You are on page 1of 611

VIJESTI IZ EKOLOGIJE, EKONOMIJE,

ENERGETIKE
od kolovoza 2012. do travnja 2015.
Ovo su kratki lanci, objavljeni na fb stranici "Ekoloka ekonomija"
(https://www.facebook.com/pages/Ekolo%C5%A1kaekonomija/236779699674022), u razdoblju od kolovoza 2012. do kraja
travnja 2015..
SVe je preneseno takoer na istoimenom blogu, po mjesecima
(https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/kratke-vijesti/).
Ukupno je oko 1.500, moda 2.000 vijesti (ne da mi se tono brojati), te
270.000 rijei. Svaki kratki lanak sadri, u pravilu, jednu poveznicu na neku
aktualnu vijest, objavljenu studiju isl, uz krae ili dulje objanjenje o emu se
radi, prevode kljunih pasusa, dodatne komentare i objanejnja ,dodatne
poveznice.
Autor svakodnevno prati razne servise vijesti i tematske sajtove, trudi se
razluiti najvanije, pouzdane izvore, te na osnovu stalnog praenja, kao
specijalizirani novinar, uoiti i razjasniti bitne novosti i trajne trendove.
Ovdje je sve prekopirano u jedan vei dokument, po redoslijedu kako je
objavljivano, tako da su noviji tekstovi gore. Zatim je stvoren pdf dokument.
Tako se moe lako pretraivati po nekim kljunim rijeima, a poveznice su
aktivne pa moete na njih kliknuti i otvorit e vam se u vaem web
pregledniku.
Ako, recimo, u Acrobat Readeru, pod "napredno pretraivanje", utipkate
"Indija", vidjet ete da se pojam spominje 92 puta, "nuklearna" se spominje
54 puta, "poljprivreda" 21 puta itd. (tu, naravno, nisu uraunate pravopisne
varijacije). Kako se radi uvijek o aktualnim vijestima i puno komentara,, moe
vam to dati korisne uvide u to to se u svijetu dogaa.
Zoran Otri (kontaktirati me moete preko fb-a ili bloga)

30. travnja 2015. (2015-04-91)


http://www.sciencedaily.com/releases/2015/04/150429104811.htm
could help make fuels, plastics and medicine

Artificial photosynthesis

Umjetna fotosinteza znaajni je predmet istraivanja, koja bi mogla dovesti do buduih


tehnologija proizvodnje energije i tednje materijala. [Neka vrsta ekologistikog "svetog grala".
:-) ]
Studija, objavljena u asopisu "Nano Leters", opisuje proces kojim se uz pomo bakterija
svjetlost i ugljini dioksid koriste u dobivanju "graevinskih ciglica" za polimere, farmaceutske
spojeve i gorivo, bez koritenja elektrine energije ili fosilnih goriva.
Uz pomo jedne vrste bakterije, ugljini dioksid i voda proizvode acetat, negativni ion
C2H3O2- (anion octene kiseline). On u prirodi slui kao najea "graevinska ciglica"
(sinton) za dalju biosintezu.
Za potrebe industrije, godinje se u svijetu proizvodi oko pet milijuna tona octene kiseline
(C2H4O2), sirovine za proizvodnju raznih spojeva, obino polimera.
U daljem postupku, druga vrsta bakterije pretvara acetat u kemijske prekurzore koji se mogu
koristiti u proizvodnji velikog broja svakodnevnih proizvoda od antibiotika do boja.
29. travnja 2015. (2015-04-90)
http://planetark.org/wen/73137
skeptics

Vatican and U.N. team up on climate change against

Juer smo prenijeli vijest o skupu "Moralna dimenzija klimatskih promjena i odrivog razvoja"
u Vatikanu. Na poveznici je dananji Reutersov izvjetaj.
Na skupu je sudjelovalo 60-ak znanstvenika, lidera raznih religija i diplomata. U zavrnoj
deklaraciji kae se: Klimatske promjene koje izaziva ovjek su znanstvena realnost, a
njihovo odluno ublaavanje je moralnni i religijski imperativ za ovjeanstvo.
Ekonomist Jeffrey Sachs, direktor Mree za odrive solucije UN, rekao je da e kompanije
koje nastavljaju investirati u fosilna goriva gubiti novac.
Papa e u rujnu govoriti o odrivom razvoju u UN, a oekuje se i njegova enciklika o
klimatskim promjenama.
29. travnja 2015. (2015-04-89)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/united-statescould-become-net-gas-exporter-2017_32487.html The United States could become a net
gas exporter by 2017
Prema projekcijama koje donosi US Energy Information Administration (EIA) u nedavno
objavljenom Annual Energy Outlook 2015 (AEO2015), SAD mogu postati neto izvoznik
prirodnoga plina do 2017. g., zahvaljujui rastuoj domaoj proizvodnji. Prirodni plin iz ejla
init e 3/4 rasta proizvodnje.
Veinu izvoza inio bi ukapljeni plin (LNG), a nemali dio i izvoz plinovodom u Meksiko. U
raznim scenarijima, izvoz LNG 2040. g. mogao bi biti sasvim skroman (5,6 milijardi prostornih
metara godinje) ili vrlo velik (291 milijardi m3).

28. travnja 2015. (2015-04-88)


http://www.world-nuclear-news.org/C-Vattenfall-opts-for-early-closure-of-Ringhals-units2804154.html Vattenfall opts for early closure of Ringhals units
Ovih dana uestale su loe vijesti za poklonike nuklearne energije. Zajedniki nazivnik su
ekonomski problemi.
vedska elektroprivredna kompanija Vattenfall najavila je prijevremeno zatvaranje reaktora
Ringhals-i i Ringhals-2, izmeu 2018. i 2020. g., umjesto oko 2025.-2026. (kad istie 50
godina rada). Razlog su loi uvjeti na tritu: cijena elektrine energije je stalno niska,
potranja takoer, a trokovi proizvodnje rastu.
[Prema ranije objavljenim podacima, operativni trokovi rada nuklearnih reaktora u vedskoj
su priblino jednaki trinim cijenama elektrine energije; tako je i u Francuskoj idr.; vidi:
http://www.worldnuclearreport.org/-2014-.html ]
[vedska je 1980. godine bila odluila zatvoriti sve reaktore do 2010.. Dva reaktora od njih 12
su prijevremeno zatvorena. Ta je odluka kasnije bila ponitena. Sad su antinuklearno
opredjeljeni zeleni opet u vladi.]
[Zatvaranje najstarijeg aktivnog reaktora, Oskarshamn 1, oekuje se 2022. g.. Ostalih sedam
ima dozvolu da produljenje rada od 60 godina, pa bi bili zatvoreni izmeu 2034. i 2035.. Nema
planova za gradnju novih. Vatenfall je prole godine stopirao planove za gradnju jednog novog
reaktora. Ve je i prethodna vlada bila stopirala subvencije za gradnju novih reaktora (vidi:
http://www.worldnuclearreport.org/-2014-.html).]
[vedska puno ulae u obnovljive izvore, osobito koritenje biomase i vjetra. Sadanja vlada
planira sustav zasnovan 100% na obnovljivima, samo je pitanje koliko brzo to ostvarivati; vidi:
http://www.world-nuclear-news.org/NP-Sweden-faces-future-without-nuclear-01101401.html .]
28. travnja 2015. (2015-04-87)
http://pollitika.com/zalosna-histerija-protiv-cjepljenja

alosna histerija protiv cjepljenja

Tekst nastao na osnovu diskusije ovdje na fb-u.


(...) Oni koji odbijaju cijepiti svoju djecu morali bi razmisliti o injenici da je jo prije 100
godina, pa i manje u zabaenim krajevima, bilo normalno da od etvero roene djece jedno
umre u dojenakoj dobi, a drugo prije 15. godine. Meu inim, i cijepljenje je tome uvelike
pripomoglo. Isto tako biste mogli odbiti koristiti kanalizaciju i sapun. (...)
alosno je da ljudu gube vrijeme na takve stvari, umjesto da se bave stvarnim problemima
svijeta oko sebe. (...)
28. travnja 2015. (2015-04-86)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/04/human-activity-responsible-for-three-out-of-four-heatextremes-study-finds/ Human activity responsible for three out of four heat extremes, study
finds
Jedna od bitnih posljedica globalnoga zatopljenja je rast uestalosti ekstremnih vremenskih
prilika. Studija, objavljena danas u asopisu 'Nature Climate Change', na osnovu klimatskim
modela i brojnih ranijih istraivanja, zakljuuje da danas 75% ekstremno toplih dana i 18%
dana s velikim oborinama u svijetu moe biti objanjeno globalnim zatopljenjem od 0,85C
koje se dogodilo od poetka industrijske ere.
Pojedini ekstemni vremenski dogaaj ne moe se jednoznano smatrati posjedicom emisija
staklenikih plinova, ali statistika je puzdana, kao npr. kod veze puenja i raka plua.

28. travnja 2015. (2015-04-85)


http://www.sciencedaily.com/releases/2015/04/150427082549.htm
insect pests by turning their own hormones against them

Scientists plan to fight

Jo jedna vijest danas na portalu sciencedaily.com o traenju naina da se smanji ili eliminira
potreba za umjetnim, neselektivnim pesticidima u poljodjelstvu. To je vano zbog ekolokih
razloga, ali moe donijeti i znatno smanjenje trokova.
Dananji pesticidi su otrovi, koji neselektivno ubijaju tetnike, ali i korisne vrste, npr. pele,
kao i prirodne predatore tetnih insekata. Osim toga, neki primjerci uvijek preive i razvijaju
otpornost.
Meunarodni tim istraivaa, koje vodi prof. Reinhard Predel sa Sveuilita Kln, radi na
razvoju novih, eko-prijateljskih pesticida. U projektu nEUROSTRESSPEP, tijekom slijedee
etiri godine, prouavat e hormonalne sustave insekata.
Nadaju se razviti vjetake supstance sline hormonima, osobito neuropeptidima, koje e
djelovati samo na odreenu vrstu tetnika.
28. travnja 2015. (2015-04-84)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/04/150427082655.htm
to limiting or ending pesticide use?

Could smell hold the key

Could smell hold the key to ending pesticide use? Scientists may have uncovered a natural
way of avoiding the use of pesticides and help save plants from attack by recreating a natural
insect repellent. They have, for the first time, created tiny molecules which mirror a natural
occurring smell known to repel insects.
28. travnja 2015. (2015-04-83)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/04/150427101317.htm Electrical power
converter allows grid to easily accept power from renewable energy
Konverter je vitalni dio elektrane, ako se proizvedena elektrika ne troi odmah, nego alje u
mreu. Dananji konverteri su glomazni, neuinkoviti i teko prihvaaju ulaz iz vie izvora.
Istraiva Josep Carr sa Sveuilita Arkanzas razvio je novi model konvertora.
Pojednostavljeni kontrolni sustav moe simultano primati proizvedenu elektriku uz raznih
izvora. Ona ulazi u mali, visokofrekfentni transformator, koji proizvodi stabilnu elektriku
spremnu za snabdjevanje mree.
28. travnja 2015. (2015-04-82)
http://www.pv-magazine.com/index.php?id=9&tx_ttnews[tt_news]=19259#axzz3YZMhEQff
Investitori u solarnu energiju iz Kine i Kenije otvorili su u petak, nedaleko Najrobija, centar za
transfer tehnologije i trening (China-Kenya Solid State Lighting Technology Transfer Center).
Prole godine bila je osnovana kenijska tvrtka Sunyale Africa, koja je partner Kinezima.
Kenijska prijateljska politika i regulativna okolina privukli su kineske investitore, spremne
istraiti kenijske solarne potencijale. Proizvode i prodaju solarne sustave za osvjetljenje, u
zemlji u kojoj esto ne postoji elektrina mrea.
28. travnja 2015. (2015-04-81)
http://cleantechnica.com/2015/04/27/heartland-institute-seeks-enlighten-pope-francis/
Heartland Institute Seeks To Enlighten Pope Francis

Papinska akademija znanosti organizira samit "Zatititi Zemlju i unaprijediti dostojanstvo


ovjeka: moralna dimenzija klimatskih promjena i odrivog razvoja". Meu govornicima e biti
glavni tajnik UN Ban Ki-moon i slavni ekonomist Jeffrey Sach.
Ljudi iz instituta Heartland danas su u posjeti Vatikanu, pokuavajui uvjeriti papu Franju da je
globalno zagrijavanje izmiljotina. Taj je institut financirano od strane ugljenih i naftnih
kompanija i zaklade koju kontrolira konzervativni petrokemijski milijarder Charles Koch.
28. travnja 2015. (2015-04-80)
http://thinkprogress.org/climate/2015/04/24/3650833/usgs-report-drilling-frackingearthquakes/ Earthquakes Linked To Fracking Activity Are On The Rise, U.S. Government
Says
Godinama se spekuliralo o tome da crpljenje nafte i plina tehnologijom hidraulikog loma
(frackinga) poveava broj potresa. Sad je ta veza znanstveno potvrena u jednom dokumentu
amerike savezne vlade.
Prolog etvrtka je U.S. Geological Survey (USGS) objavila izvjetaj o potresima, u kojem se
prvi put spominju potresi koje su izazvale ljudske aktivnosti.
USGS istie dramatiki porast seizmikih aktivnosti u sredinjem i istonom dijelu SAD od
2009. g.. Broj potresa magnitude vee od 3,0 po Richteru naglo raste, te se 2013.-2014. rast
jo ubrzao.
Zakljuuje da su mnogi od tih potresa vjerojatno uzrokovani utiskivanjem u podzemlje
otpadnih voda iz operacija crpljenja nafte i plina. Proces hidraulikog loma (frackiing)
porizvodni znatno vie otpadnih voda nego konvencionalno crpljenje.
Identificirano je 17 regija u kojima je danas potres magnitude 3 iili vie sto puta vjerojatniji
nego 2008. g..
Veina tih potresa jo uvijek su preslabi da ih ovjek osjeti, ali postoji bojazan da e potresi
veih snaga postajati sve ei ako se utiskivanje nastavi.
28. travnja 2015. (2015-04-79)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/coal-productionindonesia-could-contract-24-2015_32470.html Coal production in Indonesia could contract
by 24% in 2015
Nedavno smo (19. travnja) na blogu objavili lanak s nizom novosti o industriji ugljena u
svijetu (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/04/18/novosti-o-ugljenu-siromsvijeta/). Osnovna je teza jedne nedavno objavljen studije: "Zlatno doba ugljena na izmaku".
Kina je prole godine smanjila potronju ugljena.
Ova vijest ide u tom smjeru. Procjenjuje se da e Indonezija, jedan od najveih izvoznika
ugljean u svijetu, smanjiti proizvodnju za ak 24%. Razlozi su obilje ponude na svjetskom
tritu i smanjene cijene.
Proizvodnja je i prethodne godine pala. Godine 2013. iznosila je 489 milijuna tona, 2014. 458
a ove se godine oekuje 350-400 miljuna tona.
Vlada meutim planira gradnju velikog broja novih TE na ugljen i rast domae potronje.
28. travnja 2015. (2015-04-78)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/04/150423182542.htm
release vast amounts of carbon from long-frozen Arctic soils

Warming climate may

Jo jedno istraivanje o moguem razornom uinku oslobaanja ugljika koji je danas


zamrznut u artikom permafrostu.
28. travnja 2015. (2015-04-77)
http://www.pv-magazine.com/index.php?id=9&tx_ttnews[tt_news]=19254
solar market

EPIA calls for free

Ranije smo, 2013.-2014., objavili velik broj tekstova o trgovinskom ratu, koji se vodio oko
solarnih panela izmeu SAD, Europske unije i Kine. Kina je zauzela oko 70% svjetskog trita,
a SAD i EU uputile su optube za damping. Iako je s vremenom sukob priguen, jo uvijek
traje.
Neoekivana vijest dolazi s 9. meunarodne konferencije i izlobe o fotonaponskoj
elektroenergetici SNEC 20115 u angaju (http://www.snec.org.cn/Default.aspx?lang=en).
Predstavnici Europske asocijacije fotonaponske industrije (EPIA) juer su slubeno izjavili da
se protive odredbi o minimalnoj cijeni za kineske i tajvanske solarne elije i module, koju je
propisala Europska unija kao mjeru protiv dampinga.
[To je bila kompromisna mjera, manje stroga od one koju su poduzele SAD, to je pak
izazvalo kineske protuoptube za krenje pravila slobodnog trinog natjecanja.]
Iako je odredba usmjerena u koristi domaih proizvoaa, predstavnici EPIA izjavili su da ona
ima negativan utjecaj na solarno trite u Europskoj uniji.
Smatraju da treba gledati cjelovito, te da e slobodno trite pomoi solarnoj elektroenergetici
u Europi da raste, te pomoi europskim tritima elektrikom u postizanju redukcije emisija
ugljinoga dioksida.
Neke kompanije lanice EPIA mogle bi zbog ove odluke istupiti iz lanstva, ali s druge strane
mogle bi se pojaviti nove lanice.
28. travnja 2015. (2015-04-76)
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9681
izumiranju ivog svijeta na kraju trijasa?

to je bio uzrok masovnom

Istraivanje daleke prolosti donosi pouke za nas danas.


Na kraju razdoblja trijas, prije oko 200 milijuna godina, dogodilo se masovno izumiranje vrsta
[iako manje nego pedesetak milijuna godina ranije, izmeu razdoblja perm i trijas].
Po novoj studiji, na osnovu fosiliziranih organskih molekula iz sedimentnih stijena koje su se
nekad nalazile na dnu oceana Panthalasa (vei od dvaju oceana koji su okruivali
superkontinent Pangeu), dolo je do velikog naruavanja biokemijske ravnotee oceana.
Pojavila su se velika podruja bogata sumporvodikom, smrtonosnim za organizme koji koriste
kisik.
Prilikom pomicanja tektonskih ploa razdvojila se Pangea, a ogromne vulkanske pukotine su
ispunile atmosferu ugljinim dioksidom. To je dovelo do porasta temperature te ubrzanog
efekta staklenika. Porast ugljinog dioksida u atmosferi pokrenuo je promjene u oceanu cirkulacija tvari, zakiseljavanje i uklanjanje kisika. To je dovelo i do masovnog izumiranja i na
kopnu.
Brzina oslobaanja ugljinog dioksida iz vulkanskih pukotina tijekom trijasa slina je brzini s
kojom se suoavamo danas prilikom izgaranja fosilnih goriva.
Jessica Whiteside sa Sveuilita Southampton, jedna od autorica, komentira: Posljedice
brzog porasta ugljinog dioksida u davnim vremenima upozoravaju nas na mogue posljedice

dananje situacije s porastom ugljinog dioksida.


28. travnja 2015. (2015-04-75)
http://www.world-nuclear-news.org/UF-Areva-wins-deal-to-supply-Energoatom-with-enricheduranium-27041501.html Areva wins deal to supply Energoatom with enriched uranium
Jo jedna vijest o temi o kojoj smo pisali juer i prekjuer, nuklearnoj energiji u istonoj Europi
(vidi ovdje, te na blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/04/27/stopiraniplanovi-gradnje-ne-kozloduj-u-bugarskoj/ ).
Francuska kompanija Areva potpisala je u petak, 24. travnja, sporazum sa ukrajinskom
'Energoatom' o snabdjevanju obogaenim uranom ukrajinskih nuklearnih reaktora. Ovo je prvi
put da je Areva dobila taj posao.
Energoatom je dravna kompanija koja upravlja sa svih 15 reaktora u etiri elekrane na
podruju Ukrajine.
Areva je takoer u dravnom vlasnitvu. Ima razne poslove sa vie od 300 reaktora (oko 3/4)
u svijetu (vidi http://www.areva.com/ ).
Dvije kompanije surauju od 2011. (vidi:
http://www.ukrinform.ua/eng/news/energoatom_areva_agree_to_cooperate_236369 ).
Razgovarali su o irenju suradnje i na druga podruja (reprocesiranje istroenog goriva,
obnova postojeih reaktora, gradnja novih idr.).
Jedan od vanih imbenika za ovaj ugovor za Ukrajince je "diverzifikacije opskrbe", tj.
smanjivanje ovisnosti od Rusije.
[U Europi postoji drastina razlika izmeu zapada i istoka u odnosu prema nuklearnoj energiji.
Zemlje EU15+3 smanjit e broj reaktora u radu za oko treinu u slijedeih desetak godina.
Rusija se snano oslanja na nuklearnu energiju te gradi i planira gradnju desetina novih
reaktora. Zemlje istone Europe (EU11 i nelanice EU) su u sredini.]
27. travnja 2015. (2015-04-74)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/spains-cuts-coalamounts-power-generation-2015_32458.html Spains cuts coal amounts for power
generation in 2015
panjolsko Ministarstvo industrije, energetike i turizma odluilo je smanjiti koliinu ugljena, koji
e biti prodan na domaem tritu za koritenje u termoelektranama, s est milijuna tona
prole godine na samo 3,8 milijuna tona ove godine.
Zbog rastueg udjela obnovljivih, uz znaajan udio nuklearne energije, ciljano se smanje udio
termoelektrana. Sve termoelektrane na ugljen plaaju posebnu taksu od 72.000 eura po MW
snage.
[panjolska ima znatne vikove instalirane snage zbog pretjerane gradnje klasinih elektrana
1980-ih i 1990-ih, emu je slijedio znaajan rast vjetro i solarnih elektrana.]
27. travnja 2015. (2015-04-73)
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/04/27/stopirani-planovi-gradnje-ne-kozloduju-bugarskoj/ Stopirani planovi gradnje NE Kozloduj u Bugarskoj
lanak na naem blogu. Tematski se nastavlja na prethodna dva lanka objavljena ovdje, o
nuklearnoj energiji u Istonoj Europi.
Bugarska je prole godine bila sklopila ugovor s kompanijom Westinghouse o gradnji

nuklearnog reaktora Kozloduj 7, uz procjenjenu cijenu od 7,7 milijardi dolara. Suoena s


nedostatkom novca, vlada je u oujku zatraila od Westinghousea da povea svoj udio i
osigura svne novac; oni su to meutim odbili.
Projekt je zasad storniran. Spekulira se o mogunosti da u projekt ue Ruska kompanija
Atomstrojeksport, koja od Bugarske trai odtetu od milijardu eura zbog prije dvije godine
otkazanog projekta gradnje NE Belene.
27. travnja 2015. (2015-04-72)
http://www.euractiv.com/sections/energy/westinghouse-nuclear-energy-has-great-futurepoland-312988 Westinghouse: Nuclear energy has a great future in Poland
Jo jedan tekst o nuklearnoj energiji, koji nam je ranije promakao (objavljen 18. oujka).
Intervju s potpredsjednikom kompanije Westinghouse, koja se nada poslovima u obnovi
nuklearnih reaktora, gradnji novih i u snabdjevanju gorivom u istonoj Europi. U zapadnoj
Europi snabdjevaju gorivom sve britanske reaktore i veinu u vedskoj, Njemakoj i
Francuskoj, ali nema novih projekata. Za poslove u istonoj Europi takmie se s Rusima,
Francuzima, Kinezima, Korejcima.
[Neki dan smo prenijeli da je Europska komisija odobrila ugovor o snabdjevanju nuklearnim
gorivom novih reaktora u NE Paks od strane Rusatoma, koji e ih i graditi. A prethodna vijest
je o odgodi planova u ekoj.]
Iako je naslov optimistian, iz teksta se vidi da imaju problema. Najvie zbog ruske
konkurencije. Ulau nade u Poljsku, koja danas nema nuklernih elektrana ali je vlada
ambiciozna da ih gradi. Po njegovim rijeima, govore o potencijalnoj gradnji ak 11 reaktora
do 2030., ali on sumnja da je to realno.
[Na mrenom sjeditu 'World Nuclear Association', http://www.world-nuclear.org/info/CountryProfiles/ , navodi se da su poljski planovi vie puta bili odgaani te ie i danas njihov status
nesiguran. Navode kao moguu gradnju dva reaktora do 2025..]
[Ukupno u 11 lanica EU na istoku, prema podacima WNA, ima u radu 19 reaktora, od kojih
bi sedam trebalo biti zatvoreno do 2025., iako moda licenca za neke bude produljena. U
gradnji su dva reaktora u Slovakoj (grade ih slovake tvrke uz sudjelovanje drugih). Za jo
sedam su planovi napredovali, pa bi moda gradnja mogla biti zavrena do 2025. (ali nije
sigurno s obzirom na prethodne brojne odgode.) Kinezi bi trebali graditi dva reaktora u
Rumunjskoj, Rusi jedan u Maarskoj (i jo jedan koji bi trebao biti zavren iza 2025),
Westingouse reaktor Kozloduj-7 u Bugarskoj, a GE i Hitachi jedan u Litvaniji. Za Poljsku se ne
zna.]
27. travnja 2015. (2015-04-71)
http://www.energetika-net.com/vijesti/energetsko-gospodarstvo/nista-od-tendera-za-netemelin-20210 Nita od tendera za TE Temelin
Ovo je iz poetka veljae, promaklo nam je, pa da zabiljeimo:
Najvea eka energetska tvrtka EZ u 2015. godini nee raspisivati tender za izgradnju
novih reaktora u NE Temelin. Istodobno, najboljim nainom za izgradnju ta dva nova reaktora
smatra se osnivanje posebne, namjenske kernske tvrtke, u koju bi mogli ui ostali partneri i
investitori na projektu.
EZ je 2014. godine ponitio ranije raspisani tender za odabir izvoaa za izgradnju reaktora
jer su cijene elektrine energije znatno pale, ime je projekt vrijedan oko 10 mlrd. dolara
postao neisplativ, dok istovremeno eka vlada odbija EZ-u dati jamstva za privilegiranu
otkupnu cijenu energije iz novih reaktora, javlja eki dnevnik 'Prague Monitor'.

26. travnja 2015. (2015-04-70)


http://www.eia.gov/forecasts/aeo/electricity_generation.cfm
2014.)

Electricity Generation (AEO

Nedavno je objavljen 'Anual Energy Outlook 2015', kojeg izdaje amerika Energy Information
Administration. Nisam je jo imao prilike prouiti. Nije jo obavljena kalkulacija "Levelized Cost
and Levelized Avoided Cost of New Generation Resources". Podaci za 2014:
http://www.eia.gov/forecasts/aeo/electricity_generation.cfm .
Koga zanimaju ekonomski pokazatelji, zanimljivo je za prouavanje.
Naravno, treba imati u vidu ogranienja, koja su i navedena, da nijedan imbenik kao takav u
energetici i odlukama o investicijama nije apsolutan.
Naravno da se vrijednosti ne mogu jednostavno preslikati na druge zemlje. U odnosu na
ostatak svijeta, prirodni plin je u SAD puno jeftiniji i to treba imati na umu. Imaju takoer i
domai uran i pogone za obogaivanje i domai ugljen, a na cijene utjeu i razni drugi
imbenici. Indija ima povoljnije uvjete za solarnu energiju, vei dio Europe ima manje povoljne
(Njemaka na razini Aljaske) isl..
Ovi podaci mogu sluiti za neku opu orijentaciju o stanju i tendencijama.
Tu su dvije vane tablice, "U.S. average levelized costs (2012 $/MWh) for plants entering
service in 2019" i "Regional variation in levelized cost of electricity (LCOE) for new generation
resources, 2019".
Moete vidjeti da su vjetroelektrane, bez subvencija, podjednake termoelektranama na plin, a
povoljnije od onih na ugljen i uran, a fotonaponske, na povoljnim poloajima, samo malo
skuplje, te jeftinije od ugljena ako se urauna hvatanje i skladitenje ugljinoga dioksida.
Svi koji ponavljaju kao mantru "obnovljivih su skupi" morali bi pregledati ove, i brojne druge
pokdatke koji pokazuju isto.
26. travnja 2015. (2015-04-69)
http://cleantechnica.com/2015/04/25/clean-power-plan-wont-kill-grid-even-wall-st-says-will/
Clean power plan won't kill grid
'Wall Street Journal' je prije dva tjedna objavio uvodnik u kojem poziva svih 50 amerikih
drava na bojkot nacionalne politike. Predmet revolta je Plan za istu elektrinu energiju
('Clean Power Plan') koji je izradila Agencija za zatitu okolia (EPA).
Smatraju naime da e ambiciozni planovi rasta obnovljivih izvora, distribuirane proizvodnje,
spremnika energije i mikromrea ugroziti pouzdanost elektrine mree.
Ovo je tema kojom smo se intenzivno bavili i mnogo pisali posljednje dvije godine: preobrazba
temeljnog dizajna mrea distribucije i prijenosa, koja se sad poela dogaati u najnaprednijim
zemljama (vidi: "Nova elektroenergetika: od nanomree do supermree",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/nova-elektroenergetika-od-nanomrezedo-supermreze/ ).
Ugroeni su poslovni interesi klasinih elektroenergetskih kompanija, iji je model djelovanja,
zasnovan na malom broju velikih elektrana i lokalnom monopolu distribucije, funkcionirao
stotinu godina. (vidi: "Preobrazba elektroenergetike: kako mievi mogu ubiti slona",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/08/07/preobrazba-elektroenergetike-kakomisevi-mogu-ubiti-slona/").
Denise Robbins iz 'Media Matters for America' dokazuje da su planovi EPA dovoljno
fleksibilni, te da u praksi veina relevantnih aktera zna da se promjene dogaaju i da se
moraju prilagoavati. Glasilo Wall Streeta zastupa interese velikih kompanija koje se opiru
promjenama.

25. travnja 2015. (2015-04-68)


http://www.sciencedaily.com/releases/2015/04/150424105348.htm
appeal of being anti-GMO

Psychology of the

Zoran Otri:
Primjer kako ideoloke predrasude i sluenje posebnim interesima prave ruglo od znanosti.
Navodno znanstveni rad, koji meutim u prvoj reenici saetka izrie la i zasniva se na toj
laI: A team of philosophers and plant biotechnologists have turned to cognitive science to
explain why opposition to genetically modified organisms (GMOs) has become so widespread,
despite positive contributions GM crops have made to sustainable agriculture.
Mrtvi-hladni, polaze od tvrdnje koja je ekstremno suprotna ralnosti (GMO su naravno
RADIKALNA suprotnost bilo kakvoj "sustainable agriculture") i onda zabrinuto pitaju, to to
nije u redu s psihologijom ljudi koji u tu la ne vjeruju.
Zanimljiva za istraivanje moe eventualno biti psihologija ljudi koji la prdstavljaju kao istinu i
onda se jo slue takvim sramnim metodma diskreditacije.. Jednako, kao to su u SSSR
zatvarali u ludnice one koji nisu vidjeli oigledne velianstvene uspjehe sovjetskoga puta u
komunizam.
24. travnja 2015. (2015-04-67)
http://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/energy/11554588/Gazprom-charged-withmarket-abuse-by-EU-in-challenge-to-Putin.html? Gazprom charged with market abuse by
EU in challenge to Putin
Europska unija optuila je rusku dravnu kompaniju Gazprom za krenje trinih zakona,
nabijanjem cijena istonoeuropskim kupcima prirodnoga plina. [U to bi trebala spadati i
Hrvatska.]
Gazprom je ve koristio privremenu obustavu isporuke kao sredstvo za pritisak zbog dugova
Ukrajine, u sijenju 2006., sijenju 2009. i lipnju 2014..
Naelno, Gazprom bi mogao biti osuen da plati globu do 10 milijardi eura.
Umjesto naftovoda "Juni tok", koji je trebao ii preko Bugarske i Srbije ali je EU izvrila
snaan pritisak na Bugarsku da od toga odustane (jer bi Rusija postala i suvlasnik plinovodne
infrastrukture), predviena je gradnja plinovoda kojim e Ruski prirodni plin preko Crnoga
mora biti transportiran u Tursku, dio koriten za turske potrebe, a dio transportiran dalje na
zapad, preko Grke, Albanije i Jadrana u Italiju. [Tu bi i Hrvatska mogla imati interes, da se
sagradi jedan krak prema Dalmaciji, za snabdjevanje Hrvatske i dalje Srednje Europe.]
Gazprom na pritiske iz EU odgovara prijetnjama o moguem prekidu isporuka (vidi: "Zatvara li
Gazprom plinsku slavinu" http://www.energypress.net/energetika/zatvara-li-gazprom-plinskuslavinu/).
U tom ekonomskom ratu, dugorono, poloaj Rusije je slabiji. Ona bi se mogli nai u jednakoj
situaciji kao elnici OPEC-a, koji su "drugim naftnim okom" 1979. godine bacili rukavicu
Zapadu i neko vrijeme je izgledalo da e o nafti ovisini Zapad morati pokleknuti (uz neke
distopijske vizije o svijetu kojim dominiraju arapski eici). Meutim, nakon nekoliko godina
koordinirane akcije SAD i zapadne Europe, dolo je do drastinog pada cijena sirove nafte
sredinom 1980-ih.
cijene su se odravale niskima sve do Drugog irakog rata 2003., kad su naglo skoile. Na
tom skoku cijena, najvie je profitirala Rusija, koja se rijeila dugova i poela ostvarivati
znatne vanjskotrgovinske vikove. Vrijednost ruskog izvoza porasla je 1999.-2008.
esterostruko, od ega nafta i plin ine 68%. Time su sanirane socijalne prilike u zemlji i
uvren Putinov reim.

O irim geostratekim odnosima vidi lanke na naem blogu: , "Ukrajina i prirodni plin :
interesi Rusije, Europe i SAD" http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/07/ukrajina-iprirodni-plin-interesi-rusije-europe-i-sad/ i "O suradnji njemake i Kine u ozraju ukrajinske
krize", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/12/08/o-suradnje-njemacke-i-kine-uozracju-ukrajinske-krize/".
O nekim velikim Hrvatima, ali i nekim velikim ljeviarima, koji su iskazali oduevljenje za
Vladimira Putina jer je protiv zapadnih imperijalista i biriselskih birokrata, vidi komentar iz
kolovoza 2014.: "Nas i Rusa dvjesta miliona...",
http://zoranostric.blog.hr/2014/08/1631793374/nas-i-rusa-dvjesta-miliona.html .
U geopolitikoj igri, Putin je nedavno na sastanku u Moskvi obeao velikodune uvjete Grkoj,
kojoj bi unaprijed isplatili dio novca za koritenje budueg plinovoda, koji bi bio u funkciji od
2019..
Igra na ahovskoj ploi svijeta se nastavlja.
24. travnja 2015. (2015-04-66)
http://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/energy/oilandgas/11556531/Oil-slump-maydeepen-as-US-shale-fights-Opec-to-a-standstill.html Oil slump may deepen as US shale
fights Opec to a standstill
Industrija crpljenja nafte iz ejla koritenjem frackinga u SAD dri se mnogo bolje nego to su
mnogi oekivali u globalnom nadmetanju za trine udjele, u uvjetima pada cijena u
posljednjih deset mjeseci.
OPEC nije poveao proizvodnju, moda s raunicom da je najvanije odrati trini udio (te
takoer moda, preko utjecaja SAD i EU, da se otea poloaj Rusije i Irana), a Saudijska
Arabija ima najnie trokove crpljenja i moe to izdrati.
Proizvoai koji koriste fracking pak uspijevaju sniziti vlastite trokove i poveati proizvodnju.
Komentar o aktualnim kretanjima cijena nafte: "Ratovi zbog opskrbe naftom neutralizirani
rastom zaliha u SAD-u", http://www.energypress.net/energetika/ratovi-zbog-opskrbe-naftomneutralizirani-rastom-zaliha-u-sad-u/
24. travnja 2015. (2015-04-65)
http://www.theguardian.com/us-news/2015/apr/22/barack-obama-florida-everglades-climatechange Obama pushes climate change action on Earth Day: 'Folks don't have time' to wait
Ameriki predsjednik B. Obama povodom Dana planeta Zemlja posjetio je nacionalni park
Everglades na Floridi. U prigodnom govoru, poslao je snanu poruku o daljim akcijama za
ouvanje klime.
"Na mjestima kao to je ovo, obini ljudi nemaju vremena, mi nemamo vremena, vi nemate
vremena da poriu uinke klimatskih promjena", rekao je Obama. "Obini ljudi su ve
zaposleni bavei se time."
Dnevnici 'Washington Post' i 'New York Times' imaju sline naslovnice na tu temu, dok se
'Mail Online' fokusira na 35.000 litara goriva koje je avion Air Force One potroio za to
putovanje.
24. travnja 2015. (2015-04-64)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/04/scientists-set-out-eight-essential-elements-for-unclimate-deal/ Scientists set out eight essential elements for UN climate deal

Sedamnaest uglednih znanstvenika iz mree "Earth League" (http://www.the-earthleague.org/) objavilo je, na Dan planeta Zemlja, "Earth Statement". Navode osam esencijalnih
toaka za meunarodni klimatskih dogovor u Parizu ovoga prosinca, koje su potrebne da
svijet odri ansu da klimatske promjene ne budu katastrofalne.
Neke su take ambicioznije nego ono to predvia IPCC i ono to je sad aktualno u
pregovorima pred Pariz.
1. "Governments must put into practice their commitment to limit global warming to below 2C."
2. "The remaining global carbon budget - the limit of what we can still emit in the future - must
be well below 1000 Gt CO2 to have a reasonable chance to hold the 2C line."
3. "We need to fundamentally transform the economy and adopt a global goal to phase out
greenhouse gases completely by mid-century."
4. "Equity is critical for a successful global agreement in Paris."
5. "We must unleash a wave of climate innovation for the global good, and enable universal
access to the solutions we already have."
6. "We need a global strategy to reduce vulnerability, build resilience and deal with loss and
damage of communities from climate impacts, including collective action and scaled-up
support."
7. "We must safeguard carbon sinks and vital ecosystems, which is as important for climate
protection as the reduction of emissions."
8. "We must urgently realize new scales and sources of climate finance for developing
countries to enable our rapid transition to zero-carbon, climate-resilient societies."
23. travnja 2015. (2015-04-63)
http://vijesti.hrt.hr/281407/hep-ce-opskrbljivati-ljubljanu-strujom
Ljubljanu strujom; Vrdoljak: Bolji smo od susjeda

HEP e opskrbljivati

Hrvatska elektroprivreda (HEP-Opskrba) pobjedila je na natjeaju za snabdjevanje


elektrinom energijom Ljubljane u slijedee tri godine. Rije je o isporuci 270 GWh,
procijenjene vrijednosti 12 milijuna eura (4,4 eurocenta kilovatsat).
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak komentira ovu vijest kao trijumf, u borbi protiv domaih
oponenata koji nas pokuavaju zaustaviti da se irimo na strana trita i da pokrenemo veliki
investicijski ciklus.
22. travnja 2015. (2015-04-62)
http://www.germanenergyblog.de/?p=18424
German Grids on 15 April 2015

Record 25 GW From PV Power Plants Fed into

Jo jedan obnovljivi rekord iz Njemake.


U subotu, 15. travnja, izmeu 13:30 i 13:45, aktualna snaga fotonaponskih sustava
prikljuenih na mreu inila je rekordnih 25.100 MW [est puta vie od ukupne snage svih
elektrana u Hrvatskoj].
Pisali smo o tome da je krajem oujka postavljen rekord ukupne zajednike proizvodnje sunca
i vjetra (44.000 MW).
22. travnja 2015. (2015-04-61)

http://planetark.org/wen/73102

In North Korea, solar panel boom gives power to the people

Vijest iz najizoliranije zemlje svijeta: suoeni sa stalnim nestancima elektrine energije, mnogi
stanovnici okreu se solarnim panelima. Rijetki posjetitelji Sjeverne Koreje navode da mali
paneli "vise" s balkona i prozora. Neki su napravljeni u kunoj radinosti.
Vlada posljednjih godina dozvoljava neke trine slobode. Sve vie ljudi posjeduje mobilne
telefone i druge elektronske ureaje, pa ele da oni rade.
Nekad rezervirani za kadrove vladajue stranke, solarnih paneli i stabilizatori napona mogu se
sada kupiti u trgovina. Mali panel od 20W moe se kupiti za 350.000 wona, to je 44 USD po
teaju na crnom tritu.
21. travnja 2015. (2015-04-60)
http://www.youngchinabiz.com/en/new-energy-solar-blows-hot-cold-with-new-mega-projectlooming-default/ NEW ENERGY: Solar Blows Hot, Cold With New Mega-Project, Looming
Default
Analitiar kineskih trita Doug Young komentira dvije vijesti o prilikama i izazovima u
kineskom solarnom biznisu.
S jedne strane, planira se gradnja goleme solarne farme od 2.000 MW kapaciteta.
S druge, proizvoa panela Baoding Tienwei je u velikim financijskih problemima.
Oba dogaaja imaju zajedniki korijen u trinim kretanima, o kojima smo puno pisali na ovoj
stranici 2013.-2014..
Prije deset godina, Kina je poela intenzivno graditi tvornice solarnih panela, kao dio opih
nastjanja da se osvajaju visokotehnoloke proizvodnje.
Ali to je dovelo do vika kapaciteta nad svjetskom potranjom, to je dovelo d estokih
potresa na tritu. Propadale su tvrtke u svijetu, ali i u samoj Kini.
Drava ih je djelomice spaavala, te nastoji apsorbirati dio vika ponude intenzivnom
gradnjom kod kue.
21. travnja 2015. (2015-04-59)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/china-andpakistan-will-boost-their-energy-cooperation_32403.html China and Pakistan will boost their
energy cooperation
Kina i Pakistan pripremaju potpisivanje ugovora o suradnji u energetici, vrijedan 50 milijardi
USD. [Vea vrijednost nego u nedavno potpisanim ugovorima izmeu Francuske i Indije.] Oko
10 milijari USD trebala bi iznositi kineska ulaganja u energetske projekte u Pakistanu. Npr.
gradnja hidroelektrane Karot (720 Mw), vjetroelekrana (200 MW), solarnih elektrana (900
MW).
Kina e takoer davati kredite za gradnju 7,250 MW kapaciteta, ponajvie termoelektrana na
ugljen, te hidroelektrana.
21. travnja 2015. (2015-04-58)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/04/150420111455.htm
change action are in economics and politics, not divided science

Hurdles to US climate

lanovi amerikog Kongresa dobro su obavjeteni o stavu znanstvenika prema klimatskim


promjenama, prema analizi objavljenoj u asopisu "Climatic Change". Odbijanje velikog broja

politiara da povjeruje u ono to znanstvenici govore rezultat je poslovnih interesa, stranakih


predispozicija i politikih ideologija.
Iako su republikanci na sasluanja u Kongresu pozivali vei broj skeptika, ipak je i u periodima
njihove veine velika veina svjedoka izraavala znanstveni konsenzus.
Analizirali su 1.350 svjedoenja u 253 relevantne kongresne istrage (hearings) od 1969. do
2007. g.. Meu ekspertima koji su svjedoili, 86% je reklo da se globalno zagrijavanje i
klimatske promjene dogaaju, a 78% da je to uzrokovano ljudskim aktivnostima.
Jo vanije, 95% je reklo da podravju akcije za borbu protiv klimatskih promjena. [Tj. i dio
onih, koji nisu sigurni da se one stvarno dogaaju, smatra da je rizik znaajan i da treba
poduzeti preventivne mjere.]
Ovo istraivanje je poruka znastvenicima koji javno nastupaju da nije problem u tome, to
politiari i drugi nestrunjaci nemaju dovoljno informacija. Oni moraju uloiti trud da shvate
kako mehanizmi formiranja miljenja funkcioniraju. [Interesni i ideoloki okviri predisponiraju
koje e injenice netko smatrati relevantnim i koje linije zakljuivanja uvjerljivim.]
[Jedna primjedba na ovaj prikaz istraivanja: navedeno je da ono obuhvaa i sasluanja od
1969, a do kraja 1980-ih nije meu klimatolozima bio opeprihvaen zakljuak da se globalno
zagrijavanje stvarno dogaa i da su uzrok ljudske djelatnosti.]
21. travnja 2015. (2015-04-57)
http://cleantechnica.com/2015/04/20/china-installed-5-04-gw-new-solar-q115/
Installed 5.04 GW Of New Solar In Q115

China

U prvom tromjesjeju ove godine Kina je instalirana 5.040 megavata novih solarnih elektrana.
od toga je 4.380 MW velikih (utiliti-scale, preko 10 MW), a 660 MW distribuiranih (krovne idr.).
Nedavno je bilo kontroverzi oko stvarno instaliranih solarnih kapaciteta u 2013. i 2014. godini.
Potvreno je da je 2014. instalirano 10,6 GW, to je nie od prve procjene i manje od plana.
Iako je brojka za prvo tromjesjeje vrlo visoka, Bloomberg New Energy Finance je nedavno
izvjestio da su investicije u obnovljive izvore energije u prvom kvartalu opale u Kini i na drugim
glavnim tritima, to bi u slijedeem razdoblju moglo dovesti do pada novih kapaciteta. zasad
je teko predvidjeti budui razvoj.
Ukupna instalirana snaga solarnih elektrana u Kini premaila je 33 GW. ak i ako do kraja
godine tempo bude usporen u odnosu na prvo tromjesjeje, Kina bi mogla ove godine dostii
ili pretei Njemaku po instaliranim kapacitetima.
21. travnja 2015. (2015-04-56)
http://cleantechnica.com/2015/04/20/renewable-energy-98-of-new-electricity-generationcapacity-in-february-us/ Renewable Energy = 98% of New Electricity Generation Capacity in
February (US)
Prema preliminarnim podacima i procjeni, u SAD je tijekom veljae prikljueno 317 MW
kapaciteta novih elektrana.
Od toga:
- Male solarne 230 MW
- Geotermalne 45 MW
- Vjetar 21 MW
- Velike solarne 16 MW
- Prirodni plin 5 MW

21. travnja 2015. (2015-04-55)


http://www.ft.com/intl/cms/s/0/e061344c-e4f9-11e4-8b61-00144feab7de.html
investors score victory at BP annual meeting

Activist

Na godinjem sastanku dioniara British Petroleuma, aktivistiki investitori su postigli veliku


pobjedu uvjerivi vlasnike 98% dionica da prihvate rezoluciju kojom obavezuju kompaniju da
objavljuje potencijalne trokove klimatskih promjena za njen biznis.
Uprava tvrtke, iako izraava naelnu podrku ovoj mjeri i drugima za sprijeavanje klimatskih
promjena i poticanje obnovljivih izvora energije, upozorava na rizike od samostalnog
prihvaanja takvog plana.
Veliki investitori u BP i druge velike rudarske i energetske kmpanije pod snanim su pritiskom
aktivistikih grupa zbog odgovornosti za globalno zagrijavanje.
Ovih dana je peta godinjica veliko izlijevanja nafte iz platforme BP-a u Meksikom zaljevu,
to je rezultiralo trokovima od preko 40 milijardi dolara, te je 2011. godine BP prvi put nakon
20 godina iskazala gubitak.
21. travnja 2015. (2015-04-54)
http://planetark.org/wen/73082

India takes 'significant step' in HFC decision

Indija se nedavno sloila s postepenim naputanjem koritenja hidroklorkarbonata (HFC),


grupe spojeva koji se koriste u hladnjacima, klima ureajima i vatrogasnim aparatima, koji
razaraju ozonski omota a imaju i snaan stakleniki uinak.
Indija se godinama protivila mjeri koju, prema Montrealskom protokolu o zatiti ozonskog
omotaa, provode visokorazvijene zemlje. Sad predlae 15-godinji tranzicijski period za
zemlje u razvoju za naputanje HFC-a.
[Zahvaljujui poduzetim mjerama, ozonski omota se posljednjih godina poeo oporavljati. Da
mjere nisu poduzete, prema proraunima bi od 2030. godine dva milijuna ljudi godinje dobilo
rak koe. Vidi: http://thinkprogress.org/climate/2014/09/11/3566342/ozone-layer-is-starting-toheal/]
Ova je odluka objavljena u etvrtak, a dan kasnije je predstavnik za klimatske promjene u
Ministarstvu vanjskih poslova SAD izrazio veliko zadovoljstvo. Ameriki predsjednik B. Obama
i predsjednik indijske vlade N. Modi razgovarali su o tome prilikom Obamine posjete Indiji u
sijenju.
Kina je, takoer nakon viegodinjeg otpora, pristala na ukidanje HFC-a 2013. g.
Indijska odluka je vrlo vana, jer se oekuje da e koritenje klima ureaja i hladnjaka rasti
20% godinje.
Indijska odluka je jo jedno vano dostignue pred pregovore UN o klimi u Parizu u prosincu
o.g..
21. travnja 2015. (2015-04-53)
http://planetark.org/wen/73083

Renewable energy surge revives Europe's power trade

Rast obnovljivih u Europi dobar je za trite elektrinom energijom. Kako raste udio
proizvodnje iz vjetra i sunca, opskrbljivai elektrinom energijom moraju kupovati i prodavati
sve vie na terminskim (spot) tritima, da bi se prilagodili trenutnoj potronji i zadovoljili svoje
obaveze.
To je problem za njih, ali je dobro za trgovinu. Nove tvrtke ulaze u posao, koji trai male
investicije i ne nosi velike rizike. Digitalne platforme imaju bitnu ulogu u tom kratkoronom

trgovanju.
Opseg trgovina na terminskim tritima raste, dok ukupna trgovina pada zbog vika
kapaciteta i izlaska mnogih banaka nakon 2012, navodi se u nedavno objavljenom izvjetaju
istraivake tvrtke Prospex.
Operateri termoelektrana na ugljen i plin vie ne mogu planirati svoju proizvodnju godinama
unaprijed, jer ne znaju koliko e sati njihova postrojenja raditi na tritu gdje se bore s
obnovljivima.
Na EPEX Spot u Parizu tijekom prvog kvartala ove godine trgovalo se s 107,8 TWh (milijardi
kilovatsati) za dan unaprijed ili krae (do 15 minuta).
EPEX Spot je po opsegu trgovanja druga trnica u Europi. Na prvom mjestu je Nord Pool Spot
koji povezuje sjeverne zemlje. Slijede GME u Italiji, OMIE u panjolskoj i N2EX u Britaniji.
[DISKLAJMER: Hrvatski itatelj mora imati u vidu da su ovo vijesti s jedne druge planete,
zvane Zemlja. Na sreu, u Hrvatskoj je vlada pravodobno zakoili razvoj obnovljivih, pa smo
izbjegli ove gluposti. Mi znamo da je i dalje najpametnije graditi elektrane na ugljen i plin, koje
e raditi vie od 7.000 sati godinje. To je dobro za kumove, a to je dobro za njih, dobro je i
za Hrvatsku.]
21. travnja 2015. (2015-04-52)
http://planetark.org/wen/73077
activists - report

Honduras most dangerous country for environmental

Honduras je najsmrtonosnija zemja svijeta za ekoloke aktiviste, prema izvjetaju koji je juer
objavila nevladina organizacija Global Witness.
Izmeu 2010. i 2014. ubijen je 101 aktivist, koji su se borili za zatitu okolia i prava na zemlju
protiv rudarenja, gradnje brana i sjee uma.
To je najvaa stupa poginulih po stanovniku, ali ukupni broj rtava najvei je u Brazilu.
U svijetu je tijekom 2014. ubijano u prosjeku vie od dvoje aktivista tjedno, to je rast od 20%
u odnosu na 2013..
Tri etvrtine rtava je u Latinskoj Americi. Tijekom 2014. izvjeteno je o ubojstvu 29 aktivista u
Brazilu, 25 u Kolumbiji i 12 u Hondurasu.
Surovi sukobi rezultat su velikih nejednakosti u vlasnitvu nad zemljom, to je problem
Latinske Amerike oduvijek, kae Billy Kyte, aktivist (campaigner) iz Global Witness. Vlade se
shvaaju taj problem ozbiljno i poinitelji esto prolaze bez kazne. Prijetnje smru su
uobiajene i aktivisti esto odlaze u emigraciju.
Honduras ima najveu ukupnu stopu ubojstava na svijetu, vezano uz trgovinu narkoticima i
drugi organizirani kriminal.
Vlada se nada privui etiri milijarde USD investicija u rudarstvo, za to je nedavno
prenamijenila 250.000 hektara zemljta.
Izvjetaj e biti razmatran slijedeeg mjeseca na sastanku Vijea za ljudska prava UN
(UNHRC) u enevi.
21. travnja 2015. (2015-04-51)
http://planetark.org/wen/73080

Data app pushes Chinese factories to cut pollution

Kineski ekoloki aktivist (environmentalist) Ma Jun bio je iznenaen kad je uspio dobiti
podrku vlasti za svoju inicijativu da uini javnim podatke o zagaivanju voda, koje

prouzrokuju pojedine tvornice.


