0,90

Plastini mehanizam u toki spoja ili

promjeni debljine lima

Raunska otpornost:

t lokalna debljina stijenke lijevka

r radijus zakrivljenosti na mjestu plastinog mehanizma
polukut lijevka
koeficijent trenja za lijevak

u svakoj toki konstrukcije treba zadovoljiti

Lokalno savijanje na mjestu spoja

Ukoliko se ne koristi metoda konanih elemenata preko sljedeih izraza moe se

izraunati efektivne sile i momenti:
th lokalna debljina lima lijevka
tc debljina lima vertikalnog
elementa
r promjer silosa na spoju
nh,Ed raunska vrijednost
meridijalnog membranskog stresa na
vrhu lijevka
pnh lokalna vrijednost tlaka na
lijevak ispod spoja
pnc lokalna vrijednost tlaka na
vertikalni zid iznad spoja

Lokalno naprezanje uslijed ovih sila dano je u sljedeem izrazu:

ts debljina vertikalnog dijela ispod spoja

Aep povrina poprenog presjeka prstenaste ukrute na spoju bez utjecaja okolnih limova

Detalji izvedbe

Detalji izvedbe

Otvori:

Prstenaste ukrute pri spoju vertikalni zid lijevak