Maov Institut za poslove javnosti i okolia (IPE) razvio je aplikaciju za mobilne telefone koja
omoguava korisnicima uvid u podatke, koji se auriraju svakog sata, da li tvornica ili
elektrana kri standarde zatite okolia.
Aplikaciju je skinulo tri milijuna ljudi. Informacije o prekrajima ire se pomou socijalne mree
Sina Wiebo, popularnog kineskog hibrida Facebooka i Twittera.
IPE izvjetava o prekrajima meunarodne kompanije za koje se proizvodi u tim tvornicama i
vri pritisak da poduzmu mjere.
Dosad je pod pritiskom javnosti mjere da smanje zagaivanje poduzelo 1.800 tvornica i 120
meunarodnih tvrtki. Veina njih ranije je svake godine plaala kazne, ukalkuliravi taj iznos
unaprijed u svoje poslovne trokove.
Juer je na Skoll World Forum on Entrepreneurship u Oxfordu, Engleska, Ma Junu uruena
nagrada od 1,25 milijuna USD.
21. travnja 2015. (2015-04-50)
http://www.bbc.com/news/business-31688877
North Sea assets

UK tells Russian billionaire Fridman to sell

Britansko Ministarstvo energetike i klimatskih promjena naloilo je juer ruskom oligarhu


Mihailu Fridmanu da u roku od est mjeseci proda svoja nalazita plina u Sjevernom moru.
Fridman je milijarder i 68. na Forbesovoj listi svjetskih bogataa. Jedan je od kljunih ljudi
energetskog sektora u Rusiji. Angairan je u proizvodnji nafte i plina irom svijeta: u Aliru,
Poljskoj, Libiji, Norvekoj.
Friedmanova LetterOne Group, sa sjeditem u Luksemburgu (http://letterone.lu/), postala je
vlasnikom tih nalazita kao dio kupovine plinskog i naftnog biznisa od njemake kompanije
RWE, ukupne vrijednosti 5,1 milijardi eura. Prodaja je dogovorena krajem veljae o.g.
usprkos protivljenju britanske vlade.
LetterOne je za upravljanje tim poljima osnovala novu tvrtku-kerku L1 Energy, na ije je elo
doao bivi generalni direktor "British Petroleuma" Lord Browne.
Vlada UK boji se da bi Fridman mogao prekinuti proizvodnju kao odgovor na budue sankcije
protiv Rusije zbog Ukrajine. S tih polja pokriva se oko tri do pet posto britanske potronje
prirodnoga plina.
Meutim, uz pad cijena nafte i plina, te brige da su u Sjevernom moru potrebne znatne
investicije, vjerojatno nee biti puno potencijalnih kupaca.
Glasnogovornik LetterOne Group odbio je komentirati odluku. Ranije je Fridman najavio
pravnu akciju protiv ovakve odluke britanske vlade.
20. travnja 2015. (2015-04-49)
http://www.theguardian.com/environment/2015/apr/20/labour-launches-green-manifesto-nineyears-after-david-cameron-hugged-husky Labour launches green manifesto nine years
after Cameron hugged husky
Nastavak na prethodni lanak, o izborima u UK: laburisti su objavili Zeleni manifest.
Obeavaju da e provesti energetsku obnovu pet milijuna domova u slijedeih deset godina,
uiniti energetsku uikovitost "nacionalnim infrastrukturnim prioritetom" te stvoriti milijun novih
"zelenih poslova",
[DISKLAJMER: Hrvatski itatelji moraju imati u vidu da su ovo vijesti s jedne druge planete,

zvane Zemlja. Kod nas se, naravno, ulaganje u energetsku obnovu zgrada ne isplati. Mi na
sreu znamo da je to samo izmiljotina birokratskih parazita iz Brisla. Takve stvari samo bi
tetile naoj graevinskoj industriji, a to je loe za graevinske tvrtke, loe je za Hrvatsku! >:
(]
Caroline Flint, ministarka u sjeni za energetiku i klimatske promjene, obnovila je obeanje
stranke da e snabdjevanje elektrinom energijom u UK gotovo potpuno oslobiti emisija
ugljika do 2030. g..
Podizat e povjerenje investitora u obnovljive, regulirati frackihg i postaviti hvatanje i
skladitenje ugljika za proritet.
Planiraju uvest novi "nacionalni program prilagodbe" za zatitu domova i poslovanja od
ekstremnih vremenskih nepogoda.
Najavljuju da e Zelenoj investicijkoj banci, koju je vladajua koalicija osnovala 2012., dati
ovlatenje da uzima zajmove.
Razviti e 25-godinji plan za obnovu prirode s preciznim mjerilima progresa svakih pet
godina.
Sadit e nove ume i drvee blie mjestima gdje ljudi ive. Onemoguit e privatizaciju suma,
o emu koalicija razmilja.
20. travnja 2015. (2015-04-48)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/04/expert-views-what-the-general-election-means-foruk-climate-and-energy-policy/ Expert views: What the general election means for UK
climate and energy policy
Parlamentarni izbori u UK odrat e se 7. svibnja. Po anketama ishod je posve neizvjestan, jer
su laburisti i konzervativci izjednaeni sa oko 35%. (Wikipedia ima dobro aurirane lanke o
izborima i predizbornim anketama u raznim dravama. Vidi:
http://en.wikipedia.org/wiki/Opinion_polling_for_the_2015_United_Kingdom_general_election).
U britanskom veinskom izbornom sustavu (izborni okruzi u kojima se bira jedan
zastupnik/zastupnica u jednom krugu), mala razlika u broju glasova moe znaiti veliku razliku
u broju mandata (a mogue je i da ukupno vei broj glasova donese manje mandata).
Laburistima ne ide u prilog rast kotske nacionalne stranke, koja u kotskoj dobiva oko 50%,
pa bi mogla oteti mnogo tradicionalno laburistikih mandata (na izborima 2010. laburisti su
osvojili 42% glasova, a SNP samo 20%). koti su na referendumu odbili nezavisnost, ali
cijene svoju autonomiju i izvlae razne koristi.
Sada je na vlasti koalicija konzervativaca i liberalnih demokrata. Glavna promjena proteklih
godina je veliki rast euroskeptine Nezavisne stranke (UKIP) s oko 15%. Eventualna koalicija
konzervativaca i UKIP mogla bi dovesti i do izlaska iz EU. Aktualni premijer David Cameron
obeao je referendum 2017., ako osvoji novi mandat (vidi:
http://en.wikipedia.org/wiki/Proposed_referendum_on_United_Kingdom_membership_of_the_
European_Union ).
u ovom lanku analiziraju se mogue posljedice izbora na energetsku i klimatsku politiku. Ako
konzervativci ostanu na vlasti, nervoza zbog mogueg izlaska UK iz EU smanjit e fokus EU
na klimatske pregovore UN u Parizu u prosincu ove godine. Konzervativci naelno podravaju
cilj smanjivanja emisija ugljinog dioksida, ali nisu skloni ulaganjima u obnovljive i u energetsu
uinkovitost (za razliku od sadanjih koalicijskih partnera liberalnih demokrata). Ta bi ulaganja
laburisti sigurno poveali.
20. travnja 2015. (2015-04-47)
www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/china-shenhua-plans-

cut-coal-production-50-60-mt-2015_32390.html
by 50-60 Mt in 2015

China Shenhua plans to cut coal production

Najvea kineska rudarska ugljenarska kompanija Shenhua Group planira smanjiti proizvodnju
ugljena ove godine za 50-60 milijuna tona. Protekle godine proizveli su oko 500 milijuna tona.
[To je dovoljno za snabdjevanje oko 400 termoelektrana kao to je planirana Plomin C. Na
Kinu otpada gotovo polovica svjetske proizvodnje ugljena, a jo i uvoze.]
Cilj je odrati cijene, kad su suoeni s padom potranje. [Kao to smo nedavno pisali,
potronja ugljena u Kini je 2014. pala. Vidi lanak "Kineska ekologija, energetika i ekonomija",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/03/03/kineska-ekologija-energetika-iekonomija-novosti/]
Kompanija e nastojati poveati izvoz ugljena, te se istovremeno preusmjeriti prema
obnovljivima, s ciljem da do 2020. g. oni ine vie od 10% njihove instalirane snage elektrana.
U prvom tromjesjeju ove godine, Kina je proizvela 850 milijuna tona ugljena, to je smanjenje
od 3,5% u odnosu na na isti period 2014..
19. travnja 2015. (2015-04-46)
http://spectrum.ieee.org/tech-talk/telecom/internet/jeremy-rifkin-on-the-internet-of-things-andthe-next-industrial-revolution/ Jeremy Rifkin on the Internet of Things and the Next
Industrial Revolution
Slavni Jeremy Rifkin autor je mnogih knjiga i jo vie ideja i vizija. Savjetnik je Europske unije i
vie vlada, na elu s njemakom. Ponekad su njegove vizije bile pretjerana, ali ponekad i
preskromne. Ljudi kao on su rijetki - vizionari i mislioci, filozofi u pravom smislu rijei; oni koji
sagledavaju cjelinu i globalne tendencije, koji mogu nadahnuti druge, praktine ljude koji vizije
provode u djelo (pa ih i nadmae).
U posljednjih nekoliko godina Rifkin putuje svijetom, zastupajui svoje ideje o drutvu
zasnovanom na optimiziranom koritenju resursa, informacija, energije, transporta i logistike,
usklaenih pomou sveobuhvatnog sustava komunikacija, kojeg naziva Internet stvari
(Internet of Things).
Povezat e se, najavljuje, postojei komunikacijski internet s energetskim (obnovljivi izvori,
pametne mree) i transportnim (GSP, automatizacija, vozila bez vozaa). Tome su posveene
i njegove posljednje knjige, "The Zero Marginal Cost Society" and "The Third Industrial
Revolution".
19. travnja 2015. (2015-04-45)
http://spectrum.ieee.org/static/special-report-50-years-of-moores-law/
Years of Moore's Law

Special Report: 50

Niz zanimljivih lanaka povodo pedesete godine "Mooreovog zakona". (Ako tko ne zna to je
to - sram ga bilo! >:( proguglajte malo! )
19. travnja 2015. (2015-04-44)
http://lemondediplomatique.hr/sto-stoji-iza-jeftine-nafte/

to stoji iza jeftine nafte?

Uvodni komentar u asopisu "Le Monde Diplomatique" o imbenicima koji utjeu na pad
cijena i odravanje niskih cijena nafte u svijetu. Kombinacija odnosa potranje i ponude s
geopolitikim sukobima i saveznitvima.
Jedan od vanih imbenika je pad potranje u Europskoj uniji; godinja potronja je 2005.2013. pala za 18%. Vidi o tome lanak na blogu od 2. listopada 2014.: "Rafinerije u Europi
propadaju zbog pada potranje",

http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/02/rafinerije-u-europi-propadaju-zbogpada-potraznje/ . To je rezultat ne samo ekonomske krize nakon 2008., nego i svjesnih


politika drava, voenih dugoronim interesom da se provede energetski zaokret. (U mnogim
ekonomskim analizama, i dalje se podrazumijava da je svaki pad potronje negativan.)
Drugi vaan imbenik je usporavanje rasta u Kini. Opa stopa ekonomskoga rasta vie nije 910% nego "samo" oko 7%; ali jo je vanije to se opi smjer razvoja u energetici poeo
mijenjati ka investicijama u uinkovitost i obnovljive izvore. O tome piemo u lanku "Kineska
ekologija, energetika i ekonomija",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/03/03/kineska-ekologija-energetika-iekonomija-novosti/ . Takoer, u juer objavljenom lanku "Novosti o ugljenu irom svijeta",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/04/18/novosti-o-ugljenu-sirom-svijeta/ , dio
podataka odnosi se i na naftu (osobito o tome da investicijski fondovi koji prestaju investirati u
dionice "fosilnih" kompanija zarauju vie).
Vaan imbenik u poveanju ponude je rast proizvodnje nafte tehnologijom frackinga u SAD,
u emu nafta slijedi prirodni plin, iji je "bum" zapoeo prije desetak godina.
Uz te dugorone tendencije, tu su razni komplicirani i promjenljivi odnosi u borbi za mo u
svijetu, koji potiu razne spekulacije o tajnim dogovorima u malom krugu svjetskih monika.
Izgleda zasnovan zakljuak: Kada je u pitanju energetska politika proturjene se teorije ne
moraju nuno meusobno ponitavati veina aktera uspjeno igra dvostruku igru.
19. travnja 2015. (2015-04-43)
http://news.scotland.gov.uk/News/In-the-bag-1852.aspx
and raises more than L1 million for charity in six months

Carrier bag charge slashes usage

kotska je prije est mjeseci uvela pristojbu na vreice za jednokratnu upotrebu (najvie
plastine, ali i druge; vidi osnovnu informaciju na:
http://www.zerowastescotland.org.uk/content/carrier-bag-charge-scotland-0 , te posebno
mreno sjedite o ovoj temi: http://carrierbagchargescotland.org.uk/).
kotlanani su troili 750 milijuna vreica godinje. Njihovo je koritenje sada smanjeno za
80%.
Prikupljen novac meutim ne ide dravi. U uputama trgovcima navodi se: The net proceeds
of the charge belong to your business, however Scottish Government is keen to see these
donated to good causes.
etiri velika malotrgovinska lanca su donirale vie od milijun funti dobrotvornim
organizacijama i projektima lokalnih zajednica.
O tim i drugim akcijama za smanjivanje otpada pogledajte mreno sjedite "Zero Waste
Scotland", http://www.zerowastescotland.org.uk/ .
O nekim ekolokim razlozima zato se ove zabrane uvode, pogledajte lanak na blogu iz
lipnja 2012: "Zbog plastinih vreica, Kinezi moraju jesti meduze!",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/06/16/zbog-plasticnih-vrecica-kinezi-morajujesti-meduze/
[DISKLAJMER: Hrvatski itatelji trebaju se uvati zamke, da pomisle kako bi ovo mogao biti
neki primjer za nas. Mi smo pametniji od kota, pa znamo da se radi samo o jednoj iz niza
glupih izmiljotina eurokratskih parazita iz Brisela. Dapae i tovie: to je podmukla zavjera
protiv Hrvatske, koja je industrijska velesila u proizvodnji plastinih vreica. Vidi npr.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Hrvatska-protiv-zabrane-plasticnih-vrecica-u-Europi]
18. travnja 2015. (2015-04-42)
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/04/18/novosti-o-ugljenu-sirom-svijeta/

Novosti o ugljenu irom svijeta


Na blogu "Ekoloka ekonomija", pregled nekih novih vijesti (uglavnom u posljednjih mjesec
dana) o industriji ugljena u svijetu, osobito za koritenje u termoelektranama.
Zlatno doba ugljena na izmaku
Australija za ugljen
Indija: obnovljivi, ugljen, nuklearke
Europska unija i SAD: opadanje ugljena
Hrvatska: graani protiv ugljena, ali Vlada zna bolje
Subvencije za fosilna goriva u svijetu puno vee nego za obnovljive
Oni koji ne ulau u fosilna goriva, zarade vie!
18. travnja 2015. (2015-04-41)
http://www.poslovni.hr/komentari/trajniji-oporavak-eurozone-u-rukama-njemackih-potrosaca293537 Trajniji oporavak eurozone u rukama njemakih potroaa
"Poslovni dnevnik" objavljuje komentar vrlo utjecajnog amerikog ekonomista Nuriela
Roubinija o znacima oporavka u ekonomiji eurozone. On upozorava da postoje jo mnogi
problemi zbog kojih bi oporavak mogao biti ugroen.
Meu ostalim, spominje imbenik, koji smo, na osnovu nekoliko analiza, istakli u lanku
"Grka i Njemaka dve strane istog novia?", objavljenom na blogu 23. veljae
(ttps://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/23/grcka-i-njemacka-dve-strane-istognovcica/ ).
Tada smo prenijeli stav da bi onaj koji vie zarauje, trebao i vie troiti, ime potie razvoj
drugih. to pak ako se novac uva? to da radi s njim? Moe ga opet posuivati drugima, koji
pak nemaju gdje dovoljno zaraditi i padaju u sve gori dug.
Roubini zakljuuje jednako: Njemaka i sredite eurozone ve su imali velike suficite; u
pomanjkanju politika koje bi potaknule domau potranju, ti suficiti su jednostavno jo
dodatno porasli. (...) Njemaka mora usvojiti politike - fiskalni poticaj, veu potronju na
infrastrukturu i javna ulaganja i bri rast plaa - koja bi potaknula domau potronju i smanjila
vanjski suficit. Dok god se Njemaka ne pokrene u tom smjetru, nitko se ne moe kladiti na
robusniji i kontinuiraniji oporavak u eurozoni.
18. travnja 2015. (2015-04-40)
http://www.theguardian.com/environment/2015/apr/10/fossil-fuel-free-funds-out-performedconventional-ones-analysis-shows Fossil fuel-free funds outperformed conventional ones,
analysis shows
U posljednjih pet godina, investitori koji su odbacili svoje udjele u kompanijama koje se bave
fosilnim gorivama postigli su bolje poslovne rezultate od onih koji su nastavili investirati u
ugljen, naftu i prirodni plin.
To je rezultat nedavno objavljene analize koju je objavila MSCI, vodea svjetska kompanija za
analizu trita vrijednosnih papira. Svoje procjene zasnivaju na praenju vie od 6.000
mirovinskih i hedge fondova. te 9.500 najveih kompanija, vrijednih 37.500 milijardi dolara.
Oni koji su prihvatili "deinvestiranje" u fosilna goriva imali su od 2010. prosjean povrat od
13% godinje, a oni koji nisu, 11,8%.
MSCI je uvela "All Companies ex Fossil Fuels Index" krajem prole godine pod rastuim
pritiskom klimatskih i humanitarnih organizacija (koje raspolau i znaajnim financijskim
sredstvima) na investicijske fondove da prestanu investirati u kompanije za fosilna goriva.
Analiza prethodnih kretanja pokazala je da je do preokreta dolo 2007.. Do tada su kompanije
za fosilna goriva davale nadprosjean povrat, a glavni pokreta bio je brzi rast potranje u

Kini.
17. travnja 2015. (2015-04-39)
http://planetark.org/wen/73060

India builds first 'smart' city as urban population swells

Meu vijestima koje slijede nedavnu posjetu indijskog premijera Europi i Kanadi, u potrazi za
investicijama u istu energiju.
Investirat e se u "pametne gradove", da bi se poveala kvaliteta ivota i uinkovitost
potronje energije.
Populacija indijskih gradova danas je vie od 400 milijuna, a oekuje se da e porasti na
preko 800 milijuna do 2050. g..
17. travnja 2015. (2015-04-38)
http://energytransition.de/2015/03/more-coal-plants-cancelled-than-built/
are being cancelled than built

More coal plants

Zavrava era globalne ekspanzije termoelektrana na ugljen. Instalirani kapaciteti e i dalje


rasti, ali znatno sporije, a od 2010. mnogi projekti gradnje su otkazani.
U nedavno objavljenom izvjetaju, aktivistike grupe Sierra Club i CoalSwarm prate razvoj
3.900 elektrana u svijetu, od 1. sijenja 2010. [Naravno, tu je i TE Plomin C.]
Mnogi planovi zaustavljeni su zbog graanskog otpora, konkurencije obnovljivih izvora, novih
politika, kao i zbog politikih skandala (npr. "Coalgate" u Indiji).
U pet godina, 2010.-2014, ukupno je prikljueno na mreu 356 GW. Iako je broj zavrenih
elektrana vrlo velik, globalna godinja "prinova" je smanjena nakon 2011., a stanje planova
pokazuje dalji pad. U istom razdoblju je otkazana ili odgoena gradnja 624 TE ukupne snage
493 GW.
Daleko iznad svih po gradnji je Kina, a zatim Indija. U jednoj zanimljivoj tablici prikazani su
novi instalirani kapaciteti 2010.-2014. po podrujima u svijetu, tako da su kineske i indijske
provincije razmatrane posebno.
U prvih 20 podruja na svijetu je 12 kineskih pokrajina (dre prvih pet mjesta), pet indijskih
pokrajina, te SAD na 6. mjestu, Europska unija na desetom i Indonezija na 12..
Pritom, u EU i SAD je vei kapacitet onih TE na ugljen koje su u tih pet godina prestale raditi,
nego onih koje su prikljuene na mreu.
Sada se i u Kini i Indiji pokazuje znatno usporavanje i promjenu politika. Ukupna potronja
ugljena u Kini 2014. je opala. (Vidi lanak na blogu "Kineska ekologija, energetika i
ekonomija", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/03/03/kineska-ekologijaenergetika-i-ekonomija-novosti/ ).
Cijene ugljena na svjetskom tritu padaju od 2008. godine. Uz otkazane projekte, dionice
velikih ugljenih kompanija drastino su opale Npr. dionice kompanije Ach godine 2008. su se
prodavale po 75 dolara, a danas po 88 centi.
Meutim, situacija i planovi jo uvijek su u sukobu s ciljem da se globalno zagrijavanje zadri
na 2C.
U lanku, nedavno objavljenom u asopisu "Nature", procjenjeno je da bi 80% svjetskih
rezervi ugljena trebalo ostati ispod zemlje, da bi se postigao globalni klimatski cilj.
Prema podacima Meunarodne energetske agencije (IEA), u svijetu je 2012. u radu bilo 1.805
GW u TE na ugljen.

Prema najnovijim podacima, u gradnji ili planu je 1.083 GW. Od toga istraivai u "Coal Plant
Tracker" procjenjuju da e 635 GW vjerojatno biti realizirano, dok je 448 GW nesigurno.
To bi daleko premailo procjenu da bi smjelo biti u pogonu najvie 1.999 GW da bi se ostalo
unutar scenarija dvopostotnog rasta.
17. travnja 2015. (2015-04-37)
http://energytransition.de/2015/03/civic-energy-provides-50percent-of-uk-electricity-in-2050/
No more big power plants? Civic energy could provide half our electricity by 2050
Na sajtu o njemakom Energiewende (na engleskom), prenose prikaz istraivanja o razvoju
distribuirane, komunalne elektroenergetike u UK do 2050. godine.
U Njemakoj, energetska demokracija je sredinji potporanj Energiewende. Sada je tim
britanskih istraivaa dokazao da bi u 2050. polovica elektrine energije u UK mogla biti iz
malih graanskih (civic) projekata ako se energetski sektor na pogodan nain reorganizira.
Naslov izvjetaja je "Distributing Power : A transition to a civic energy future. (Izvjetaj kao
pdf moe se skinuti na
http://www.realisingtransitionpathways.org.uk/realisingtransitionpathways/ .)
Svi smo navikli na debatu o odnosima drava i trita, privatnih i javnih doprinosa u
ocrtavanju smjera energetskog sektora; ali zajednice, graani i lokalne vlasti zajedno mogu
oblikovati "graanski" energetski sektor koji moe revolucionalizirati nain na koji proizvodimo
i koristimo energiju.
Dananje energetsko trite u UK, kojim dominira est velikih kompanija, ne slui dobro
graanima. Veina dobiti odlazi meunarodnim kompanijama, a vrlo malo ekonomskih koristi
ostaje na lokalnom nivou.
To se moe promijeniti kroz komunalne energetske projekte, u kojima lokalne vlasti imaju
novu ulogu kao energetske servisne kompanije.
Graaski energetski sektor traba inicijalnu potporu, ali uskoro moe postati prirodni izbor
nasuprot tradicionalnim "elektrama" koje e se morati prilagoavati.
Kljune promjene ka novom tipu sustava poet e se dogaati iza 2020. godine. Distribuirana
energetika zahtijeva kako tehnoloke tako i institucionalne promjene. Mnogo vie malih i
srednjih elektrana na vjetar, sunce, valove, bioplin (za toplotu i elektriku). One e morati biti
ukljuene u mnogo pametnihe distribucijske mree, kojima e struka tei u oba smijera.
Meutim na rad pokazuje da lokalna energetika ne znai energetsku nezavisnost; zapravo
u graanskoj energetskoj budunosti e interkonekcije izmeu regija, unutar UK i
meunarodno, biti od bitnog znaaja za balansiranje sustava. To nee znaiti kraj za velike
elektrane, samo puno manje njih.
(O toj bitnoj transformaciji, gdje je "libertarijanska utopija" o potpunoj samozadovoljnosti
kuanstva ili lokalne zajednice zgodna mogunost ali ne optimalna opcija, pisali smo u
lancima na blogu "Od nanomree do supermree",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/nova-elektroenergetika-od-nanomrezedo-supermreze/ i "Izranjajua harmonija velikog i malog u elektroenergetici",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/analize/izranjajuca-harmonija-velikog-i-malog-uelektroenergetici/ .)
U distribuiranoj mrei, potroai e dobivati raune od lokalne energetske kompanije za
usluge kao to su "topli dom", "topla voda" ili osvjetljenje, a ne kao danas naprosto za
isporuenu energiju - sistem u kojem velike kompanije naravno nemaju interes da troite
manje.
[DISKLAJMER: Ove vijesti iz zaostalih zemalja kao to su Njemaka i Velika Britanija nemaju

veze s nama u Hrvatskoj. samo loi domoljubi mogu dovoditi u pitanje izvrsno poslovanje
nae nacionalne elektroenergetske kompanije.]
17. travnja 2015. (2015-04-36)
http://www.world-nuclear-news.org/NN-Work-starts-on-Iter-central-solenoid-1504155.html
Work starts on Iter central solenoid
Nedavno smo pisali o torijskim nuklearnim reaktorima, koji bi se mogli pojaviti kao realna
mogunost u industriji negdje iza 2030. g.. Slino je s fuzijsko nuklearnom elektranom (iako je
nedavno amerika kompanija Loched najavila da bi mogla imati upotrebljivi prototip prije nego
to to uspije napraviti ITER).
Sjedite projekta razvoja fuzijskog reaktora ITER (https://www.iter.org/) je u Francuskoj, a na
projektu bez presedana surauje 35 zemalja.
Amerika kompanija "General Atomics" objavila je 10. travnja da je poela izradu sredinjeg
solenoida, divovskog supervodljivog magneta, koji treba biti zavren do 2019. (vidi na sajtu
GA: http://www.ga.com/ga-iter-energy-program ). Visok 18 metara i promjera etiri metra,
sastavljen od est modula, bit e teak tisuu tona.
Selenoid je sredinji dio budueg Tokamak ureaja. Magneti trebaju omoguiti i odravati
elektrinu struju u vruoj plazmi, koja omoguava fuziju vodikovih jezgri u helijeve.
Oekuje se, kad sve bude kompletirano, da e Tokamak jedinica biti u stanju odravati
plazmu i 500 megavata toplinske snage kroz sedam minuta.
Polovicu trokova pokriva Europska unija, a po jednu dvanaestinu ostalih est partnera: Kina,
Japan, Indija, Rusija, Juna Koreja i SAD. Tokamak bi trebao biti operativan do 2027..
16. travnja 2015. (2015-04-35)
http://www.mojotokvis.com/ivo-radica-kada-sam-govorio-nitko-mi-nije-vjerovao-no-vis-ceuskoro-dobiti-svoju-struju/?hc_location=ufi Ivo Radica: Kada sam govorio nitko mi nije
vjerovao, no Vis e uskoro dobiti svoju struju
Komentar Zoran Otri: Hm, Konar gradi? Neto novo. Malo sam skeptian, jer se Konar
nije proslavio s vjetroelektranama (ak je bilo optubi za krau intelektualnog vlasnitva, za
vjetroagregate koje su razvili, i primijenili samo na jednoj VE izgraenoj u Hrvatskoj), a
takoer je sada ve davna povijest "Konar Solar", krajem 1980-ih najvea tvornica solarnih
elija u Europi (kad je svjetsko trite bilo tisuu puta manje nego danas), koja je radila vie
od 20 godina.
Gradonaelnik je iz zloinake organizacije, to mi je jo dodatni razlog da budem
nepovjerljiv, iako nisu ni drugi puno bolji.
elim im naravno najbolje. Moe se tu svata pokriti iz raznih europskih fondova, moe se
prenijeti iskustva koja imaju razvijenije sredine (Njemaka ima tisuu puta vie instalirane
snage solarnih nego Hrvatska, znatan dio je u vlasnitvu opina, a i drugi su daleko ispred).
Meutim, snaga od 2 MW sigurno nije dovoljna da pokrije lokalnu potronju Visa niti van
sezone. Nikako nee biti "neovisni o kopnu", ak i da sagrade i spremnik energije (to jest
mogue i nije vie preskupo - baterije, moda komprimirani zrak...). Ne bi trebalo ulaziti u
takvu neutemeljenu propagandu. Naalost, tipino politiarski.
To je mala elektrana, 2-3 hektara povrine. Na Visu bi se moglo izgraditi i 20 i 200 MW.
Nadam se da e s vremenom i biti. Plus vjetroelektrane, plus energija valova, plus spremnici...
Super mjesto za istraivanje i razvoj, ali naravno mi Hrvati se time ne bavimo, prepametni
smo . Evo, nismo povukli sredstava iz europskog fonda za razvoj znanosti, to e to nama.

A nekakvo iskljuenje iz mree naravno nije potrebno, a budnosti, kad solarne i


vjetroelektrane budu proizvodile puno vie, dalekovod e im biti potreban za plasman vika
proizvodnje na kopno.
Vaan je naravno oblik ugovora s HEP-om. Proizvodnja je najvea naravno ljeti, kad je
najvea i potronja. Kako je Vis na kraju "ice", HEP moe imati interes da tu ima izvor, pa se
u vrijeme dnevnog vrka optereenja u Dalmaciji smanjuje potranja. Naravno, pod uvjetom
da razmiljaju racionalno na dulji rok.
16. travnja 2015. (2015-04-34)
http://lemondediplomatique.hr/plominska-republika/zu

Plominska republika

Komentar o (ne)uspjehu lokalnog referenduma o gradnji TE Plomin C, uz kratki prikaz dva


stoljea povijesti ugljena u Labintini, te komentar o posebnoj politikoj konstaliaciji u Istri.
Referendum je odran 29. oujka. Protiv gradnje novog bloka na ugljen glasalo je 94%, ali
izalo je samo 36% biraa.
Dva stoljea opisanog ugljenog doba Labintine i uske povezanosti stanovnitva uz
eksploataciju ugljena, kao i vie od pola stoljea suivota, pa i egzistencijalne ovisnosti dobrog
dijela stanovnitva o samoj termoelektrani, koja nakon devastirajue tranzicije u kapitalizam
ostaje jedno od rijetkih veih industrijskih postrojenja u okolici, nedvojbeno je imalo odreenog
utjecaja po tom pitanju.
S druge strane, tu je i pad povjerenja graana u IDS, koji se od poetka protivi gradnji novog
bloka na ugljen, a istovremeno sudjeluje u vladi koja taj projekt gura kao strateki, te je
dapae donijela Zakon o energiji koji omoguava da se zaobie odredba u prostornom planu
Istarske upanije da novi blok smije biti samo na plin.
15. travnja 2015. (2015-04-33)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/fukui-courtrejects-takahama-3-4-nuclear-reactors-restart-japan_32347.html
Fukui court rejects
Takahama-3-4 nuclear reactors' restart (Japan)
etiri godine nakon nesree u nuklearnoj elektrani Fukuima Daii, regionalni sud u regiji
Fukui zabranio je ponovo putanje u pogon dva reaktora u nuklearnoj elektrani Takahama,
zbog zabrinutosti za sigurnost. Dravna Nuklearna regulativna agencija je u studenome 2014.
dozvolila ponovo ukljuiavnje, koje je bilo predvieno za studeno o.g.
Istu odluku sud je donio prole godine za dva reaktora u NC Ohi, u vlasnitvu iste kompanije
Kansai Electric.
Odluke sudova protivne su pronuklearnoj politici aktualne japanske vlade.
14. travnja 2015. (2015-04-32)
http://www.world-nuclear-news.org/RS-Chernobyl-1-3-enter-decommissioning-phase13041501.html Chernobyl 1-3 enter decommissioning phase
Jo jedna vijest, koja pokazuje iracionalnost antinuklearnih paniara, koji od muhe prave
slona.
Nije prolo niti trideset godina od nezgode u nuklearnoj elektrani ernobil, a tri reaktora su
spremna za poetak konane dekomisije. Prva faza e biti zavrena ve do 2028.. Zatim
slijede druga i trea faza i ve do 2064. godine oekuje se zavretak radova.
Neto vie posla ima s etvrtim reaktorom, u kojem se dogodilo topljenje jezgra uz maleno
istjecanje radioaktivnog materijala u okoli (oko 1-2%). Gradi se nova sigurnosna kupola, uz

skromnu cijenu od dvije milijarde i 150 milijuna eura.


14. travnja 2015. (2015-04-31)
http://reneweconomy.com.au/2015/graph-of-the-day-solar-reaches-9-1-of-demand-in-france87521 Graph of the Day: Solar reaches 9.1% of demand in France
U nedjelju, 12. travnja, solarne elektrane pokrivale su rekordnih 9,1% tekue potronje
elektrine energije (3.768 MW angairane snage; naravno, nuklerke su dale veliku veinu).
Nekoliko dana ranije, u srijedu, angairana snaga je bila 4.049 MW, to je iznosilo 7,6%
tekue potronje.
Glavni razlog zbog kojih je Francuska odluila drastino smanjiti udio nuklearne energije (sa
75% na 50% do 2025. godine) je ekonomski. Obnovljivi su jeftiniji ili e ubrzo biti. Nuklearna
kompanija Areva je u velikim gubicima.
(Meutim, upravo su preliminarno dogovorili gradnju est reaktora tipa EPR u Indiji, u okviru
posjete indijskog premijera Francuskoj, o emu smo danas pisali. Tome su posveena dva od
dvadeset ugovora potpisanih prologa petka. Vidi: http://www.world-nuclear-news.org/NNAreva-signs-Jaitapur-agreements-1304154.html)
Josef Pospisil, analitiar iz londonske financijske tvrtke Fitch Ratings, rekao je za Bloomberg
da je ovaj nagli rast fotonaponskih elektrana najvea revolucija od gradnje nuklearnih
reaktora 1970-ih. Elektroenergetski sektor se drastino mijenja, dodao je. Elektroprivredna
poduzea postojat e i ubudue, ali izgledat e sasvim drugaije.
[DISKLAJMER: Ovo su vijesti s jedne druge planete, zvane Zemlja. Nema nikakve veze s
nama u Hrvatskoj. HEP je vjean.]
14. travnja 2015. (2015-04-30)
http://www.theguardian.com/environment/2015/apr/13/fossil-fuel-subsidies-say-burn-morecarbon-world-bank-president Scrap fossil fuel subsidies now and bring in carbon tax, says
World Bank chief
Jo jedan radikalni politiki marginalac upozorava na pogrenost estokih napada
"slobodnotritaraca" na navodno goleme subvencije za obnovljive izvore energije.
Mnogo vei globalni problem su subvencije za fosilna goriva, izjavio je Jim Yong Kim,
predsjednik Svjetske banke. Treba ih ukinuti te umjesto toga uvesti porez na emisije ugljika.
Time bi se potakao dalji val istih tehnologija koje mogu podii ljude u zemljama u razvoju iz
siromatva, te sprijeiti da globalna temperatura poraste vie od 2C u odnosu na predindustrijski nivo.
U svijetu se danas troi oko 1.000 milijardi dolara godinje na subvencije za fosilna goriva.
Aktualni pad cijena ugljena i nafte je najbolji trenutak za ukidanje subvencija.
Plan Svjetske banke predvia takoer vea ulaganja u energetsku uinkovitost, mjere za
"zeleniju" poljoprivredu i pomo gradovima za smanjivanje zagaivanja.
Kim kae da su industrijski lideri iz ugljino intenzivnih industrija iskazali slaganje s planom.
14. travnja 2015. (2015-04-29)
http://www.rtcc.org/2015/04/13/france-to-invest-two-billion-euros-of-climate-linked-finance-inindia/ France to invest two billion euros of climate-linked finance in India
Francuski predsjednik Francois Hollande i predsjednik indijske vlade Narendra Modi najavili
su, na zajednikoj tiskovnoj konferenciji u Parizu, francusko ulaganje od dvije milijarde eura u

projekte iste energije i energetske uinkovitosti u Indiji.


Podrka Indije bitna je za postizanje globalnoga dogovora o mjerama protiv klimatskih
promjena iza 2020. godine, koji se oekuje na sastanku UN u Parizu u prosincu ove godine.
Vlada premijera MOdija izraava privrenost zajednikom cilju, ali istie da e, s obzirom na
dananji nizak nivo potronje energije i ivotnoga standarda, svoje emisije poveavati barem
do 2030. g.. (Vidi na blogu: http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-novavlada-stavlja-solarnu-u-srediste-energetske-politike/ .)
Modi, koji je na elu vlade od svibnja 2014., najavio je vrlo intenzivan plan razvoja obnovljivih
izvora. Nastoji privui strane investicije u razgovorima sa svim vodeim svjetskim dravnicima
(Putin, Obama, Merkel idr.).
Dogovori su uoblieni u nekoliko ugovora, koje su dvije zemlje potpisale, o suradnji u razvoju
"pametnih gradova", obnovljivih izvora i nuklearne energije.
Francuska vlada podrava cilj smanjivanja emisija staklenikih plinova. Predvieno znatno
smanjivanje proizvodnje nuklearnih elektrana do 2025. trebalo bi biti kompenzirano
obnovljivim izvorima i racionalizacijom potronje (vidi na blogu:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicijanuklearke-out-obnovljivi-in/ ).
14. travnja 2015. (2015-04-28)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/04/guest-post-what-the-latest-science-says-aboutthawing-permafrost/ Guest post: What the latest science says about thawing permafrost
Jedna od posebno neugodnih posljedica globalnoga zatopljavanja moe biti pozitivna
povratna sprega kad se pone topiti stalno zamrznuti sloj zemmlje u sjevernim predjelima
(permafrost), oslobaajui ugljik u obliku ugljinoga dioksida ili metana. Nedavno objavljena
meta-studija sumira nalaze istraivanja objavljenih nakon posljednjeg izvjetaja IPCCC.
14. travnja 2015. (2015-04-27)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/04/150413102607.htm
change problem

Burying the climate

Utiskivanje ugljinoga dioksida u podzemna leita razmatra se kao geoinenjerski prilaz


suzbijanju klimatskih promjena. Plin bi morao biti zarobljen u geolokim leitima tisuama
godina.
Tim istraivaa iz Brazila objavio je analizu rizika u "International Journal of Global Warming".
Smatraju da imamo premalo znanja i trebamo biti vrlo oprezni u okretanju toj metodi radije
nego pronalaenju odrivih naina da smanjimo emisije na mjestu nastanka.
14. travnja 2015. (2015-04-26)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/ongc-oil-andbpcl-india-plan-us6bn-investment-mozambique_32343.html ONGC, OIL and BPCL (India)
plan US$6bn investment in Mozambique
Tri indijske kompanije ulau est milijardi USD u razvoj divovskog leita prirodnoga plina u
Mozambiku (imaju 30% ukupna - ukupni trokovi za crpne platforme i LNG terminal bit e oko
18 milijardi USD). Oekuje se godinja proizvodnja 20 milijardi prostornih metara, a
procjenjene zalihe su vie od 2.100 milijardi prostornih metara.
13. travnja 2015. (2015-04-25)

http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2015/04/utility-sales-may-drop-by-halfas-homes-make-their-own-renewable-power Utility Sales May Drop by Half as Homes


Make Their Own Renewable Power
Elektroprivredne tvrtke ("elektre") na sjeveroistoku SAD mogle bi od 2030. izgubiti do polovice
prihoda od prodaje elektrine energije, zbog toga to e potroai instalirati solarne i
baterijske sustave za pokrie vlastite potronje, predvia nova studija Rocky Mountain
Institute.
U posljednje tri godine, zahvaljujui padu cijene solarnih panela i ponude leasinga, te daljem
padu cijena koje je donijela ekonomija obima, cijene krovnih FN sustava padale su za vie od
50% svake godine.
Neke elektre, suoene s opadanjem prodaje, poele su naplaivati taksu za koritenje mree
("mrearina") za svaki prikljuak.
Kompanija SolarCity prolog je mjeseca podnijela tubu u Arizoni, protiv plana da se
kuanstvima koja koriste solarnu energiju naplauje mjesena naknada od najmanje 32,44
USD za prikljuak na mreu.
Nasuprot tim nastojanjima nekih elektri da obrane poslovni model zasnovan na podrunom
monopolu, kalifornijske tvrtke PG&E Corp. i Edison International kau da vide prilike za rast
kroz investicije u mreu, da se omogue dvosmjerni tokovi energije.
13. travnja 2015. (2015-04-24)
http://esciencenews.com/articles/2015/04/09/dispersant.used.clean.deepwater.horizon.spill.m
ore.toxic.corals.oil Dispersant used to clean Deepwater Horizon spill more toxic to corals
than the oil
Disperzant koji je koriten za uklanjanje nafte prolivene iz platforme Deepwater Horizon u
Meksikom zaljevu 2010. godine, otrovniji je za koralje nego sama nafta.
To je nalaz studije ije je objavljivanje najavljeno za petu godinjicu nesree, 20. travnja, u
asopisu "Deep-Sea Research II".
U more je isteklo pet milijuna barela sirove nafte, a za uklanjanje je bilo iskoriteno skoro
sedam milijuna litara disperzanta.
12. travnja 2015. (2015-04-23)
http://www.obnovljivi.com/hrvatska-i-regija/3359-na-podrucju-viroviticko-podravske-zupanijece-se-sufinancirati-200-solarnih-susnica-duhana Na podruju Virovitiko-podravske
upanije e se sufinancirati 200 solarnih sunica duhana
Oko 90 posto hrvatske proizvodnje duhana odvija se na poljima Virovitiko-podravske
upanije. Pravo na izravne potpore, koje danas iznose oko 2.000 kuna po hektaru, ukida se
2017..
upanija u suradnji s Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost subvencionira
gradnju 200 solarnih sunica na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Fond e pokriti
80% trokova.
Danas trokovi energije ine oko 30% trokova proizvoaa duhana. Suenje duhana traje od
polovice srpnja do kraja listopada. U tom razdoblju ima oko 696 sunanih sati.
[Hm, solarna sunica... Mudro zvui, ali zar to nije ono, to se radilo stoljeima, prije nego to
se poeo koristiti prirodni plin i mazut? :-P ]
Solarni ureaji e takoer grijati vodu za sanitarnu potronju, te moda i za grijanje stambenih
prostora. Proraunat povrat investicije je za 3-4 godine.

Izvor: www.poslovni.hr
10. travnja 2015. (2015-04-22)
https://www.navigantresearch.com/research/energy-management-for-healthcare-markets
Energy Management for Healthcare Markets
Razne zemlje i regije u svijetu podravaju regulativom i inicijativama koritenje sustava
upravljanja energijom (energy management systems, EMSs) u ustanovama brige o zdravlju.
Uz nekoliko iznimaka, vlade uvode politike usmjerene na promociju energetske uinkovitosti i
primjenu novih tehnologija i raunalnih programa za nadzor i kontrolu potronje energije.
Savjetnika kua Navigant Research predvia da e globalni prihodi djelatnosti EMS u
zdravstvenim ustanovama porasti s 949 milijuna USD 2015. na 2,2 milijardi USD 2024.
godine.
[DISKLAJMER: itatelji iz Hrvatske trebaju imati na umu da se ovo "globalno" odnosi na jednu
drugu planetu, zvanu Zemlja. Kod nas se takve investicije ne isplate i briga nije potrebna.]
10. travnja 2015. (2015-04-21)
http://planetark.org/wen/73046

China's environment ministry blocks hydro project

Ministar okolia Narodne republike Kine odbio je odobriti gradnju brane za hidroelektranu
snage 1000 MW na rijeci iji je ekosustav ugroen ranijom gradnjom.
Rijedak sluaj, u ekstenzivnom kineskom planu gradnje 60 gigavata (60.000 MW) novih
hidroelektrana u slijedeih pet godina.
Ti su planovi motivirani i nastojanjem da se smanji stvaranje smoga zbog termoelektrana na
ugljen. Pritisak za gradnju novih hidroelektrana pojaan je i zbog odgode i kanjenja u gradnji
novih nuklearnih reaktora.
Kineski program gradnje novih brana usporio se nakon zavretka HE Tri klanca, najvee
hidroelektrane na svijetu, zbog zabrinutosti za ljudske, financijske i ekoloke trokove. Ipak je
plan, da se do kraja 2015. sagradi 290 GW hidroelektrinih kapaciteta, ispunjen godinu ranije.
Strateki energetski akcijski plan, donesen prole godine, predvia rast na 350 GW do 2020..
9. travnja 2015. (2015-04-20)
http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/kriza-mijenja-kapitalizam---kupci-zele-poznavatikako-je-proizvedeno-ono-sto-kupuju/ Kriza mijenja kapitalizam - kupci ele poznavati kako
je proizvedeno ono to kupuju
lanak u asopisu "Lider" o promjenama u potroakim navikama, koje su donekle potaknute
ekonomskom krizom, a dugorono ekoloki korisne. Pitanje je naravno radi li se samo o
prolaznoj modi.
9. travnja 2015. (2015-04-19)
http://www.world-nuclear.org/info/Current-and-Future-Generation/Thorium/
nuclear.org)

Thorium (world-

Svi dananji nuklearni reaktori kao gorivo koriste uran. Druga mogunost, teorijski opisana jo
1950-ih, je koritenje torija, u kombinaciji s uranom ili plutonijem. Torij (Th) element s rednim
brojem 90, a u prirodi se nalazi velikom veinom kao izotop atomske teine 232.

Danas u svijetu ima vie istraivakih programa razvoja torijskih reaktora, koje se promovira
kao "zelene nuklearke" (http://www.wired.com/2009/12/ff_new_nukes/). Kombinacija Th-232 i
U-233 moe se koristiti u oplodnim reaktorima, tako da nema brige oko isrpljivanja zaliha
prirodnoga urana. Povremeno se u masovnim medijima objavljuju vrlo optimistine najave
(vidi npr.: http://www.rtl.hr/vijesti/hotspot/963751/torij-bi-mogao-napajati-citav-svijet/ ).
Bitno je znati da se torijski reaktori ne mogu razviti kao nezavisna tehnologija, nego tek na
bazi postojeih uranskih reaktora.
Nasuprot promotivnim tekstovima, koji pretjeruju istiui dobre strane i zanemarujui
probleme, gore linkani tekst na mrenom sjeditu world-nuclear.org daje uravnoteeni prikaz.
Programi su jo u fazi istraivanja i razvoja.
Indija ulae u torijski ciklus najvie nada i gradi prototip snage 500 MW. Meutim, za razvoj
komercijalnog reaktora trebat e barem 15 godina.
Indija od prole godine ulae intenzivne napore u razvoj obnovljivih, iji e instalirani kapaciteti
znatno narasti slijedeih godina. Gradi takoer i nove klasine nuklearne reaktore.
Najrazvijenije zemlje e u slijedeim godinama zatvarati znatno vie nuklearnih reaktora, nego
graditi novih. Obnovljivi e pak znatno rasti.
Torijski reaktori moda e se pojaviti kao realna mogunost iza 2030. godine (kao moda i
fuzijski reaktori), u svijetu u kojem e cijeli sustav eletroenergetike, zahvaljujui obnovljivma,
biti ve bitno promijenjen.
8. travnja 2015. (2015-04-17)
http://www.poslovni.hr/komentari/graani-nisu-dobili-dovoljno-informacija-o-projektima-uenergetici-293632 Graani nisu dobili dovoljno informacija o projektima u energetici
Energetiar i poduzetnik Miroslav Skalicki pie o pogrenom pristupu drave i kompanija u
komunikaciji s javnosti, kad se radi o velikim, spornim projektima u energetici.
Govorei na tu temu direktor jedne od vodeih globalnih kompanija jo je 1999. godine rekao
da je prolo vrijeme staromodnog DAD (Decide, Announce, Defend odnosno odlui, objavi,
brani odluku) pristupa kod donoenja odluka. Donoenje odluka putem dijaloga sa svim
interesno-utjecajnim skupinama trai jedan potpuno novi pristup, a to je DDD (Dialogue,
Decide, Deliver odnosno razgovaraj, odlui i izvri dogovoreno). Drugim rijeima, pomak sa
pristupa "morate nam vjerovati" na pristup "argumentirat emo".
KOMENTAR - Zoran Otri:
Posve isti problem se pojavio prije 30-ak godina, kad se javnost zainteresirala za razne
probleme okolia, pa se pojavio i veliki otpor tadanjim planovima gradnje nuklearnih
elektrana (Prevlaka, Vir, Dalj), ali i hidroelektrane urevac.
Isti problem su se pojavili ponovo 1990-ih (pratio sam opet sukobe u Podravini, oko projekta
HE, koji je bio modificiran kao "hidroelektana Novo Virje", nakon to su Maari odustali od
suradnje). Isti mentalitet HEP-ovaca. Osim lokalnog stanovnitva i ekolokih udruga, sukobili
su se i s kompletnom umarskom strukom i ekolozima u Hrvatskoj, Maarskoj i Austriji. Velike
kompanije do danas to nisu prevladale. Takoer oko skladita nuklearnog otpda idr..
Zanimljivo je da je HEP bio naruio i platio prirunik "Kako ivjeti s tehnikim rizikom", izdanje
Agencija za posebni optad, Zagreb, 1997.. Tu su im sociolozi Ognje aldarevi, Ivan Rogi
idr. jasno napisali, prema svjetskim iskustvima, kako treba postupati u odnosima s lokalnom i
irom zajednicom kad se odluuje o lokacijama neopularnih projekata. Meutim, nitko to,
oito, nije proitao.
8. travnja 2015. (2015-04-16)

http://reneweconomy.com.au/2015/abbotts-energy-white-paper-focuses-on-fossil-fuelfavourites-60019 Abbotts energy white paper focuses on fossil fuel favourites


Australijska vlada premijera T. Abbotta nastavlja energetsku politiku oslanjanja na fosilna
goriva, zlovolje prema mjerama za sprijeavanje klimatskih promjena i antipatije prema
obnovljivima.
Australija rauna na rast prihoda od izvoza ugljena u Kinu i Indiju (o planovima Indije vidi
jueranji tekst), te forsira oslanjanje na ugljen i prirodni plin i u zemlji. Razmatra i gradnju
nuklearnih elektrana.
Nasuprot tome, kako smo pisali, postoji znaajan pokret odozdo koji promovira fotonaponske
panele i toplinske kolektore, te druge obnovljive izvore.
8. travnja 2015. (2015-04-15)
http://reneweconomy.com.au/2015/stockland-builds-1-2mw-rooftop-solar-array-on-shoppingcentre-83696 Stockland builds 1.2MW rooftop solar array on shopping centre
Trgovinski centri su idealni za postavljanje fotonaponskih panela, jer obino imaju velike ravne
krovove (takoer i parkiralita, gdje se mogu postaviti nadstrenice), a najvie elektrine
energije koriste upravo ljeti preko dana, za hlaenje.
Ovdje je primjer gradnje sustava od 1,2 MW na krovu trgovakog centra u Australiji. Sastoji se
od 3991 fotonaponskog panela. Oekivana prosjena dnevna potronja je 4.789 kilovatsati.
8. travnja 2015. (2015-04-14)
http://thinkprogress.org/climate/2015/04/06/3643184/california-70-million-gallons-fracking/
Despite Historic Drought, California Used 70 Million Gallons Of Water For Fracking Last Year
Jedna od mana tehnologije hidraulikog loma (fracking) za crpljenje prirodnoga plina i nafte
jest koritenje velikih koliina vode. U Kaliforniji se zbog viegodinjih sua uvode restrikcije u
koritenju vode. Mnogi izraavaju ogorenje jer se ograniava koritenje vode za
svakodnevnu upotrebu ljudi, a industrija frackinga izuzima.
8. travnja 2015. (2015-04-13)
http://planetark.org/wen/73032
fishing ban

Plummeting sardine numbers could prompt U.S. West coast

Populacija srdela u priobalnim vodama Tihog oceana na zapadu SAD opala je zbog prelova
za ak 90% u manje od desetljea, upozorio je juer Pacific Fishery Management Council.
Zbog toga masovno gladuju morski lavovi na jugu Kalirofnije, smei pelikani i drugi predatori.
Vijee regulira prava ribolova na 200 milja od obale Kalifornije, Oregona i Washingtona. Ove
nedjelje treba odluiti o ograniavanju prava na ribolov.
Procjenjeno je da se u vodama SAD danas nalazi manje do 150.000 metrikih tona ribe, dok
je brojka bila 840.000 metrikih tona jo 2007. g..
7. travnja 2015. (2015-04-12)
http://planetark.org/wen/73021

Modi says India to strike own path in climate battle

Stalno pratimo dogaanja u indijskoj energetici (vidi lanak na blogu iz svibnja 2014:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-usrediste-energetske-politike/. Indijska vlada intenzivno potie obnovljive; za solarnu energiju,
naravno Indija ima odlian potencijal, zbog zemljoipisnog poloaja.

Istovremeno, kako je ukupna potronja elektrine energije u Indiji jo vrlo mala (oko etvrtine
one u Europi), raunaju i na nove elektrane na ugljen i prirodni plin, kao i nuklearne.
Predsjednik vlade Narendra Modi kae da ne ele prihvatiti obaveze za smanjivanje emisija
ugljinog dioksida, ali e poticati istu energiju i tradicionalne metode. Kae meutim da Indija
ne moe izvui stotine milijuna ljudi iz bijede a da ne povea emisije. Po ukopnim emisijama,
Indija je trea na svijetu (iza Kine i SAD, koje planiraju smanjivanje), ali po stanovniku je
daleko iza.
Modi je takoer optuio za licemjerje one zemlje koje odbijaju prodati Indiji gorivo za
nuklearne reaktore, jer Indija odbija ratificirati ugovor o neirenju nuklearnog naoruanja. To
e biti jedna od kljunih tema u Modijevoj posjeti Europi i Kanadi ovaj tjedan.
7. travnja 2015. (2015-04-11)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/slight-decreasegerman-solar-feed-tariffs-april-june-2015_32268.html light decrease in German solar feedin tariffs in April-June 2015
U dvanaest mjeseci, od 1. travnja 2014. do 31. oujka 2015., u Njemakoj je instalirano
"samo" 1.811 MW novih fotonaponskih kapaciteta, to je znatno ispod predvienog koridora
od 2.400 do 2.600 MW. Garantirana otkupna cijena za nova FN postrojenja u travnju e biti
samo 0,25% manja od prethodne.
Feed-in tarife za obnovljive usklauju se mjeseno od 2012, ovisno o kretanjima u prethodnih
12 mjeseci.
U razdoblju do kolovoza do veljae 2015, instalirana snaga vjetroelektrana porasla je za
znaajnih 2.797 MW. Na mreu je prikljueno 3.026 MW, a iskljueno 229 MW.
Prikljueno je i 69 MW novih termoelektrana koje koriste biomasu.
[Za usporedbu: Njemaka svakog tjedna instalira nove FN kapacitete koliko ih u Hrvatskoj ima
ukupno, te u tri tjedna kapaciteta VE koliko u Hrvatskoj ima ukupno. Ukupni sada instalirani
kapacitet solarnih elektrana u Njemakoj je oko tisuu puta vei nego u Hrvatskoj, a
vjetroelektrana sto puta.]
7. travnja 2015. (2015-04-10)
http://www.renewableenergyworld.com/rea/blog/post/2015/03/is-community-solar-coming-tomaryland Is Community Solar Coming to Maryland?
Kao neposredni nastavak na prethodni tekst: libertarijanski ideal, da je vae kuanstvo posve
elektroenergetski samodovoljno, nije, naravno, neto to bi se kao opi recept racionalno
moglo zastupati. Ne mora se tako daleko ii. Meutim, nova mrea e se dizajnirati lokalno,
oko malih, distribuiranih elektrana, od par kilovata, par stotina kilovata, par megavata. (vidi
lanak na blogu "Od nanomree do supermrea",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/nova-elektroenergetika-od-nanomrezedo-supermreze/ )
Ne (samo) kako je to graeno stotinu godina, s centraliziranom proizvodnjom u par pogona
odakle onda dalekovodi i distributivne mree vode struju do potroaa. U Hrvatskoj, npr., 25
elektrana veih od 10 MW s jedne strane, s druge 2,3 milijuna potroaa.
Ovdje se govori o elektroenergetskog samoorganizaciji lokalne zajednice. primjeri su iz SAD,
ali u tom smjeru su vie napredovali Njemaka, Danska, Austrija...
7. travnja 2015. (2015-04-9)

http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2015/04/rethinking-the-grid-personalpower-stations-in-your-garage Rethinking the Grid: Personal Power Stations in Your


Garage
Jo jedan od brojnih tekstova o revolucionarnoj promjeni dizajna elektrine mree, zbog
velikog pada cijena kunih solarnih elektrana, a sada i baterija.
Onima koji su govorili o mogunostima alternative u distribuiranoj proizvodnji, zlobno su
dobacivali: "A jel, ne volite velike kompanije? Ne volite nuklearne i termoelektrane i velike
brane? Pa fino si izgradite svoju elektranu i iskljuite se s mree!"
To je bilo spominjano kao oiti apsurd - tehniki jo i izvedivo, ali skuplje od struje iz mree
pedeset puta ili tako neto.
Sav vie nije tako. I to sad postaje veliki biznis, pa ete opremu opet kupiti od velike
kompanije (BMW, Bosch, Nissan...).
Zanimljiv detalj u tekstu: prouavaju kako bi se baterije elektrinih vozila, nakon to im istekne
rok upotreba za primarnu svrhu, mogle koristiti kao stacionarne, jer jo uvijek imaju 70%
skladinog kapaciteta.
4. travnja 2015. (2015-04-8)
http://cleantechnica.com/2015/04/03/solar-impulse-2-recharges-chongqing-china-video/
Solar Impulse 2 Recharges In Chongqing, China (VIDEO)
Avion na solarni pogon Solar Impulse 2 (Si2), koji leti oko svijeta, juer je sletio u kineski grad
onding (Chongging), nakon 20 sati i 29 minuta leta iz Burme (Myanmar), preletjevi u toj
etapi 1.459 kilometara. Prelet preko planina bio je meu najnapornijim poduhvatima dosad za
pilota Bertranda Piccarda. Njegova mala kabina (3,8 prostornih metara) nije pod pritiskom
tako da na veim visinama mora nositi masku s kisikom, niti je grijana, a temperature su
padale do -20C. (O tom smo projektu pisali na blogu u rujnu 2014, vidi:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/29/obnovljivi-izvori-energije-buducnost-jesada/ )
Tijekom boravka u Kini, u okviru obiljeavanja 65. godinjice uspostave diplomatskih odnosa
izmeu Kine i vicarske, tim Solar Impulsa e iskazati poast snanim vezama izmeu dvije
zemlje. U seriji dogaaja, istiu da je inovativnost kljuna za odrivi razvoj.
4. travnja 2015. (2015-04-7)
http://www.vecernji.hr/hrvatska/olovom-u-sisku-najvise-zagadeno-naselje-kanak-998469
Olovom u Sisku najvie zagaeno naselje Kanak
Sisak je tako jedini grad u Hrvatskoj koji ima geokemijski atlas, a svrha je da 44 objavljene
geokemijske karte poslue u buduem prostornom planiranju Grada. Znanstvenici su sa
sisakog podruja uzeli ukupno 144 uzorka tla, do 10 centimetra dubine, ravnomjerno
rasporeenih, ali Ina, Janaf i HEP strunjacima nisu dopustili da uzimaju uzorke tla na
podruju Rafinerije, Termoelektrane Sisak i terminala u Crncu. No, i bez tih podataka na
kartama atlasa jasno se vidi da su najvie zagaena upravo podruja oko industrijskih
pogona, a pratei ruu vjetrova, autori Ajka ora i Josip Halami istaknuli su kako je vidljivo
rasprivanje zagaenja iz dimnjaka pogona. Primjerice, poveane razine olova pronaene su
na poljoprivrednim povrinama na lokaciji Polojci, preko puta Termoelektrane.
3. travnja 2015. (2015-04-6)
http://thinkprogress.org/climate/2015/04/02/3642093/spain-renewable-energy-march/
Got 47 Percent Of Its Electricity From Renewables In March

Spain

Tijekom oujka, panjolska je 47% elektrine energije proizvela iz obnovljivih izvora; od toga

su novi obnovljivi (osim HE) 29,5%.Vjetroelektrane su dale 22,5%, solarne fotonaponske


3,2%, solarne termalne 2%, te ostale termoelektrane (biomasa idr.) 1,8%. U prvom kvartalu
2015., vjetar je dao 23,7% proizvodnje.
(Tijekom srpnja 2014., vjetroelektrane su dale 30%, fotonaponske 4% i solarne
koncentracijske 4%.)
Meutim, gradnja novih VE i SE je gotovo obustavljena. panjolska je prije nekoliko godina
dola u ekonomske nevolje, jer je program poticanja obnovljivih kroz feed-in tarifu bio slabo
promiljen: nije se dovoljno brzo reagiralo na velik pad cijena fotonapona, pa su garantirane
otkupne cijene nekoliko godina bile previsoke. [O tome smo pisali na ovoj stranici. Isti problem
pojavio se u Italiji, ali ne i u Njemakoj koja je bre reagirala.]
Prole godine, vlada je znatno smanjila garantirane otkupne cijene i druge poticaje. Reakcija
je bila vjerojatno pretjerana, pa su ukinuli garancije fiksnih uvjeta za odreeni broj godina, bez
ega se nijedna investicija u elektrane ne isplati. [panjolska ima i viak kapaciteta klasinih
elektrana.]
O elektroenergetici panjolske objavit emo jedan lanak na blogu.
2. travnja 2015. (2015-04-5)
http://www.iwrpressedienst.de/Textausgabe.php?id=4993
Deutschland so viel Strom wie 40 Grokraftwerke

Sonne und Wind liefern

Njemaki institut IWR (nternationales Wirtschaftsforum Regenerative Energien) iz Mnstera


objavio je da je Njemaka u ponedjeljak 30. oujka postigla novi rekord u zajednikoj
proizvodnji elektrine energije iz sunca i vjetra. Ukupna aktualna snaga bila je 44.000 MW
[deset puta vie od ukupne snage svih elektrana u Hrvatskoj]. Od toga vie od 13.000 MW iz
solarnih (oko treina ukupne vrne snage) i vie od 30.000 iz vjetroelektrana (oko 80%
instalirane snage). To je 16% vie od prethodnog rekorda, postignutog u travnju 2014., koji je
iznosio 38.000 MW.
2. travnja 2015. (2015-04-4)
https://nextgenclimate.org/hotseat/

Climate change: The Greatest Hoax

Konano raskrivena istina! Ovaj video objavljen 1. travna 2015., otkriva lukave, podmukle i
surove metode kojima je grupica zavjerenika prisilila svjetske znanstvenike, astronaute i
polarne medvjede da sudjeluju u prevari o klimatskim promjenama - najveoj neslanoj ali
svih vremena!
2. travnja 2015. (2015-04-3)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/commissionbets-smart-grids-energy-supply-security-europe_32210.html Commission bets on smart
grids for energy supply security in Europe
Prethodna vijest odnosi se na tehnologiju frackinga, a u ovoj se spominje plin iz ejla.
Europska komisija oekuje da e pametne mree (napredne mree, smart grids) u Europi
omoguiti ono to je omoguila "shale gas revolution" u SAD: poboljati sigurnost opskrbe i
smanjiti cijene elektrike.
Pametne mree mogu pomoi integriranju prozvodnje iz obnovljivih, koja sada iznosi 25%
ponude u EU, ali moe narasti na 50% do 2030., te osigurati potrebnu fleksibilnost.
One takoer mogu omoguiti da elektrina energija tee tamo i kada je potrebna, smanjujui
do 30% infrastrukturne kapacitete potrebne za zadovoljavanje potranje.

Pametne mree, u kombinaciji sa sustavima pametnih brojila, takoer e po oekivanju


pomoi potroaima da prilagode svoju potronju elektrine energije razliitim cijenama
tijekom dana i da smanje svoje raune za struju.
Nadalje, pametne primjene mogu pridonijeti upravljanju optereenjem. Npr. 40 milijuna
hladnjaka s dinaminom potronjom ine vie od 1.000 MW snage, koja se prilagoava
promjenama frekfencije. Prilagoavanje potronje moe donijeti utede oko 100 milijardi eura
godinje.
Europska unija treba investirati oko 400 milijardi eura do 2020. u modernizaciju elektrinih
mrea (oko 150 milijardi u prijenosne i 250 milijardi u distributivne mree).
[DISKLAJMER: Hrvatski itatelj treba imati na umu da su ovo vijesti s druge planete, zvane
"Europska unija", te da s nama nemaju veze. Mi smo prepametni da bismo ulagali u pametne
mree.]
2. travnja 2015. (2015-04-2)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/germany-adoptsdraft-law-banning-shale-gas-fracking_32211.html Germany adopts draft law banning shale
gas fracking
Njemaka vlada usvojila je prijedlog zakona kojim se faktiki zabranjuje koritenje tehnologijie
hidraulikog loma (fracking) za prozvodnju prirodnoga plina iz glinenih kriljevaca (ejla). U
izuzetnim sluajevima, projekti koritenja frackinga moe e biti odobreni od 2019., i to samo
s dubina veih od 3.000 metara i izvan podruja vanih za snabdjevanje vodom.
[Fracking je predmet estokih polemika u Europi. Drutveni sukob osobito je estok u UK.
Poljska pak ulae u tu tehnologiju velike nade. U Hrvatskoj dosad nije bilo govora. Nepoznato
je postoje li potencijalna leita.]
1. travnja 2015. (2015-04-1)
http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/termoelektrane/sisak.aspx
oekuje se poetkom 2013.

Dovretak izgradnje

Spominjao sam ve ovo. Sjetih se opet provjeriti. Dakle, na sajtu HEP-a i dalje pie:
U TE Sisak 2009. godine zapoela je izgradnja plinskog kombi kogeneracijskog postrojenja
BLOK C 230 MWe + 50 MWt. Oekivano putanje u pogon novog postrojenja je poetkom
2013.
Da, OEKUJE SE POETKOM 2013.. Na slubenom sajtu kompanije. >:(
Zadnja vijest iz medija jest, da se putanje u pogon oekuje krajem ove godine.
(http://www.croenergo.eu/Prema-podacima-CEI-ja-TE-Sisak-bi-trebala-uskoro-biti-gotova19960.aspx )
31. oujka 2015. (2015-03-62)
http://www.youngchinabiz.com/en/new-energy-beijing-puts-brakes-on-new-solar-panelcapacity/ NEW ENERGY: Beijing Puts Brakes On New Solar Panel Capacity
Bloger Doug Young, koji prati kinesku ekonomiju, ukazuje na tihu, ali estoku borbu koja se
vodi u kineskoj industriji solarnih panela. [Pratili smo ranije na ovoj stranici globalni razvoj:
nagli rast potranje u drugoj polovici 2000-ih doveo je do velikih investicija, pa su proizvodni
kapaciteti poetkom 2011. prevazili ponudu i mnogi proizvoai su propali. Kineski
proizvoai pomeli su konkurenciju, ali i u samoj Kini mnogi su propali. Potresi su se smirili
poetkom 2014..]

Obeavajua industrija privlai investicije. Lokalne vlasti imaju interes potaknuti nove
kapacitete za proizvodnju panela, da bi zadovoljile ciljeve ekonomskoga rasta, koje im
propisuje Peking. [Rast kineskog BDP je prole godine bio "samo" 7,4%, manje od zacrtanih
7,5%.] S druge strane, sredinja vlast nastoji pokazati svijetu da se subvencionira sektor
protivno pravilima WTO (za to su je optuili SAD i EU), te nastoji sprijeiti preveliki rast
kapaciteta.
Ministarstvo Industrije i Informatikih tehnologija (MIIT) objavilo je na svojem mrenom
sjeditu kratku odluku, za koju kau da e faktiki zabraniti veini proizvoaa panela da
proiruju kapacitete. (lanak u "Shangai Daily": www.shanghaidaily.com/business/energy/PVcapacity-expansion-to-be-restricted/shdaily.shtml )
Izgleda da vlada eli prisiliti proizvoae da se fokusiraju na kvalitetu, a ne kvantitetu. Tako bi
sprijeili srljanje u novu krizu vika kapaciteta, tek to se industrija izvukla iz prethodne.
31. oujka 2015. (2015-03-61)
http://about.bnef.com/bnef-news/cheap-oil-unlikely-to-slow-growth-of-renewables-citigroupsays/ Cheap Oil Unlikely to Slow Growth of Renewables, Citigroup Says
Savjetodavna tvrtka Bloomberg izvjetava o novoj studiji investicijske banke Citigroup; njihove
ranije studije vie smo puta spominjali ovdje. Procjenjuju da niske cijene nafte nee bitno
utjecati na dalji rast obnovljivih u svijetu. Na Srednjem Istoku, velike solarne elektrane su
konkurentne ve pri cijeni nafte od 30 USD po barelu, a puinske vjetroelektrane pri cijeni od
23 USD po barelu.
Sline procjene iznijeli su istraivai iz Goldman Sachs Group i Deutsche Bank.
Dapae, niske cijene mogu dovesti do smanjivanje proizvodnje prirodnog plina, to moe
potaknuti rast obnovljivih.
31. oujka 2015. (2015-03-60)
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/03/31/energija-vjetra-u-svijetu-vijesti-tijekomozujka/ Energija vjetra u svijetu: vijesti tijekom oujka
Pregled vijesti o energiji vjetra u svijetu, koje smo tijekom oujka objavili na fb stranici
"Ekoloka ekonomija".
* Vjetar u svijetu 2014. 51 GW novih kapaciteta
* Promaaji prognoza iz 2000-ih: eksperti podbacili, Greenpeace najbolji
* Vjetar u Danskoj 2014.: 39%
* Teksaki grad 100% na sunce i vjetar
* SAD u 2015: pola novih elektrana bit e na vjetar
* SAD: Iz vjetra 10% struje 2020., 35% 2050. g.
* Puinske VE: 20 GW do 2020. - temelj za dalji razvoj
* Kina: vie struje iz vjetra nego iz urana
* Njemaka: uspjeno balansiranje u mrei
* Umjereni rast u Francuskoj
* Znaajni planovi u Aliru
31. oujka 2015. (2015-03-59)
http://cleantechnica.com/2015/03/30/global-wind-energy-installations-grow-42-2014/
Wind Energy Installations Grow By 42% In 2014

Global

Savjetodavna tvrtka Navigant Research objavila je godinji izvjetaj o energiji vjetra u svijetu
(World Wind Energy Market Update report). Ukupno je instalirano 42% vie novih kapaciteta
nego 2013.. Instalirano je 51,2 GW, te su ukupno instalirani kapaciteti krajem 2014. bili 372

GW.
Najvie je instalirano u Kini - 23,3 GW, slijedi Njemaka sa 5,1 GW i SAD sa 4,9 GW. Vaan
je rast u Brazilu, Kanadi i nizu drugih zemalja.
Meu proizvoaima, na elu je i dalje danski Vestas, koji je 2014. imao udjel od 12,3%.
Slijede njemaki Siemens, ameriki GE Energy, kineski Goldwind i njemaki Enercon. Od 6.
do 10. mjesta su etiri kineske tvrtke i panjolska Gamesa.
31. oujka 2015. (2015-03-58)
http://cleantechnica.com/2015/03/30/greenpeace-aces-installed-renewable-forecastssurprised/ Greenpeace Aces Installed Renewable Forecasts. Surprised?
Nekoliko grafikona pokazuje kako su sve organizacije, koje su od 2000. godine pravile
projekcije razvoja solarnih i vjetrenih elektrana, znatno procijenile tempo razvoja. Osobito se
to odnosi na najautoritarniju instituciju, Meunarodnu energetsku agenciju (IEA). Dok su
eksperti promaili, najbolje su bile prognoze "fantasta" iz Greenpeacea.
31. oujka 2015. (2015-03-57)
http://planetark.org/wen/72997

China says 66 golf courses shut in renewed crackdown

Kineske vlasti zatvorile su 66 igralita za golf, objavila je juer kineska Nacionalna komisija za
razvoj i reforme. Igralita su bila sagraeno protivno zabrani donesenoj 2004..
Kina je domovina 20% svjetske populacije, a raspolae sa samo 7% svjee vode. Visok nivo
koritenja gnojiva i pesticida na travnjacima terena za golf znatno oneiuje vode.
U Kini je izgradnja golf igralita dozvoljena jedino na okoku Hainan, ali su i tri tamonja
igralita zatvorena.
U doba Mao Ce Tunga golf je bio zabranjen kao buruaska zabava, da bi u desetljeima
nakon toga postao statusni simbol bogatih Kineza.
31. oujka 2015. (2015-03-56)
http://planetark.org/wen/72999
documents

Rich nations' fossil fuel export funding dwarfs green spend:

Protivnici obnovljivih esto su navodili kako su dravni poticaji za obnovljive izvore energije
naruavanje naela slobodnoga trita.
To naravno jest tono. Meutim, u energetici je tako uvijek bilo; o tome postoje brojne studije,
o kojima smo vie puta pisali na ovoj stranici i na blogu.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja okuplja najrazvijenije ekonomije,
objavila je dva izvjetaja o subvencijama, koje bogate nacije daju za tehnologije koritenja
fosilnih goriva, koje te nacije izvoze.
Izvjetaji su oznaeni kao povjerljivih, ali su procurili u javnost pa o njima pie Reuters.
Vlade zemalja lanica OECD-a su u desetljeu 2003.-2013. uloile 36,8 milijardi USD u
preferencijalne zajmove i dravne garancije za izvozne tehnologije proizvodnje elektrine
energije iz fosilnih goriva.
Daljih 52,6 milijardi USD uloeno je u izvozne kredite za rudarenje fosilnih goriva.
Ukupno je to vie nego peterostruko vie od izvoznih kredita za tehnologije za obnovljivu
energiju, koji su iznosili 16,7 milijardi USD.

O tome se raspravljalo poetkom oujka iza zatvorenih vrata, bez rezultata. Pregovori e se
nastaviti u lipnju. OECD mora odluiti hoe li neto poduzeti da se situacija promjeni, u
pripremama za klimatske pregovore u Parizu u prosincu ove godine.
Pregovori unutar Europske unije zali su u slijepu ulicu zbog tvrdokornog stava Poljske, koja
koristi mnogo ugljena i zastupa konzervativan stav u energetici (vidi na blogu:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europskienergetski-konzervativci/
).
UK i Francuska se zalau za znaajne mjere smanjivanja poticaja za fosilna goriva.
Njemaka, koja je na prvom mjestu po izvoznim kreditima kako za tehnologije vezane uz
ugljen tako i obnovljive, planira mjere za smanjivanje proizvodnje u TE na ugljen.
Predstavnici europske industrije protive se obustavi kredita, argumentirajui da bi zemlje u
razvoju time bile osuene za koritenje manje uinkovitih tehnologija, a konkurentnost
europske industrije bila oslabljena.
Ekoloki aktivisti poriu te argumente. WWF tvrdi da nema dokaza da kreditiranje izvoza
tehnologija koritenja fosilnih izvora iz zemalja OECD-a zaista potie koritenje uinkovitijih
tehnologija.
30. oujka 2015. (2015-03-55)
http://www.pv-magazine.com/index.php?id=9&tx_ttnews[tt_news]=18832
&cHash=c87b2edec526802fa2869904b47a57a2#axzz3VtEVrF9U IEA PVPS: 177 GW of
PV installed worldwide
Tijekom 2014. g, u svijetu je instalirano 38,7 GW solarnih fotonaponskih elektrana. Ukupna
instalirana vrna snaga dosegla je 177 GW. Godine 2013. bilo je instalirano 37,6 GW.
Najvie je instalirano u regiji Azija-Pacifik (59% novih kapaciteta u 2014.). Drastino je opao
udio Europe, koji je 2012. iznosio 59%, a 2014. samo 18%. Kina je instalirala 10,6 GW, Japan
9,7 GW, SAD 6,2 GW, slijedi UK sa 2,3 GW, Njemaka 1,9 i Francuska 1,0 GW.
Najvei udio fotonaponskih elektrana u godinjoj proizvodnji je u Italiji: 7,9%. Slijede Grka sa
7,6% i Njemaka sa 7,0%. Vie od 2% je udio u Australiji, Danskoj, Izraelu i Japanu.
30. oujka 2015. (2015-03-54)
http://www.reuters.com/article/2015/03/29/us-climatechange-emissionsidUSKBN0MP0C020150329 U.S. to submit plans to fight global warming; most others delay
Sjedinjene Amerike Drave predati e Organizaciji Ujedinjenih naroda svoje planove za
usporavanje globalnoga zagrijavanja poetkom ovoga tjedna. Veina vlada nee potovati
neformalni rok do 31. oujka za tzv. Intended Nationally Determined Contributions (INDCs),
to oteava rad na pripremi glboalnog klimatskog dogovora u Parizu u prosincu ove godine.
Svoje planove dosad su poslali Europska unija, Meksiko, Norveka i vicarska. Meutim, niz
velikih emitera kao Kina, Indija, Rusija, Brazil, Kanada i Austrilija najavili su da nee poslati
INDC prije Parikog sastanka.
SAD planiraju do 2025. g. smanjiti emisije za 26% do 28% u odnosu na nivo iz 2005..
Meksiko je u petak postao prva zemlja u razvoju (ili "izranjajua ekonomija", emerging
economy) koja je objavila svoj dokument. Predviaju da e njihove emisije dosei maksimum
2026. i nakon toga poeti opadati.
Izgleda meutim jasno da INDC nee biti dovoljni da se ostvari cilj ogranienja rasta

prosjene temperature na dva stupnja celziusa iznad pre-industrijskog doba.


30. oujka 2015. (2015-03-53)
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9667
Ugljini otisak hrane
Tim znanstvenika bavio se istraivanjem utjecaja uzgoja stoke, voa, povra i itarica na
klimatske promjene. Cilj istraivanja bio je procijeniti koliinu isputenih staklenikih plinova,
prvenstveno ugljikovog dioksida, metana i duikovih oksida.
Tako je, primjerice izraunato da jedan kilogram janjetine proizvede 39.2 kilograma CO2 plina
to odgovara njegovoj emisiji prilikom vonje 146 kilometara automobilom. S druge strane za
1 kilogram lee otputa se tek 0.9 kilograma CO2 plina.
Autori ove studije zakljuuju da bi se koliina staklenikih plinova mogla smanjiti ukoliko vie
ljudi prihvati veganski ili vegetarijanski nain prehrane, ali izgledi da e se to dogoditi su vrlo
male ili nikakve.
Stoga postoje ostali naini smanjenja vlastitog ugljinog otiska kao to je koritenje organske
hrane koja se dobiva prirodnim metodama i bez upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva.
Racionalno koritenje kuanskih aparata za pripremanje hrane, kupovina u lokalnim
duanima do kojih moete doi pjeice, sadnja te vlastiti uzgoj voa i povra.
30. oujka 2015. (2015-03-52)
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9666
Druga strana prilagodbe na klimatske promjene
Prilagodba na klimatske promjene mogla bi imati velike posljedice na okoli, navodi se u novoj
studiji sa Sveuilita East Anglia.
Istraivanje koje je objavljeno u asopisu Nature Climate Change otkriva da mjere prilagodbe
imaju potencijal za generiranje dodatnih pritisaka i prijetnji za lokalne i globalne ekosustave.
(...)
Otkrili smo da e umjereno topla klima (u rasponu od 10 C do 30 C) biti od koristi za
poljoprivredu u Velikoj Britaniji (...) Ipak, mogu se oekivati i gubici (...) Meutim, to
intenziviranje poljoprivredne prakse povezano s klimatskim promjenama stvorit e nove
pritiske na okoli. (...) Potranja i proizvodnja energije, ribarstvo, umarstvo i zdravstvene
usluge takoer e se morati prilagoditi (...) Ali, trebali bismo se prilagoditi na ekoloki odriviji
nain. Klimatske promjene su dugoroan proces i znanost nam omoguuje da predvidimo
svoj utjecaj, kako na okoli, tako i na drutvo.
[Treba meutim spomenuti novo istraivanje, o kojem smo pisali prije tjedan dana, da je
usporen tok Golfske struje, to bi moglo dovesti do lokalnog zahlaenja, naroito na tetu
Velike Britanije, Irske i Skandinavije.]
30. oujka 2015. (2015-03-51)
http://planetark.org/wen/72992
scientist

Chile desert rains sign of climate change: chief weather

Obilne kie proizroile su poplave u inae sunom sjeveru ilea (Atacama - najsunija
svjetska pustinja), vanom zbog rudnika bakra.
Jeremiah Lengoasa, zamjenik glavnog tajnika Svjetske meteoroloke organizacije, izjavio je
da je to posljedica klimatskih promjena. Takvi se ekstremni vremenski dogaaji i ubudue
mogu oekivati.

Jedan od poginulih u polav je victor Zamora, jedan od 33 rudara koji su dramatino spaeni
iz zatrpanog rudnika Copiano 2010. g..
29. oujka 2015. (2015-03-50)
Prema upravo objavljenim statistikim podacima Eurostata o otpadu u 2013. godini, Hrvatska
je, sa 85% otpada koji se odlae na odlagalita, uz Rumunjsku i Maltu najgora zemlja po
pitanju gospodarenja otpadom u Europi. Istovremeno su nai susjedi Slovenci sa vie od 62%
recikliranog i kompostiranog otpada na vrhu te ljestvice. Tako blizu, a tako daleko.
Priopenje Eurostata na engleskom jeziku: http://bit.ly/1CRsj8n
29. oujka 2015. (2015-03-49)
http://reneweconomy.com.au/2015/solar-to-provide-25-of-indias-power-capacity-by-2022deutsche-38606 http://reneweconomy.com.au/2015/solar-to-provide-25-of-indias-powercapacity-by-2022-deutsche-38606
Deutsche Bank objavila je analizu situacije i planova razvoja solarne energije u Indiji. Vlada
premijera Modija intenzivno podupire obnovljive ("revolucija afrana"; vidi na naem blogu:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-usrediste-energetske-politike/).
Indija danas ima instalirane kapacitete u elektranama 280 GW, a za osam godina to bi moglo
porasti na 400 GW, od ega 100 GW solarnih.
Ministar energetike nedavno je izjavio da se nadaju postavljeni cilj za solarne dostii ak i
ranije. ele da Indija postane prvo svjetsko trite za obnovljive ve 2019. (danas su peto).
Dananja cijena proizvodnje fotonaponske energije u Indiji je oko 12 amerikih centi po kWh,
a oekuje se da e pasti na oko 10 c/kWh do 2020, ime bi postigla paritet s
termoelektranama na domai ugljen.
Prije samo etiri godine, odnos cijena elektrike iz sunca i iz ugljena bio je 7:1. Uz nove
financijske trine mehanizme, solarna energija moe postati jeftinija od svih drugih izvora.
Po procjeni indijske Sredinje elektrine regulatorne komisije (CERC), cijena kako domaeg,
tako i uvoznog ugljena e brzo rasti.
Ministar financija najavio je porez na uvozni ugljen. Od tog prihoda, promovirat e se ista
energija, kao indijski prilog borbi protiv klimatskih promjena.
29. oujka 2015. (2015-03-48)
Zoran Otri pie:
Neki moji prijatelji pali su na demagoki tos R. aia prema D. krlecu prekjjuer u
Otvorenom. ai je to uspjeno demagoki plasirao i uhvatio krleca, profesora fakulteta,
da na TV mora neto objasniti u vie od 10 rijei, to ne funkcionira. :-(
Odgovara ovdje na fb.:
Davor krlec Nije to bila odluka o prihvaanju ili ne projekta Plomin C nego uvjetima zatite
okolia. Potrudite se i proitajte rjeenje o prihvaanju uvjeta zatite okolia (web stranice
MZOIP), a nakon toga odluku Vlade RH u kojoj taj projekt proglaava stratekim. Siguran sam
da ete se iznenaditi kako Vlada trai ukidanje puno mjera zatite okolia koji su odlukom
povjerenstva uli u rjeenje. Pitajte se zato to Vlada RH trai i koliko bi to utjecalo
prvenstveno na zdravlje ljudi ne samo u Labinu nego u krugu od 100 km oko elektrane.
https://www.facebook.com/davor.skrlec/posts/1616932021858216?comment_id=

1617114231839995&ref=notif&notif_t=share_reply
krlec je dakle bio za to da se izdaju objedinjeni uvjeti zatite okolia (to je tek pretkorak za
izradu Studije utjecaja na okoli) . Teko bi bilo biti protiv toga za neki projekt! A onda je Vlada
rekla, ajmo to po ubrzanom postupku, j**** okoli.
Dodue, ipak je prolo dve godine i jo se ne gradi. Jer je cijeli projekt puiona na vie razina.
>:(
29. oujka 2015. (2015-03-47)
http://cleantechnica.com/2015/03/28/ev-demand-growing-global-market-hits-740000-units/
Electric Car Demand Growing, Global Market Hits 740,000 Units
Prema podacima koje je objavio njemaki Centar za istraivanja solarne energije i vodika,
godine 2014. u svijetu je registritano 320.000 novih cestovnih elektrinih vozila (EV). Krajem
2013. u svijetu ih je bilo oko 420.000, a krajem 2014. oko 740.000.
Od toga 290.000 u SAD, 110.000 u Japanu i 100.000 u Kini. Od proizvoaa, daleko ispred
svih su dva japanska (Nissan i Mitsubishi) i ameriki Tesla Motors.
29. oujka 2015. (2015-03-46)
http://reneweconomy.com.au/2015/rooftop-solar-at-23-of-homes-in-south-australia-is-storagenext-25538 Rooftop solar at 23% of homes in South Australia is storage next?
Prema podacima lokalnih "Elektri" u Junoj Australiji, tijekom 2014. instalirano je 17.000 novih
krovnh solarnih sustava. Sada ih ima ukupno oko 174.000, instalirane snage 550 MW. Gotovo
etvrtina (23%) domainstava proizvodi solarnu elektriku.
[Iz brojki je vidljivo da je prosjeni sustav snage oko 3 kW, to je znatno manje nego u SAD ili
Europi. To je rezultat injenice da se radi o masovnom pokretu odozdo, uz znatno manju
podrku lokalnih, dravnih i federalnih vlasti (pogotovo od 2013, kad je u federaciji dola
konzervativna vlada otvoreno neprijateljska prema obnovljivima], tako da domainstva
instaliraju sustave koji pokrivaju vlastitu potronju u odreenim periodima, a znatno manje
isporuuju u mreu. Pritom je vano i to, da velik broj obitelji ivi u obiteljskim kuama, te se
zbog vrue klime uvelike koriste rashladni ureaji.]
Kompanija SA Power Network kae da solarne elektrane pomau stabilnosti i pouzdanosti
mree. Proizvode kad je velika potronja, te pomau smanjiti optereenje mree kad su valovi
velikih vruina.
Operater mree, zbog smanjene ukupne potranje i promjena u dijagramu dnevnog
optereenja, priprema promjenu tarifnog sustava. On se vie ne bi zasnivao na potronji,
nego na potranji. to bi pak moglo potaknuti domainstva da ulau u baterijske spremnike,
kao prirodnu slijedeu etapu. Jo nije sigurno kako e se to odvijati, ali moe dovosti do
daljnjeg smanjivanja potreba za strujom iz drugih izvora i stabilizacije mree.
29. oujka 2015. (2015-03-45)
http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2015/02/energy-storage-marketoutlook-2015 Energy Storage Market Outlook 2015
Jo jedan pregled novih studija i izvjetaja o tehnologijama skladitenja energije, vezano uz
elektrine mree.
Reverzibilne elektrane sigurno e ostati glavni nain skladitenja energije na nivou
elektrodistributivnih i prijenosnih podruja, barem u doglednoj budunost.
Meutim kod baterija (elektrokemijski spremnici energije) tehnoloki prodori i pad trokova

stvaraju dinamiko trite.


Litijum-ionske baterije jo dominiraju. Zabrinutost za njihovu sigurnost je potisnuta. Trenutno
je glavna panja industrije na baterijama za elektrine aumobile (dvije goleme tvornice u
izgradnji), ali to dovodi do rasta ponude litija i pada cijena i za stacionarne baterije.
Ali Li-ion baterije vie nisu jedina tehnologija na tritu. Nedavna studija Tehnolokog
sveuilita Minhen zakljuuje da je niz novih tehnologija na pragu ulaska na trite (mogui
prijelaz sa stadija "development", tehnoloki razvoj, na "deployment", industrijski razvoj).
Savjetnika tvrtka Navigant Research procjenjuje da e globalni instalirani kapacitet
spremnika energije vezanih uz mreu (osim RHE), sa 538 MW 2014. g. (jedinice do 10 MW)
porasti na 21.000 MW 2024., a prihodi te industrije s 675 milijuna USD na 15,6 milijardi USD.
"Skladitenje je danas tamo, gdje su fotonaponski paneli bili prije 6-7 godina", kae Eric
Borden, energetski konzultant iz Berlina.
28. oujka 2015. (2015-03-44)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/02/seven-charts-showing-how-the-eus-energy-use-isbeing-transformed/ Seven charts showing how the EU's energy use is being transformed
Ovo je objavljeno jo 10. veljae, ali vrijedi prenijeti.
Ukupna potronja energije u EU godine 2013. iznosila je 1,66 milijardi tona ekvivalentne nafte
(toe). Potronja je bila gotovo 10% manja nego 2006., kad je bio postignut vrak, te je otprilike
jednaka potronji prije 23 godine. Godine 1990, na EU je otpadalo 21% svjetske potronje
primarne energije, a godine 2013. samo 13%. Udio Kine je u tom razdoblju porastao sa 8% na
22%.
U odnosu na 1990., znatno je smanjena potronja energije iz ugljena (-40%), smanjena je iz
nafte (-12%), poveana iz plina (ali uz smanjenje od 2008.), a jako poveana iz obnovljivih.
Udio obnovljivih u ukupnoj potronji porastao je sa 4,3% na 11,9%.
28. oujka 2015. (2015-03-43)
http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2015/01/microgrids-as-fact-andmetaphor Microgrids as Fact and Metaphor
Zanimljiv lanak indijsko-amerikog autora (strunjaka za menadment) o "topolokim"
promjenama u dizajnu elektroenergetskog sustava, koju donose decentralizirana proizvodnja i
mikrommree.
In fact, fractionation of electricity services is what is happening the separating or peeling
off into smaller business segments, each a standalone business entity, from todays
monolithic whole. This will only accelerate.
Who can enter such future electricity fractions? Just about anybody the barriers to entry
have fallen, and economies of scale no longer hold.
We mean more than generation, more than distributed, and more than microgrids when
describing Electricity 2.0. DG may more appropriately be called LGCM Local Generation,
Consumption, and Management.
27. oujka 2015. (2015-03-42)
http://documents.worldbank.org/curated/en/2015/02/24141471/bringing-variable-renewableenergy-up-scale-options-grid-integration-using-natural-gas-energy-storage The Renewable
Electricity Grid: The Future Is Now
Jo malo nerealne zelene propagande iz opskurne organizacije, zvane Svjetska banka.

Krajem 2013, 144 zemlje imale su planove za rast proizvodnje elektrike iz obnovljivih. Sa
suncem i vjetrom postoji problem varijabilnosti i ograniene predvidljivosti (Variable
Renewable Energy, VRE).
Ovaj izvjetaj bavi se izazovima integracije rastuih kapaciteta VRE tehnologija u elektrini
sustav (vie od 20% proizvodnje).
Izvjetaj se fokusira na dvije opcije za osiguranje fleksibilnosti: elektrane na prirodni plin i
skladitenje energije (reverzibilne HE, baterije, komprimirani zrak, toplinski spremnici).
Problemi su rjeivi pravilnim kombiniranjem raznih mjera. Znatno poveani kapaciteti VRE
mogu biti integrirani u mreu bez pada pouzdanosti.
Potrebni su bitni pomaci u razmiljanju i infrastrukturi: modernizacija mree, usvajanje novih
tehnologija, promjena poslovnih modela elektroprivrednih tvrtki, promjena dravnih politika i
regulativnih okvira. Ne radi se vie na problemu isprekidanosti proizvodnje pojedinih agregata,
nego na upravljanju varijabilnou u cijelom sustavu.
[DISKLAJMER: Ovo su vijesti s jedne druge planete, zvane Zemlja. Kod nas u Hrvatskoj, svi
znaju da se ne isplati time baviti.]
27. oujka 2015. (2015-03-41)
http://www.eia.gov/todayinenergy/detail.cfm?id=20492
more than 5% of electricity from utility-scale solar

California first state to generate

Tijekom 2014., u Kaliforniji su solarne elektrane na nivou prijenosa i distribucije (vrne snage
vee od 1 MW) proizvele 9,9 milijardi kilovatsati elektrine energije. To je vie od 5% ukupne
proizvodnje[i priblino jednako ukupnoj proizvodnji svih HE i TE u Hrvatskoj]. To je poveanje
za vie od 50% u odnosu na 2013..
Tijekom 2014, na mreu je prikljueno blizu 1.900 MW velikih solarnih elektrana, te je ukupna
vrna snaga dosegla 5.400 MW.
Mala solarna postrojenja (do jedan megavat) krajem 2014. ukupno iznose 2.300 MW.
Ukupno je 2014. u Kaliforniji 22% elektrine energije proizvedeno iz obnovljivih bez
hidroenergije (tj. iz sunca, vjetra, biomase i termalnih voda). Plan za 2020. je 33%.
Proizvodnja iz hidroelektrana drastino je opala zbog dugotrajne sue.
U SAD, u ukupnoj proizvodnji iz obnovljivih osim hidroelektrana, Kalifornija je malo ispred
Teksasa, u kojem je 2014. vie od 10% proizvodnje iz vjetra
(http://www.eia.gov/todayinenergy/detail.cfm?id=20051 ).
27. oujka 2015. (2015-03-40)
http://cleantechnica.com/2015/03/26/ev-battery-costs-already-probably-cheaper-than-2020projections/ EV Battery Costs Already Probably Cheaper Than 2020 Projections
Prema istraivanju objavljenom u asopisu "Nature Climate Change"
(http://www.nature.com/nclimate/journal/v5/n4/full/nclimate2564.html ), trokovi za baterije
elektrinih vozila padaju tako brzo da su danas, kod vodeih tvrtki, vjerojatno ve nii od
procjene koju je Meunarodna energetska agencija (IEA) prije dvije godine napravila za 2020.
g.. (300 USD/kWh).
To je rezultat meta-studije, u kojj su analizirani podaci iz 85 procjena trokova u relevantnim
publikacijama.
U SAD, gdje su cijene naftnih derivata nie, elektrini automobili e postati trokovno
konkurentni kod cijene od 250 USD/kWh.

Procjenjuju da e trokovi pasti na oko 230 USD/kWh 2017.-2018. g. U gradnji su dvije velike
tvornice baterija, Tesla Motors i Renault-Nissan. Za dulji rok procjene su nesigurne.
26. oujka 2015. (2015-03-39)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/03/150323182619.htm
multipurpose, environmentally friendly dam

Engineering a

Grupa istraivaa sa filipinskog sveuilita Diliman koristi "zeleno inenjerstvo" u razvoju


jeftine brane ("Gaia dam"). Brana sprijeava poplave bujinih rijeka i potoka, usmjerava vodu
na mikroturbine koje proizvode elektricitet i pomae u smanjivanju manjka hrane i vode.
Glavna struktura nije od vrstog betona, nego od nizova valjaka, napunjenih recikliranim
betonom ili kamenjem, ime se znatno smanjuje troak.
Takoer, brana je tako dizajnirana da se otputaju u vodi sadrani proteini i enzimi, kad voda
prolazi kroz specijalizirano jezgro brane. Oni se koriste u poljodjelstvu kao prirodno gnojivo i
pesticidi u ekolokom uzgoju. Proteini pomau biljkama da apsorbiraju hraniva i minerale, a
enzimi e postepeno razgraivati egoskelete insekata i drugih tetoina koje napadaju usjevi.
24. oujka 2015. (2015-03-38)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/03/150323132746.htm Gulf Stream system:
Atlantic Ocean overturning, responsible for mild climate in northwestern Europe, is slowing
Sustav morskih struja u sjevernom Atlantiku (Golfska struja) je najvaniji sustav transporta
toplote na Zemlji. Topla voda povrinom ide prema sjerveroistoku, tu se hladi i sputa na dno,
te kao hladna struja vraa prema ekvatoru. Zbog toga je klima u zapadnoj i sjevernoj Europi
toplija nego u drugim dijelovima svijeta na tim zemljopisnim irinama. [Na irinama Velike
Britanije s druge strane atlanskog oceana je Labrador, koji je ledena pustinja.]
lanak "Exceptional twentieth-century slowdown in Atlantic Ocean overturning circulation"
objavljen u asopisu "Nature Climate Change"
(http://www.nature.com/nclimate/journal/vaop/ncurrent/full/nclimate2554.html) navodi da niz
promatranja sugeriraju da je u posljednjem desetljeu sustav struja bio slabiji nego ikad ranije
u posljednjem stoljeu ili ak tisuljeu.
Glavni uzrok moglo bi biti ubrzano topljenje grenlandskog ledenog pokrova, zbog ega velike
koliine slatke vode dospijevaju u more, na povrinu. Slatka voda ima manju gustou od
slane, pa se usporava tonjenje ohlaene vode i time usporava cijeli sustav. Tako, uz globalno
zagrijavanje, u Sjevernom Atlantiku dolazi do lokalnog zahlaivanja. Opaeni uinak je vein
nego to predvia veina raunalnih simulacija.
Ako se dostigne toka preokreta (tipping point) u slabljenju struje, ona bi se mogla i potpuno
zaustaviti. Posljednji izvjetaj IPCC procjenjuje vjerojatnost da se to desi do kraja ovog
stoljea na 10%. Novi podaci indiciraju da bi rizik mogao biti vei.
[Poveanje temperature na kraju posljednjega ledenoga doba, prije nekih 12.000 godina,
dovelo je do toga da se Atlanska petlja zaustavi, te je trebalo nekih 1.500 godina da se
obnovi. To je dovelo do toga da je ledeno doba u sjevernom dijelu Europe potrajalo dulje.
Stalni ledeni pokrov pokrivao je tada cijelu Skandinaviju i Baltik. Danas se ne oekuju tako
drastine promjene, ali mogle bi biti vrlo neugodne.]
24. oujka 2015. (2015-03-37)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/03/150323075747.htm
Grupa britanskih istraivaa, u okviru meunarodnog inenjerskog projekta, usmjerenog na
promiljanje budueg odrivog zranog transporta, zavrila je trogodinje istraivanje
mogunosti koritenja stratosferskih putnikih cepelina (stratospheric passenger airships).

[Zanimljivo je da eRjenik za "airship", zrani brod, daje kao mogui prijevod "zrakoplov".
Tako se zaista nekad govorilo: cepelini "plovi zrakom", avion ne.]
Istraivai okupljeni u MAAT projektu (sjedite na Sveuilitu Modena, Italija) smatraju da bi
cepelini mogli biti "zeleni" odgovor za budui rast zranog prometa. Potronja energije je
znatno manja nego kod aviona, a osnovni izvor energije za kretanje i druge potrebe mogli bi
biti fotonaponski paneli. Uz baterije, moglo bi biti dovoljno energije i za kretanje nou i za
druge potrebe.
Tim sa sveuilita u Lincolnu istrauje optimalni dizajn energetskog sustava. Naroito su se
fokusirali na mogue usavrene sustave propulzije, bolje od tradicionalni propelera.
Takav bi "zrani brod" plovio na visinama oko 15 km brzinama oko 200 km/h. Dapae, rijetko
bi slijetao: putnike i robu bi dovozili i odvozili manji "feeder" zrani brodovi koji bi se u letu
spajali.
Potranja za zranim transportom raste i predvia se da e i dalje brzo rasti. Predvia se da
e broj putnika u zranom prometu u Europi do 2020. dostii 400 milijuna godinje, a da bi u
slijedeih 20 godina rast mogao biti 340%. To e dovesti do zakrenosti zranih luka i velike
potronje goriva i problema za okoli. Ovo bi mogla biti ekoloki odriva alternativa. Uteda
goriva, nema buke, uzletita zauzimaju puno manje prostora.
24. oujka 2015. (2015-03-36)
https://www.youtube.com/watch?v=5hMCevgPGjY
"climate change"

Evidence of Gov. Rick Scott's ban on

Kako govoriti o klimatskim promjenama a da se ne spomene sintagma "klimatske


promjene" :-P
Kako uvjeriti federalnu vladu da ti da pare, objanjavajui da zadovoljava uvjet da ima plan
borbe protiv klimatskih promjena, iako ne eli ak ni spomenuti rijei "kliamtske promjene". :D
22. oujka 2015. (2015-03-35)
http://yanisvaroufakis.eu/2015/03/20/of-greeks-and-germans-re-imagining-our-shared-future/
#_ftn1 Of Greeks and Germans: Re-imagining our shared future
Grki ministar financija Yanis Varoufakis na svom je blogu objavio lanak "O Grcima i
Nijemcima: ponovno promiljanje nae zajednike budunosti".
(Vidi lanak na naem blogu od 23. veljae: "Grka i Njemaka dve strane istog novia?",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/23/grcka-i-njemacka-dve-strane-istognovcica/ )
Navodi da je bio protiv reprogramiranja grkih dugova ("bailout") 2010. i 2012. zato, jer to nije
bilo spaavanje Grke, nego ciniki transfer gubitaka iz raunovodstvenih knjiga privatnih
banaka na slaba ramena najslabijih grkih graana. Koliko europskih poreznih obveznika
zna da vie od 90% od 240 milijardi euroa koje je Grka posudila odlazi financijskim
institucijama, a ne graanima?
Bilo je oito, nastavlja, da e mjere strogosti (austerity) unititi grke nominalne dohotke i da
e otplada novih kredita biti jo tea nego starih. Konano Grka naprosto nee moi otplatiti
te dugove i teret e, prije ili kasnije, biti prebaen na njemake i druge europske porezne
obveznike.
Godina 2010. Grka nije dugovala nijedan euro njemakim poreznim obveznicima, i on je
smatrao da tako treba i ostati. Privatni kreditori morali su se dogovarati s grkom vladom o
reprogramiranju dugova.

Postupilo se drugaije. Grki je dug povean i nametnute mjere stroge tednje, koje su dovele
do toga da su Grci izgubili etvrtinu svojih prihoda. Vie nisu u stanju plaati privatne i javne
dugove i stvorena je strana humanitarna kriza.
Danas trebamo prekinuti otrovnu igru meusobnog optuivanja, koja pomae samo
neprijateljima Europe.
Drugo, moramo se fokusirati na na zajedniki interes: kako da Grka brzo raste i reformira
se, tako da moe vraati dugove. On smatra da dogovor od 20. veljae daje odlinu priliku da
se krene naprijed.
21. oujka 2015. (2015-03-34)
http://www.germanenergyblog.de/?p=18159 Energy Ministry Presents Revised Renewable
Energy Incentive Programme for the Heating Market (MAP) to Increase CO2 Savings
Njemako Savezno ministarstvo za ekonomiju i energiju objavilo je plan ulaganja 300 milijuna
eura godinje za poticaje koritenja obnovljivih izvora za grijanje i hlaenje. U tom sektoru idio
obnovljivih zaostaje i 2014. je iznosio 9,9%, jednako kao i 2013, dok je za 2020. planirano
14%.
20. oujka 2015. (2015-03-33)
http://energinet.dk/EN/OM-OS/Nyheder/Sider/Aarsrapport-2014-Fremtidens-energiloesninger-findes-paa-tvaers-af-graenser.aspx Annual Report 2014: Cross-border
cooperation is key to the energy solutions of the future
Tijekom 2014., proizvodnja vjetroelektrana iznosila je 39% potronje elektrine energije u
Danskoj. Satne fluktuacije su iznosile izmeu 0% i 132% potronje u tekuem satu. Svi akteri
u energetskom sektoru u Danskoj suraju, pripremajui elektroenergetski i plinski sustav za
dalji rast, ka 50% obnovljive elektrike 2020..
Stabilnost sustava i sigurnost opskrbe nisu bili ugroeni. Bitna za taj uspjeh je dobra
povezanost sa susjednim zemljama. Velike koliine elektrine energije kupovane su i
prodavane sa Norvekom, vedskom i Njemakom. Smanjuje se opskrba plinom iz
Sjevernoga mora, ali poveava iz Njemake.
Danska dri prvo mjesto u svijetu po udjelu vjetra u proizvodnji elektrine energije, ali vedska
i Njemaka proizvode vie. Prema planovima, do 2020. e sjeverna Njemaka sam proizvoditi
pet puta vie energije iz vjetra nego Danska.
Meutim, u budunosti e se elektroenergetski sustav morati mijenjati vie nego dosad.
Potrebno je dalje jaanje meunarodne suradnje i razmjene (energija vjetra na sjeveru
Europe, sunca na jugu, biomasa i hidroenergija). Koristit e se vie elektrike u sektoru
grijanja, za daljinsko grijanje i toplinske pumpe u domainstvima. Mnogo vie e se koristiti
elektrina cestovna vozila. Plinski sustav e biti koriten kao fleksibilni sustav skladitenja.
20. oujka 2015. (2015-03-32)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/03/150319105313.htm
electric vehicles revealed

Hidden benefits of

Masovni prelazak cestovnog prometa na elektrina vozila, to se oekuje kao neizbjeno u


blioj ili daljoj budunosti, donosi znatne strukturne promjene u odnosu na dananji sustav
zasnovan na derivatima nafte i manjim dijelom plinu. O svim meupovezanim promjenama
vode se diskusije.
Grupa istraivaa s Michigan State University u SAD i Sveuilita Hunan u Kini objavila je
studiju "Hidden Benefits of Electric Vehicles for Addressing Climate Change", koja ukazuje na

dve skrivene prednosti elektrinih vozila: ona su bukvalno "cool". :-)


Kako su elektrini motori uinkovitiji, emitiraju samo 20% toplote u odnosu na motore s
unutarnjim sagorijevanjem, to moe initi korisnu razliku u smanjivanju ljetnih vruina u
napuenim gradovima kao Peking. Zbog toga e se u gradovima manje troiti na
rashlaivanje, to je dodatna korist.
Kalkulacija na osnovu uvjeta u Pekingu ljeti 2012. predvia da bi se intenzivnost "toplinskih
otoka" mogla smanjiti za jedan stupanj celzijusa, te bi se dnevno utedjelo 14,4 milijuna
kilovatsati i smanjile emisije ugljinoga dioksida za 11.779 tona.
20. oujka 2015. (2015-03-31)
https://news.georgetown.org/2015/03/18/georgetown-utility-to-be-powered-by-solar-and-windenergy-by-2017/ Georgetown Utility to Be Powered by Solar and Wind Energy by 2017
Grad Georgetown u Teksasu (54.000 stanovnika), jedan od kljunih gradova u kojima je
poela amerika "naftna revolucija" u drugoj polovici 19. stoljea, postavio je cilj da u slijedee
dvije godine 100% elektrine energije dobiva iz obnovljivih.
Lokalna Elektra (u vlasnitvu grada) kae da su se okrenuli vjetru i suncu zato jer je to jeftinije
i pouzdanije, te takoer zato jer se troi mnogo manje vode. Upravo su sklopili su ugovor s
kompanijom SunEdison o isporuci elektrike iz solarnih elektrana, na 25 godina, uz niu cijenu
od one koju su dosad plaali za elektriku iz klasinih elektrana.
Kombinacija solarne i vjetrene energije omoguit e dobivanje elektrine energije u skladu s
kretanjima potranje. Sunce najvie daje rano popodne, kad je potronja najvea, a vjetar
obino rano ujutro i naveer.
SunEdison se nada da e ovo biti primjer za brojne druge amerike gradove (vidi:
http://www.go100percent.org/ ).
20. oujka 2015. (2015-03-30)
http://planetark.org/wen/72955

A tenth of Europe's wild bees risk extinction: report

Skoro desetina od 1965 europskih vrsta divljih pela je u opasnosti od nestajanja, uzrokovano
pesticidima i drugim imbenicima. To je zakljuak juer objavljene studije, koju je Unija za
zatitu prirode (UICN) napravila za Europsku komisiju. Pritom se o 57% vrsta premalo zna, da
bi se zakljuilo jesu li ugroene.
Procjena ekonomska korist koju donose pele, opraujui bilje, procjenjena je na 22 milijarde
eura godinje u Europi i 133 milijarde eura globalno.
20. oujka 2015. (2015-03-29)
http://planetark.org/wen/72950

Wood is Good For Your Body and Brain: Planet Ark Report

ivjeti, raditi i uiti u stalnom doticaju s drvenim pokustvom i opremom ima realne i mjerljive
koristi za zdravlje i dobrobit, navodi izvjetaj "Wood - Housing, Health, Humanity", kojeg je
objavila "Planet Ark's Make it Wood campaign" povodom Svjetskog dana drva.
Izvjetaj daje pregled istraivanja koja potvruju tu tvrdnju. Stanovnici starakih domova vie
komuniciraju jedni s drugima kad su okrueni drvetom, uenici u uionicama koje imaju vie
drveta proivljavaju manje stresova nego oni okrueni plastikom i metalom itd.. Arhitekti i
dizajneris sad poinju uvaavati taj uinak.
13. oujka 2015. (2015-03-28)

http://thinkprogress.org/climate/2015/03/13/3632999/wind-can-grow-but-it-probably-wont/?
What Would Happen If Wind Power Got The Same Tax Breaks As The Fossil Fuel Industry
Ministarstvo energetike SAD objavilo je u etvrtak izvjetaj "Wind Vision : A New Era for Wind
Power in the United States", o stanju i perspektivama energije vjetra u SAD. Kompletan
izvjetaj dostupan je na http://www.energy.gov/windvision .
Energija vjetra danas pokriva 4,5% potronje elektrine energije u SAD. Izvjetaj predvia da
se to moe poveati na 10% do 2020. g, 20% 2030. i 35% 2050. godine. Instalirani kapaciteti
porasli bi sa 61 GW 2013. g. na 404 GW 2050..
Porast trokova elektrine energije bio bi 1% do 2030. godine, a nakon toga pad od 2% do
2050..
Dobit od izbjegnutih globalnih teta zbog emisija staklenikih plinova procjenjena je na 400
milijardi USD, kumulativno 2013.-2050., to prevazilazi ukupne potrebne trokove gradnje,
razvoja mree idr..
Tome treba dodati dobit od 108 milijardi USD od izbjegnutih ranijih smrti, bolesti i ekonomski
teta, zbog smanjenja emsija sumpornog dioksida, duikovih oksica i estica.
Kao dobit se takoer rauna uinak smanjivanja trinih cijena prirodnoga plina izvan
elektrinog sektora, kao odgovor na smanjenu potranju; ta je dobit za potroae procjenjena
na 280 milijardi USD kumulativno do 2050..
Da bi se to postiglo, potrebne su razne vladine mjere, kao to su porezne olakice. Ne
privilegije, kae Tom Kiernan, generalni direktor Amerikog udruenja za energiju vjetra
(AWEA), nego ono, to elektrane na fsilna goriva imaju. Porezne olakice, koje su u SAD
2013. dobile naftne i plinske kompanije, iznosile su 18,5 milijardi USD.
[Energetika, a osobito elektroenergetika, ne bi mogla ivjeti bez raznih oblika dravne potpore
i poticaja, jer je rok povratka investicija vrlo dug i rizici znaajni.]
13. oujka 2015. (2015-03-27)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/03/150312100734.htm
in South Africa contributes to overfishing, study finds

Government corruption

Podmiivanje dravnih inspektora koji nadgledaju ribarenje uzdu obala June Afrike
pridonosi izlovu ribe preko ekoloki odrivih granica (prelov), zakljuak je studije objavljene u
asopisu "Global Environmental Change".
Kada sam razgovarao s inspektorima oni su bili iznenaujue otvoreni o tome, kae autor
studije, veanin Akse Sundstrom. Rekli su mi da dobiju kaetu ribe ili naprosto neto novca
od ribara u zamjenu za dozvolu da prekre pravila.
Jedan je inspektor rekao: Kineski kapetan koji je bio uhien proli tjedan nazvao je nekoga
tko je doao u luku sa svenjem novanica. To je posve uobiajeno (...) Zamislite te brodove,
koliko puuno novca donose. A nae zarade su tako male (...) Neki inspektori i policajci i sami
su ukljueni u ulegalni ribolov. Izloeni su prijetnjama i pritiscima.
Studija je prilog istraivanju problema u upravljanju zajednikim dobrima ("the commons").
Istraivai obino kau da su propisi obeanja o koritenju resursa, koje moe biti nadzirano
od drave ili od samih korsnika. To se naziva "ugovori s maem ili bez njega". Ali, s obzirom
da je korupcija tako rairena u mnogim zemljama, postoji trea situacija, "ugovor sa
slomljenim maem", kae Sundstrom.
11. oujka 2015. (2015-03-26)
www.reuters.com/article/2015/03/10/windpower-europe-idUSL5N0WC3UC20150310
European offshore wind sector faces make-or-break 2020 -report

Dok vjetroelektrane na kopnu danas spadaju meu najjeftinije izvore elektrine energije,
razvoj puinskih (off-shore) postrojenja kasni u odnosu na planove prije nekoliko godina.
Postoje tehniki problemi, a cijena je visoka.
Novi izvjetaj savjetnike tvrtke "Ernst & Young" procjenjuje da je 2020. g. prijelomna za
industriju puinskih elektrana. Trebalo bi biti instalirano 20 GW, uz pad cijena na 100 eura po
megavatsatu (sada je 140). Ukoliko se to ne postigne, industrija nee napredovati u
slijedeem desetljeu.
Vjetroagregati koji se grade na puini veih su snaga (5 MW i vie), te je oekivana
proizvodnja tijekom godine, zbog snanijih i stalnijih vjetrova, 39% tijekom godine (za kopnene
22%).
[Osobito veliki potencijal postoji na Baltiku i sjeveroistonom Atlantiku, gdje deset zemalja
surauje na projektu "North Sea Offshore Grid", vidi:
http://ec.europa.eu/easme/en/news/looking-scenarios-offshore-electricity-grid-north-sea]
Predstavnici velikih proizvoaa (Dong, Siemens, Vestas) smatraju da je cilj dostian.
11. oujka 2015. (2015-03-25)
http://www.theguardian.com/environment/2015/mar/10/mark-carney-defends-bank-ofengland-climate-change-study Mark Carney defends Bank of England over climate change
study
Je li Bank of England nasjela zelenim paniarima? :-P
Klimatske promjene su jedan od najveih rizika s kojim se susreu osiguravateljske kue,
rekao je guverner Bank of England, u govoru u Gornjem domu Parlamenta, nakon to je bivi
konzervativni kancelar odbacio studiju kao "uplje zelene fraze".
Nedavno je Paul Fischer, jedan od najviih dunosnika Banke, upozorio osiguravatelje da je
rizino investirati u fosilna goriva, jer vrijednost moe kolapsirati ako budu poduzete akcije za
smanjivanje emisija staklenikih plinova, koje preporuaju znanstvenici.
ee oluje, toplija ljeta i poveanje poplava dovele su do toga da osiguravateljske kue
godinje gube 133 milijarde funti, to je etverostruko vie nego prije 30 godina.
11. oujka 2015. (2015-03-24)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/nearly-13-gwcoal-fired-capacity-will-be-retired-us-2015_31966.html
Nearly 13 GW of coal-fired capacity
will be retired in the US in 2015
Uprava SAD za energetske informacije (US Energy Information Administration, EIA) objavila
je da se u SAD do kraja godine oekuje izgradnja oko 20 GW novih elektrana (na nivou
mree). Od toga e polovicu initi vjetrolektrane (9,8 GW, to je veliko poveanje u odnosu na
2014), slijede plinske TE 6,3 GW, solarne 2,2 GW i jedna nuklearna elektrana od 1,1 GW.
Istovremeno, bit e umirovljeno blizu 16 GW kapaciteta, od toga 12,9 GW termoelektrana na
ugljen.
Ovih 2,2 GW solarnih ukljuuje samo vee mrene elektrane (ne i krovne). Od toga 1,2 GW u
Kaliforniji i 0,4 u Sjevernoj Karolini. Od vjetroelektrana, 85% kapaciteta odnosi se na "Plain
states" (Sjeverna Dakota, Minesota, Teksas, Novi Meksiko).
11. oujka 2015. (2015-03-23)
http://www.leonardo-energy.org/white-paper/power-system-flexibility-strategic-roadmap

Power System Flexibility Strategic Roadmap


Savjetodavna tvrtka ECOFYS objavila je izvjetaj (stavljen na raspravu) "Power System
Flexibility Strategic Roadmap : Preparing power systems to supply reliable power from
variable energy resources". (vidi na naem blogu: "Nova elektroenergetika: od nanomree do
supermree", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/nova-elektroenergetikaod-nanomreze-do-supermreze/ .)
Neprijatelji obnovljivih esto istiu kako je promjena eleltroenergetskog uvoenjem nestalnih
obnovljivih izvora i distribuirane proizvodnje u malim elektranama uasan problem, da se nee
moi odrati stabilnost, da su ogromni trokovi isl..
Drugi naprosto rade i rjeavaju probleme. (vidi: "Ako postoji problem treba li ga rjeavati, li
odustati?", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/11/05/ako-postoji-problem-trebali-ga-rjesavati-li-odustati/ )
Da, naravno da promjena sustava nije jednostavna i da kota. Ali ako smo sto godina gradili
jedan sustav, ne znai da je on jedini mogu. (vidi: "Aktivisti i inenjeri, vizije i politike, narod i
kapital", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/08/04/aktivisti-i-inzenjeri-vizije-ipolitike-narod-i-kapital/ )
Relying almost entirely on energy from variable renewable resources will require a
transformation in the way power systems are planned and operated. This report outlines steps
for overcoming the challenges in creating power systems with the flexibility needed to maintain
system stability and reliability while relying primarily on variable energy resources. The work is
largely a synthesis of the many reports and studies on this subject. It seeks to summarize that
body of work for a less technical audience that will need to put in place the policies, technical
changes, and institutional systems necessary to make the power system of the future a reality.
10. oujka 2015. (2015-03-22)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/china-couldmiss-its-target-reach-58-gw-nuclear-2020_31953.html China could miss its target to reach
58 GW of nuclear by 2020
Jo loih vijesti za nuklearce.
Pisali smo prije etiri dana o tome, da Kina danas vie elektrine energije dobiva iz vjetra,
nego iz urana. Aktualni je plan do 2020. godine imati izgraeno 200 GW vjetroelektrana i 58
GW nuklearnih elektrana. Dok je za prvi vrlo vjerojatno da e biti ispunjen, drugi je vrlo upitan.
Nakon Fukuime je dolo do preispitivanja planova i tek ovih dana je dano odobrenje za
gradnju dva nova reaktora.
Kina se takoer nada snanom rastu svoje nuklearne industrije i izvozu. Pisali smo o
znaajnom kineskom ulaganju u nuklearku Hinkley Point C u UK, kojoj je jedan od bitnih
ciljeva doi do tehnolokih znanja (vidi lanak na naem blogu:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/14/ekonomika-nuklearne-energijeproblemi-su-danas-isti-kao-prije-40-godina/ )
10. oujka 2015. (2015-03-21)
http://reneweconomy.com.au/2015/communities-take-lead-on-renewable-energy-as-bigprojects-stall-81109 Communities take lead on renewable energy as big projects stall
Aktualna australijska vlada snano podupire interes industrije ugljena i suzbija obnovljive.
Meutim, "revolucija odozdo" se nastavlja. Dva milijuna australijskih domainstava ima neko
solarno krovno postrojenje (fotonaponski paneli, termalni kolektori ili oboje).
[Hrvatska vlada rigidno slijedi isti kurs kao i australijska, ali nae civilno drutvo postoji samo u
tragovima.]

U tekstu se spominju Njemaka i Danska kao uspjeni primjeri revolucije koja je zapoela
odozdo, a dravna vlast joj se pridruila. (Vidi na naem blogu: "Nova elektroenergetika: od
nanomree do supermree" https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/novaelektroenergetika-od-nanomreze-do-supermreze/ )
U Australiji, sad se akcijama graana pridruuju i lokalne vlasti, razvijajui projekte lokalne
elektroenergetske samodovoljnosti.
10. oujka 2015. (2015-03-20)
Future of energy and decline of centralised generation explained in 70 seconds
David Crane, generalni direktor amerike elektroprivredne organizacije NRG, objanjava
zato je klasinoj elektroenergetici doao kraj, te da je budunost u distribuiranoj proizvodnj solarna, baterije, mini i mikromree i elektrina vozila. Our industry is in the early but
unmistakable stage of a technology-driven disruption of historic proportion.
NRG ima u vlasnitvu 50.000 MW kapaciteta klasinih elektrana - vie od deseterostruko u
odnosu na HEP.
10. oujka 2015. (2015-03-19)
http://thinkprogress.org/climate/2015/03/09/3631450/scientists-respond-to-florida-climatecensorship/ Its Orwellian': Florida Scientists Respond To Report That State Agency
Banned Climate Change
Ove nedjelje, floridski Centar za istraivako novinarstvo (Florida Center for Investigative
Reporting, FCIR) objavio je izvjetaj da je Ministarstvo zatite okolia drave Floride
(Department of Environmental Protection, DEP) od godine 2011. zabranilo svojim
zaposlenicima da u slubenoj komunikaciji koriste rijei "klimatske promjene i "globalno
zagrijavanje".
Florida je meu dravama u SAD meu najosjetljivijima na klimatske promjene.
U ovom se lanku navode dodatne potkrijepe da ta orvelijanska zabrana stvarno (iako
"neslubeno") postoji. DEP i ured guvernera to poriu.
O istoj temi Reuters: http://planetark.org/wen/72911
8. oujka 2015. (2015-03-18)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/03/150306111905.htm
camps in disaster zones

Urine power to light

Pee power. :-) Na jednom engleskom sveuilitu postavljeno je eksperimentalno postrojenje


za proizvodnju elektrine energije iz mokrae.
Velika humanitarna udruga OXfam nada se da bi se na taj nain mogao stvarati elektricitet za
osvjetljenje u izbjeglikim kampovima, esto izgraenim na mjestima gdje nema elektrine
mree.
Kultura mikroba hrani se mokraom, stvarajui biokemijsku energiju koja se u mikrobiolokim
gorivim elijama (microbial fuel cell, MFC) pretvara u elektrinu.
Video: https://www.youtube.com/watch?v=A3dyegoKX_U&feature=youtu.be

6. oujka 2015. (2015-03-17)

http://www.reuters.com/article/2015/03/04/us-usa-keystone-senateidUSKBN0M02BT20150304 US Senate fails to override presidential veto of Keystone XL


project
Kao to se oekivalo, pristae projekta naftovoda Keystone XL u Senatu nisu uspjeli prikupiti
dvotreinsku veinu (67 glasova) da nadglasaju predsjedniki veto. Za takvu odluku glasala
su 62 senatora (svi republikanci i osam demokrata).
Kao to smo pisali (vidi lanak na blogu:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/08/hoce-li-obama-stopirati-naftovodkeystone-xl/ ), u viegodinjoj bici oko gradnje naftovoda Keystone XL, koji bi trebao
transportirati "teku naftu" iz Kanade do rafinerija u Meksikom zaljevu, zasad pobjeuju
protivnici, jer je predsjednik SAD iskoristio pravo veta da blokira odluku Kongresa, kojom je
projekt bio odobren.
(vidi o toj temi lanke na blogu iz kolovoza 2013.: "Nestandardna nafta: energetske nade i
ekoloke brige", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/11/nestandardna-naftaenergetske-nade-i-ekoloske-brige/ , te iz svibnja 2013. "Zato je koritenje 'teke nafte' loa
ideja", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/25/zasto-je-koristenje-teske-naftelosa-ideja/ )
6. oujka 2015. (2015-03-16)
http://www.earth-policy.org/data_highlights/2015/highlights50
Again in China

Wind Power Beats Nuclear

Kina ima najvie nuklearnih reaktora u gradnji na svijetu. A takoer gradi najvie
vjetroelektrana. Iz vjetra danas dobivaju vie elektrine energije nego iz urana.
Kako smo ve pisali (vidi na blogu:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/03/03/kineska-ekologija-energetika-iekonomija-novosti/ ), Kina je prole godine izgradila 23 GW vjetroelektrana, te je ukupni
instalirani kapacitet dostigao 115 GW. Nije sve prikljueno na mreu, zbog ogranienja mree,
ali intenzivno rade i na gradnji novih dalekovoda. Plan za 2020. je 200 GW prikljuenih na
mreu. To moda bude realizirano i prije, jer sada ima 77 GW u gradnji.
S druge strane, u svijetu danas ima 68 nuklearnih reaktora u gradnji, od toga 25 u Kini.
Tijekom 2013. i 2014. na mreu je prikljueno est novih reaktora, te jo jedan u sijenju
2015.. Sada imaju u radu 24 reaktora, ukupne snage 20 GW. Plan za 2020. je 58 GW. Upitno
je, hoe li se to realizirati.
[S obzirom na oekivanu godinju proizvodnju po jedinici instalirane snage, 58 GW NE bi
proizvodilo otprilike jednako kao 200 GW VE. Ugrubo, oko 400 TWh/god. svaki, to je oko 8%
dananje kineske potronje.]
Prvi put nakon Fukuime, Kina je odobrila gradnju dva nova nuklearna reaktora.
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/china-approveshongyanhe-5-and-6-nuclear-power-projects_31925.html
6. oujka 2015. (2015-03-15)
http://cleantechnica.com/2015/03/05/toshibas-smart-community-vision-explored-new-videos/
Toshibas Smart Community Vision Explored In New Videos
Kad se radi o elektrinim cestovnim vozilima, osobni automobili, kao vie "seksi", privlae
najvie panje u medijima. Meutim, moda elektrini autobusi u gradovima ranije postanu
uobiajeni. Masa vozila i putnika je naravno velika, ali ne zahtijeva se veliko ubrzanje ni velike
brzine, pa to znatno smanjuje zahtjeve.
Bitan je razvoj vrlo brzog punjenja baterija, za manje od minute, koristei i daljinski prijenos
energije (bez kablova), o emu smo pisali ovdje, to je isprobavano u Londonu, Tokiju i

drugdje.
Japanska Toshiba propagira svoju viziju "Pametne lokalne zajednice" u seriji nedavno
objavljenih videoa.
6. oujka 2015. (2015-03-14)
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/14/ekonomika-nuklearne-energijeproblemi-su-danas-isti-kao-prije-40-godina/ Ekonomika nuklearne energije: problemi su
danas isti kao prije 40 godina
Kae mi jedan fb prijatelj, zastupnik nuklearne energije (a inae se u skoro svemu slaemo!),
da ne moe vjerovati mojim stavovima o energetici, jer da ja promoviram ideju, da nasutpam
kao advokat. I koliko vidim - a to je est sluaj, osobito s nuklarcima - naprosto odbija itati
moje tekstove, I OBRATITI PANJU NA IZVORE KOJE NAVODIM.
Tu, meutim, ljudi nastupaju upravo kao advokati - a sebi umiljaju da zastupaju objektivnu
istinu, pasuprot populistikom poputanju predrasudama javnosti protiv nuklearki a za
obnovljive, to se dogaa u najnaprednijim zemljama (ak, eto, i u Francuskoj, oduvijek
nuklearnoj uzdanici). Samo u Francuskoj, Njemakoj, Belgiji i vicarskoj bit e do 2025.
zatvoreno pedesetak nuklearnih raktora, i ta proizvodnja velikom veinom nadoknaena iz
obnovljivih.
Frustrira me to, to ponavljaju apriorne ocjene koje su bile sporne prije 30 godina, daju
podatke o obnovljivima od prije pet godina (a u meuvremenu je nastala nova epoha!),
rutinski ponavljaju kao da je mogue da ja to ne znam "zna, vjetroelektrane ne rade kad
nema vjetra" isl, te uope ne dolazimo do pretpostavki za suvislu diskusiju.
Ne, ne nastupam kao odvjetnik, nego kao specijalizirani novinar. Postoji naravno jedan pravac
koji zastupam - on danas dominira u svijetu. tako sam ja na strani svjetskih monika - kako
vlada, tako i kapitala. :-D
Investicijska banka Citigroup (ono, jelte, napueni hipiji :-P ): Nuklearna energija danas se, iz
isto ekonomskih razloga, ne moe takmiiti s obnovljivima. Trokovi gradnje su vrlo veliki, a
veliki rizik od teta znatno poveava trokove kapitala. Nasuprot tome, istie Citigroup,
solarno trite raste, prikuplja se iskustvo, a trokovi smanjuju zbog tehnolokog napretka i
ekonomije obima.
Britanska Uprava za razgradnju nuklearnih elektrana (Nuclear Decommissioning Authority)
procjenjuje da e ukupni trokovi razgradnje postojeih britanskih nuklearnih postrojenja
iznositi 110 milijardi funti tijekom slijedeih 120 godina.
5. oujka 2015. (2015-03-13)
http://energytransition.de/2015/02/how-germany-integrates-renewable-energy/
Germany integrating and balancing renewable energy today?

How is

Kako Njemaka danas integrira i balansira obnovljive u elektrinoj mrei? Obnovljivu


zadovoljavaju blizu 30% potreba za elektrinom energijom prosjeno, a u nekim satima po
80%. Nestalni izvori, vjetar i sunce, imaju prioritet u pristupu mrei.
To naravno stvara problem balansiranja s drugim izvorima, da bi se zadovoljila potronja ili
plasirali vikovi. Dosad je Njemaka uspjevala upravljatni sustava uz vrlo skromne promjene u
elektroenergetskom sustavu. Vee promjene e biti nune u budunosti. lanak daje pregled
sedam imbenika, koji su omoguili uspjeno upravljanje.
he two most important reasons are: (1) the existing strength of its power grids; and (2) flexible
operation of coal and nuclear plants (and to a lesser extent gas and pumped hydro). In
addition, Germany has managed quite well because of: (3) better design of the balancing
(ancillary) power markets, to make them more effective, faster, and open; (4) better system
control software and day-ahead weather forecasting; (5) modest technical improvements to

local-level distribution systems; (6) exports of power to neighboring countries; and (7) solving
the 50.2 hertz inverter problem.
5. oujka 2015. (2015-03-12)
http://www.rtcc.org/2015/03/03/china-set-to-tighten-coal-and-carbon-caps-in-next-five-yearplan/ China set to tighten coal and carbon caps in next five year plan
Dopuna uz lanak "Kineska ekologija, energetika i ekonomija novosti", koji smo prekjuer
objavili na blogu (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/03/03/kineska-ekologijaenergetika-i-ekonomija-novosti/ ).
Kina e vjerojatno usvojiti stroe granice za ugljen i ugljini dioksid u slijedeem
petogodinjem planu (2016.-2020.). Od 4. do 14. oujka u Pekingu zasjeda Nacionalna
narodna skuptina, a objava 13. petogodinjeg plana oekuje se nakon toga. Popularnost
filma "Pod kupulom" stvorila je snaan pritisak na zakonodavce. Zagaivanje zraka postalo je
pitanje politikog legitimiteta.
strong>5. oujka 2015. (2015-03-11)
http://energytransition.de/2015/02/french-energy-transition-german-energiewendecomparison/ The French energy transition and the Energiewende a comparison
Usporedba aktualnih energetskih politika Francuske i Njemake. Francuska je krenula putem
iste tranzicije kao i Njemaka u Energiewende. (Vidi na naem blogu:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicijanuklearke-out-obnovljivi-in/ .)
Njemaka e zatvoriti svih 17 nuklearnih reaktora do 2022., a Francuska oko 22 do 2025..
Francuski pristup smatraju vrlo razliitim od njemakoga kad se radi o ulozi graana i
javnosti. Pierre Cannet iz WWF France kae: "demokratizacija ili drugi putevi da se ukljui
javnost u [francusku] energetsku tranziciju tek treba biti razvijena". Drugi, kao francuski
sociolog i kritiar nuklearne energije Sezin Topu, vjeruju da je tajnost glavno objanjenje za
uspjeh nuklarne u Francuskoj, dok je Njemaka proizvela zapanjujui nivo transparentnosti
(video na francuskom, 14 min: https://www.youtube.com/watch?v=yE01BHoimBE ).
5. oujka 2015. (2015-03-10)
http://reneweconomy.com.au/2015/carbon-crash-solar-dawn-deutsche-bank-on-why-solarhas-already-won-51105 Carbon crash, solar dawn: Deutsche Bank on why solar has
already won
Deutsche Bank je objavila novu studiju o izgledima solarne energije do 2030. godine. Solarno
trite do 2030. generirat e 5.000 milijardi USD prihoda. Broj fotonaponskih sustava u svijetu
skoit e na 100.000.000. Godine 2030., sunce e pokrivati 10% svjetskih potreba za
elektrinom energijom, a godine 2050. to bi moglo biti 30%. Vrlo vanu ulogu imat e novi
poslovni modeli, za koje oekuju da e se razviti u slijedeih pet do deset godina.
Kljuna za dalji razvoj bit e kombinacija FN panela i baterija ("slijedea ubitana aplikacija").
Kuni FN sustavi postigli su mreni paritet u vie od polovice zemalja svijeta, a u slijedee
dvije godine to e biti 80%. U nekim zemljama, LCOE je ispod polovice cijene koju potroai
plaaju za struju iz distributivne mree.
Za velike FN elektrane (utility scale), prije samo etiri godine, cijena proizvodnje po kilovatsatu
u odnosu na TE na ugljen bila je 7-1. Danas je manje od 2-1, a Deutsche Bank oekuje da e
odnos biti 1-1 u slijedeih 12-18 mjeseci. U Indiji, oekuju da e odnos pasti na 1-1 ove
godine.
Prije nekoliko dana, Nacionalna banka Abu Dhabija objavila je analizu da TE na naftu nisu

konkuretne solarnima ak i ako cijena nafte padne ispod deset USD po barelu.
Prolog mjeseca, savjetnika tvrtka Wood McKenzie objavila je da su solarne elektrane
jeftinije od TE na plin, usprkos niskim cijenama plina u SAD.
4. oujka 2015. (2015-03-9)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/france-added936-mw-wind-power-and-927-mw-solar-pv-2014_31804.html France added 936 MW of
wind power and 927 MW of solar PV in 2014
Francuska je prole godine instalirala 936 MW vjetroelektrana i 927 MW solarnih
fotonaponskih. Ukupno je sada instalirano 9.143 vjetrenih i 5.631 solarnih kapaciteta. Vjetar je
dao 3,5% proizvodnje elektrine energije, a sunce 1,2%.
[To je jo uvijek nisko u odnosu na susjedne Njemaku, Italiju i panjolsku. Francuska je
prole godine ozakonila veliki zaokret u energetskog strategiji, s planom da do 2025.. smanji
udio urana u proizvodnji elektrine energije sa 75% na 50% i povea udio obnovljivih sa 15%
na 40%. Vidi lanak "Francuska energetska tranzicija",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicijanuklearke-out-obnovljivi-in/]
4. oujka 2015. (2015-03-8)
http://vijesti.hrt.hr/274786/gospodarska-lokomotiva-europe-ide-prema-obnovljivim-izvorimaenergije Gospodarska lokomotiva Europe eli obnovljive izvore energije
HRT 1, emisija "Paralele", objavila je reportau o temi o kojoj stalno piemo - njemakoj
Energiewende (vidi lanak od 19. sijenja "Njemaki energetki zaokret 2000-2014-2050":
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/01/19/njemacki-energetski-zaokret-20002014-2050/ ). Obratite panju na dvije vane teme koje smo puno puta spominjali: vanost
baterija odnosno svih sustava pohrane energije na poetku priloga (vidi tekst na blogu: "Kako
mievi mogu ubiti slona", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/08/07/preobrazbaelektroenergetike-kako-misevi-mogu-ubiti-slona/ ), te na kraju priloga o problemima koje imaju
velike klasine elektroenergetske kompanije (vidi: "Kako su europske elekotroprivrede
izgubile 500 milijardi eura , https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/10/kako-sueuropske-elektroprivredne-kompanije-izgubile-500-milijardi-eura/ ).
4. oujka 2015. (2015-03-7)
http://www.telegraph.co.uk/news/earth/energy/11445579/Cardiff-tidal-energy-lagoon-couldpower-every-home-in-Wales.html Cardiff tidal energy lagoon 'could power every home in
Wales'
Kompanija "Tidal Lagoon Power" (TLP) u ponedjeljak je zapoela proces dobivanja dozvole
za gradnju valobrana duljine 14 milja, izmeu Cardiffa i Newporta u Wallesu.
Time bi se stvorila laguna, koja bi bila dio elektrane koja koristi energiju plime i oseke.
Gradnja bi trajala 2018.-2022.. (vidi takoer lanak u "The Guardian":
http://www.theguardian.com/environment/2015/mar/02/should-the-uk-be-subsidising-theworlds-first-tidal-lagoons ).
Ta bi laguna bila sedam puta vea od lagune Swansea, koju ve grade, a proizvodnja
elektrine energije oko deset putavea. Instalirana snaga bila bi izmeu 1.800 i 2.800 MW.
Trokovi su procjenjeni na vie od est milijardi funti. Elektrana bi proizvodila 14 sati dnevno i
mogla snabdjevati elektrinom energijom sva kuanstva u Wallesu. Serija od est takvih
laguna na podruju Wallesa mogla bi zadovoljavavati osam posto ukupne potronje elektrine
energije u UK.

Udruga za zatitu potroaa "Citizens Advice" smatra da je projekt preskup. Prosjeni troak
proizvodnje elektrane Swansea (LCOE) procjenjen je na 168 L/MWh.
TLP kae da se ovdje radi o demonstracijskom projektu, te da e se za novu elektranu
smanjiniti na 90-95 L/MWh, to je jeftinije od puinskih vjetroelektana i jednako kao kod
predloene nuklearne elektrane Hinkley Point C, koja zahtijeva subvencije tijekom 35 godina
rada.
Udruga Citizens Advice Bureau (CAB) kritizira dosadanje direktne pregovore vlade UK i TLPa kao netransparentne i surputne naelima trinog takmienja.
4. oujka 2015. (2015-03-6)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/03/scientists-discuss-the-role-of-climate-change-in-thesyrian-civil-war/ Scientists discuss the role of climate change in the Syrian civil war
Sua izazvana globalnim promjenama pridonijela je izbijanju graanskog rata u Siriji,
pokazuje nova studija. Prema raznim analizama, konflikt je potaknut sloenom smjesom
socijalnih, politikih, ekonomski i ekolokih imbinika.
Studija " Climate change in the Fertile Crescent and implications of the recent Syrian drought",
objavljena u amerikom "Proceedings of the National Academy of Sciences"
(http://www.pnas.org/cgi/doi/10.1073/pnas.1421533112), zakljuuje da su ovjekom
uzrokovane klimatske promjene takoer utjecale. Viegodinja sua koja je poela 2006. bila
je katalizator sukoba. Vjerojatnost takvih dugotrajnih sua zbog klimatskih je promjena dva do
tri puta vea.
Naravno da sua nije sama uzrok rata, niti se odgovornost za moe otkloniti od politikih i
diplomatskih promaaja.
Veliki utjecaj imalo je i prekomjerno koritenje podzemne vode tijekom prethodnih desetljea,
uz nedovoljno uinkovite metode natapanja.
Sirija se nalazi u pojasu relativno vlane i plodne zemlje na Srednjem Istoku, poznatom kao
"plodni polumjesec". [Prostor gdje su nastale prve ljudske civilizacije.] Gotovo sva kia u Siriji
pada tijekom est mjeseci izmeu studenoga i travnja.
Od 2006. do 2010. trajale su najgore viegodinje sue od 1940.. Uz poviene temperature, to
je imalo dramatine posljedice za poljoprivredu. Zima 2007.-2008. bila je najsua otkad
postoje podaci. Urod jema pao je za 67%, a penice za 47% u odnosu na prethodnu godinu.
itarice su se morale uvoziti, a vlada je ukinula subvencije za hranu i gorivo, pa su cijene
hrane vie nego udvostruene. U pet godina, oko 1,5 milijuna seljaka napustilo je zemlju i
otilo u gradove. Tome treba pridodati dolazak izbjeglice iz Iraka, kojih ima izmeu 1,2 i 1,5
milijuna.
Prenapuenost i nezaposlenost u gradovima doveli su do rasta kriminala i nemira, ali vlada
nije poduzela adekvatne mjere. Konano su nemiri prerasli u pobunu i graanski rat.
[Prethodni lanak bio je o drugoj studiji, koja pokazuje vezu izmeu globalnoga zatopljenja i
dugotrajne sue u Kaliforniji.]
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/03/scientists-discuss-the-role-of-climate-change-in-thesyrian-civil-war/
3. oujka 2015. (2015-03-5)
http://cleantechnica.com/2015/03/02/strong-link-california-drought-climate-change-revealedtoday/ Strong Link Between California Drought & Climate Change Revealed Today
Nova studija analizira vezu izmeu globalnog zatopljenja i viegodinje sue u Kaliforniji.

Proli put su takve okolnosti zabiljeene prije tisuu godina, kad su dovele do sloma
poljodjelstva Pueblo indijanaca i naputanja njihovog velikog trgovakog centra u kanjonu
Chaco.
3. oujka 2015. (2015-03-4)
http://thinkprogress.org/climate/2015/03/02/3628458/chinese-air-pollution-documentaryclears-the-haze/ Chinas Surprising Reaction To An Online Video Exposing The Countrys
Extreme Pollution Problem
Vie od 175 milijuna Kineza pogledalo je nedavno objavljeni dugometrani dokumentarac, iji
je redatelj novinarka ai ing,koja s puno podataka i dubinski prikazuje problem smoga u
Kini. Engleski naslov filma je "Under the Dome" ("Pod kupolom"), a snimanje je kotalo
160.000 USD.
Iako je film kritian prema vlastima, koje esto ne provode prihvaene zakone i standarde,
prikazivanje nije onemogueno. Dapae, novi kineski ministar okolia en ining ove ga je
nedjelje pohvalio i usporedio s revolucionarnom knjigom Rachel Carson "Silent Spring",
objavljenom 1962., koja je potakla stvaranje ekolokog pokreta u SAD.
Snanom emotivnom utisku filma pridonosi osobna drama redateljice. Do 2013. nije obraala
mnogo panje na problem smoga u Pekingu. Tada je ostala u drugom stanju, a ultrazvuk je
pokazao da beba pati od zloudnog tumora. Kerka je roena u SAD (ai i njen suprug su
imuni) i nakon operacije preivjela.
Kina ima 1,35 milijardi stanovnika, od kojih 600 milijna podnosi zagaeni zrak. Nedavna
analiza procjenjuje da je smog, naroito mikroestice PM 2,5 (promjera manjeg od 2,5
mikrometara), odgovoran za oko 1,2 milijuna preuranjenih smrti godinje. U gradu Harbinu,
koncentracija PM 2,5 u zraku je vie od triput vea od onoga to dozvoljavA kineski zakon, a
50 puta vea od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
Film, s engleskim titlovima, moete pogledati na YouTube, https://www.youtube.com/watch?
v=T6X2uwlQGQM .

2. oujka 2015. (2015-03-3)


http://www.rtcc.org/2015/02/26/chinas-coal-use-fell-2-9-in-2014/
in 2014

Chinas coal use fell 2.9%

Kineski Nacionalni statistiki ured objavio je preliminarne podatke o potronji energije za


2014.. [20. sijenja prenijeli smo prve procjene.]
Ukupna potronja primarne energije porasla je za 2,2%, dosegavi ukupno 4,26 Gtce (milijardi
tona ekvivalnetnog ugljena). [To je po stanovniku neto vie od Hrvatske - za koju emo
podatke za 2014. saznati, moda, krajem 2016..]
Najvanija je novost meutim da je prvi put, nakon 15 godina vrlo brzog rasta, opala potronja
ugljena, za 2,9% u odnosu na 2013.. Ugljen sad pokriva 66% primarne potronje energije (na
Kinu otpada oko pola ukupne proizvodnje i ukupne potronje kamenog ugljena u svijetu).
Potronja sirove nafte porasla je za 5,9%, prirodnoga plina za 8,6%, a elektrine energije za
3,8%.
Znatno je opala energetska intenzivnost (potronja energije po jedinici BDP), za 4,8%. BDP je
porastao za 7,4%, a industrijska proizvodnja za 7%.
Po prvoj procjeni, emisija ugljinog dioksida opala je za 0,7%.
Instalirani kapaciteti u termoelektranama na ugljen porasli su za 5,9%, vjetroelekrana za
25,6% i solarnih za 67%.

Razlozi za smanjivanje koritenja ugljena su poveana uinkovitost i manja potranja za


proizvodnjom eljeza, elika i cementa.
Promet biljei brzi rast. Broj motornih vozila porastao je za 12,4% i dosegao 154 milijuna.
Smog u gradovima i dalje je veliki problem. Od 161 promatranog grada, samo 16 zadovoljava
standarde kvalitete zraka.
Kina takoer provodi velike projekte reforestracije. umske povrone porasle su za 6,03
milijuna hektara [neto vie od povrine Hrvatske], od ega je 4,27 planski uzgojeno.
1. oujka 2015. (2015-03-2)
http://www.zeit.de/2015/05/kohlekraftwerk-moorburg-energiepolitik
Schlotlsung

Kohlekraftwerk : Die

U Hamburgu je putena u pogon termoelektrana na kameni ugljen Moorburg, snage 800 MW.
Ne radi se meutim o dokazu da Njemaka ne moe bez ugljena; upravo suprutno. To je
graevina iz nekog drugog vremena, pie "Die Zeit": velika, skupa, prljava i neekonomina.
Poela se graditi prije deset godina. Tada je bilo, uistinu, jedno drugo doba u energetici. Bila
je donesena odoluka o zatvaranju nuklearnih elektrana, a Investitori nisu oekivali da e
obnovljivi postii onako spektakularan rast, kao to se dogodilo. Osim toga i propisi o zatiti
okolia su postroeni, to je izazvalo dodatna ulaganja. Investitor, vedska kompanija
Vattenfall, shvatila je nakon nekoliko godina da e postrojenje stvarati gubitke, ali su konano
zakljuili da ipak bolje zavriti, nego otpisati ve golema ulaganja.
Bilo je predvieno da elektrana takoer slui za daljinsko grijanje, ali je to otpalo.
Termoelektrana ima visoku uinkovitost (45%), ali ipak je ekonomski katastrofalna.
Retrospektivno, pie Die Zeit, prepirka oko Moorburga bila je o industrijskoj i energetskoj
politici, ideologiji i moi. Vattenfall, Gospodarska komora i vlada - svi su pogreno raunali,
svako na svoj nain.
[Ba su blesavi ti Nijemci. Srea da se nama to ne moe dogoditi! ;-) ]
1. oujka 2015. (2015-03-1)
http://cleantechnica.com/2015/02/28/algeria-aims-13-5-gw-solar-power-2030/
for 13.5 GW of Solar Power by 2030

Algeria Aims

Alir, iako raspolae velikim koliinama nafte i prirodnoga plina, planira do 2030. g. instalirati
13,5 GW fotonaponskih elektrana, dva GW koncentracijskih solarnih (CSP) i pet GW
vjetroelektrana.
27. veljae 2015. (2015-02-44)
http://www.socialeurope.eu/2015/02/crisis-of-sovereignty/
Of Sovereignty

Why The Euro Crisis Is A Crisis

Komentar Joschke Fischera, biveg njemakog ministra vanjskih poslova (1998.-2005.),


povodom dvije krize s kojima se Europska unija susree, u Grkoj i Ukrajini. U oba sluaja,
Njemaka je u sreditu nastojanja da se nae diplomatsko rjeenje.
U Ukrajini, novi sporazum de facto priznaje podjelu Ukrajine vojnim sredstvima. Jo je
otvoreno pitanje nove granice. Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje koristi vojnu snagu za
osiguranje kontrole nad istonom Ukrajinom i dalju destabilizaciju zemlje.
Njemaka se, kae Fischer, tek sad suoava s konzekvencama svoje snage i utjecaja. Angela
Merkel ne definira vie svoje politike u terminima "malih koraka"; sad ozbiljno shvaa

strateke prijetnje i s njima se suoava frontalno.


Tako je i u grkoj krizi. Merkel nije u saveznitvu s jastrebovima u svojoj stranci i vladi. Ona
izgleda svjesna da bi izlazak Grke iz eurozone doveo do neukrotivih posljedica, ali ostaje
vidjeti moe li prikupiti odlunost za reviziju propale austerity politike nametnute Grkoj.
Bez takve revizije, usmjerene na poticanje rasta, Europa e ostati alarmantno slaba kako
meunarodno tako i unutar sebe.
Grka takoer pokazuje da kriza eura nije financijska, nego kriza suverenosti. Grci su protiv
vanjske kontrole svoje zemlje, ali Grka moe biti sauvana od bankrota jedino novcem
stranih poreznih obveznika, a za to mora dati provjerljive garancije i provesti nune reforme.
Suverene nacionalne drave i monetarna unija ne slau se dobro. Ali nije teko shvatiti da ako
se dogodi "Grexit", jedini geopolitiki pobjednik bit e Rusija, dok e u Europi svatko izgubiti.
Ouvanje eura zahtijevat e dalje korake prema integraciji. Takav korak zahtijeva hrabrost,
ali alternative - nastavak krize eurozone ili povratak sustavu nacionalnih drava - su mnogo
manje privlane. S obzirom na dramatine globalne promjene i direktnu vojnu prijetnju
Putinove Rusije, to uope nisu alternative, i grki "problem" izgleda nevaan.
Merkel i francuskih predsjednik Franois Hollande trebaju jo jednom poduzeti inicijativu i
konano staviti eurozonu na solidne temelje. Njemaka e trebati olabaviti svoju voljenu
rigidnu brigu o novaniku, a Francuska e trebati odustati od dijela svoje dragocjene politike
suverenosti. Alternativa je pasivno stajati i gledati kako europski nacionalisti postaju jai, a
europski integracijski projekt, unato est desetljea uspjeha, tetura jo blie ponoru.
(Pogledajte lanak na blogu 23. veljae "Grka i Njemaka dve strane istog novia?",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/23/grcka-i-njemacka-dve-strane-istognovcica/ )
26. veljae 2015. (2015-02-43)
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=10885

"Ekonomska i ekohistorija", br. 10

Na netu je dostupan novi broj asopisa "Ekonomska i ekohistorija: asopis za gospodarsku


povijest i povijest okolia", br. 10, godina 2014..
Unutar bloka o povijesti ekolokog pokreta u Hrvatskoj je i opseni lanak Zoran Otri:
"Ekoloki pokret u Hrvatskoj 1990-ih (s pogledom iz 2013.)".
25. veljae 2015. (2015-02-42)
https://www.navigantresearch.com/research/energy-storage-tracker-1q15
Tracker 1Q15

Energy Storage

Godina 2014. bila je od kljunog znaaja za globalnu industriju energetskih spremnika (energy
storage industry). Potaknuta prvenstveno regulativnim mjerama u SAD, Europi, te Aziji i
Pacifiku, industrija u cjelini napravila je znaajan korak naprijed.
Cijene baterija i drugih komponenti sustava znatno su pale, omoguavajui da skladitenje
energije postane ekonomska alternativa tradicionalnoj proizvodnji elektrike za neke primjene.
Distribuirani sustavi pohrane energije i sustavi iza elektrinog brojila (behind-the-meter)
postigli su znaajni utjecaj na globalnom tritu tijekom prole godine, zahhvaljujui njihovoj
fleksibilnosti i inovativnim financijskim modelima. Litij-ionske baterije i dalje su najpopularnije.
24. veljae 2015. (2015-02-41)
http://350.org/unityletter/?source=oilchange

Dear mr. president...

Kao to je bio i najavio, predsjednik SAD danas je iskoristio pravo veta da blokira odluku
Kongresa o odobrenju naftovoda Keystone XL, koji bi prenosio naftu proizvedenu iz
bitumenoznih pjesaka u Kanadi do rafinerija na obalama Meksikog zaljeva.
Ekoloki aktivisti meutim pozivaju na dalju akciju da se projekt konano onemogui.
(...) Make no mistake -- the fight is not over. The President still needs to reject the pipelines
actual permit application. But this veto is a major milestone in this fight.
Also today, a huge group of prominent North Americans -- ranging from actress Julianne
Moore to former US Labor Secretary Robert Reich to indigenous leaders like Tom Goldtooth
-- have come together to send a letter to the President in a huge show of unity against the
Keystone XL pipeline. Their message? Nows the time to end this once and for all. (...)
24. veljae 2015. (2015-02-40)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/02/150223084055.htm
may be the key to saving Earth

Recycling of nutrients

Grupa istraivaa sa Finskog tehnolokog sveuilita Lappeenranta (LUT) objavila je studiju


"Recycling of nutrients may be the key to saving Earth."
Analiziraju poznati problem koji prouzrouje intenzivno koritenje mineralnih gnojiva u
poljoprivredi: vode ispiru hranjive tvari (duik, fosfor i dr.), koje odlaze u rijeke, jezera i mora te
izazivaju eutrofikaciju. Faktiki se iskoristi manje od 50% fosfora i manje od 10% duika.
Istraivali su mogunosti recikliranja. Najvanije je proiavanje otpadnih voda. U Baltikom
moru, ciljano ribarstvo moe usporiti eutrofikaciju. Mogu se uzgajati alge uz termoelektranetoplane koje koriste biomasu. Proizvodi se bioplin i istovremeno recikliraju hranjive tvari iz
otpadne biomase.
Mogue je na Zemlji proizvoditi dovoljno hrane za devet milijardi ljudi 2050. g., zakljuuju
finski istraivai, ali za to je potrebno radikalno promijeniti sustav proizvodnje hrane i naine
ponaanja.
24. veljae 2015. (2015-02-39)
http://www.agora-energiewende.org/topics/optimisation-of-the-overall-system/detailview/article/solar-energy-emerging-as-cheapest-power-source-in-many-parts-of-the-world/
Solar Energy emerging as cheapest power source in many parts of the world
Za nekoliko godina, solarne elektrane isporuivat e najjeftiniju elektrinu energiju u mnogim
djelovima svijeta. Do 2025., trokovi proizvodnje u srednjoj i junoj Europi e iznositi izmeu
etiri i est centa po kilovatsatu. Do 2050., trokovi e pasti na dva do etiri centa, a u
sunanijim podrujima na oko 1,5 centa po kilovatsatu.
To su zakljuci studije koju je upravo objavio Fraunhofer Institute for Solar Energy Systems.
Cjelovita studija (pdf, na engleskom): http://www.agoraenergiewende.org/fileadmin/downloads/publikationen/Studien/PV_Cost_
2050/AgoraEnergiewende_Current_and_Future_Cost_of_PV_Feb2015_web.pdf .
Studija, kau, koristi konzervativne pretpostavke o oekivanom tehnolokom razvoju, ne
raunajui na spektakularne prodore (koji su mogui). Raunaju da e se uinkovitost
fotonaponskih panela do 2050. udvostruiti.
Dananja situacija: u Dubaiu je sklopljen ugovor uz cijenu od pet centi po kilovatsatu (vidi na
naem blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/01/23/elektricna-energija-izsolarne-elektrane-za-39-lipa-kilovatsat/ ); u Brazilu, Urugvaju i drugdje, cijena je oko sedam
centi; a u Njemakoj velike solarne elektrane isporuuju struju po cijeni manjoj od devet centi.
(Prije deset godina, cijena je u Njemakoj bila 40 ct/kWh.) Elektrika iz novih ugljenih i plinskih

elektrana kota izmeu pet i 10 centi, a iz nuklearnih elektana 11 centi po kilovatsatu.


Trokovi jako ovise o financijskim uvjetima i dravnoj regulativi, zbog visoke cijene gradnje
elektrane. [Skoro svi trokovi su na poetku, da bi se zatim plaali samo trokovi odravanja.
To znai da uvjeti financiranja imaju mnogo vei utjecaj nego kod elektrana koje potrebuju
gorivo.]
[DISKLAJMER: Ovo naravno ne vrijedi za Hrvatsku. Kod nas se to ne isplati i nikad se nee
isplatiti. Tko je kriv tim papcima Nijemcima kad ne znaju to je dobra ugljenarka, kao mi. :-P ]
23. veljae 2015. (2015-02-38)
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/23/grcka-i-njemacka-dve-strane-istognovcica/ Grka i Njemaka dve strane istog novia?
Novi lanak na blogu "Ekoloka ekonomija".
23. veljae 2015. (2015-02-37)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/02/150218092139.htm
lower cost of wave energy farming

Gear technology helps

vedska kompanija CorPower tvrdi da je, u suradnju s istraivaima s Kraljevskog


tehnolokog instituta, razvila bitno unapreeni prijenosni mehanizam (gearbox design) u
elektranama koje koriste energiju morskih valova, koji omoguava stvaranje pet puta vie
energije po toni teine ureaja (elik i beton), uz jednu treinu cijene u odnosu na postojee
ureaje. Inovacija je nagraena sa 100.000 eura na MIT Building Global Innovators Demo
Day.
Zanimljivo je da je sustav razvijen na osnovu patenata jednog kardiologa, namijenjenih za
kontrolu rada sranih pacemakera.
23. veljae 2015. (2015-02-36)
http://www.energypress.net/ekonomija/bolje-ikad-nego-nikad/

Bolje ikad nego nikad

Zoran Otri pie: ENERGYPRESS, "Regionalni energetski informativni portal", ne preza od


toga da osim informacija bude i nedvosmisleno politikii opredjeljen. Tako su o pregovorima
financijskih ministara Grke i EU objavili komentar da je scijeli spor bio "nepotreban", da su
Grci bezveze galamili, traili nerazumne gluposti, pa su morali kapitulirati.
Ne vidim na osnovu ega zakljuak da je "spor okonan". Ja sam si dao malo vie truda, pa
umjesto da napamet piem kako se meni ini, prosurfao netom da vidim razne komentare i
analize.
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/23/grcka-i-njemacka-dve-strane-istognovcica/
22. veljae 2015. (2015-02-35)
http://urbanaworld.com/EQ-ARTICLE-12487-PM-and-Michael-Bloomberg-announcepartnership-to-advance-the-Smart-Cities-Initiative.html PM and Michael Bloomberg
announce partnership to advance the Smart Cities Initiative
Indijski premijer Shri Narendra Modi i bivi gradonaelnik New Yorka Michael Bloomberg
najavili su suradnju zaklade "Bloomberg Philanthropies" i Ministarstva urbanog razvoja Indije
na unapreivanju Inicijative za pametne gradove (Smart Cities Initiative).
Ova inicijativa je povijesni napor da se promovira ekonomski rast, pobolja upravljanje i prue

uinkovitije i ekonominije javne usluge stanovnicima indijskih gradova. eli se osigurati da se


graani aktivno ukljue u stvaranje i provoenje gradskih razvojnih planova.
Indijska federalna vlada nastoji promovirati promjenu paradigme u urbanom razvoju, potiui
drave i gradove da identificiraju potrebe urbanog razvoja i prioritete, kroz participaciju
graana u procesu donoenja odluka. (vidi: http://urbanaworld.com/EQ-ARTICLE-12491Centre-urges-states-to-promote--citizen-participation--in-urban-planning-anddevelopment.html )
19. veljae 2015. (2015-02-34)
http://www.midwestenergynews.com/2015/02/19/commentary-are-conservatives-turning-acorner-on-climate/ Commentary: Are conservatives turning a corner on climate?
Neki ameriki republikanci ne slau se sa stavom veine u svojoj stranci da su globalno
zatopljenje, te osobito ljudski utjecaj, izmiljotina u slubi komunistike antiamerike zavjere.
(Vidi lanak iz oujka 2014. "Politiki raskol o klimatskim promjenama u SAD (i druge vijesti o
klimi)", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/11/politicki-raskol-o-klimatskimpromjenama-u-sad-i-druge-vijesti-o-klimi/" )
19. veljae 2015. (2015-02-33)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/02/150218073109.htm
efficient rival for platinum

Cost-effective and

Grupa istraivaa sa Sveuilita Aalto u Finskoj, u radu objavljenom u "Angewandte Chemie


International", izvjetava da su uspjeli stvoriti elektrokatalizator, koji umjesto skupe platine
koristi ugljik i eljezo.
Elektrokatalizatori su potrebni u procesu elektrolize, koji u baterijama pretvara elektrinu
energiju u kemijsku, koja se skladiti. Njihova upotreba drastino e porasti slijedeih godina i
desetljea, prelaskom elektroenergetike na sustav temeljen na obnovljivima (vidi prethodni
lanak i mnoge ranije).
Istraivai kau da su postigli jednaku uinkovitost kao s platinom. Proizvodnja je jednostavna
te bi se koritenjem novog materijala smanjilo cijene materijala za proizvodnju baterija za
40%.
19. veljae 2015. (2015-02-32)
http://cleantechnica.com/2015/02/19/german-gigafactory-ground-broken-europes-soonlargest-battery-factory/ Ground Broken On Europes Soon-To-Be-Largest Battery Factory
Najnovije o baterijama (vidi i pretposljedni upis).
(...) In a reply to a question by one of our readers (tip of the hat to Philip W), the developer
stated (as translated from German): Hello, if everything goes as planned we will produce up
to 80 million Lithium-Ion batteries in various sizes in Karlstein. The overall capacity will be
about 5 GWh
Im not sure if the comparison with the Tesla Motors and Panasonic Gigafactory is really the
right one, but it will certainly be a notable facility once up and running. (...)
Those that can understand German can find more on the German Gigafactory here:
http://www.main.tv/mediathek/kategorie/main-tv-der-tag/wirtschaft/video/europas-groesstebatterieproduktion-bald-in-grosswelzheim
18. veljae 2015. (2015-02-31)

https://www.navigantresearch.com/research/building-energy-management-systems
Energy Management Systems

Building

Globalno trite za Sustave upravljanja energijom u zgradama (building energy management


systems, BEMSs) nastavlja rasti, dok tehnologije postiu zrelost a potroai razumijevanje
poslovne vrijednosti tih investicija. To je dio trenda "Internet of Things" (IoT). Navigant
Research predvia da e vrijednost globalnoga trita za BEMS porasti s 2,4 milijarde USD
2015. g. na 10,8 milijardi USD 2024..
18. veljae 2015. (2015-02-30)
http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2015/02/energy-storage-marketoutlook-2015 Energy Storage Market Outlook 2015
O situaciji na rastuem globalnom tritu sustava skladitenja energije, vezanih za elektrinu
mreu. O tome smo vie puta pisali na blogu, vidi npr. lanak iz lipnja 2013, "Studija: pohrana
(elektrine) energije industrija u eksplozivnom rastu":
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/06/23/studija-pohrana-elektricne-energijeindustrija-u-eksplozivnom-rastu/.
The fact is that every country into renewables is going to need storage capacity sooner or
later as the volume of weather-dependent renewables increase in our energy mixes, said
Marco Wilke of the Munich-based 8p2 Consulting, referring to recent studies that question the
acute need for storage capacity in Germany. He said that while investment is picking up in
energy storage, high cost, regulatory uncertainty, and the novelty of the sector will probably
keep the upswing gradual.
As far as battery technology is concerned, lithium ion is currently the preferred technology and
the most active market, although it is not alone in the field. A recent study conducted by the
Technical University of Munich concluded that many more new electrochemical energy
storage technologies will be ready for market entry in the near future and will be more costeffective than existing products. (...)
Navigant Research expects global installed energy storage for the grid and ancillary services
power capacity to grow from 538 MW in 2014 to 21 GW in 2024. (...)
O opem okviru ove elektroenergetske preobrazbe, vidi lanak na blogu od 10. veljae o.g.:
"Nova elektroenergetika: od nanomree do supermree",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/nova-elektroenergetika-od-nanomrezedo-supermreze/ .
11. veljae 2015. (2015-02-29)
http://planetark.org/wen/72806
environment law

In China, a fight to save a forest tests toughened

Tuba protiv etvorice kineskih direktora rudarskih kompanija, optuenih za unitavanje uma,
bit e test kineskih pootrenih zakona o zatiti okolia, kao i sposobnosti zelenih grupa da
prisile kompanije na veu odgovornost.
Ekoloki aktivisti se nadaju da e ovaj sluaj potaknuti val pravnih akcija irom kine, u kojoj
raste neslaganje s ekonomskim modelom rasta po svaku cijenu, koji je ozbiljno oneistio
vode, zrak i tlo.
Kineska vlast zapoela je zaokret prema znatno veoj panji prema okoliu s 11.
petogodinjim planom, od sredine 2000-ih. vidi lanak na blogu: "Kina: svjetski lider u
ekonomiji - moda uskoro i u ekologiji?",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/13/kina-svjetski-lider-u-ekonomiji-mozdauskoro-i-u-ekologiji/

11. veljae 2015. (2015-02-28)


http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/india-unveilsdraft-wind-policy_31594.html India unveils draft wind policy
Jo jedna vijest iz Indije. Prethodna je bila o solarnoj, a ova o vjetru.
Indijsko Ministarstvo za novu i obnovljivu energiju (MNRE) objavilo je nacrt "vjetrene politike"
(wind policy). Postavili su cilj 60.000 MW instaliranih kapaciteta 2022. godine. Krajem 2014.
instalirano je 22.465 MW. Vlada e promovirati suradnju s privatnim sektorom kroz Nacionalni
institut za energiju vjetra (NIWE). Takoer e se razvijati tehnologije skladitenja energije i
hibridni solarno-vjetreni projekti.
11. veljae 2015. (2015-02-27)
http://eqmaglive.com/EQ-ARTICLE-31666-Adani--Government-of-Rajasthan-to-set-up-Indias-largest-solar-park-of-10-000-MW.html Adani, Government of Rajasthan to set up Indias
largest solar park of 10,000 MW
Kompanija Adani Enterprises Ltd (AEL) i vlada indijske drave Radastan potpisale su
Memoradnum o razumijevanju o gradnji solarnog parka od 10.000 MW.
Indija je prole godine postavila ambiciozni cilj da postane svjetski lider u proizvodnji
elektrine energije u solarnim elektranama. Planirano je sagraditi 100.000 MW solarnog
kapaciteta do 2022.. g. Planirano je graditi tipizirana velika postrojenja po 500 MW snage.
Takoer i veliki planovi gradnje novih vjetroelektrana.
Kompanija AEL surauje s amerikom kompanijom SunEdison u zajednikoj investiciji od 4
milijarde USD u tvornicu solarnih panela u Mundri, drava Gudarat.
[Indijski plan izaziva golemi interes kompanija irom svijeta. Velike poslove sklapaju ili se
nadaju sklopiti Kinezi, Amerikanci, Nijemci idr., snano je prisutna panjolska Gamesa u
gradnji vjetroelektrana idr..]
[Hrvatski itatelji trebaju imati u vidu nae uobiajeono upozorenje da ovakve vijesti nemaju
nikakve veze s nama. Kod nas se takve investicije ne isplate.]
10. veljae 2015. (2015-02-26)
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/nova-elektroenergetika-od-nanomrezedo-supermreze/ Nova elektroenergetika: od nanomree do supermree
Novi lanak na blogu.
Kune solarne elektrane postaju toliko jeftine, da je cijena proizvodnje jednog kilovatsata
(LCOE) u velikom dijelu svijeta ve sad manja nego ona koju potroa plaa lokalnoj
elektrodistribuciji. (...)
Da biste smanjili ukupne trokove i svoju ovisnose o Elektri, moete se dogovoriti sa
susjedom i isntalirati nekoliko metara ice tako da vaa domainstva postaju jedan potroa.
(...)
I tako moe nastati mala, lokalna mrea, koja umreava nekoliko stotina malih potroaa i
malih proizvoaa (...)
Takve lokalne mree se onda mogu meusobno povezivati i usklaivati, da bi se optimirala
proizvodnja i potronja, sigurnost i fleksibilnost (...)
Ne radi se (vie) o nekom "njuedovskom", holistikom, "alternativnom" zazivanju harmonije,
nasuprot kaosu trita, pragmatinosti drava i nemilosrdnosti konkurencije. Rije je o
kretanjima u srcu globaliziranog kapitalizma. (...)

Savjetnika tvrtka Navigant Research od oujka organizira globalnu diskusiju insidera o temi
"The Future of Small Scale Microgrids and Nanogrids" (...)
Zakljuuju da e oni koji se prilagode ovim ubrzano mijenjajuim trinim snagama
napredovati u novu eru malih, distribuiranih, samodovoljnih mrenih sustava. Oni koji ne
prihvate rizik ostat e otraga, vezani uz zastarjeli posnovni model i prevaziene tenologije.
[DISCLAIMER: Djeco, ne pokuavajte to kod svoje kue! Hrvatski itatelji moraju imati u vidu
da su ovo vijesti s jednog drugog planeta, zvanog Zemlja. Kod nas se to ne isplati i nikad se
nee isplatiti. Ako ne vjerujete, pitajte nau Vladu, nae najutjecajnije eksperte ili trenutnog
direktora HEP-a (pourite dok ga ne smjene - dodue, teko da e i slijedei biti drugaiji.)]
10. veljae 2015. (2015-02-25)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/02/150205083032.htm
will be the cheapest forms of energy in the future

Solar and wind power

U slijedeih deset godina, elektrina energija proizvedena iz sunca i vjetra bit e jeftinija od
svih drugih izvora u Kini i drugim zemljama sjevernoistone Azije. Energetski sustav zasnovan
iskljuivo na obnovljivima bit e ekonomski odriv. To je zakljuak nove studije, napravljene
na Lappeenranta University of Technology (LUT).
[DISCLAIMER: Djeco, ne pokuavajte to kod svoje kue! hrvatski itatelji moraju imati u vidu
da su ovo vijesti s jednog drugog planeta, zvanog Zemlja. Kod nas se to ne isplati i nikad se
nee isplatiti. Pitajte nau Vladu ako ne vjerujete!]
10. veljae 2015. (2015-02-24)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/wind-powergeneration-covered-39-danish-consumption-2014_31590.html Wind power generation
covered 39% of Danish consumption in 2014
Tijekom prole godine, vjetroelektrane su pokrile 39% potronje elektrine energije u Danskoj.
O dugoronoj strategiji, pogledajte lanak od 2. listopada 2012.: "Danska energetika:
revolucija na pola puta (1980.-2050.)",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/10/02/danska-elektroenergetika-od-nule-do40-obnovljivih-u-30-godina/
10. veljae 2015. (2015-02-23)
http://www.monitor.hr/clanci/zeleni-satorasi/162852/

Zeleni atorai

Sarkastian komentar R. dejanovia o tezi, koju je nedavno plasirao Veernji list na


naslovnici, kako su zeleni krivi za ekonomsku krizu.
Dva su vrlo bitna strateka elementa, kad govorimo o elektranama i enegetici uope, zato se
ide na intenzivni razvoj obnovljivih - emu je sa Energiewende lider Njemaka (a sad se tome
okrenula i Francuska, odbacujui nuklearke).
1. energetska nezavisnost,
2. razvoj novih tehnologija.
Vrlo je vana toka 2. U obnovljivima, i tednji energije, je ogroman broj patenata.
Od fundamentalnog je znaaja smanjivanje potronje energije (Njemaka i Francuska
planiraju smanjiti na polovicu ukupnu potronju energije do 2050.!!).
Nisu zeleni ptotiv tehnologije. Tono suprotno.

Jo jedna bitna stvar, o elektranama: Hrvatskoj nove velike elektrane zapravo uope ne
trebaju, jer ono to sad radi ili je u gradnji dovoljno je za pokrivanje sadanje potronje, a rast,
koji sigurno nee biti onako spektakularan kako se zamiljalo (da do 2020. u potronji po
stanovniku preteknemo Njemaku), moe se zadovoljiti vrlo skromnim projektima novih
obnovljivih (vrlo skromnim prema prosjeku EU) - hidroeelektrane, vjetroelektrane, solarne te
biomasa i bioplin.
9. veljae 2015. (2015-02-22)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/02/briefing-what-is-the-eus-energy-union/
What is the EU's energy union?

Briefing:

In April 2014, European Council president and former Polish prime minister Donald Tusk
launched the idea for an energy union in an article for the Financial Times, primarily as a
response to the Crimea crisis and Russian aggression over gas contracts.
Tusk's proposed energy union emphasised energy security above all. It called for region-wide
purchasing of gas, linking and strengthening the EU's electricity transmission systems, and
making "full use" of EU fossil fuel reserves including coal and shale gas.
Since then, the concept has evolved into a more holistic and rounded strategy, as set out by
the European Commission in a widely leaked draft paper (http://stollmeyer.eu/?p=96). A
separate paper, more closely aligned to Tusk's vision, is expected from Latvia, which holds
the EU's rotating six-month presidency and is hosting today's conference.
Until the commission publishes its energy union framework strategy
(http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-4103_en.htm) on 25 February, member states
and lobby groups will be battling to impose their preferred vision on the final outcome. (...)
Tusk's main reason for proposing the union is retained as one of the five dimensions - to
secure the region's energy supply. It's significantly broader than Tusk's vision, however,
drawing in renewables, energy efficiency and efforts to reduce oil dependence.
7. veljae 2015. (2015-02-21)
http://qz.com/340302/norway-is-the-first-country-in-the-world-to-divest-from-fossil-fuels/
Norways huge, influential oil fund is going on a divestment spreeof fossil fuel companies
Norveki gigantski dravni fond, u koji se slijevaju prihodi od nafte i plina (vidi:
http://qz.com/252753/norways-gargantuan-sovereign-wealth-fund-by-the-numbers/ ), donio je
odluku o reduciranju ulaganja u fosilna goriva. Odluka je donesena suprotno preporuci
savjetnike grupe financijskih eksperata iz prosinca (vidi:
http://www.nytimes.com/2014/12/11/business/norways-pension-fund-is-advised-to-keep-fossilfuel-shares.html ).
Norways enormous sovereign fund has dumped dozens of fossil fuel investments. A number
of universities, cities, and religious institutions have joined the so-called divestment
movement, but the Norwegian fundan $850 billion behemothis a uniquely influential
investor in this regard. This week the fund published its first-ever report on responsible
investing (http://www.nbim.no/en/transparency/reports/2014/responsible-investment/ ),
detailing how it is adjusting its portfolio to combat climate-change risks.
It revealed that is has divested from 114 companies over the past three years, mainly coalmining groups, but also firms that deal with tar sands, cement, and palm oil. The fund cited
the outsized risks of high carbon emissions, deforestation, and poor water management as
larger than the rewards of continuing to hold these companies shares. Indeed, some critics
and researchers believe that investing in these companieslike the fossil fuels they
generatemay be unsustainable (paywall).
(Vidi tekst prekjuer: "A third industrial revolution for Norway".)

7. veljae 2015. (2015-02-20)


http://www.sciencedaily.com/releases/2015/02/150205122737.htm
studies behind policies used to promote 'low-carbon' biofuels

Closer look at flawed

Skoro sve studije koje su kortene za promociju biogoriva kao za klimu prijateljske alternative
naftnim gorivima sadre metodoloke pogreke i trebaju biti ponovljene! To je zakljuak
analize vie od stotinu radova, objavljenih tijekom vie od 20 godina, koju je proveo John M.
DeCicco sa University of Michigan Energy Institute. (Puni tekst rada:
http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wene.133/full )
Glavni problem je to proputaju korektno uraunati koliinu ugljinog dioksida apsorbiranoh
iz atmosfere kad se kukuruz, soja ili eerna trka uzgajaju za proizvodnju biogoriva.
Istraivanja "karbonskog otiska" (carbon footprint) ne izraavaju ispravno dinamiku ugljinog
ciklusa na Zemlji.
7. veljae 2015. (2015-02-19)
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/24/generalni-sekretar-nato-a-zeleneplacaju-rusi/ Generalni sekretar NATO-a: zelene plaaju Rusi!
Dananji Veernji list posvetio je naslovnicu i drugu i treu stranicu tome, da naradu objasni
tko je kriv to Hrvatska ekonomski ne napreduje.
http://www.vecernji.hr/hrvatska/zbog-borova-ne-gradi-se-hotel-zbog-sismisa-hidroelektrana988242
Nita novo. Tadanji ef Kolinde Grabar Kitarovi je sve to lijepo objasnio nedavno: Zelene
plaaju Rusi!
6. veljae 2015. (2015-02-18)
http://www.banka.hr/hrvatska/te-sisak-krajem-godine-u-pogon-stavlja-novi-blok?
utm_source=nldnevni&utm_medium=email&utm_campaign=newsletter TE Sisak krajem
godine u pogon stavlja novi blok
Nedavno smo spomenuli, kako se gomila drutvene energije troi oko tek planirane TE
Plomin C, a gotovo nitko ne spominje TE Sisak C (230 MW snage), koja je u gradnji i
zavretak jako kasni.
Posljednja je vijest da se zavretak gradnje oekuje krajem ove godine. Na mrenom jseditu
HEP-a meutim jo uvijek stoji da se zavretak oekuje poetkom 2013.
(http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/termoelektrane/sisak.aspx). Poetkom prole godine
zavretak je bio najavljivan u lipnju.
Kao energent e se sada koristiti iskljuivo plin, a ne kombinacija plina i mazuta koji se
dopremao cjevovodima iz Rafinerije. To e smanjiti zagaivanje zraka. Oekuje se da e novi
blok raditi do 7.000 sati godinje. [Sadanja dva bloka, snage po 210 MW, gotovo uope ne
rade od 2009., jer je jerfinije uvoziti struju.] Blok B e se koristiti u sluaju potreba, a najstariji
blok A e se ugasiti.
6. veljae 2015. (2015-02-17)
http://www.theguardian.com/us-news/2015/feb/05/measles-vaccines-climate-godconservatives-anti-science 'It's never the science itself': why the right questions climate and
vaccines
Ponova pojava ospica u SAD, zbog odbijanja cjepljenja djece, pokazuju duboko nepovjerenje

u znanost. Kod mnogih konzervativaca, povezani su kreacionizam, poricanje klimatskih


promjena, otpor istraivanjima na matinim stanicama i anti-vakcinacijska histerija.
Nepovjerenje prema vladi i prema znanosti povezani su.
Duboka odbojnost prema vladi povezana je sa libertarijanskom koncepcijom u ekonomiji (zato
se odbijaju klimatske promjene, koje ine nunim upletanje vlade u ekonomiju) i religioznom
koncepcijom o obitelji (odbijanje cjepljenja djece i spolnog odgoja, kao i zahtjev da se djeca
koluju kod kue da u kontaktu s vrnjacima ne bi bila podlona loim utjecajima).
Odbijanje bioloke evolucije povezano je sa kulturalnim strahom da negiranje boanskog
stvaranja potkopava osnove morala.
Razna poricanja znanosti ea su kod republikanskih glasaa, ali nerijetka i kod demokrata.
Neki republikanski potencijalni kandidati za predsjednika SAD izraavaju takva uvjerenja.
Odbijanje nije usmjereno na znanost u cjelini, nego samo onda kad se ljudi osjeaju ugroeni
u svojim dubljim kulturalnim uvjerenjima.
6. veljae 2015. (2015-02-16)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/taiwan-plansmothball-new-nuclear-power-plant-three-years_31566.html Taiwan plans to mothball new
nuclear power plant for three years
Tajladska vlada odluila je odgoditi za tri godine putanje u pogon gotovo zavrene nuklearne
elektrane Lungmen. U travnju prole godine masovne demonstracije prisilile su vladu na
preispitivanje pronuklearne politike.
6. veljae 2015. (2015-02-15)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/wales-unitedkingdom-votes-agains-shale-gas-fracking_31558.html Wales (United Kingdom) votes
agains shale gas fracking
Prije nekoliko dana Parlament UK odbio je moratorij na koritenje frackinga. Parlamenti
kotske i Velsa su meutim izglasali moratorij na svojem teritoriju.
5. veljae 2015. (2015-02-14)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/02/150203094151.htm
revolution for Norway

A third industrial

Trea industrijska revolucija donosi "internetizaciju stvari" i "drutvo nultih marginalnih


trokova", kae Jeremy Rifkin, futurolog i drutveni i ekonomski mislilac, savjetnik Europske
unije i njemake kancelarke.
To je rekao 3. veljae, kao glavni govornik na 6. konferenciji Lerchendal, koja okuplja vodee
norveke politiare i tvorce politika (policymakers) iz privrede, vlade, sindikata i znanosti.
Tema konferencije bila je "Change Agents for Green Growth."
Norveko bogatstvo i prosperitet u posljednjih etrdeset godina gradilo se na nafti. [Takoer i
prirodnome plinu i hidroenergiji.] Ali sad je vrijeme za promjenu, kae Rifkin. Nailazi Trea
industrijska revolucija, te Norveka treba odbaciti fosilna goriva, ostaviti vei dio preostalih
rezervi nafte ispod zemlje, te krenuti prema zelenijoj budunosti koja se zasniva na obnovljivoj
energiji, zajednikom prijevozu i ultrauinkovitim kuama.
Ova nova revolucija, pokretana mogunostima Interneta u komunikaciju i nadzoru zbivanja,
dovesti e do onoga to on naziva "drutvo nultih marginalnih trokova" ("zero marginal cost
society"): trokovi za proizvodnju potrone robe kao to je energija i informacija bit e gotovo
nula, nakon inicijalne investicije u opremu kao to su raunala, pametni telefoni i solarne

elije.
Vaan dio te nadolazee revolucije naziva se "internetizacija stvari" ("the Internet of Things").
Osnova je prikljuivanje monitora i ureaja - u ovom trenutku oko 11 milijardi, uz oekivani
porast na 50 milijardi u slijedeih pet godina - koji alju informacije na Internet, omoguavajui
nam da nadgledamo sve od temperature naeg hladnjaka do proizvodnje solarnih panela na
naim domovima, te da njima upravljamo na optimalan nain.
Europski parlament prihvatio je Rifkinovu viziju nove ekonomije 2007. godine. Proteklih deset
godina radi kao savjetnik njemake kancelarke Angele Merkel i prati Energiewende.
5. veljae 2015. (2015-02-13)
http://about.bnef.com/bnef-news/keystone-foes-say-u-s-epa-comment-on-oil-prices-allobama-needs/ Keystone Foes Say U.S. EPA Comment on Oil Prices All Obama Needs
U dugooekivanom izvjetaju o utjecaju na okoli naftovoda Keystone XL, amerika Agencija
za zatitu okolia (EPA) daje "municiju" najavljenom vetu Bijele kue na odluku, koji je prije
nekoliko dana donio Kongres (uz glasove veinskih republikanaca, ali i nekih demokrata),
kojim se projekt odobrava. Projekt bi doveo do znatnog poveanja emisija staklenikih
plinova.
5. veljae 2015. (2015-02-12)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/germany-added189-gw-solar-pv-capacity-2014-reaching-379-gw_31512.html Germany added 1.89 GW of
solar PV capacity in 2014 reaching 37.9 GW
Tijekom 2014., Njemaka je izgradila 1.890 MW novih fotonaponskih elektrana. [To znai da
su svakog tjedna izgradili neto vie, nego to Hrvatska danas ukupno ima]. to je znatno
manje nego 2012. (vie od 7 GW) i 2013. (vie od 3 GW), te neto manje od predvienih 2
GW. Ove godine oekuje se instalacija oko 2,5 GW. (Plan za 2020. je 52 GW.)
5. veljae 2015. (2015-02-11)
http://www.theguardian.com/environment/2015/feb/05/richard-branson-net-zero-emissionstarget-businesses Richard Branson leads call to free global economy from carbon
emissions
Vodei svjetski poslovnjaci pozivaju vlade da postave cilj da svjetska ekonomija postane
neutralna u odnosu na emisije staklenikih plinova do 2050. godine. Hrabra akcija ima duboki
poslovni smisao: poticanje inovacija, novi poslovi, nova radna mjesta, kae Sir Richard
Branson.
Governments should set a clear target of making the worlds economy free from carbon
emissions by mid-century, Sir Richard Branson and a group of other prominent
businesspeople have urged.
The goal of eliminating the net impact of greenhouse gases, by replacing fossil fuels and
ensuring that any remaining emissions are balanced out by carbon-saving projects such as
tree-planting and carbon capture and storage is more stretching than any yet agreed by
world governments. The G8 group of rich nations has pledged to cut emissions by 80% by
2050, and some developing countries to halving emissions by then.
Branson, long a vocal advocate of action on climate change, said that setting such a goal
would galvanise businesses into reducing their reliance on fossil fuels and cutting carbon
dioxide. Taking bold action on climate change simply makes good business sense, he said.
Its also the right thing to do for people and the planet. Setting a net-zero GHG emissions
target by 2050 will drive innovation, grow jobs, build prosperity and secure a better world for
what will soon be 9 billion people. Why would we wait any longer to do that?

Governments will meet in Geneva next week under the auspices of the United Nations to
hammer out the draft of a text that could form the basis of a new global agreement on climate
change, scheduled to be signed at a crunch conference in Paris in December.
he US, China and the EU have already set out their targets on emissions beyond 2020, when
current commitments made at the climate summit in Copenhagen in 2009 run out. Other
nations are expected to follow suit by submitting their post-2020 national emissions targets to
the UN from now to April, after which they will be evaluated to check that they are fair and add
up to a global cut in emissions that will put the world on a path to avoiding the worst effects of
climate change.
The call to governments to pledge a zero-net-emissions target for 2050 was made by the B
Team group of international business leaders. It includes Ratan Tata, chairman of the Tata
Group manufacturing conglomerate; Paul Polman, chief executive of Unilever; Mo Ibrahim,
the telecommunications billionaire; Guilherme Leal, the Brazilian billionaire; Francois-Henri
Pinault, chairman of the luxury goods group Kering; Arianna Huffington, the media
entrepreneur; and a handful of others.
Paul Polman called on other business leaders to join in: A target of net-zero emissions by
2050 is not only desirable but necessary. This is the time to redouble our efforts and further
accelerate progress to decarbonise our economy. This is not going to be easy, but the earlier
we act, the greater the economic opportunities will be.
The group said the transition to a net-zero emissions economy could, if managed correctly,
bring economic benefits to all countries, rich and poor, as well as cleaner air and a healthier
environment.
Mary Robinson, the UNs special envoy on climate change, said: A transition to net-zero
[emissions] will succeed only if it is done fairly. The necessary technology for sustainable
development must be an available and affordable option for all countries. Without this,
developing countries will have no alternative to dirty energy for their development, locking
themselves into fossil fuel infrastructure for the long term, and we will fail to secure a safe
climate future.
5. veljae 2015. (2015-02-10)
https://www.navigantresearch.com/research/chp-for-commercial-buildings
Commercial Buildings

CHP for

Klasina elektroprivreda je zbog ekonomije obima teila gradnji velikih elektrana. Elektrane
snage nekoliko stotina megavata ine osnovu sustava. Proizvodnja je centralizirana, a mree
prijenosa i distribucije prenose proizvedenu elektrinu energiju do velikog broja potroaa.
Tako npr. Hrvatski sustav poiva na 27 elektrana (ne raunajui hidroelektrane manje od 10
MW), a potroaa ima preko dva milijuna.
Osim znatnog poveanja udjela obnovljivih izvora (s vizijom 100%), dananja transformacija
sustava zasniva se i na mnogo veoj ulozi distribuirane proizvodnje. Jedinice od nekoliko
megavata ili stotina kilovata ine lakim kogeneraciju (CHP, koritenje toplote kao i struje koja
se proizvode, ime se znatno poveava ukupna korisna iskoritenost goriva).
Novi izvjetaj savjetnike tvrtke Navigant Research "Fuel Cell, Engine, and Turbine
Technologies for Cogeneration in Commercial, Institutional, and Municipal Buildings: Global
Market Analysis and Forecasts" (za itanje, treba platiti 4.600 USD) analizira situaciju i
poslovne izglede do 2024. na globalnom tritu za CHP sustave za poslovne zgrade
(ComCHP).
Znaajni tehnoloki napredak postignut je u prethodnih desetak godina. Mnoge vlade
podupiru takve sustave zbog smanjivanja emisija staklenikih plinova, vee pouzdanosti
mree i vee uinkovitost.
Predviaju da e instalirana snaga takvih termoelektrana narasti sa sadanjih 32,7 GW na

74,4 GW godine 2024..


Distributed generation installations have the advantages of going online more quickly than
traditional large centralized power stations, reducing demand pressure on the electrical grid,
and reducing inefficiencies that are common in centralized power generation, transmission,
and distribution. Installations that use CHP technologies have the additional benefit of
producing thermal energy that can be used as heat, converted to electricity, or converted to
cooling when coupled with an adsorption chiller.
The technologies behind many comCHP products have been under development for more
than a decade. Today, the market is beginning to gain momentum, and an increasing number
of companies are introducing increasingly standardized commercial products.
Driven by concerns about grid reliability, meeting growing demand for electricity, increasing
grid efficiency, and reducing greenhouse gas emissions, governments around the world are
focused on increasing subsidies and other incentives for the adoption of comCHP systems
and related building efficiency technologies.
According to Navigant Research, global comCHP installed capacity is expected to grow from
32.7 GW in 2015 to 74.4 GW by 2024.
5. veljae 2015. (2015-02-9)
https://www.wmo.int/youth/sites/default/files/field/media/library/full_ipcc_haiku_slides_opt.pdf
Gregory C. Johnson: Clamate Change Science 2013.: Haiku
Kolekcija mikro-pjesmica u stilu haikua na temu klimatskih promjena, ilustriranih kako je to u
Japanu s haikuima obiaj. Poveznicu poslao: Dinko Odak.
4. veljae 2015. (2015-02-8)
http://www.croenergo.eu/U-Hrvatskoj-je-u-pogonu-1070-elektrana-na-OIE-25209.aspx
Hrvatskoj je u pogonu 1.070 elektrana na OIE

Na dan 30. sijenja 2015. u Hrvatskoj je bilo instalirano 1.070 elektrana koje su u sustavu
poticaja, ukupne instalirane snage 412,6 MW. esto se kae (i u ovom izvjetaju) da su sve to
"elektrane na obnovljive izvore energije", to nije sasvim tono, jer su u sustavu poticaja i
male kogeneracije koje koriste prirodni plin (ima ih pet, ukupne snage 13,3 MW).
U razdoblju od 30. rujna, instalirano je 65 elektrana ukupne snage 47 MW: jedna
vjetroelektrana, 62 solarne, jedna mala hidroelektrana i jedna TE na bioplin.
Ukupno je sad instalirano
16 VE, snage 339 MW;
1.025 solarnih, 34,2 MW;
5 kogeneracija, 13,3 MW;
12 bioplinskih, 12,1 MW;
4 na biomasu, 7,7 MW;
2 na deponijski plin, 4,5 MW;
6 malih hidroelektrana, 1,5 MW.
U narednom periodu predvia se putanje u pogon 280 postrojenja ukupne planirane snage
494,237 MW, a podatak proizlazi iz analize sklopljenih ugovora o otkupu elektrine energije iz
postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a koja jo uvijek nisu putena u pogon.
Po planiranoj snazi, na prvom je mjestu 12 vjetroenergetskih postrojenja s ukupno 395,700
MW, na drugom mjestu je 23 postrojenja na biomasu s ukupno 55,550 MW, dok tree mjesto
zauzima 223 projekta sunanih elektrana s ukupno 21,478 MW.

3. veljae 2015. (2015-02-7)


http://croatia.panda.org/?237971/WWF-Vlana-stanita-tite-nas-od-razornih-poplava
Vlana stanita tite nas od razornih poplava

WWF:

Juer (2. veljae) bio je meunarodni dan vlanih stanita. Tim povodom oglasila se svjetska
organizacija za zatitu prirode WWF.
(O zatiti od poplava ouvanjem i obnovom prirodnoga toka rijeka, umjesto kanaliziranja, vidi
lanak na blogu "Poplave: dugoroni problem sustava", 20. svibnja 2014.:
http://zoranostric.blog.hr/2014/05/1631767643/poplave-dugorocni-problem-sustava.html )
Tijekom posljednjih stoljea isueno je i izgubljeno vie od 90 % vlanih stanita Europe.
WWF ulae velike napore za njihovo ouvanje (...)
WWF u suradnji s drugim nevladinim organizacijama vodi inicijativu ouvanja Europske
Amazone, tj. budueg pentalateralnog UNESCO-vog Prekograninog rezervata biosfere koji
obiluje upravo takvim stanitima.
Europska Amazona prekriva podruje Mure, Drave i Dunava na granici izmeu Hrvatske,
Austrije, Maarske, Slovenije i Srbije. (...)
Ouvanje vlanih stanita nije neophodno samo za biljne i ivotinjske vrste, ve i za ovjeka,
istie Ivana Korn Varga iz WWF Adria. Vlana stanita pruaju nam i atraktivan prostor za
rekreaciju, kao i bolju kakvou vode koju pijemo a neposredno utjeu i na ublaavanje
klimatskih promjena. uvajmo naa vlana stanita kako bi na kraju ouvali sami sebe!
3. veljae 2015. (2015-02-6)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/02/how-the-deep-oceans-have-continued-to-warm-overthe-past-decade/ Beneath the waves: How the deep oceans have continued to warm over
the past decade
Mnogi mediji prenose da je 2014. bila najtoplija godina otkad postoji evidencija, iako
minimalno (u granicama greke mjerenja) u odnosu na 2005. i 2010.. (vidi:
http://www.wmo.int/media/?q=content/warming-trend-continues-2014 ). Svjetska
meteoroloka organizacija (WMO) objavit e detaljni izvjetaj u oujku. Vaniji od situacije u
jednoj godini je dugoroni trend.
Prosjena temperatura zraka iznad kopna i mora tijekom 2014. bila je 14,57C, dok je prosjek
u godinama 1961.-1990. bio 14,00C. Granica greke je 0,10C. Godine 2010. bila je 14,55C
a 2005. 14,54C.
Svih 14 godina ovoga stoljea spada meu 15 najtoplijih u povijesti. Uz njih jo 1998., kad se
pojavio rekordno snaan uinak El Ninho u istonom tropskom dijelu Tihog oceana; tog
uinka ove godine uope nije bilo.
Poveanje temperature praeno je izuzetno jakim oborinama u nekim podrujima i suama u
drugim, to je oekivana posljedica globalnog zagrijavanja.
To se odnosi na temperaturu zraka. lanak na ovoj poveznici detaljnije govori o poveanju
temperature dubina oceana, koje su se u razdoblju 2006.-2013. zagrijavale vie nego
atmosfera.
Od dodatne energije, zarobljene u atmosferi zbog rasta koncentracije staklenikih plinova,
93% zavrava u moru. Meutim, temperatura povrinskih voda porasla je samo za 0,1C od
1951, a nikakvog opaljivog trenda nije bilo u razdoblju 1998.-2013.. Studija, objavljena ovih
dana, analizira dinamiku oceanskih strujanja, zbog kojih je vei dio toplote otiao u dubine.
3. veljae 2015. (2015-02-5)

http://cleantechnica.com/2015/02/02/power-vs-energy-explanation/
Energy Confusion

The Great Power vs.

Mnogi ljudi, a esto i mediji, brkaju snagu i energiju. Ovaj lanak to objanjava za laike.
[Moglo se jo dodati objanjenje pojmova "instalirana snaga" (koji se koristi za elektrane) i
"vrna snaga" (koji se obino koristi za fotonaponske sustave, umjdsto "instalirana").]
[Energija, koju oekujemo da e dati solarna ili vjetrena elektrana tijekom godine, ovisi o
instaliranoj snazi i meteorolokim uvjetima na lokaciji. Elektrana e neko vrijeme tijekom
godine raditi punom snagom, a neko vrijeme smanjenom snagom. Kad to sumiramo,
dobijemo oekivanu ili stvarno ostvarenu proizvodnju tijekom godine.
Fotonaponski sustav na sjeveru Europe proizvest e, po svakom instaliranom kilovatu snage,
oko 900 kilovatsati energije tijekom godine. U Hrvatskoj, u unutranjosti oko 1.000 do 1.100
kWh, a u obalnom podruju oko 1.300. Na ekvatoru, do 2.000.
Vjetroagregati na kopnu grade se na mjestima gdje se oekuje da e dati najmanje 1.800
kWh po instaliranom kW godinje. Uobiajeno je oekivana proizvodnja izme 2.000 i 2.500,
na nekim izuzetno povoljnim pozicijama moe biti preko 3.000. Od puinskih VE se oekuje
oko 4.000 kWh/kW godinje.]
[za klasine hidroelektrane naravno ovisi o hidrolokim karakteristikama, a obino je to oko
3.000-4.000 kWh/kW. Za termoelektrane je prvo bitna konstrukcija - jesu li predviene da
rade kao temeljne elektrene, dakle maksimalno mogue vrijeme, ili kao vrne. Kod nuklearnih
elektrana, koje se vrlo teko pale i gase, proizvodnja moe biti blizu 100% u tijeku 12 mjeseci
- naravno ne uvijek zbog zamjene goriva i remeonta. Za NE prosjena proizvodnja moe biti
preko 8.000 kWh/kW godinje, a za temeljne termoelektrane 6 do 7.000.]
3. veljae 2015. (2015-02-4)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/china-targets-15gw-new-solar-capacity-2015_31449.html China targets 15 GW of new solar capacity in
2015
Tijekom prole godine, Kina je instalirala neto vie od 10 GW novih solarnih elektrana, to je
manje od planiranih 14 GW. Ukupno je sada instalirano 26 GW. Za ovu godinu planirano je 15
GW, od toga 8 GW u veim elektranama i 7 GW u malim (distribuiranim), od ega najmanje
3,15 GW krovnih. Plan je podjeljen po provincijama. Najvei potencijal ima Tibet.
2. veljae 2015. (2015-02-3)
http://reneweconomy.com.au/2015/china-installed-23-3gw-new-wind-in-2014-nearly-double2013-total-34175 China installed 23.3GW new wind in 2014, nearly double 2013 total
Tijekom 2014. Kina je instalirana 23,3 GW novih vjetroelektrana. [Pet puta vie od SAD ili
Njemake, o kojima smo prenijeli podatke ovih dana.] Ukupni instaliranih kapacitet
vjetroelektrana krajem 2014. dosegao je 114,76 GW. To je esta godina zaredom, da je Kina
najvee svjetsko trite za energiju vjetra.
2. veljae 2015. (2015-02-2)
http://cleantechnica.com/2015/01/29/keystone-xl-bill-passes-senate/
Passes Senate

Keystone XL Bill

Senat SAD izglasao je u etvrtak 29. sijenja odluku o dozvoli gradnje kontroverznog
naftovoda Keystone XL, uz potporu od osam milijardi dolara. Naftovod je predvien za
transport 800.000 barela dnevno teke nafte, proizvedene iz bitumenoznih pjesaka u Kanadi,
do Nebraske, te dalje postojeim naftovodom do rafinerija u Meksikom zaljavu.

Taj plan ve godinama izaziva estoke prosvjede ekologista. Vidi o tome lanak na naem
blogu od 11. kolovoza 2013. "Nestandardna nafta: energetske nade i ekoloke brige",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/11/nestandardna-nafta-energetske-nade-iekoloske-brige/ , te od 3. oujka 2014, "250 uhienih pred Bijelom kuom u prosvjedu protiv
naftovoda", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/03/250-uhicenih-pred-bijelomkucom-u-prosvjedu-protiv-naftovoda/ .
Za odluku je glasalo 62 senatora, a 36 protiv. Devet demokratskih senatora pridruilo se
republikanskoj veini glasajui "za".
Oba doma Kongresa poslat e sada dokument na odobrenje Predsjedniku. Za nekoliko
tjedana State Department bi trebao dovriti pregled projekta i dati svoju preporuku.
Iz Bijele kue su potvrdili da e Obama iskoristiti svoje pravo veta da da stopira tu odluku.
2. veljae 2015. (2015-02-1)
http://reneweconomy.com.au/2015/solar-and-utility-scale-renewables-big-winners-from-qldelection-68281 Solar and utility-scale renewables big winners from Qld election
Australijska federalna vlada desnoga centra (na vlasti od 2013.) najzagrieniji je protivnik
mjera protiv klimatskim promjena i mjera podrke obnovljivima meu razvijenim zemljama
svijeta. Zastupa interes snane industrije ugljena.
S druge strane, postoji snaan drutveni pokret za obnovljive izvore, pa je instalirano vie od
milijun krovnih solarnih sustava, usprkos mjerama federacije i pojedinih drava koje ne samo
da nisu poticajne, nego idu direktno protiv takvih projekata (esto se uope ne isplauje
naknada za energiju predanu mrei ili je otkupna cijena bitno nia od one koju plaaju
potroai).
Na izborima u u dravi Queensland neoekivano su pobijedili laburisti. Oni najavljaju
stopiranje projekta poveanja iskopa ugljena, te ciljeve "milijun solarnih krovova" (danas ih
ima 400.000, snage 1,2 GW), gradnju solarnih tornjeva (solarnih termoelektrana,
koncentracijskih solarnih sustava) kao temeljne snage, poticanje decentralizirane komunalne
elektroenergetike i sustava skladitenja energije, te druge mjere poticanja obnovljivih.
Predstavnik pobjednike stranke spomenuo je znaajni pad cijena o kojem smo nedavno
pisali, vidi lanak na blogu "Elektrina energija iz solarne elektrane za 39 lipa kilovatsat!",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/01/23/elektricna-energija-iz-solarneelektrane-za-39-lipa-kilovatsat/
We understand that technological advances for solar-generated power storage have changed
the game, Palaszczuk said, suggesting the party is looking at a solar tower plus storage
combination, or maybe just PV and storage. As a result, policies to promote renewable power
are not just kinder for the environment, they make sound economic sense and will generate
jobs.
[Hrvatski itatelj treba imati na pameti da se ovo na nas ne odnosi. Kod nas se solarne
elektrane i sustavi pohrane energije ne isplate i nikad se jelte nee isplatiti. Naim dinim
vladama, sadanjoj i buduoj, na sreu je jasno, da je jedino isplativo graditi elektrane na
ugljen i uvoziti ugljen iz Australije.]
31. sijenja 2015. (2015-01-49)
http://ww2.frost.com/news/press-releases/photovoltaic-wind-and-hydro-star-top-renewablesfinds-frost-sullivan/ Photovoltaic, Wind and Hydro Star as Top Renewables, Finds Frost &
Sullivan
Savjetnika tvrtka Frost & Sulivan objavila je "Annual Renewable Energy Outlook 2014".
Predviaju da e globalni instalirani kapaciteti obnovljive elektrine energije do 2025. godine
narasti na 3.203 GW, tj. vie nego dvostruko u odnosu na 1.566 GW godine 2012.. Oko
treinu novih kapaciteta init e fotonaponske elektrane, treinu vjetroelektrane, etvrtinu

hidroelektrane te 8,5% ostali.


Hidroelektrane e po njihovom predvianju porasti sa 1.085 GW na 1.498 GW. Glavni rast bit
e u Kini, turskoj, Brazilu, Vijetnamu, Indiji i Rusiji.
Ostali obnovljivi e porasti sa 481 GW na 1.705 GW.
Instalirani kapaciteti solarnih elektrana porasti e vie nego sedmerostruko: s 93,7 GW 2012.
na 668 GW 2025.. Vjetroelektrana s 279 GW na 814 GW. Koritenje energije valova i plime i
oseke pojavit e se na industrijskom nivou (zasad je na nivou demonstracijskih postrojenja).
Poetkom 2000-ih manje od 50 zemalja svijeta imalo je poticajne politike za obnovljivu
energiju, a danas je broj vie od 130. To je dovelo do dramatinoga rasta investicija,
tehnolokog napretka i pada cijena.
Nesigurnost donose ekonomske prilike, kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama u
razvoju. Dalji razvoj obnovljvih jako e zavisiti o zemljama u razvoju (Azija, Latinska Amerika,
Srednji Istok i Afrika), u emu su nune poticajne mjere, koje zbog ekonomskih kriza bivaju
ugroene.
[itatelji iz Hrvatske moraju imati na pameti da su ovo vijesti s druge planete, zvane Zemlja.
Kod nas se ulaganja u obnovljive ne isplate, bez obzira kakve su inae ekonomske prilike.]
31. sijenja 2015. (2015-01-48)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/01/coal-returns-as-most-used-fuel-for-electricitygeneration-new-government-statistics-show/ Coal returns as most-used fuel for electricity
generation, new government statistics show
U listopadu i prosincu 2014., ugljen je ponovo bio glavno gorivo za proizvodnju elektrine
energije u Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon to ga je tijekom ljeta s prvog mjesta bio potisnuo
prirodni plin. Razlog su tome brzi odgovori proizvoaa na kretanje cijena: cijene plina od
rujna su naglo porasle. [Postoji viak instaliranih kapaciteta u elektranama, pa proizvoai
relativno brzo iskljuuju jednu i ukljuuju drugu.]
Proizvodnja iz niskougljinih izvora je malo opala zbog neoekivanog iskljuena dva nuklearna
reaktora [vidi lanak na blogu, 3. rujna 2014.:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnojelektrani/ ] i slabije snage vjetra u studenome.
Ukupna potronja elektrine energije u studenome je bila 6% manja nego u studenome 2013.,
a 0,5% manja kad se odbije uinak viih temperatura (pa ostaje samo uinak poveane
uinkovitosti u potronji).
[Hrvatski itatelji trebaju imati na umu da UK spada u onu aicu nazadnih zemalja koje
smatraju da je dobro postii isti uinak uz manje potronje energije. Naa dobra vlada na
sreu zna da su to gluposti, pa uspjeno sabotira vlastite projekte tednje energije. Osim,
naravno, ako neki vaan kum od toga ima koristi.]
31. sijenja 2015. (2015-01-47)
http://cleantechnica.com/2015/01/29/american-wind-energy-rebounded-2014-awea/
American Wind Energy Rebounded In 2014: AWEA
U posljednjem kvartalu 2014. u SAD je instalirano 1.789 vjetroturbina snage 3.597 MW, triput
vie nego u prethodnih devet mjeseci. Tijekom 2014. instalirano je 4.850 MW. Ukupni
instalirani kapacitet sada je preko 65.000 MW. SAD navodno proizvode najvie elektrine
energije iz vjetra, iako Kina ima vie instaliranih kapaciteta.
To je znatno vie nego 2013., ali daleko od rekordne 2012. kad je bilo instalirano 13.000 MW.
Glavni razlog mnogi analitiari vide u nesigurnosti politika: federalne subvencije (Production

Tax Credit, PTC) bile su produljivane samo za godinu dana i ponovo su istekle krajem 2014..
Lobisti u Kongresu pokuavaju postii odluku o stabilnoj politici. Tom Kiernan, generalni
direktor American Wind Energy Association (AWEA), kae da je amerika politika u
posljednjih 100 godina bila poticanje proizvodnje energije poreznim olakicama. One i dalje
postoje za sve druge izvore elektrine energije.
AWEA navodi da je PTC dosad potakao privatne investicije od 125 milijardi dolara, stvaranje
500 tvornikih pogona, kao i tehnoloke inovacije koje su dovele do smanjenja trokova
energije vjetra za vie od 50% u posljednjih pet godina.
AWEA istie rastui trend meu amerikim kompanijama da kupuju elektrinu energiju
proizvedenu u vjetroelektranama (Power Purchase Agreements, PPA), ukljuujui Google,
Microsoft, Walmart, Yahoo! i Amazon.
[itatelji iz Hrvatske moraju imati na pameti da su ovo vijesti s jedne druge planete, zvane
Zemlja. Kod nas se ulaganja u obnovljive ne isplate, ega je naa dina vlada na sreu
svjesna pa je poduzela potrebne korake da te gluposti sprijei (osim ukoliko neki kumovi
imaju koristi od toga).]
30. sijenja 2015. (2015-01-46)
http://planetark.org/wen/72765
2014

Germany boosts onshore wind capacity by record amount in

Njemaka je prole godine instalirala rekordnih 4.750 megavata novih kopnenih


vjetroeletrana. [To je oko 15 puta vie nego to Hrvatska danas ima ukupno, te etiri puta vie
od cilja za 2020. u Strategiji energetskog razvoja iz 2009.; taj cilj je aktualna vlada 2013.
odbacila kao preambiciozan.] Demontirano je 364 MW starih vjetroagregata. Ukupni instalirani
kapacitet sada je 38.116 MW [oko 120 puta vie nego u Hrvatskoj i 32 puta od odbaenog
cilja za 2020.g]. Za ovu godinu oekuju se neto manje brojke rasta.
Instalirani kapacitet puinskih vjetroelektrana je prole godine vie nego udvostruen i iznosi
2.350 MW. Oekuje se dalji znaajni rast ove i slijedeih godina.
27. sijenja 2015. (2015-01-45)
http://www.theguardian.com/environment/2015/jan/26/greece-syriza-juggles-coal-pipelinesand-climate-ambitions Greece: Syriza juggles coal, pipelines and climate ambitions
Syriza je iroka koalicija, u kojoj su i zeleni. Zagovara obnovljive izvore energije i druge mjere
protiv klimatskih promjena. Promovirat e male, diverzificirane obnovljive izvore, u koordinaciji
s lakalnim stanovnitvom [kao u Njemakoj, Danskoj idr.].
Takoer planira veliku panju za energetsku obnovu zgrada, to je cjenovno najefikasniji
nain da se smanje kako emisije staklenikih plinova, tako i zavisnost od uvoza goriva [emu
se takoer pridaje golema panja u Njemakoj, Francuskoj i drugim vodeim dravama].
Europska zelena stranka i grupa zelenih i regionalnih stranaka u Europskom parlamentu
(Green/EFA) obeali su punu podrku novoj grkoj vladi.
Dio koalicije, meutim, tei ekonomsko rastu po svaku cijenu. U planovima Syrize je takoer
gradnja novih termoelektrana na lignit, dodue kao zamjena za starije, uz poboljanu
tehnologiju. Rast potronje domaeg lignita je logina opcija kad nedostaju sredstva za uvoz.
Mnogi ljudi griju se na drva, jeftinija od mazuta ili elektrine energije, to je prole zime
uzrokovalo veliki smog u Ateni, Solunu i drugim gradovima.
Nejasno je kakav e biti stav nove vlade prema gradnji istono-mediteranskog plinovoda,
potencijalno najveeg kapaciteta na svijetu, koji je vaan za snabdjevanje Europe, nakon
blokiranja plinovoda "Juni tok".

Syriza planira odustajanje od planiranog rudnika zlata na Halkidiki, zbog razornog uinka na
lokalni okoli.
[Hrvatski itatelji trebaju imati na umu da je Grka jedna od onih udnih zemalja, u kojima
ljudi, pa ak i politiari, misle da programi stranaka i vlada zaista neto znae. Takoer, treba
imati na umu da se kod nas ulaganje u obnovljive izvore, tednju energije i dr. ne isplati;
dodue, kod nas se nita ne isplati.]
27. sijenja 2015. (2015-01-44)
http://www.bbc.com/news/uk-politics-30993915

Fracking moratorium rejected by MPs

Parlament UK odbio je prijedlog Odbora za okoli, o kojem smo pisali juer, o proglaenju
moratorija na projekte frackinga na rok od 30 mjeseci. Vlada se meutim sloila s prijedlogom
oporbenih laburista o 13 mjera koje trebaju zadovoljiti projekti crpljenja da bi dobili odobrenje,
kao i sa zabranom crpljenja na podruju nacionalnih parkova.
27. sijenja 2015. (2015-01-43)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/01/briefing-india-energy-and-climate-change-challenge/
Briefing: Indias energy and climate change challenge
Predsjednik SAD Barack Obama i predsjednik Vlade Indije Narendra Modi potpisali su
sporazum o "jaoj suradnji" na smanjivanju emisija staklenikih plinova i investicijama u
niskougljine izvore energije.
Najavili su suradnju na postizanju uspjenog ishoda klimatskih pregovora u Parizu (UNFCCC
COP-21) krajem ove godine.
Takoer je potpisan dogovor o suradnji u razvoju nuklearne energije. To bi trebalo pomoi
Indiji da privue investitore.
Prije dva mjeseca Obama je posjetio Indiju i potpisao povijesni sporazum o klimatskim
promjenama. Kao trei svjetski emiter staklenikih plinova, Indija je dola pod pritisak da
slijedi taj primjer.
Ovaj ugovor je slabiji nego onaj s Kinom; od Indije nije moglo vie oekivati, s obzirom na
njeno znatno zaostajanje za Kinom u ekonomskom razvoju i potronji energije. lanak na
poveznici daje koncizan uvid u neke kljune aspekte indijske situacije i perspektive.
Modijeva vlada intenzivno promovira obnovljive, ali gradit e se i dalje termoelektrane na
ugljen i nuklearne. Vlada planira udvostruiti proizvodnju ugljena.
26. sijenja 2015. (2015-01-42)
http://cleantechnica.com/2015/01/25/germany-offers-saudi-investors-15-return-solar-powerinvestments/ Germany Offers Saudi Investors 15% Return On Solar Power Investments
Prije nekoliko dana objavili smo na blogu lanak o uspjesima i planovima Saudijske Arabije u
koritenju solarne energije. Njemaka sad vabi arapske zemlje da ulau u dalji razvoj solarne
energije, sustave pohrane energije i promjenu elektrine mree u Njemakoj. Postoji i
znaajna suradnja na razvoju tehnologija.
(Disclaimer: djeco, ne pokuavajte ovo kod svoje kue! itatelj iz Hrvatske mora imati na umu
da su ovo vijesti s jednog drugog planeta, zvanog Zemlja. Kod nas se naravno to ne isplati.)
26. sijenja 2015. (2015-01-41)

http://www.bbc.com/news/science-environment-30955291?
carbon targets

MPs: Ban fracking to meet

Crpljenje prirodnoga plina iz glinenih kriljevaca (ejla) metodom hidraulikog loma (fracking)
predmet je estokih diskusija u Velikoj Britaniji.
Odbor za okoli Parlamenta UK pozvao je juer na moratorijum za koritenje frackinga. Odbor
smatra da bi se takvim pridobivanjem plina samo poveala zavisnost od fosilnih goriva,
poveale emisije staklenikih plinova i potkopali napori u borbi protiv klimatskih promjena.
Takoer smatraju da postoje velike nesigurnosti oko utjecaja na okoli.
25. sijenja 2015. (2015-01-40)
http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2015/01/flow-batteries-installed-atslovenian-alps-restaurant-renowned-for-its-donuts Flow Batteries Installed at Slovenian
Alps Restaurant Renowned for Its Donuts and Renewable Energy
U posljednje dvije godine, esto smo ovdje i na blogu pisali o temi razvoja sustava za pohranu
energije - industriji koja se upravo zahuktava na poetku razdoblja irenja (deployment). U
Hrvatskoj se o tome gotovo ne pie (pa ak i eksperti rutinski konstatiraju kako se elektrina
energija ne moe skladititi).
Jedan lanak na tu temu, autora iz SAD, o tome kako je tvrtka iz Kalifornije instalirala
vanadijsko-tekue baterije u jednom restoranu u Slovenskim Alpama. To je tehnologija u
razvoju, nasuprot danas dominantnim litij-ionskom baterijama; zato je ovo demonstracijsko
postrojenje. Instalirani su fotonaponski sustav od 49 kW, kogeneracijski sustav od 30 kW i
stanica za punjenje elektrinih vozila.
Takve baterije je tvrtka Imergy postavila u vie stotina sustava u zemljama u razvoju, u
podrujima koja nisu prikljuena na elektrinu mreu, te nekoliko za vojsku SAD u Kaliforniji,
te za jedno sveuilite na Havajima.
Kau da njihove baterije imaju vrlo kratko vrijeme odziva te se mogu neogranieno puniti i
prazniti uz vrlo mali gubitak performansa. Nadaju se, da e ubudue biti masovno postavljane
i unutar elektrine mree za pokrivanje vrnih optereenja.
23. sijenja 2015. (2015-01-39)
http://reneweconomy.com.au/2015/saudi-power-giant-sees-solar-taking-on-base-load-fossilfuels-57218 Saudi power giant sees solar taking on base load fossil fuels
Prije par sati prenijeli smo vijest da je Saudijska Arabija odgodila predvieni rok gradnje 17
GW nuklearnih i 41 GW solarnih elektrana sa 2032. na 2040. godinu. Ali to ne znai da se od
solarnih odustaje. Upravo iz SA stiu zapanjujue vijesti, koje potresaju svjetsko trite.
Saudijska elektroenergetska kompanija ACWA Power [neto kao njihov HEP] prolog je
tjedna pobijedila na natjeaju za gradnju solarne farme od 200 MW u Dubaiu, uz zapanjujuu
cijenu od samo 5,84 centa (39 lipa) po kilovatsatu tijekom 25 godina. To je 2/3 cijene
proizvodnje u elektranama na plin u tom dijelu svijeta [I u Hrvatskoj otprilike toliko].
Tjedan prije toga, ACWA Power je dobila ugovor za gradnju solarne termoelektrane u Junoj
Africi, snage 100 MW (solarni toranj sa spremnikom energije s otopljenim solima). Ta je
tehnologija iskuana u elektrani, koja je izgraena u Nevadi [elektrana Crescent Dunes,
snage 110 MW, o ijem smo dovretku pisali 14. veljae 2014.]. Cijena e biti oko 15 c/kWh
tijekom 25 godina [malo vie od garantirane otkupne cijene za planiranu NE Hinkley Point C u
UK].
ACWA Power upravlja s 15.000 MW elektrana i vrijedi je 25 milijardi USD.
Pady Padmanathan, generalni direktor kompanije, kae da trokovi solarnih tehnologija
padaju tako brzo da e u slijedeih nekoliko godina kombinacija fotonaponskih elektrana i

solarnih tornjeva sa skladitenjem energije u otopljenim solima biti, kao temeljna elektrana,
konkurentna elektranama na fosilna goriva.
22. sijenja 2015. (2015-01-38)
http://www.theguardian.com/environment/2015/jan/22/uk-nuclear-ambitions-dealt-fatal-blowby-austrian-legal-challenge-say-greens UK nuclear ambitions dealt fatal blow by Austrian
legal challenge, say Greens
Kao to smo pisali, problemi koji su od kraja 1970-ih doveli do znatnog usporavanja nuklearne
energetike prvenstveno se odnose na ekonomiju, a tek zatim na nepopularnost u javnosti; ne
grade se bez obilnih dravnih potpora (vidi lanak na blogu: "Ekonomika nuklearne energije:
problemi su danas isti kao prije 40 godina",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/14/ekonomika-nuklearne-energijeproblemi-su-danas-isti-kao-prije-40-godina/ ).
Europska komisija je 8. listopada 2014. odobrila plan vlade UK o potporama u vrijednosti od
17,6 milijardi funti za gradnju NE Hinkley Point C. (O tome smo pisali 9. listopada.)
Vlada UK e izdati garancije za sve kredite za gradnju, te garantirati da e drava tijekom 35
godina otkupljivati svu proizvedenu elektrinu energiju, uz garantiranu cijenu veu, nego za
solarne elektrane, i dvaput veu nego za elektrane na kopnu (92,50 funti po megavatsatu = 89
lipa po kilovatsatu).
Europska komisija je, tijesnim glasanjem (16 od 28 povjerenika; Hrvaska je bila suzdrana)
odluila da plan nije u proturjeju s europskim propisima o trinom takmienju.
Austrija, koja je jo od od poetka 1980-ih izrazito antinuklearno raspoloena, odmah nakon
odluke EK najavila je pokretanje sudskog postupka pred Europskim sudom pravde. Guardian
je u srijedu objavio da e najava uskoro biti realizirana. To e dovesti do odgode konane
odluke o gradnji. Oekuje se da e sudski postupak trajati tri do etiri godine.
Dr Drte Fouquet iz odvjetnike tvrtke Becker Bttner, specijalizirane za energetiku i zakone o
trinom takmienju, kae da Austrija ima velike anse na uspjeh. Vlada UK naravno misli
drukije.
Euroskeptini UKIP izraava snanu potporu nuklearnoj energiji, a za velike trokove gradnje
optuuje nepotrebnu europsku regulativu.
22. sijenja 2015. (2015-01-37)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/01/150121084534.htm Decorative and flexible
solar panels become part of interior design and the appearance of objects
Nee ovo naravno rijeiti svjetske energetske probleme, ali je zgodno za vidjet to se sve
moe napravit. :-) Takve male primjene pripremaju tehnologije za znatnija unapreenja velikih
postrojenja u budunosti. Kao to su npr. unapreenja baterija za mobitele i laptope 1990-ih i
2000-ih dovela do znatnih inovacija u velikim baterijama za automobile, kuanstva,
mikromree pa i distributivne mree, pa je sad ta industrija na poetku velikog uspona.
Grupa istraivaa s finskog Tehnikog istraivakog centra (VTT) razvila je metodu masovne
proizvodnje dekorativnih, organskih solarnih (odnosno fotonaponskih) panela (OPV). Paneli
su tanki (0,2 mm) i fleksibilni. Povrina moe biti, za dekorativne primjene, tiskana raznolikim
uzorcima. Izrauju se u "listovima" povrine 144 kvadratnih centimetara. Mogu se postavljati
unutar kue, tako da prikupljaju energiju unutranjeg osvjetljenja ili sunca, koja se koristi za
razne male ureaje i senzore. Dvije stotine OPV listova ini jedan kvadratni metar aktivne
povrine panela, koja generira 3,2 ampera i 10,4 watta snage na mediteranskim irinama.
22. sijenja 2015. (2015-01-36)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/01/obama-strong-words-on-climate-change-in-sixth-

state-of-the-union-address/
Union address

Obamas strong words on climate change in sixth State of the

O prekjueranjem govoru predsjednika SAD o stanju Unije. Priloen je kratki video-isjeak o


tome to je rekao o klimatskim promjenama.
(...) Obama this year dedicated a large chunk of his speech to climate change. "No challenge
poses a greater threat to future generations than climate change", he said. (...)
"I've heard some folks try to dodge the evidence by saying they're not scientists; that we don't
have enough information to act.
"Well, I'm not a scientist, either. But you know what - I know a lot of really good scientists at
NASA, and NOAA, and at our major universities. The best scientists in the world are all telling
us that our activities are changing the climate, and if we do not act forcefully, we'll continue to
see rising oceans, longer, hotter heat waves, dangerous droughts and floods, and massive
disruptions that can trigger greater migration, conflict, and hunger around the globe." (...)
President Obama said the threat of climate change was the reason he's used his executive
authority to implement a number of clean energy policies and emissions regulations,
sidestepping an obstinate Congress. The president said he'd do all he could to protect these
policies, should the new Republican Congress try to overturn them:
"I will not let this Congress endanger the health of our children by turning back the clock on
our efforts." (...)
Finally, the president talked about the prospects of the world agreeing a new global climate
deal in Paris in 2015. (...)
Obama said his country would lead this effort, referencing last year's historic deal with China
to show the US was serious (....)
22. sijenja 2015. (2015-01-35)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/saudi-arabiadelays-solar-and-nuclear-power-plans-2040_31331.html Saudi Arabia delays solar and
nuclear power plans to 2040
Pisali smo o zanimljivoj situaciji u Saudijskoj Arabiji, koja planira razvoj nuklearnih, solarnih i
vjetroelektrana, da bi zadovoljivala brzo rastuu potronju elektrine energije, uz smanjenje
koritenja nafte za tu svrhu, jer ju se moe izvesti. Ova vijest je moda vezana uz aktualni pad
cijena nafte.
The government of Saudi Arabia has decided to delay the development of its CO2-free power
projects by eight years: in 2012, the kingdom had announced that it would install 17 GW of
nuclear power and 41 GW of solar projects by 2032. The projects are now expected in 2040.
Saudi Arabia is facing technical challenges, including a limited access to water to cool the
plants, and potential bureaucratic hurdles, despite significant financial resources to develop
the projects. The country is seeking to meet a rising power demand (+8%/year on average)
and to diversify its power mix, reducing its domestic oil consumption for power generation to
boost oil exports.
22. sijenja 2015. (2015-01-34)
https://attendee.gotowebinar.com/register/5063163448691261186 Keystone Showdown:
The Political, Economic, and Environmental Consequences of the Pipeline Fight
Ovo bi moglo neke zanimati. za druge, samo podsjeanje: sukob oko naftovoda Keystone XL,
traje ve godinama. Front je fiskiran, obje strane neumoljive. U pitanju su neke bitne strateke
odluke o budunosti. Republikanska veina u novom Senatu najavljuje odluke o gradnji, dok
predsjednik najavljuje veto.

Keystone Showdown: The Political, Economic, and Environmental Consequences of the


Pipeline Fight
A live, exclusive webinar from The Energy Collective
January 26th, 2015 12:00pm ET / 9:00am PT
The Obama Administration and the new Republican-controlled Congress are set for another
political showdown over the Keystone XL pipeline. Senator Mitch McConnell of Kentucky, the
new Senate majority leader, has promised to make approving the controversial pipeline the
first order of business for the new Congress. The Senate could vote on the project as early as
Friday, January 9th and the House is expected to take up the bill next week. Meanwhile, the
White House officially threatened a presidential veto should the bill be sent to his desk.
For almost four years the Keystone pipeline, which would transport oil from Canada's tar
sands to refineries in Texas and Louisiana, has been a symbolic flashpoint between
Democrats and Republicans. While many experts see the pipeline's potential impact on the
environment or U.S. energy prices as relatively small, the political stakes have become
enormous.
Join TheEnergyCollective.com and our panel of experts for this live webinar on the political,
economic, and environmental consequences of the latest Keystone showdown.
Panelists:
-Nick Juliano, Reporter at E&E Publishing
-Ryan Fitzpatrick, Senior Policy Advisor at Third Way
-John Miller, Energy Consultant, Researcher and Professional Engineer
-Moderator: Jesse Jenkins, Digital Strategy Consultant and Featured Columnist of The Energy
Collective
21. sijenja 2015. (2015-01-33)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/01/oil-industry-cuts-jobs-and-exploration-budgets-inresponse-to-falling-prices/ Oil industry cuts jobs and exploration budgets in response to
falling prices
Pad cijena nafte dovodi do toga da naftne kompanije irom svijeta najavljuju otputanja i
smanjivanje prorauna za istraivanje i proizvodnju. lanak donosi podatke o najavama
Shella, BP-a i drugih giganata o poslovnim planovima za ovu godinu.
Naravno, pad ulaganja moe dovesti do pada proizvodnje, pa onda opet naglog rasta cijena
(http://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/energy/11351126/Age-of-100-oil-will-returnas-energy-industry-cuts-too-deep.html ).
21. sijenja 2015. (2015-01-32)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/01/explainer-how-do-scientists-measure-globaltemperature/ Explainer: How do scientists measure global temperature?
Masovni mediji prenose vijesti da je 2014. godina bila globalno najtoplija otkad se vode zapisi
(tj. od 1850.).
Klimatski poricatelji i dalje e ustrajavati kako je sve to prevara ili greka.
Ovdje je kratak tekst s temeljnim informacijama o tome kako se temperature na svijetu mjere i
kako se proraunavaju prosjeci i trendovi.
Nestrunjaci su naalost esto skloni brzo izgubiti stpljenje kad im se kae da je neto
komplicirano, pa trae jednostavna objanjenja. Oni koji imaju interes sprijeiti mjere za

smanjivanje emisija staklenikih plinova i saniranje posljedica globalnoga zagrijavanja koriste


tu ljudsku manu za irenje dezinformacija.
21. sijenja 2015. (2015-01-31)
http://www.rtcc.org/2015/01/19/indias-modi-calls-for-paradigm-shift-on-climate/
calls for paradigm shift on climate

India: Mody

Nakon vijesti o energetici Njemake, Kine i UK, neto o Indiji, o ijem planu intenzivnog
razvoja obnovljivih esto izvjetavamo (vidi na blogu:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-usrediste-energetske-politike ).
Indijski premijer Nerendra Modi pozvao je na promjenu paradigme u odnosu prema
klimatskim promjenama. Poziva zemlje s najveim potencijalima solarne energije da ue
surauju.
Taj je poziv poslao na tweeteru, nakon sastanka 18-lanog indijskog Klimatskog vijea, iji su
lanovi kljuni vladini ministri, elnik UN-a za klimatologiju Rajendra Pachauri i dr..
U redovnu godinju posjetu Indiji nedavno je dola brojna ruska delegacija na elu s
Vladimirom Putinom, a krajem ovoga tjedna Delhi e posjetii ameriki predsjednik Barack
Obama.
Indija oekuje dogovore o uoj suradnji na raznim pitanjima niskougljinih tehnologija,
industrije i mjera. O tome e ovisiti na kolike e se mjere smanjivanja emisija staklenikih
plinova Indija biti spremna obavezati na konferenciji o klimi u Parizu krajem ove godine.
21. sijenja 2015. (2015-01-30)
http://www.reuters.com/article/2015/01/20/china-energy-idUSL4N0UZ1QJ20150120
cuts energy intensity by 4.8 pct in 2014

China

Obratite panju na ovaj primjer, kako se moe vrlo razliito procjenjivati i prikazivati
ekonomski znaaj podataka o kretanjima u energetici.
Juer smo objavili podatke o kretanju potronje elektrine energije u Kini u 2014. godini.
Spomenuli smo da mnogi komentatori prenose konvencionalnu mudrost, kako je rast
potronje elektrine energije "key indicator" ukupne ekonomske aktivnosti, pa je rast od
"samo" 3,8% prole godine (za Kinu vrlo skroman) pokazatelj usporavanja cjelokupne
ekonomije. BDP je porastao za 7,4%, to je manje od planiranih 7,5%.
Na ovoj poveznici je Reutersov izvjetaj o novim podacima koje je juer (utorak) objavio
kineski Dravni savjet. Prole godine, energetska intenzivnost (tj. potronja energije po jedinici
drutvenoga proizvoda) smanjena je za 4,8%, to je znatno bolje od planiranih 3,9%; godine
2013. smanjenje je bilo 3,7%. Aktualni petogodinji plan predvia smanjivanje energetske
aktivnosti godine 2015. za 16% u odnosu na 2010..
Kina provodi mjere poboljanja uinkovitosti da bi smanjila ovisnost od energetski intenzivne
industrije, koja naroito troi ugljen, to izaziva velike zdravstvene probleme.
Kinesko udruenje industrije ugljena objavilo je da je potronja ugljena u Kini u prvih 11
mjeseci 2014. opala za 2,1% u odnosu na isti period 2014..
Nacionalna energetska agencija objavila je prije nekoliko dana da su tijekom prole godine
opale investicije u klasine elektrane: za 21,3% u hidro, za 6,3% u termo i za 13,8% u
nuklearne elektrane.
Nacionalni odbor za razvoj i reforme je prolog mjeseca objavio da je Kina tijekom prole etiri
godina zatvorila stare proizvodne kapacitete koji su proizvodili ukupno 570 milijuna tona
cementa i 75 milijuna elika godinje, u kampanji da se zatvaraju najprljaviji pogoni.

21. sijenja 2015. (2015-01-29)


http://www.businessgreen.com/bg/news/2390876/britain-needs-14-fewer-power-stationsthanks-to-energy-efficiency-gains Britain needs 14 fewer power stations thanks to energy
efficiency gains
esto upozoravamo ovdje da je za energetski zaokret ka odrivom sustavu cirkularne
ekonomije osnovno pitanje koliko nam energije treba, a tek onda (iako takoer bitno) iz kojih
izvora.
Velika Britanija bi danas trebala 28 GW elektrana vie (= oko sedam puta vie od svih
elektrana u Hrvatskoj), da nije investirala u energetsku uinkovitost i decentraliziranu
proizvodnju u posljednjih 30 godina. To je zakljuak studije "Invisible Energy", koju je objavila
Association for Decentralised Energy (ADE). Za potroae, to znai utedu od 32,7 milijardi
funti godinje. I dalje su vrlo veliki potencijali za smanjivanje gubitaka i potreba.
20. sijenja 2015. (2015-01-28)
http://in.reuters.com/article/2015/01/16/china-power-consumption-idINL3N0UV1IG20150116
TABLE-China power consumption rises 3.8 pct in 2014
Potronja elektrine energije u Kini 2014. godine porasla samo 3,8% u odnosu na prethodnu
godinu. To je znatno manji rast od uobiajenog (godine 2013. bio je 7,5%). Ukupna potronja
iznosila je 5.523 TWh (milijardni kWh). Potronja po stanovniku od oko 3.500 kWh godinje je
neto manja nego u Hrvatskoj. Potronja u domainstvima je vrlo mala, svega 693 TWh (po
stanovniku oko treine hrvatske potronje), dok na industriju otpada ak 74% potronje.
Znatno je porastao instalirani kapacitet javnih elektrana, za 8,7%. Od novosagraenih 103,5
GW, 47 GW su termoelektrane, 22 GW hidroelektrane, 18 GW vjetrene, 11 GW solarne te 5
GW nuklearne. [Podaci su malo nejasni, neto je Reuters izraunavao iz slubene objave, pa
ove brojke nisu sasvim sigurne. Podaci se odnose samo na elektrane spojene na mreu.]
Udio termoelektrana (velikom veinom na kameni ugljen) u instaliranom kapacitetu opao je sa
69,1% krajem 2013. na 67,3% krajem 2014.. [Ranije smo prenijeli da je uvoz ugljena tijekom
2014. prvi put opao.] Plan gradnje hidroelektrana za petogodite 2011.-2015. ispunjen je do
kraja 2014..
Prenosei ove podatke, mnogi komentatori (npr. u Wall Streat Journal,
http://blogs.wsj.com/chinarealtime/2015/01/16/why-chinas-new-power-use-record-isnt-aselectrifying-as-it-sounds/) ponavljaju kao neupitnu injenicu da je potronja elektrine energije
"kljuni indikator ekonomskih aktivnosti", pa onda, zabrinuto ili zlobno, zakljuuju kako se
kineski rast usporava. Po toj logici, meutim, Njemaka doivljava duboku recesiju (vidi
prethodnu biljeku ovdje, te lanak na blogu).
Juer je objavljeno da je rast kineskog BDP-a 2014. bio 7,4%, to je najmanji postotak u
posljednje 24 godine, te prvi put od 1999. da nije postignut godinji plan, koji je bio 7,5%. (vidi:
http://www.ibtimes.com/china-posts-weakest-annual-growth-24-years-more-stimulusexpected-1788020 )
A series of incremental market reforms and modest stimulus measures over the year did
little to reverse a slowdown in the property market, and industrial overcapacity, slowing
investment and erratic exports remain challenges for policymakers this year.
However, if Beijing's goal was allow a modest slowdown in the name of pushing painful
reforms without setting off a collapse, then 2014 could be viewed as a qualified success;
reported unemployment rates remain low and social unrest appears contained for now.
19. sijenja 2015. (2015-01-27)

https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/01/19/njemacki-energetski-zaokret-20002014-2050/ Njemaki energetski zaokret 2000.-2014.-2050.


Novi tekst na naem blogu, na osnovu kratkih lanaka koje smo ovdje objavili (vidi dva
prethodna statusa), znatno doupnjeno i prorireno opim razmatranjima o vezi stratekog
planiranja, drutva, ekonomije i politike.
(...)Sama injenica da se planira na tako dugi rok spektakularna je novost u odnosu na ono
to je bilo uobiajeno ranije, kad se deset godina smatralo dalekom budunosti. (...)
Druga je velika novost bila odustajanje od predvianja budunosti na osnovu trendova iz
prolosti (...). Planiranje je krenulo od "kraja", tj. od situacije koja se smatra poeljnom, pa se
onda razrauju koraci da se to ostvari. (...)
Jo jedna vitalna stvar, na koju ovdje valja upozoriti, je opi ekonomski problem odnosa
izmeu trine konkurencije i dravne intervencije u ekonomiji. Sve napredne zemlje imaju
neku kombinaciju jednog i drugog. (...)
Sustav, koji je Njemaka izgradila nakon Drugog svjetskog rata, nazvan je "socijalna trina
privreda", a u novije doba "eko-socijalna trina privreda" (ko-soziale Markwirtschaft).
Pokazao se uspjenim, a ukljuuje i vrlo bitan imbenik drutvenoga dogovaranja i
sporazumijevanja (...)
Sam pojam Energiewende skovale su grupe antinuklearnih aktivista poetkom 1980-ih; dobili
su podrku javnosti i danas oko njega postoji konsenzus svih parlamentarnih stranaka. (...) To
pokazuje izvanrednu mo koji mogu postii ideje, kada zahvate mase (a sve kree s
grupicama udaka). (...)
itatelj iz Hrvatske treba imati na umu da su ovo vijesti s druge planete. Kod nas temelji ne
postoje, a dokumenti zvani "strategije" su sprdaina; ne samo u energetici. (...)
16. sijenja 2015. (2015-01-26)
http://www.agora-energiewende.org/topics/the-energiewende/detail-view/article/trendwendein-der-energiewende/ January 2015 - Analysis : Turnaround for the Energiewende
O stanju Energiewende poetkom 2015. godine (nastavak na prethodni lanak). Na ovoj
poveznici moete proitati kratak prikaz analize The Energiewende in the Power Sector:
State of Affairs 2014, koji je napravila "Agora Energiewende", te skinuti prezentaciju na
engleskom i kompletnu studiju na njemakom.
Glavni razlog smanjenih emisija ugljinoga dioksida u 2014. jest injenica da, nakon to su
istisnuli termoelektrane na prirodni plin s trita, obnovljivi poinju istiskivati i za klimu tetnije
TE na kameni ugljen. [Od 2008. znatno je opala cijena ugljena na svjetskom tritu.] Jo
uvijek intenzivno rade TE na lignit. [Lignit je domai, dok vei dio potrebnoga kamenog
ugljena Njemaka danas uvozi. Vidi lanke "Fleksibilne TE na ugljen kao dio sustava
zasnovanog na obnovljivim",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/14/fleksibilne-te-na-ugljen-kao-diosustava-zasnovanog-na-obnovljivim/ , i "O termoelektranama na ugljen u Njemakoj i Kini",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/08/o-termoelektranama-na-ugljen-unjemackoj-i-kini/]
Njemaki neto-izvoz elektrine energije u 2014. iznosio je 34,1 teravatsati (milijardi
kilovatsati), to je 5,6% ukupne proizvodnje, te za 1% vie nego 2013..
Zaustavljen je trend rasta cijena elektrine energije, te e cijene kako za domainstva, tako i
za komercijalni i industrijski sektor 2015. godine padati, zbog snienih cijena koje distributeri
plaaju proizvoaima i zbog smanjenih nameta za obnovljive.
Istovremeno, elektroenergetski sustav je postao fleksibilniji. To je otio iz broja sati, kad je
tekua cijena elektrine energije na tritu bila negativna [zbog proizvodnje iz vjetra i sunca,
koja premauje trenutnu tranju]. To se dogodilo u 64 sata tijekom 2014., to je jednako kao i

2013., iako je udio vjetra i sunca u proizvodnji znatno povean. Sada je potrebno manje
konvencionalnih elektrana da se stabilizira nepostojana proizvodnja iz sunca i vjetra, nego to
je to bilo prije dvije godine. Fleksibilnost e se i dalje poveavati tehnolokim i regulatornim
mjerama.
16. sijenja 2015. (2015-01-25)
https://ip-journal.dgap.org/en/blog/going-renewable/2014-pivotal-year-energiewende
A Pivotal Year for the Energiewende

2014:

Njemaka tranzicija prema obnovljivoj energiji (Energiewende) postigla je znaajne rezultate


tijekom 2014. g.: porast porizvodnje, porast izvoza, smanjenje emisija ugljika i smanjivanje
cijena. Vlada velike koalicije CDU-SPD sad usmjerava vie panje na drugi front: uinkovitost.
Tijekom 2014., iz obnovljivih je proizvedeno 27,3% elektriciteta, a 2013. to je bilo 25,0%. Jo
je vanije da je potronja energije smanjena za ak 3,8% a BDP povean za 1,4%. [O
prethodnoj godini, vidi lanak "Elektrina energija u Njemakoj 2005.-2013.-2020.",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/12/elektricna-energija-u-njemackoj-20052013-2020/]
Velika i dobrodola vijest jest da je, nakon rasta u prethodne dvije godine, smanjena
proizvodnja elektrike iz ugljena. [Ona je rasla, kao i drugdje u Europi, na tetu prirodnoga
plina, zbog znatnog pada cijena ugljena na svjetskom tritu. Pad cijena nafte mogao bi sad
dovesti i do pada cijena prirodnoga plina. Vidi lanak "O termoelektranama na ugljen u
Njemakoj i Kini", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/08/o-termoelektranamana-ugljen-u-njemackoj-i-kini/]
Trina cijena elektrine energije pala je na 33 /MWh, dok je 2013. iznosila 38 /MWh.
Njemaka je izvezla vie elektrine energije nego ikad prije. [vidi lanak "Dobro je znati:
Njemaka izvozi elektrinu energiju u Francusku, a ne obrnuto!",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/10/27/dobro-je-znati-njemacka-izvozielektricnu-energiju-u-francusku-a-ne-obrnuto/ ] Opala je i cijena za kuanstva.
Krajem godine, vlada je donijela niz mjera za poticanje energetske uinkovitosti. Novi program
trebao bi smanjiti emisije ugljika za 62 do 78 milijuna tona do 2020.. Uvode se porezne
olakice za obnovu sustava grijanja i tople vode u postojeim zgradama, te se predviaju
ulaganja od 40 milijardi eura iz javnih i privatnih program. Ukupna dodatna ulaganja u
energetsku uinkovitost do 2020. g. trebala bi iznositi 70 do 80 milijardi eura.
Vlada Angele Merkel je takoer konano jae pritisla energetski sektor, dajui im obvezu da
smanje ugljine emisije za dodatnih 22 milijuna tona smanjivanje potronje ugljena.
Tim mjerama vlada je ponovo osvojila podrku drutvenoga pokreta koji postoji oko
Energiewende [taj termin su skovale grupice antinuklearnih aktivista 1980-ih], iji su aktivisti
poeli sumnjati u njenu iskrenu podrku.
16. sijenja 2015. (2015-01-24)
http://reneweconomy.com.au/2015/australian-households-installed-rooftop-solar-systemevery-2-8-minutes-in-2014 Australian households installed rooftop solar system every 2.8
minutes in 2014
Tijekom prole godine u Australije je instalirano 185.890 novih fotonaponskih sustava, ukupne
snage 816 MW. Skoro svi su na krovovima stambenih kua, snage do 10 kW, ali raste i broj
"komercijalnih" instalacija snage 10 do 100 kW. Izgraene su samo dvije "solarne elektrane",
snage 300 kW i 100 kW.
Aktualna Australijska vlada provodi izrazito restriktivnu politiku prema obnovljivima, a na
meunarodnom planu se intenzivno protiv mjerama suzbijanja klimatskih promjena. Takoer
razmilja o gradnji nuklearne elektrane.

Takoer je tijekom 2014. instalirano 59.000 solarnih termalnih sustava za grijanje potrone
vode.
16. sijenja 2015. (2015-01-23)
http://cleantechnica.com/2015/01/16/graph-dispells-myth-cheap-gas-means-cheap-energy/
This Graph Dispells The Myth That Cheap Gas Means Cheap Energy
Cijena prirodnoga plina u SAD znatno je pala nakon 2008. godine. Cijene elektrine energije
za kuanstva, meutim, nisu pale, nego su u istom periodu narasle za 20%.
Grafikon je izradila Deutsche Bank u okviru studije "2015 solar outlook", koju smo spomenuli
prije nekoliko dana. To je odgovor na spekulaticije da znatni pad cijena nafte i pratei pad
cijena prirodnoa plina moe ugroziti tranziciju prema obnovljivima u elektrinoj mrei.
Trokovi prijenosa i distribucije ine blizu polovice prosjenog elektrinog rauna u SAD, a
investicije u mreu su posljednjih godina porasle etverostruko.
16. sijenja 2015. (2015-01-22)
http://planetark.org/wen/72703
zone": study

Humans push planet beyond boundaries towards "danger

Studija "Planetary Boundaries: Guiding human development on a changing planet", objavljena


juer u asopisu "Science", upozorava da ljudska aktivnost gura svijet u opasnu zonu,
prelazei granicu izdrljivosti okolia u etiri od devet razmatranih segmenata: klimatske
promjene, gubitak bioraznolikosti, prenamjena zamljita i promjene biokemijskih ciklusa
uzrokovane ponajvie koritenjem mineralnih gnojiva.
Pet drugih granica, koje su razmatrane, u kojima jo nisu preene globalne granice
podnoljivosti: razaranje ozonskoga sloja, zakiseljavanje oceana, koritenje svjee vode,
mikroskopske estice u atmosferi i kemijsko zagaivanje. [Naravno, neke su granice preene
lokalno na mnogim mjestima. Zaustavljanje poveanja "ozonske rupe" pokazuje pak da
ljudska akcija moe biti uspjena.]
Rezultati studije trebali bi biti ukljueni u nove globalne ciljeve razvoja, koji bi treali biti
prihvaeni u rujnu na opoj skuptini UN, zamjenjujui Milenijske ciljeve razvoja o smanjivanju
siromatva, koji istjeu ove godine.
Znanstvenici upozoravaju da prekoraenje granica ne znai trenutni ili brzi kolaps, pa je
neopravdano kad se neki ekonomisti pozivaju na to da cijene hrane i energije u posljednjih
nekoliko godina padaju. Ako se nita ne poduzme, situacija e se tijekom ovoga stoljea
stalno pogoravati.
[Tipina razika u vremenskom horizontu ekonomista i ekologista. Pedeset godina je apsurdno
dugo vrijeme za ekonomiste da bi se time uope bavili, ali to je krae od ljudskog vijeka.]
16. sijenja 2015. (2015-01-21)
http://planetark.org/wen/72704

Pope says climate change mostly man's fault

Papa Francisko, poznati mason, komunjara i ovjek-guter, pridruio se podloj kampanji koju
vodi manjina od 98% svjetskih klimatologa, tvrdei da se klimatske promjene dogaaju, da ih
uzrokuje ovjek i da tu treba neto napraviti. Sve je to naravno prevara u interesu
pokvarenjaka koji ele prisiliti ljude da plaaju vie poreza i da ulau novac u bezvezarije kao
to je saenje uma, bolje izolirane kue i solarni paneli. >:(
15. sijenja 2015. (2015-01-20)

http://www.rtcc.org/2015/01/14/is-global-warming-real-us-senate-could-decide-on-friday
global warming real? US Senate could decide on Friday

Is

U okviru odluivanja o gradnji naftovoda Keystone XL, Senat SAD bi sutra (petak) mogao
odluivati o tome prihvaa li stav znanstvenika o klimatskim promjenama.
Nezavisni senator Bernie Sanders predloio je amandman u kojem se kae da su klimatske
promjene realne, uzrokovane ljudskim aktivnostima i da su ve izazvale ozbiljne probleme.
Amandman je predloen u okviru rasprave o gradnji naftovoda Keystone XL, koji bi trebao
voditi od Kanade do Meksikog zaljeva, prenosei naftu proizvedenu iz leita bitumenoznog
pijeska (tar sand) u Kanadi. takvom proizvodnjom, emitira se 80 puta vie ugljika nego
klasinom. Republikanska veina u Senatu podupire projekt, a predsjednik je najavio veto.
Postoje meutim i ekonomske dileme.
Slijedeeg tjedna predsjednik Obama obratit e se naciji godinjim govorom o stanju unije.
Oekuje se najava novih planova za smanjivanje emisija ugljikovog dioksida i metana.
Miroslav Ambru-Ki upozorava na jednu odluku koju je Senat donio u okviru iste diskusije u
studenome.
http://www.salon.com/2014/11/19/house_republicans_just_passed_a_bill_forbidding_scientist
s_from_advising_the_epa_on_their_own_research/
H.R. 1422, which passed 229-191, would shake up the EPAs Scientific Advisory Board,
placing restrictions on those pesky scientists and creating room for experts with overt financial
ties to the industries affected by EPA regulations.
The bill is being framed as a play for transparency: Rep. Michael Burgess, R-Texas, argued
that the boards current structure is problematic because it excludes industry experts, but not
officials for environmental advocacy groups. The inclusion of industry experts, he said, would
right this injustice.
But the White House, which threatened to veto the bill, said it would negatively affect the
appointment of experts and would weaken the scientific independence and integrity of the
SAB.
In what might be the most ridiculous aspect of the whole thing, the bill forbids scientific experts
from participating in advisory activities that either directly or indirectly involve their own work.
In case that wasnt clear: experts would be forbidden from sharing their expertise in their own
research
15. sijenja 2015. (2015-01-19)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/china-wantszhejiang-jiangsu-and-guangdong-cut-coal-consumption_31270.html China wants Zhejiang,
Jiangsu and Guangdong to cut coal consumption
Kineska Nacionalna komisija za razvoj i reforme dala je rok do lipnja 2015. gradu angaju i
trima provincijama za dovretak planova za smanjivanje potronje ugljena i poboljanje
kvalitete zraka.
Neki drugi gradovi i pokrajine ve su ranije donijeli planove za razdoblje 2013.-2017.. Peking
e smanjiti godinju potronju ugljena za 12 milijuna tona, Tianjin za 20 i Hebei za 40 milijuna
tona.
Udio ugljena u potronji primarne energije u Kini godine 2013. iznosio je 66%, a procjena za
2014. je 64%. Nacionalni plan predvia smanjenje ispod 62% do 2020..
15. sijenja 2015. (2015-01-18)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/chinas-coalimports-fell-11-2014-first-drop-decade_31259.html China's coal imports fell by 11% in 2014,
first drop in a decade

Kinesko ministarstvo trgovine objavilo je podatak da je uvoz ugljena u 2014. godini smanjen
za ak 11% u odnosu na 2013. (291 prema 327 milijuna tona). To je prvi put u posljednjih
deset godina (a vjerojatno i dulje) da je dolo do smanjenja. [Kina je najvei proizvoa i
najvei potroa i troi oko polovicu kamenoga ugljena u svijetu - oko tri milijarde tona
godinje.]
15. sijenja 2015. (2015-01-17)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/french-energyminister-considers-nuclear-newbuild_31274.html French Energy Minister considers nuclear
newbuild
Francuska je odluila do 2025. godine smanjiti udio nuklearnih elektrana u proizvodnji
elektrine energije sa sadanjih oko 75% na 50%. (vidi:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicijanuklearke-out-obnovljivi-in/ ) Nuklearke e ipak ostati vaan izvor elektrine energije. Polovica
od 58 reaktora u radu dostii e 40 godina rada tijekom 2020-ih. Francuska elektroprivreda
(EdF) planira do 2025. uloiti 55 milijardi eura u dogradnju postojeih reaktora za produljenje
roka rada do 50 ili 60 godina. Ministarstvo energetike sad razmatra varijante mogue gradnje
reaktora nove generacije.
15. sijenja 2015. (2015-01-16)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/01/150114140448.htm
reach their limits

Renewable resources

Sinhrona analiza 27 obnovljivih izvora hrane, tj. usjeva i prehrambenih produkata (itarice,
ulov ribe, proizvodnja jaja idr.) u svijetu pokazuje, da su mnogi od njih ve dosegli svoj vrak.
Da bi se stanovnitvo prehranilo, uz druge mjere, vei dio ljudi treba e se ograniiti na
prehranu koja troi manje obnovljivih resursa - vegegerijansku, ili barem ogranieno na ribu i
perad, bez govedine. (O problemima prehrane svjetskog stanovnitva vidi lanak "Kako
dugorono odrivo hraniti devet milijardi ljudi",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/24/kako-dugorocno-odrzivo-hraniti-devetmilijardi-ljudi/ )
15. sijenja 2015. (2015-01-15)
http://udrugabaobab.blog.hr/2015/01/1631912912/unatoc-kolapsu-obrane-od-poplavahrvatske-vode-trose-novce-na-masovne-nepotrebne-regulacije-te-iskapanja-sljunka-ipijeska.html Unato kolapsu obrane od poplava, Hrvatske vode troe novce na masovne
nepotrebne regulacije te iskapanja ljunka i pijeska!
Udruga Baobab (predsjednik Goran afarek):
Glavni krivac za poplave zadnjih godina je zastarjelo gospodarenje vodama. (Pogledajte
lanak od 20. svibnja 2015.: "Poplave - dugoroni problem sustava",
http://zoranostric.blog.hr/2014/05/1631767643/poplave-dugorocni-problem-sustava.html )
Unato ovogodinjim katastrofalnim poplavama, Hrvatske vode ne skreu svoj kurs takvog
gospodarenja vodama. tovie, upravo kreu s novom ekspanzijom regulacija i iskapanja
ljunka po naim rijekama i potocima i to ne u gradovima ve u prirodi, dakle uvelike bez
ikakve potrebe.
Na alost, ovi radovi ne doprinosi obrani od poplava, naprotiv, samo odmau. Takoer, nisi su
dio navodnjavanja,kanalizacije ili vodoopskrbe, pogotovo kada se zna koliko jo naselja nema
rijeene ove najosnovnije egzistencijalne potrebe.
Da li su onda pravi razlog regulacija zapravo troenje slivnih naknada preko Hrvatskih voda do
ruku hidrotehnikih kompanija i prikriveno iskapanje ljunka, a sve to na tetu graana
Hrvatske i nerjeavanja problema poplava?

Pogledajte kratak video: https://www.youtube.com/watch?v=ZAdzgduFxm8


15. sijenja 2015. (2015-01-14)
http://www.croenergo.eu/Pogonski-vijek-NE-Krsko-produljen-do-2043-godine-24966.aspx
Pogonski vijek NE Krko produljen do 2043. godine
Krajem studenoga 2014., Nadzorni odbor Nuklearne elektrane Krko donio je odluku o
produljenju rada elektrane s 40 na 60 godina (do 2043.). Odluka je donesena na osnovu
Studije ekonomske opravdanosti produljenja pogonskog vijeka, koju je izradila savjetodavna
tvrtka PricewaterhouseCoopers iz Londona.
Uprava NEK pokrenula je postupak za odobrenje produljenja 2009. godine.
Zagrebaka Zelena akcija i slovenska koalicija okolinih udruga Zeleni forum prosvjedovali su
protiv produljenja rada 2011. (http://zelenaakcija.hr/hr/programi/energetika_i_klimatske_promjene/nuklearna_energija/produzenje_rada_
ne_krsko_do_2043_je_neprihvatljivo). Inae ova vana mjera nije izazvala gotovo nikakav
interes medija i javnosti ni u Sloveniji, ni u Hrvatskoj.
U svijetu, pristupi su razliiti. U SAD je veina postojeih reaktora dobila odobrenja za
produljenje rada do 60 godina, dok je Francuska odluila da e veina biti zatvorena nakon
isteka 40 godina. Belgija je nedavno odobrila produljenje rada dva najstarija reaktora na 50
godina, ali e svih sedam postojeih reaktora biti zatvoreni do 2025., bez gradnje novih (vidi:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnojelektrani/ ).
Slovenska dravna uprava za jedrsko varnost naloila je, nakon katastrofe u NE Fukuima
Daii, provedbu Programa nadogradnje sigurnosti (osam projekata), koji e kotati 218
milijuna eura. HEP je nastojao izbjei ili bitno smanjiti te trokove
(http://www.dnevnik.si/posel/novice/nuklearna-elektrarna-krsko-ni-vec-tovarna-denarja). To je
stalna strategija hrvatske strane, to je 1998. dovelo i do prekida odnosa (HEP je odbijao
ulaganje u nunu zamjenu parogeneratora), tako da Hrvatska etiri i pol godine nije dobivala
struju iz NEK. Uspjeli su izboriti smanjenje programa i produljenje roka provedbe od 2016. na
2018. godinu.
Suvlasnici NE Krko su Hrvatska elektroprivreda (HEP) i slovenska Gen Energija. Polovica
godinje proizvodnje pripada Hrvatskoj. Prole godine, NEK je postigla rekordnu proizvodnju
od preko est milijardi kWh.
U Studiji ekonomske opravdanosti produljenja rada za 20 godina razmatrane su mogue
alternative gradnje zamjenske termoelektrane na ugljen, plin, hidroelektrane ili nove nuklearne
elektrane, te kupovine elektrine energije na tritu. Opcije ulaganja u obnovljive izvore i
smanjenje potronje nisu razmatrane. Slino postupaju i druge zemlje istone Europe (vidi:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europskienergetski-konzervativci/ ), dok je Francuska prole godine donijela odluku o zatvaranju oko
treine postojeih reaktora do 2025., uz brzi rast obnovljivih i mjere smanjenja potronje (vidi:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicijanuklearke-out-obnovljivi-in/ ).
Tekua cijena proizvodnje, koju plaaju HEP i Gen energija, sredinom 2014. dosegla je 3,8
eurocenti po kWh (u to nisu uraunati trokovi investicije), dok je cijena na meunarodnom
energetskom tritu (na kojem cijenu odreuju marginalni, a ne prosjeni trokovi proizvodnje)
bila oko 4,2. Jo 2008. g. je cijena bila 2,36 eurocenta po kWh, to je suvlasnicima donosilo
znatan dobitak.
14. sijenja 2015. (2015-01-13)
http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2015/01/what-do-noodles-andoranges-have-in-common-japanese-bioenerg What Do Noodles and Oranges Have in

Common? Japanese Bioenergy


Japanska tvrtka Chiyoda Seisakujo prikuplja otpatke hrane. Od 1.500 kilograma nepojedenih
rezanaca, dobija se 200 litara bioetanola. Ostatak nakon tog procesa se fermentira i proizvodi
metan, koji pokree plinsku turbinu, koja proizvodi godinje 180 milijuna kilovatsati elektrine
energije [godinja potronja oko 40.000 hrvatskih kuanstava]. Konano, od ostatka se dobiva
gnojivo, koje se koristi na njivama na kojima se uzgaja penica za proizvodnju tjestenine.
[Naravno, kod nas na Balkanu se ovakve stvari ne isplate. U Europskoj uniji, gdje mi ne
spadamo, ovakve se stvari stimuliraju i potiu kao primjer "cirkularne ekonomije", u kojoj, kao
i u prirodi, u naelu nema otpada jer se sve ponovo koristi.]
14. sijenja 2015. (2015-01-12)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/01/150113111444.htm
climate change not accurate, scientists say

Estimated social cost of

Nedavno objavljena studija, koju je naruila vlada SAD, procijenila je drutvene trokove
emisija ugljinoga dioksida (ekonomske tete, koje snosi drutvo u cjelini) na 37 USD po toni.
tete ukljuuju smanjivanje poljoprivrednih uroda, tete za ljudsko zdravlje i smanjenju
produktivnost rada.
Procjena je napravljena koritenjem raunalnih modela ekonomskih utjecaja klimatskih
promjena, poznatih kao integrated assessment models (IAMs). Amerika Agencija za zatitu
okolia (US EPA) koristi te podatke u odluivanju o mjerama reguliranja emisija staklenikih
plinova. Sline analize koriste Kanada, Meksiko, UK, Francuska, Njemaka i Norveka.
Grupa znanstvenika sa Sveuilita Stanford objavila je u online asopisu "Nature Climate
Change" studiju, u kojoj daju daleko veu cifru, od 220 USD po toni. Procjena je napravljena
primjenom modificiranog . U svoj postupak ukljuili su novije empirike nalaze da klmatske
promjene mogu bitno usporiti stope ekonomskoga rasta, naroito u siromanim zemljama. To
se ranije nije unosilo u modele.
Siromane zemlje mogu imati najvie tete od uinaka klimatskih promjena. Posljedica tog
uvida za praktine politike, meutim, moe biti da je moda opravdano odgoditi neke napore
za smanjenje emisija dok se te zemlje ne razviju. To je glavna nesigurnost na koju studija
ukazuje. S druge strane, znatno vea procjena teta naravno ini opravdanim mjere koje su
se ranije odbacivale.
12. sijenja 2015. (2015-01-11)
http://reneweconomy.com.au/2015/solar-grid-parity-world-2017
of world by 2017

Solar at grid parity in most

Nije novost, ali vrijedi zabiljeiti jer se radi o jo jednoj vodeoj financijskoj instituciji sa slinim
predvianjima.
Investicijka banka Deutsche Bank objavila je "2015 solar outlook". Predvia da e solarni
sustavi imati mreni paritet na 80% globalnoga trita unutar slijedee dvije godine. Kolaps
cijena nafte nee bitno usporiti njihovo napredovanje.
Dananje cijene proizvodnje elektrike iz krovnih solarnih elektrana bez subvencija su izmeu
13 i 23 amerikih centi po kilovatsatu, to je na mnogim tritima ispod kupovne cijene.
Predviaju da e 2016. godine instalirana snaga u SAD porasti peterostruko, na 16 GW novih
kapaciteta te godine, pa e pretei Kinu (13 GW).
Njemaki elektroprivredni gigant E.ON je nedavno objavio da naputa sve poslove s
konvencionalnim izvorima, te e se fokusirati na distribuiranu proizvodnju. Oekuju da e se
slino dogaati svuda u svijetu tijekom 2015..

[Hrvatski itatelj treba imati u vidu da su ovo vijesti s jednog drugog planeta, zvanog Zemlja;
na nas se to ne odnosi.]
12. sijenja 2015. (2015-01-10)
http://www.carbonbrief.org/blog/2015/01/the-implications-of-50-dollar-a-barrel-oil-for-theworld-energy-mix/ The implications of $50-a-barrel oil for the worlds energy mix
Svakodnevno se na netu moe nai brojne analize i komentare o aktulalnom padu cijena
nafte na svjetskom tritu, pokuaje prognoza to e se u bliskoj budunosti dogaati te
predvianja koje e utjecaje imati na razne aspekte globalne energetike i ekonomije, na
pojedine zemlje, investicije i izvore. Meusobni utjecaji mogu biti vrlo raznoliki i proturjeni.
ovaj lanak daje koristan pregled raznih projekcija i prikaz nekih osnovnih imbenika.
Pad cijena nafte ugroava znatna ulaganja u crpljenje nafte na Arktiku, iz glinenih kriljevaca
(ejla) i iz bitumenoznih pjesaka (tar sands).
Cijena prirodnoga plina je u svijetu i dalje veinom vezana uz cijenu nafte (u Europi 65%
prodaje prirodnoga plina). Nafta marginalno slui za dobivanje elektrine energije [te ak i
Saudijska Arabija planira zatvoriti TE na naftu i graditi solarne, vjetrene i nuklearne elektrane],
ali plin slui obilno. Pad cijena plina moe ugroziti neka ulaganja u razvoj obnovljivih elektrana.
Mnoga su meutim ekonomina i pri sadanjem nivou cijena. Osim toga, mnoge zemlje imaju
dugorone planove razvoja obnovljivih i vjerojatno ih nee zaustaviti zbog kolebanja cijena
nafte i plina.
[Treba spomenuti da je zbog pada cijena ugljena na svjetskom tritu u Europi od 2009. dolo
do pada proizvodnje elektrine energije u TE na plin i poveanja u TE na ugljen. Sad bi se taj
trend mogao opet okrenuti. Koritenje prirodnoga plina za dobivanje elektrine energije u
Europi je brzo raslo od kraja 1980-ih, a u SAD tek od polovice 2000-ih godina.]
12. sijenja 2015. (2015-01-9)
http://www.sciencedaily.com/releases/2015/01/150107150740.htm
soil: Humans erode soil 100 times faster than nature

Hello people, goodbye

u Sjevernoj Americi, europska kolonizacija i poljoprivreda dovele su do toga se gubi onoliko


plodne zemlje u desetljeu kao to se prirodnim ispiranjem moe dogoditi u tisuama godina,
pokazalo je novo istraivanje. Znanstvenici su prvi put precizno kvantificirali prirodnu stopu
erozije u deset rijenih bazena u SAD i uporedili s modernim zbivanjem.
6. sijenja 2015. (2015-01-8)
https://www.navigantresearch.com/research/community-residential-and-commercial-energystorage Community, Residential, and Commercial Energy Storage
Puno smo puta ve prenosili kako u posljednje 2-3 godine, zbog pada cijene proizvodnje u
malim solarnim i vjetrenim elektranama, te zbog sigurnosti da e njihov udio u proizvodnji u
najnaprednijim zemljama slijedeih godina znatno rasti, veliki znaaj dobiva skladitenje
energije.
Novi izvjetaj savjetodavne tvrtke Navigan Research navodi da je tijekom 2014. rast
stambenih i poslovnih spremnika energije znatno nadmaio oekivanja. Napredak je jo
potrebam u smanjenju trokova, razvoju softwarea i kontrole, te integracije ekspertize. Litijionske baterije su danas trini lider.
NR oekuje da e globalni instalirani kapacitet distribuiranih sustava pohrane energije (DESS)
u slijedeih deset godina brzo rasti, te e ukupni instalirani kapacite, od sadanjih 172 MW,
godine 2024. dosei 12.147 MW.

6. sijenja 2015. (2015-01-7)


http://edenkeeper.org/2014/12/29/pope-francis-makes-climate-action-priority-2015/
Francis Makes Climate Action a Priority in 2015

Pope

Papa Frane e, prema najavama, uskoro objaviti encikliku o klimatskim promjena i


ekologizmu. Biskup Marcelo Sorondo, kancelar Vatikanske pontifikalne akademije znanosti,
nada se da e to direktno utjecati na kljunji skup UN o klimi u prosincu o.g..
6. sijenja 2015. (2015-01-6)
Zoran Otri:
alje mi fb prijatelj, scijentist i pristaa nuklearne energije, poveznicu na tekst u "Jutarnjem",
uz zlobni komentar "Into your face, zelenko".
http://www.jutarnji.hr/gradimo-nuklearke-da-sacuvamo-bioraznolikost/1268805/
OTVORENO PISMO ZNANSTVENIKA 'Gradimo nuklearke da sauvamo bioraznolikost'
Samo to sam ja ovo prenio, ovdje na fb stranici "Ekoloka ekonomija", jo 16. prosinca. Dan
nakon to se pismo pojavilo na netu. Da mene pokuat zajebat s Jutarnjim! :-D Oekujem da
e pria bit na HRT u veljai, a u Veernjem negdje na proljee. :-D
Moj tadanji komentar:
Spominjali smo kako meu ekologistima (ili "okoliarima", prema engleskom
"environmentalist") jedan dio, iako malen, voen zabrinutou zbog klimatskih promjena,
pledira da ekologisti napuste svoj negativan stav prema nuklearnoj energiji. (...) Prema
dosadanjem iskustvu, poziv e imati malo utjecaja meu ekologistima. Veina smatra
probleme s moguim nesreama i nuklarnim otpadom i dalje prevelikima. U Europi e u
slijedeih desetak godina biti, prema aktualnim planovima, iskljueno 50-ak reaktora, a
sagraeno moda deset novih. Veinu ostaloga pokrit e obnovljivi. Broj e se smanjiti i u
SAD, a u Japanu je javno mnjenje i dalje snano antinuklearno. Osim toga, problemi
nuklearne energije su uvelike ekonomski.
5. sijenja 2015. (2015-01-5)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/europeintroduces-new-energy-efficiency-measures-1-january-2015_31087.html Europe introduces
new energy efficiency measures as of 1 January 2015
Najvanije pitanje energetske tranzicije ka odrivom sustavu (Energiewende) jest smanjiti
ukupnu koliinu energije koja se koristi; tek nakon toga ide pitanje iz kojih izvora.
Tamo negdje daleko od Hrvatske, u Europskoj uniji, EK je od 1. sijenja uvela nove mjere
poticanja energetske uinkovitosti za elektrine i plinske ureaje u domainstvima. Oekuje
se da e do 2020. godine ove mjere donijeti prosjenom domainstvu utedu od 45 eura
godinje. Smanjenje potronje kuanskih aparata u standby modu e smanjiti potronju
elektrine energije za 75 TWh godinje (to je 4 ukupna godinja potronja u Hrvatskoj).
Smanjit e se emisije ugljinoga dioksida, te primarna potronja energije smanjiti za 166
milijuna tona ekvivalentne nafte godinje.
4. sijenja 2015. (2015-01-4)
http://sustainnovate.ae/en/industry-news/detail/hybrid-electric-airplane-takes-flight
Electric Airplane Takes Flight

Hybrid-

Kompanija Boeing i grupa istraivaa sa sveuilita Cambridge konstruirali su prvi hibridni


avion, koji kombinira benzinski i elektrini motor. Potonji moe raditi kao generator, kad se

koristi benzinski motor, i ponovo puniti baterije. U cjelini, potronja goriva smanjena je za
30%.
Kljuni tehnoloki napredaka napravljen je koritenjem litij-polimerskih baterija, slinih onima
koje se nalaze u laptopima.
Komercijalni modeli mogli bi se pojaviti u slijedeih deset godina.
3. sijenja 2015. (2015-01-3)
http://dalje.com/hr-hrvatska/odrzivi-prijevoz-musk-podrzao-josipovica-u-promociji-elektricnihvozila/532391 ODRIVI PRIJEVOZ Musk podrao Josipovia u promociji elektrinih vozila
Legendarni poduzetnik i vizionar Elon Musk, osniva kompanija Tesla Motors i SolarCity, koje
smo povremeno spominjali na ovoj stranici (te jo nekoliko izuzetnih), ukljuio se u
predizbornu kampanju u Hrvatskoj. Vanija moe biti promocija u suprotnom smijeru: ovo je
prvi put da se netko iz Hrvatske sjetio iskoristiti veliku popularnosti i vrhunsku kvalitetu
elektrinih automobila, koje proizvodi Tesla Motors, za isticanje injenice kako je veliki
izumitelj, po kojem je kompanija dobila ime, roen u Hrvatskoj.
Vrijeme elektrinih automobila neumitno dolazi. Hrvatska, kao turistika destinacija, morat e
sagraditi mreu punionica. Naalost, kod nas e ii tako, da se gradi ako, kada i kako neiji
"kum" od toga moe na brzaka pobrat lovu, a ne zato jer je to strateki interes Hrvatske.
Da i ne govorimo o ukljuivanje Hrvatske u inovacije i proizvodnju, za to ima puno vie
mogunosti u poetnom stadiju razvoja nove industrije (automobili, punionice, oprema,
baterije...). A mi imamo i neto sjemenja, koje meutim sigurno nee u Hrvatskoj proklijati;
eti e drugi, a mi emo graditi termoelektrane na ugljen i trgovake centre.
Ovo smo bili objavili 27. lipnja 2014:
http://theenergycollective.com/ecsjessica/401611/elon-musk-jonas-salk-our-time
Elon Musk, generalni direktor kompanije Tesla Motors, najpoznatije svjetske kompanije za
razvoj i proizvodnju elektrinih automobila, objavio je da se odrie patentnih prava za sve
patente u vlasnitvu tvrtke! Po njegovim rijeima, kompaniju je osnovao da ubrza stvaranje
odrivog prometa. Danas su jasno na putu stvaranja konkurentnih elektrinih vozila, ali zakoni
o intelektuanom vlasnitvu blokiraju razvoj ostalih. Zato, da bi ostala vjerna izvornom, neprofiterskom cilju, kompanija nee pokretati nikakve parnice za zatitu svojih tehnologija.
Nakon deset godina ulaganja u razvoj, TM je prole godine prvi put iskazala profit, te je trina
vrijednost kompanije vie od polovice vrijednosti General Motorsa. Musk je sada najvie
okupiran gradnjom velike tvornice litijum-ionskih baterija, za automobile ali i za elektrinu
mreu. (Vidi: http://reneweconomy.com.au/2014/from-ev-start-up-to-energy-giant-teslas-5bngigafactory-plans-21351). Ako ostvari predvieni pad cijene, kau analitiari iz banke Morgan
Stanley, domainstvu u SAD postat e isplativo instalirati solarne panele plus bateriju i
potpuno se iskopati iz mree. (Vidi: http://reneweconomy.com.au/2014/say-investors-wakesolar-pro-sumers-24413)
2. sijenja 2015. (2015-01-2)
http://www.navigantresearch.com/research/energy-efficient-buildings-global-outlook
Efficient Buildings: Global Outlook

Energy

Jo jednom o tendenciji ka drastinom smanjenju potronje energije u zgradama.


Zabrinutost zbog rastuih trokova energije potie mnoge organizacije da provjeravaju
mogunosti smanjivanja operativnih trokova u svojim zgradama. Usluge i tehnologije koje su
vlasnicima zgrada prije pet ili deset godina izgledale skupe i nepotrebne, sada postaju
uobiajene.
Napori korporacija i vlada da smanje ugljine emisije i strateki bolje upravljaju imovinom
stvorili su globalne trine prilike za energetski uinkovite zgrade, koje su podrane zakonima
i inicijativama nacionalnih i lokalnih vlasti.

Prema novom izvjetaju savjetodavne tvrke Navigant Research, oekuje se da e prihodi od


energetske uinkovitosti u zgradarstvu, koji su 2014. iznosili 307 milijardi dolara, do 2023.
porasti na 623 milijardi dolara.
2. sijenja 2015. (2015-01-1)
http://www.theguardian.com/commentisfree/cartoon/2014/dec/31/united-nations-climatechange-talks-world-leaders-2015-cartoon <img src="http://static.guim.co.uk/sysimages/Guardian/Pix/pictures/2014/12/31/1420065168654/Ben-Jennings-01.01.15-018.jpg"
width="400">
Na prijelazu godina, nekoliko britanskih medija donosi komentare o oekivanjima od klimatske
konferencije UN u Parizu u prosincu ove godine. Napredak je postignuti prole godine
(usprkos donjoj sarkastinoj karikaturi.) Postoji utemeljena nada da e biti dogovorena
zajednike mjere i akcije; upitno, hoe li biti dovoljne.
http://www.bbc.com/news/science-environment-30132561
What science stories will be big in 2015?
BBC-ev tim za znanost i okoli prikazuje dogaaje u okviru najave vanih pria koje se
oekuju u 2015..
Ekoloki analitiar Roger Harrabin kae da e se neizbjeno pojaviti rascjep izmeu rezultata
pregovora i onoga to znanstvenici kau da je potrebno da se ogranie opasne klimatske
promjene.
http://www.independent.co.uk/environment/climate-change/the-2015-climate-change-target192-nations-two-weeks-of-negotiations--and-one-world-to-save-9952223.html
The 2015 Climate change target: 192 nations, two weeks of negotiations and one world to
save
Independent procjenjuje da je oekivanje globalnog dogovora 192 nacije najambiciozniji
politiki zadatak u povijesti. ak i najcininih aktivisti prihvaaju da smo uli u novu eru
klimatskih akcija u studenome, kad su se SAD i Kina zajedniki zaloi za znaajne redukcije
ugljinih emisija. Prepreke su meutim jo uvijek velike.
Gardian donosi uvodnik.
http://www.theguardian.com/commentisfree/2015/jan/01/guardian-view-paris-2015-last-bestchance-emissions-cut
Papa, ameriki predsjednik Obama i kineski predsjednik Hi su na istoj strani. Ali to ne
garantira pobjedu.
Guardian takoer navodi dogovor u Limi meu dobrim vijestima prole godine.
http://www.theguardian.com/environment/2014/dec/31/2014-not-such-a-bad-year-after-all
2014: not such a bad year after all
24. prosinca 2014. (2014-12-35)
http://foreignpolicy.com/2014/12/23/is-saudi-arabia-trying-to-cripple-american-fracking-oil-iran/
Is Saudi Arabia Trying to Cripple American Fracking?
Tehnologija frackinga u Sjevernoj Americi dovela je prvo do buma u proizvodnji prirodnoga
plina, a zatim i nafte iz glinenih kriljevaca (ejla). To je promijenilo geopolitike odnose
povezane s tim energentima.

Usprkos napisima u amerikim medijima na temu "eici protiv ejla", OPEC nije smanjio
proizvodnju nafte da bi poveao cijenu. Po miljenju analitiara FP, usprkos izjavama, glavni
cilj Saudijske Arabije nije zadrati trini udio u sukobu sa ejlom. SA ima interes pridruiti se
pritisku SAD na Rusiju i Iran, zbog njihovog sudjelovanja u Siriji. Ruska rublja je u dva
mjeseca izgubila 40% vrijednosti u odnosu na dolar, a Iran je godinama pod sankcijama pa
teko podnosi pad prihoda.
US EIA procjenjuje da e obilje nafte iz ejla potrajati do oko 2050. g., dok e SA proizvoditi
naftu i desetljeima nakon toga, uz nie cijene. Aktualni pad cijena kombinacija je niza
imbenika, ukljuujui rast proizvodnje u SAD, pad potronje u Europi i usporeni rast u Kini i
drugim "emerging market" (pri emu je bitnu ulogu imao listopadski sastanak i kvartalni
izvjetaj IMF), ali SA nema velike tete. Najvie gube Nigerija, Angola i Alir.
24. prosinca 2014. (2014-12-34)
http://www.independent.co.uk/news/uk/politics/four-out-of-five-would-like-to-see-green-partyleader-in-2015-elections-tv-leadership-debates-9936530.html Four out of five would like to
see Green Party leader in 2015 election's TV leadership debates
U listopadu su britanske TV mree BBC, ITV, Sky i Cnannel 4 najavile zajednike planove za
odravanje tri debate u tijeku est tjedana prije parlamentarnih izbora. Predvidjeli su da u
jednoj sudjeluju samo lideri dviju najjaih stranaka (konzervativaca i laburista), u drugoj bi bio
ukljuen i lider liberalnih demokrata, a u treoj i lider anti-eu stranke UKIP.
Oko 200.000 ljudi potpisalo je online peticiju zbog neukljuivanja Zelene stranka, koja po
anketama stoji bolje od Liberalnih demokrata. U istraivanju javnoga mnjenja, 80% smatra da
Zelena stranka treba biti ukljuena u debate.
[Veinski izborni sustav u UK osigurava veliku nadzastupljenost dvije vodee stranke. Zelena
stranka ima jednu predstavnicu u parlamentu UK. Takoer ima predstavnike u parlamentu
kotske, gdje je primjenjen mjeoviti izborni sustav, te u Europskom parlamentu, gdje je
primjenjen proporcionalni sustav.]
http://www.independent.co.uk/news/media/tv-radio/bbc-apologises-for-not-including-greenparty-on-polling-report-despite-overtaking-lib-dems-9941408.html The BBC has apologised
for not including the Green Party on a polling report
Sran Dvornik: YouGov je 5.12. objavio veliine podrke za 3 dosad vodee partije (Labour
32%, Cons. 31, LibDem 7) + 29% 'other', a pod tim 'other' krilo se i 8% za zelene - dakle vie
od liberalnih demokrata. (naalost i 15% za Ukip.) ve mjesecima traje borba da vodei
istraivai javnog mnijenja i mediji prestanu kao relevantne igrae navoditi samo tri koje su
dosad bile u parlamentu, meu koje donekle priputaju Ukip, ali jako teko i zelene, koji su u
znaajnom porastu.
19. prosinca 2014. (2014-12-31)
http://blog.republicen.org/lasting-eco-legacies

Lasting eco-Legacies

Zanimljiv lanak na sajtu amerikih "zelenih republikanaca" (zalau se za mjere zatite


okolia, sprijeavanje klimatskih promjena i promociju obnovljivih izvora energije, ali na
trinim naelima) o tome koji su ameriki predsjednici bili "najzeleniji".
Theodore Roosevelt je bio "otac zatitarskog pokreta (conservation movement)" a Richard
Nixon je osnovao Agenciju za zatitu okolia (Environmental Protection Agency, EPA). Ali oni
nisu na prva tri mjesta.
3. Abraham Lincoln je potpisao zakon kojim je osnovan Yosemite National Park.
2. Gerald Ford je, u vrijeme nestaice goriva zbog embarga uvoza iz arapskih zemalja, donio
Corporate Average Fuel Economy (CAFE) standards, ime su prvi put postavljeni minimalni

zahtjevi za energetsku uinkovitost automobila.


1. George H.W. Bush je donio program suzbijanja kiselih kia (Acid Rain Program) odnosno
smanjivanja emisija sumpornog dioksida, baziran na trinom pristupu.
18. prosinca 2014. (2014-12-30)
http://www.tportal.hr/vijesti/znanost/363106/Jedac-plamena-je-beskorisna-igracka-ikopija.html 'Jeda plamena' beskorisna je igraka i kopija
U posljednjih mjesec dana gotovo da nije bilo hrvatskog medija koji nije prenio priu o
mladom osjekom genijalcu, inovatoru koji je napravio stroj za koji se navodno zainteresirala i
NASA; Veernjak ga je ak kandidirao za osobu godine! (...)
Zanimljivo je da ak i profesor dr. sc. Tomislav Bari, kojega je Pinjuh naziva svojim
mentorom, smatra da je Jeda plamena tek zabavna igraka. (...) Istina je, preporuio sam ga
za Rektorovu nagradu jer je uloio puno truda u kolokvij. No svu ostalu propagandu radi sam,
a donio je i neke krive zakljuke. (...)
Nizozemski izumitelj, fiziar Jan Ridders kae pak da je Pinjuhov model 100-postotna kopija
njegovog modela koji je predstavljen na njegovoj web-stranici. (...)
Odgovore na gore navedene dvojbe pokuali smo dobiti i od mladog osjekog studenta. (...)
istie da e stvari biti jasnije 7. ili 8. sijenja, kada e na konferencijama za tisak irom
Hrvatske objaviti sve: kada je Jeda plamena prodan, kome, zato, kako, za koliko itd. (...)
Jedna komentatorica na fb profilu autora lanka: Mene oduvijek fasciniralo na kakve stvari
mediji "skau". Kuim da je vei dio toga plaena reklama, a za ostalo... Enigma :-D Ne bih
rekla da ih uope zanimaju istraivanja i inovacije (npr. skroz nezanimljiva vijest je ova:
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13511&sec=1933). Ova vijest o jedau plamena im je
sigurno bila fora zbog NASA-e i ono to se treba priznati - deko se zna prodati naim
medijima.
Komentar Zorana Otria: Ponosam sam to,iako se svaki dan bavim energetikom, a
osobito tehnologijama uinkovitosti, za ovog deka do ovog trenutka nisam uo. Dobro biram
izvore, pametan ja! :-D Za Matu Rimca, koji ima stvarne rezultate, prvi put sam uo na jednom
amerikom sajtu, ne hrvatskom.
Komentar jedne novinarke: Tako mlad, a vec mulja. Na putu je da postane rektor, ministar ili
premijer
Zoran Ostric, 2: A deko je oito ipak i pametan i sposoban, profesor ga hvali, ali kae, to je
bio odlian rad za kolokvij jednog studenta tree godine. Kad se valjano obrazuje i krene na
ozbiljan rad, moda postigne prava dostignua. Ovako je, koliko vidim, upao u djeaku
fantaziju, a mediji (kao prijenosnici, posrednici ali i pojaivai) onda od toga napravili javnu
stvar i kolektivnu fantazmu. Nadajmo se da e izvui pouku i dalje marljivo uiti!
Jo jedan komentar: Na alost, nisam jednom uo da se na naim fakultetima daju sugestije
uenicima da muljaju i ine cargo cult znanost. Bitno je da se zadovolji forma... sadraj i ono
to se trebalo nauiti je potpuno nebitno...
18. prosinca 2014. (2014-12-29)
https://www.youtube.com/watch?v=OIAFRzaHnb4 VIDEO: Richard Heinberg on Snake Oil:
How Fracking's False Promise of Plenty Imperils Our Future
Kao to smo spomenuli u prethodnom postu, osim to postoje sumnje u velike rizike za okoli
i zdravlje od koritenja tehnologije frackinga za crpljenje prirodnoga plina i nafte, postoje i
sumnje o stvarnim potencijalima.
U ovom videu, Richard Heinberg govori o svojoj novoj knjizi "Snake Oil". On predvia da e

aktualni veliki rast proizvodnje nekonvencionalne nafte u Sjevernoj Americi, praen


financijskim balonom, biti vrlo kratkotrajan te e postii vrak (peak) 2016.-2017..
Jo jedan video na tu temu: : http://vimeo.com/98480857
Zahvaljujemo za poveznice: Dinko Odak.
18. prosinca 2014. (2014-12-28)
http://thinkprogress.org/climate/2014/12/17/3604762/breaking-new-york-will-pursue-frackingban/ BREAKING: New York Will Ban Fracking
Tehnologija frackinga (hidraulikog loma) dovela je, od sredine prologa desetljea u SAD i
Kanadi, do velikog rasta pridobivanja prirodnoga plina iz ejla (glinenih krijevaca) i pada
cijena. To je utjecalo i na globalne trite (pad cijena ugljena) i geopolitiku (oslabljen poloaj
Rusije kao velikog izvoznika u zemlje EU).
Meutim, i dalje traju kontroverze zbog utjecaja i rizika za okolia.
Nakon prezentacije nalaza iscrpnog petogodinjeg istraivanja potencijalnih okolinih,
ekonomskiih i zdravstvenih uinaka frackinga, ministar zatite okolia drave New York
Joseph Marten rekao je da e zatraiti zabranu ovog kontroverznog procesa na podruju
drave.
Osim rizika za zdravlje i okoli (naroito zagaivanje podzemnih voda), studija iji su rezultati
prezentirani 17. prosinca zakljuuje da bi ekonomske koristi mogle biti mnogo manje nego to
se u poetku predvialo.
17. prosinca 2014. (2014-12-27)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/iea-forecastsglobal-coal-demand-9-gtyear-2019_31033.html IEA forecasts global coal demand to 9
Gt/year by 2019
Meunarodna energetska agencija (IEA) predvia da e potronja kamenog ugljena u svijetu
u sliijedeih pet godina rasti stopom od 2,1% godinje, te e 2019. g. dosei 9 Gt/g (devet
milijardi tona). Vie od 90% od neto rasta (+772 milijuna tona godinje u odnosu na dananji
nivo) odnosit e se na Aziju, a vie od 60% samo na Kinu, bez obzira na njene aktualne
napore da povea udio drugih izvora (obnovljivi, nuklearne, plin). U Indiji se oekuje rast od
5% godinje, pa bi njen udio u globalnom porastu bio 23%.
IEA oekuju da e potronja ugljena u SAD nastaviti padati stopom od 1,7%/god, zbog rasta
koritenja prirodnoga plina iz ejla i ekolokih ogranienja. Oekuje se takoer i smanjenje
potronje ugljena u Europi stopom od oko 1%/god., zbog poveanja energetske uinkovitosti i
rasta obnovljivih.
16. prosinca 2014. (2014-12-26)
https://www.facebook.com/pages/Ekolo%C5%A1ka-ekonomija/236779699674022
should be in the energy mix for biodiversity

Nuclear

Spominjali smo kako meu ekologistima (ili "okoliarima", prema engleskom


"environmentalist") jedan dio, iako malen, voen zabrinutou zbog klimatskih promjena,
pledira da ekologisti napuste svoj negativan stav prema nuklearnoj energiji.
Grupa od 60-ak znanstvenika koji se bave zatitom prirode irom svijet objavila je otvoreno
pismo ekolokim pokretima, argumentirajui da nuklearna energija treba igrati znaajnu ulogu
u buduim energetskim scenarijima, sa svrhom da se sprijee klimatske promjene i zatiti
bioraznolikost. Pozivaju da se na osnovu objektivnih podataka pragmatino usporeuje za i
protiv, umjesto da se jednostavno nastavlja s idealistikim predodbama o tome to je

"zeleno".
Bez nuklearne energije, smatraju, ne moe se postii potreba potpuna dekarbonizacija
energetskog sustava. Ogranienje obnovljivih je prenamjena velikih prostora za proizvodnju
biogoriva i postavljanje elektrana.
Ovo se odnosi na novu generaciju naprednih nuklearnih reaktora, koji mogu osigurati potpuno
recikliranje goriva. Rjeenje je u kombinaciji takvih nuklearnih elektrana s obnovljivima.
[Prema dosadanjem iskustvu, poziv e imati malo utjecaja meu ekologistima. Veina
smatra probleme s moguim nesreama i nuklarnim otpadom i dalje prevelikima. U Europi e
u slijedeih desetak godina biti, prema aktualnim planovima, iskljueno 50-ak reaktora, a
sagraeno moda deset novih. Veinu ostaloga pokrit e obnovljivi. Broj e se smanjiti i u
SAD, a u Japanu je javno mnjenje i dalje snano antinuklearno. Osim toga, problemi
nuklearne energije su uvelike ekonomski. Vidi: "Ekonomika nuklearne energije: problemi su
danas isti kao prije 40 godina",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/14/ekonomika-nuklearne-energijeproblemi-su-danas-isti-kao-prije-40-godina/]
15. prosinca 2014. (2014-12-25)
http://www.independent.co.uk/environment/organic-farming-can-feed-the-world-if-done-rightscientists-claim-9913651.html Organic farming can feed the world if done right, scientists
claim
Prema novoj meta-analizi 115 agronomskih studija, ekoloka poljoprivreda je mnogo
produktivnija nego to se ranije mislilo. U cjelini, urodi su nii za 19,2%; to bi se to moglo
smanjiti na samo 8% uz iru primjenu zajednikog uzgoja vie kultura i rotacije kultura. Kod
nekih usjeva, naruito mahunarki, nema znaajne razlike.
Zabrinutost zbog tetnih utjecaja pesticida i opadajue sposobnosti mineralnih gnojiva da
poveaju urod dovodi do veeg interesa za ekoloke (organske) metode. Jednostavno se ne
moe nastaviti istom metodom, bez brige o obnovi tla, zatiti voda i bioraznolikosti.
Uz vie ulaganja u istraivanje i bolju organizaciju za pristup hrani, ekoloka poljoprivreda
mogla bi prehraniti svijet, ak i uz predvieno znatno poveanje potreba u slijedeih 50
godina.
Pogledajte o Hrvatskoj lanak "Sjeme promjene: Veliki potencijal ekoloke poljoprivrede u
Hrvatskoj", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/04/sjeme-promjene-velikipotencijal-ekoloske-poljoprivrede-u-hrvatskoj/ .
O problemima ishrana na globalnom nivou: "Kako dugorono odrivo hraniti devet milijardi
ljudi?", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/24/kako-dugorocno-odrzivo-hranitidevet-milijardi-ljudi/ .
O vanosti bioraznolikosti: "Agrobioraznolikost moe biti dobra za zaradu, kao i za zdravlje",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/19/agrobioraznolikost-moze-biti-dobra-zazaradu-kao-i-za-zdravlje/ .

15. prosinca 2014. (2014-12-24)


http://reneweconomy.com.au/2014/lima-leaves-australia-big-oil-with-giant-fossil-fuelheadache-59828" target="_blank>Lima leaves Australia, Big Oil, with giant fossil fuel
headache
Komentar sastanka UN o klimi (UNFCCC COP-20) u Limi (vidi prethodni tekst) na sajtu
agilnih australijskih aktivista za klimu i obnovljive.
Aktualna australijska vlada je najtvrdokornija meu razvijenim zemljama u odbijanju mjera

protiv klimatskih promjena i za promociju obnovljivih, zbog golemog utjecaja industrije ugljena.
Sada bi se mogla nai u carbon isolation. [Podrku ima u grupi zemalja Istone Europe na
elu s Poljskom, u kojoj je i Hrvatska.]
Dogovor u Parizu idue godine bit e vrlo vaan, ali nee biti "Big bang" koji e rjeiti sve
probleme. Napori e se morati nastaviti iduih godina. Ali Pariz e poslati jasni signal
investitorima da se okrenu k istoj energiji i niskougljinoj ekonomiji. Vie od 100 zemalja
izrazilo je potporu cilju potpunog naputanja fosilnih goriva do 2050..
Financijska trita ve pokazuju da ulaganja u fosilna goriva smatraju rastue visokorizinim.
Velik dio poznatih svjetskih zaliha nafte i ugljena ne moe biti ekonomino crpljen i
isporuivan potroaima uz aktualne trine cijene. Veina se analiza fokusirana kratkorone
uzroke. Ali dolazi do dugorone promjene. Tijekom desetljea, industrija fosilnih goriva se
mogla oslanjati na neprekidni pritok kapitala; sad se to mijenja.
15. prosinca 2014. (2014-12-23)
http://cleantechnica.com/2014/12/15/enough-weak-un-talk-lima-cop20/
Weak UN Talk About Lima COP20!

Enough With The

Komentari ishoda ovogodinjeg godinjeg sastanka UN o klimi (UNFCCC COP-20), odranog


u Limi, Peru, uglavnom su suzdruano pozitivni (vidi i:
http://www.theguardian.com/environment/2014/dec/14/lima-climate-change-talks-reachagreement). Iako ima jo nerijeenih pitanja, izgleda da je napravljen vaan korak naprijed u
dogovoru skoro svih zemalja svijeta (izvorni dokument:
http://unfccc.int/files/meetings/lima_dec_2014/in-session/application/pdf/cpl14.pdf ).
Kljune odluke, o ciljevima i mjerama smanjivanja emisija staklenikih plinova i mjerama za
prilagoavanje onim promjenama klime, koje e se neizbjeno dogoditi, za razdoblje nakon
2020. godine, bit e donesene slijedee godine u Parizu. Vjeruje se da e biti dogovorena
naela i planovi djelovanja koji e ukljuiti sve kljune zemlje, kako lanice OECD-a, tako i
"izranjajuih ekonomija" (prije svega grupe BRICS).
15. prosinca 2014. (2014-12-22)
http://cleantechnica.com/2014/12/15/top-10-cleantechnica-stories-week-7/
CleanTechnica Stories of the Week

Top 10

Jo dokaza o tome kako je svijet poludio i bavi se glupostima o "istim tehnologijama",


umjesto da se dri pouzdanih, provjerenih tehnologija. Kao to radimo mi pametni.
Deset najazanimljivijih vijesti o razvoju "istih tehnologija" tijekom prologa tjedna.
- Tri vijesti su o elektrinim automobilima (Nissan i Tesla).
- Jedna o gorivim elijama, a dvije o baterijama za elektrina vozila.
- Jedna o energetskoj uinkovitosti (u SAD).
- Jedna o solarnoj energiji (najvei proizvoa ugljena na svijetu najavljuje ulaganje u tisuu
megavata solarnih elektrana).
- Dvije vijesti o promjenama u dizajnu elektrinih mrea zbog velikog udjela obnovljivih (u
Saudijskoj Arabiji i Kaliforniji).
15. prosinca 2014. (2014-12-21)
http://cleantechnica.com/2014/12/15/vestas-fulfil-order-largest-african-wind-farm/
Fulfil Order For Largest African Wind Farm

Vestas To

Svi naravno znamo, da su obnovljivi izvori energije pogodni samo za pijane bogatae.
Moramo hvaliti aktualnu hrvatsku vladu, koja je odluno rekla "ne" bacanju novca! Svakome je
jasno, da je bolje potroiti sto milijuna eura godinje za uvoz ugljena, nego ulupati novce npr.
u vjetroelektrane!
Ova vijest je jedan od brojnih dokaza da nisu svi u svijetu sretni da imaju tako pametnu i
odlunu vladu. :-(
Danska tvrtka Vestas Wind Systems sklopila je ugovor o gradnji vjetroelektrane od 310 MW
na jezeru turkana u Keniji. Isporuit e 365 turbina V52-850 kW. Gradnja treba biti dovrena
2017.. Proizvodit e godinje 1.400 GWh, to je 15% danaenje kenijske potronje. Rauna
se, da e utedjeti Keniji oko 186 milijuna USD godinje u uvozu energenata.
Ovaj projekt je jedan od mnogih, za koje se oekuje da e biti razvijeni u Africi slijedeih
godina. Mnoge zemlje u razvoju zapoele su ili razmatraju jae okretanje obnovljivoj energiji,
za svoju energetsku sigurnost i nezavisnost.
9. prosinca 2014. (2014-12-20)
http://timesofindia.indiatimes.com/india/Russia-may-set-up-20-24-nuclear-energy-units-inIndia-Envoy/articleshow/45414168.cms Russia may set up 20-24 nuclear energy units in
India
Uoi posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Delhiju, objavljeno je da Rusija rauna na
gradnju 20 do 24 nuklearna reaktora u Indiji.
Dan ranije je objavljeno da se Indija nee prikljuiti nikakvim sankcijama protiv Rusije.
Putin e boraviti u Rusiji 10.-11. prosinca na 15. godinjem indijsko-ruskom sastanku, te e se
sastati i s indijskim predsjednikom Narendrom Modijem. Indija i Rusija gaje "special and
privileged strategic partnership".
Indija ima u pogonu 21 nuklearni reaktor, ali veinom manjih snaga, tako da ukupno ine
5.300 MW i pokrivaju tek 3,5% potronje elektrine energije. Ukupna potronja elektrine
energije je vrlo niska: po stanovniku, oko 1/4 one u Kini ili 1/8 one u Europi. Planiraju znatan
porast proizvodnje i raunaju na sve vrste izvora (izrazito ambiciozan plan razvoja koritenja
solarne i energije vjetra).
8. prosinca 2014. (2014-12-19)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/12/141207091648.htm In world first,
researchers convert sunlight to electricity with over 40 percent efficiency
Solarne elije, koje se nalaze u dananjim komercijalnim fotonaponskim panelima, pretvaraju
u elektrinu energiju oko 20% energije solarnih fotona. Zato je vrna snaga ograniena na oko
140 W po kvadratnom metru panela. Iako fotonaponski sustavi danas postiu cijenu
proizvodnje (LCOE) usporedivu s klasinim elektranama, istraivai irom svijeta rade na
poboljanju uinkovitosti.
Australiijski istraivai postigli su uinkovitost od preko 40%. Njihove rezultate potvrdio je i
ameriki NREL. Rezultat je postignut koritenjem postojeih elija, uz poboljanje dizajna
"solarnog tornja", tako da se prikupljaju fotoni koji se u dananjim panelima rasipaju.
8. prosinca 2014. (2014-12-18)
https://www.facebook.com/davor.skrlec

Davor krlec

Davor krlec, potpredsjednik ORaH-a i zastupnik u Europskom parlamentu, na njegovoj fb


stranici, 2. prosinca 2014.:

Japanski veleposlanik Keiji Ide posjetio me u mom zagrebakom uredu kako bismo
razgovarali o temama od kljunog interesa za nau zemlju. Razmijenili smo miljenja o
mogunostima japanskog ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, kao i poticanju bolje znanstvenoistraivake suradnje. Izrazio sam zabrinutost to Japan, suprotno uobiajenim praksama, u
lanicama EU-a i drugim dravama svijeta promovira iste tehnologije koje doprinose
smanjenju emisija staklenikih plinova, dok u Hrvatskoj daje podrku izgradnji termoelektrane
na ugljen koja poveava te iste emisije.
Na primjeru projekta izgradnje TE Plomin C objasnio sam stavove ORaH-ove energetske
politike, ali i stavove zastupnika grupacije Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu. Hrvatska
jo uvijek ima nedovoljno iskoritene potencijale obnovljivih izvora energije, a upravo taj
sektor moe pomoi smanjenju nezaposlenosti kroz realizaciju projekata na razini lokalne
zajednice.
Tranzicija prema niskougljinom gospodarstvu zahtijeva i dalje koritenje fosilnih goriva, stoga
smatramo kako je prirodni plin ekoloki i ekonomski dugorono najprihvatljivije rjeenje. Zbog
toga sam i naglasio veleposlaniku Ideu da se ORaH zalae za izgradnju LNG terminala s
visoko uinkovitom plinskom elektranom, koji je ujedno i projekt od zajednikog interesa za
EU. Istaknuo sam nau otvorenost za projekte elektromobilnosti, poput onog u Estoniji, kao i u
podruju naprednih mrea (Smart Grid) i pametnih gradova (Smart cities).
7. prosinca 2014. (2014-12-17)
https://ip-journal.dgap.org/en/ip-journal/topics/time-find-common-ground Time to Find
Common Ground: Why the Ukraine crisis would be a good starting point for closer GermanChinese cooperation
Juer smo objavili kratak prikaz teksta "Niche Diplomacy at Work: Germany's role in
European-Chinese relations", objavljenog u njemakom "IP Journal". Iz istog izvora, lanak
koji razmatra njemako-kineske odnose iz fokusa ukrajinske krize. Autor je Jing Huang,
direktor Centra za Aziju i globalizaciju na Lee Kuan Yew School of Public Policy, Singapur.
Kina moe mnogo dobiti Ukrajinskom krizom. Sankcije guraju Rusiju u kineski zagrljaj.
Sklopljen je ugovor kojim se Rusija obavezala na snabdjevanje Kine prirodnim plinom i naftom
tijekom slijedeih 30 godina, uz cijene bitno manje od onih, koje je Rusija prije traila.
Poveava se ruska zavisnost ne samo o kineskom tritu, nego i kapitalu i tehnikim
vjetinama.
Drugi vaan dobitak za Kinu je suradnja s Rusijom na podruju vojne tehnologije, gdje jo vai
zapadni embargo uveden nakon pokolja na trgu Tiananmen 1989.. Ruska tehnologija
zaostaje za zapadnom, ali je bolja od one koju Kina ima danas.
Suradnja s Rusijom poveava snagu Kine u odmjeravanju sa SAD u Aziji, gdje se SAD
oslanjaju na svoje saveznike kao to su Japan i Filipini.
Meutim, kinesko vodstvo je svjesno da, ako podri nain na koji Putin rjeava meunarodne
sukobe, ugroava svoj ugled i odnose sa Zapadom, koji su im i dalje vitalno vani. Kina ima
pograninih sukoba sa susjedima, te ne eli ostaviti utisak da i sama tei metodi koju je Putin
primjenio aneksijom Krima.
Kina paljivo nastoji ne mijeati se u unutranje odnose drugih drava. Od reformi koje je
uveo eng Hiaoping. prihvatila je zapadna naela trine ekonomije; radije posluje s drugim
zemljama, nego da se s njima sukobljava. Zato kinesko vodstvo pazi da odri distancu od
Putinove politike, ali takoer i od amerike, za njih suvie "jastrebovske".
Njemaka ima interes u nastavljanju suradnje s Kinom. Ne razlikuju se u procjeni da su
sankcije protiv Rusije potrebne, nego o njihovim razmjerima. Jasno im je da su sankcije ma
s dvije otrice, koji na dulji rok teti obim stranama. Interes im je osigurati da konflikt ne
eskalira.
Njemaka i Kina zajedno mogu poslati snanu i jasnu poruku da Putin mora promijeniti svoju

politiku prema Ukrajini, traei kompromis a ne konfrontaciju. Mogu suraivati na traenju


naina da se sitaucija u Ukrajini stabilizira i sprijei irenje krize.
Izazov za Kinu je velik, ali joj daje jedinstvenu priliku da igra konstruktivnu ulogu kao
odgovorni sudionik globalnoga mira i stabilnosti. Ona moe paralelno jaati svoje odnose s
europskim zemljama, pogotovo Njemakom, kao i razvijati istinski vrste i dugorone odnose
s Rusijom. Rjeavanje ukrajinske krize i poboljanje odnosa s Europom takoer je u
dugoronom interesu Rusije.
Ne smije se potcjenjivati tekoe u razvoju partnerstva izmeu Kine i Njemake, koje imaju
razliite politike sustave, nivoe razvoja, vrednote i okolinu. Kineski lideri trebaju biti paljivi,
ne pokuavajui izigrati jednu europsku zemlju protiv drugih - igra u kojoj s vremenom svi
gube.
Ali u temeljnim pitanjima gdje im interesi konvergiraju, dvije zemlje trebaju stajati zajedno bez
obzira na razlike. Ukrajinska kriza je takvo temeljno pitanje, ne sama po sebi, nego zato to
su obje zemlje protiv koritenja sile kao naina rjeavanja sukoba, te zato to mirno rjeenje
slui interesima svih.
7. prosinca 2014. (2014-12-16)
http://www.reuters.com/article/2014/11/25/us-eu-pollution-idUSKCN0J90XK20141125
pollution costs EU up to $235 billion: EU agency

Air

Europska agencija za okoli (EEA) objavila je izvjetaj, po kojem su trokovi zagaivanja


zraka u Europskoj uniji godine 2012. bili izmeu 59 i 189 milijardi eura.
Trokovi se odnose na zdravstvo, gubitak radnih dana, smanjivanje uroda usjeva, tete na
zgradama idr..
Meu 30 postrojenja koja najvie zagauju, 26 su termoelektrane na ugljen. [U SAD, ukupni
trokovi zagaivanja uzrokovanih koritenjem ugljena - ne samo zagaivanje zraka procjenjeni su na 500 milijardi USD; vidi: http://cleantechnica.com/2011/02/17/cost-of-coal500-billion-year-in-u-s-harvard-study-finds/]
U europskim gradovima, 2011. godine, oko 400.000 preranih smrti bilo je povezano sa
zagaivanjem zraka.
tete su smanjene u odnosu na 2008. godinu, zbog stroih zakona i smanjenja ekonomske
aktivnosti. Istraivai upozoravaju da e biti izazov nastaviti napredak u smanjivanju emisija u
vrijeme ekonomskog rasta. Sada se u Europskoj komisiji lobira za i protiv nacrta zakona koji
bi trebao osigurati smanjivanje zagaivanja zraka iz industrije i prometa.
6. prosinca 2014. (2014-12-15)
http://www.hrt.hr/predsjednicki-izbori/u-ponoc-istjece-rok-za-predaju-10000-potpisa
Josipovi predao potpise

[VIDEO]

Zanimljivo je da s Josipoviem nije bilo predsjednik SDP-a, a bila je predsjednica ORaH-a. Na


stranu stranke i politika, dobro je za promociju ekologistikih ideja i inicijativa.
Josipovi se potom, u drutvu predsjednice ORaH-a Mirele Holy, od Sabora do uspinjae
odvezao elektrinim automobilom, ukazujui time na potrebu smanjenja zagaenja okolia.
Na Cvjetnom trgu su se druili s lanovima stranke ORaH. Josipovi je novinarima izjavio
kako smo uli u vrijeme kada je okoli jedan od velikih problema koji izaziva ozbiljne
posljedice, kako na na svakodnevni ivot, tako i na industriju te na nau budunost openito.

6. prosinca 2014. (2014-12-14)

https://ip-journal.dgap.org/en/ip-journal/topics/niche-diplomacy-work
Work: Germany's role in European-Chinese relations

Niche Diplomacy at

"IP Journal" je glasilo Njemakog savjeta za odnose s inozemstvom (DGAP) - nezavisne,


nestranake, neprofitne mree za promiljanje (think tank). Sebastian Heilmann, direktor
berlinskog Instituta Mercator za kineske studije (MERICS), pie o promjenama u kineskoj
ekonomiji i politici, o njihovom globalnom znaaju te kako bi se prema njima trebali odnositi
EU i Njemaka.
[O Kini smo ovdje pisali vezano uz energetiku i ekologiju. Kina je svjetski lider u ulaganjima o
obnovljive izvore, te sve vie obraa panju na ekoloke probleme. Vidi lanak na blogu:
"Kina: svjetski lider u ekonomiji moda uskoro i u ekologiji?",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/13/kina-svjetski-lider-u-ekonomiji-mozdauskoro-i-u-ekologiji/ . Suradnja unutar grupe BRICS izazov je hegemoniji SAD; vidi: "BRICS
rui svjetski monopol dolara?", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/07/16/bricsrusi-svjetski-monopol-dolara/ ]
Pod vodstvom Hi inpinga (Xi Jinping), kineska vanjska politika postaje ambicioznija. Ne
odbacujui odnose s Europom i SAD, razvijaju odnose s velikim zemljama poput Rusije i
malima poput Venezuele i Zimbabwea, gradei sustav odnosa koji se suprotstavlja hegemoniji
Zapada i posebno SAD.
Nevladine organizacije koje su u Kini nesmetano djelovale desetljeima, sada su pod
pojaanim sumnjama da, u slubi neprijateljskih vanjskih sila, ele potkopati vlast
Komunistike partije.
U ekonomiji, stopa rasta, iako i dalje vrlo visoka, usporava se. To donosi potrese, pojaanu
konkurenciju i nunost restrukturiranja. Agresivna protekcionistika industrijska politika
pojaava pritisak na strane investitore, koji su ranije srdano primani.
Sve zemlje, koje imaju odnose s Kinom, morat e se prilagoditi i preispitati svoje tradicionalne
ciljeve i prioritete. To osobito vrijedi za Njemaku, za koju su ekonomski odnosi s Kinom vrlo
vani.
Njemakoj prijeti gubitak tradicionalnih prednosti u glavnim industrijskim tehnologijama.
Politika prema Kini mora nastaviti isticati naela ljudskih prava, vladavine zakona, otvorenih
trita i ekoloke odrivosti. Ali svaki milimetar napretka na tom putu bit e tei nego to se
ranije pretpostavljalo.
Jo vanije, Njemaka i Europa trebaju biti svjesne svojih ogranienih mogunosti da utjeu
na kineski razvoj. Veliki problem je i nekoordiniranost europske vanjske politike.
I dalje, meutim, postoje velike mogunosti suradnje i koristi za Njemaku. Kako se kineska
ekonomija i drutvo nastavljaju razvijati, raste potranja za njemakom ekspertizom, naroito
na podrujima odrive urbanizacije, prostornog planiranja, upravljanja vodama, zdravstvenim
uslugama, medicinskim tehnologijama i upravljanju organizacijama blagostanja (welfare
organizations).
Razvoj regionalnog povezivanja Kine sa Srednjom Azijom moe biti koristan za Europu, zbog
otvaranja novih prometnih koridora (novi "Put svile") i ekonomske mobilizacije srednjoazijskih
drutava. EU i Njemaka radile su u tom smjeru u posljednja dva desetljea s ogranienim
uspjehom. Sad treba paljivo procijenjivati i podupirati kineske napore.
Njemaka treba razmotriti ukljuivanje, iako oprezno, u neke strukture koje Kina gradi,
paralelne tradicionalnim okvirima bretton-woodskih institucija (Svjetska banka, MMF, Asian
Development Bank). Npr. mogla bi se ukljuiti u novoosnovanu Azijsku banku za investicije u
infrastrukturu (AIIB), usprkos amerikim diplomatskim naporima da dri svoje saveznike izvan
kineske inicijative.
6. prosinca 2014. (2014-12-13)
http://cleantechnica.com/2014/12/04/just-found-oldest-solar-device-world/

The Oldest Solar

Device in the World


Najstariji solarni ureaj na svijetu! Konfucije je pisao o koritenju konkavnih zrcala od sjajnog
metala za koncentriranje sunevih zraka. Dunost najstarijeg sina bila je paljenje vatre za
kuhanje zrcalnim upaljaem. Koriteni su takoer za paljenje vatre na rtvenicima. O tome
pie i u drugim tekstovima iz davnine, ali donedavno nije bilo dokaza da su takvi ureaji
stvarno postojalli.
U jednom 3.000 godina starom grobu, u ruci kostura, arheolozhi su nali zaobljeni bronani
predmet. Kad su napravili kopiju, pokazalo se da za nekoliko sekundi moe zapaliti vatru.
Nakon te demonstracije, shvatilo se da su 20-ak ranije naenih predmeta zapravo solarni
upaljai. Mogue je da su u ono doba bili uobiajeni kao danas ibice.
[U Europi, za Arhimeda se pria da je konkavnih zrcalima ak spaljivao brodove. Nezamislivo
je da je to bilo tehniki izvodivo, ali on je mogao iznijeti naelnu zamisao. Grci su tijekom
nekoliko stoljea obogatili ljudsku povijesti izvanrednim invencijama, ali mnogo zamisli su bile
prenesene od starih civilizacija, a izvori su kasnije zaboravljeni.]
6. prosinca 2014. (2014-12-12)
http://iea-shc.org/Data/Sites/1/documents/press/2014-08-01-Solar-Cooling-Books.pdf
Solar Cooling Book Published

New

Solarno hlaenje - zar to ne zvui kao perpetuum mobile? :-) Rashladni sustavi potrebuju
energiju, a ona moe potjecati od Sunca. Mogue je koristiti toplinsku eneriju ili fotonaponsku.
Program Meunarodne energetske agencije za solarno grijanje i hlaenje (IEA SHC) objavio
je knjigu Solar Cooling: The Earthscan Expert Guide to Solar Cooling Systems"
(googlebooks: http://books.google.hr/books/about/Solar_Cooling.html?
id=vX16MAEACAAJ&redir_esc=y). Danas su nam na raspolaganju pouzdani, tehnoloki
napredni proizvodi, ali su jo na nivou demonstracijskih postrojenja. IEA potie njihov rast u
industriju, koja e biti kompetetivna na masovnom tritu.
6. prosinca 2014. (2014-12-11)
http://www.iea-shc.org/Data/Sites/1/documents/press/2014-10-14-shc-solar-award-city-ofmontm%C3%A9lian-la-solaire.pdf International Award to pioneering French Solar
Municipality
Na Meunarodnoj konferenciji o solarnom grijanju i hlaenju u zgradarstvu i industriji,
odranoj u Beijingu, Kina, godinja nagrada SHC Solar Award dodjeljena je francuskom
gradu Montmlianu (http://www.montmelian.com/ ).
Grad sa 4.000 stanovnika, koji sada ima slubeno ime Montmlain la Solaire, pionir je u
koritenju solarne termalne energije ve 30 godina. Na zgradama je instalirano blizu 1.500 m2
solarnih termalnih kolektora.
U gradnji je sustav solarnog daljinskog grijanja Triangle Sud, koji e zadovoljavati 80%
potreba za grijanjem jedne etvrti. Za taj projekt, u svibnju ove godine grad je dobio Europski
Grand Prix za urbani razvoj, kojeg dodjeljuje Europsko vijee urbanista.
Montmlain je lan Europskog saveza lokalnih vlasti u energetskoj tranziciji "Energy cities"
(http://www.energy-cities.eu/). Savez okuplja vie od 1.000 gradova iz 30 zemalja.
Predsjedavajui je Heidelberg (Njemaka). Iz Hrvatske pet lanova: Ivani Grad, Koprivnica,
Rijeka, Zadar i Zagreb.
5. prosinca 2014. (2014-12-10)
http://planetark.org/wen/72571
crops

EU deal gives countries opt-out on growing approved GM

The European Union agreed a compromise on growing genetically modified crops on


Thursday that gives nations the option to ban them, even if EU authorities have approved
them for cultivation. (...)
The new law, which needs a formal sign-off from the 28 member states and the European
Parliament, gives nations the right to seek an opt-out if the European Commission grants
approval for a GM crop.
Until now, any national bans for an EU-approved GM crops have tended to be subject to court
challenges.
Representing the Green group in the European Parliament, food safety spokesperson Bart
Staes said the deal was not robust enough and risked "finally opening the door to geneticallymodified organisms across Europe, in spite of citizens' clear opposition." (...)
4. prosinca 2014. (2014-12-9)
http://www.obnovljivi.com/aktualno/3186-komentar-na-desetogodisnji-plan-razvoja-hrvatskeprijenosne-mreze Komentar na Desetogodinji plan razvoja hrvatske prijenosne mree
Zanimljivo je da se HOPS u planu poziva na nediskriminatorni pristup pruanja pristupa i
usluge svim korisnicima prijenosne mree, a u isto vrijeme samo za vjetroelektrane navodi
dubinski pristup financiranju prikljuka vjetroelektrana za investitore. S druge strane HOPS
planira investirati svoja sredstva kako bi omoguio prikljuak za termoelektrane za koje se
planira izgradnja u slijedeih deset godina. Istovremeno nigdje se ne navodi regulacijska
uloga i sposobnost takvih elektrana u smislu poveanja mogunosti prihvata vjetroelektrana
na mreu.
Javna rasprava, koju je propisala Hrvatska energetska regulatorna agencija, bila je 10.-25.
studenoga.
Detaljniji prikaz plana pogledajte na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hops-ce-do-2024-uloziti823-milijardi-kuna-283612
Cjelokupni dokument dostupan je na: http://www.hops.hr/wps/wcm/connect/47934cc5-d06544d3-988e-94e5a2c929ad/HOPS_10_godinjiPlan_2014.pdf
4. prosinca 2014. (2014-12-8)
http://www.theguardian.com/world/2014/dec/03/green-activists-ecuador-climate-change
Green activists from Ecuador harassed by police on way to climate summit
Grupa ekvadorskih ekolokih aktivista, koji su putovali na Konferenciju UN o klimatskim
promjenama u Limi (Peru), bila je zlostavljana od policije, koja je najmanje est puta
zaustavljala njihov autobus.
Tvrde da ekvatorski predsjednik Rafael Correa ei sprijeiti njihovo sudjelovanje i prosvjed,
zbog plana crpljenja nafte u amazonskom rezervau Yasuni.
Predstavnici vlade kau da je autobus bio zaustavljan zato jer voza nije imao dozvolu za
vonju u Ekvadoru (nego samo u SAD).
Correa je izjavio da je degradacija rezervata opravdana, jer svijet nije pokazao interes da
Ekvadoru nadoknadi njegovu zatitu.
4. prosinca 2014. (2014-12-7)
http://eqmaglive.com/_UserFile/EventEQFinanceSummitMumbai2014.pdf
Renewable Summit

EQ Financing the

U Mumbaiu, Indija, u tijeku je veliki skup o financiranu obnovljivih izvora energije.


Ministar energetike Shri Piyush Goyal najavio je ulaganje od blizu sto milijardi dolara u
obnovljive u slijedeih etiri do pet godina. U treem kvartalu ove godine uloeno je dvije
milijarde.
BNEF procjenuje da e u razdoblju do 2030. obnovljivi igrati kljunu ulogu u azijskopacifikom podruju. Procjenjuje da e u njih ii 2/3 investicija u energetiku, prosjeno 252
milijarde USD godinje.
4. prosinca 2014. (2014-12-6)
http://reneweconomy.com.au/2014/one-in-5-of-all-australian-households-now-using-solar32056
Aktualna australijka vlada danas je jedina meu visokorazvijenim zemljama koja odbija akcije
protiv klimatskih promjena i za razvoj obnovljivih izvora energije. Vlada titi interese domaih
proizvoaa ugljena, a razmilja i o gradnji nuklearnih elektrana.
Nasuprot tome, jak je pokret za promociju obnovljivih izvora. Prema najnovijim podacima,
19% domainstava ima instalirane krovne solarne sustave, za proizvodnju elektrine energije
ili tople vode.
4. prosinca 2014. (2014-12-5)
http://planetark.org/wen/72567
talks: U.N.

This year may be hottest on record; adds urgency to climate

Ova godina bit e najtoplija zabiljeena u posljednjih 160 godina, ili vrlo blizu tome, objavila je
Svjetska meteoroloka organizacija. Svih 14 godina ovoga stoljea su toplije od svih godina
prethodnoga stoljea, osim 1998..
Globalna prosjena temperatura zraka izmeu sijenja i listopada bila je za 0,57 stupnjeva
iznad prosjeka za 1961.-1990..
Glavni tajnik WMO Michel Jarraud kazao je da je osobito neuobiajena i alarmirajua visoka
temperature velikih dijelova povrine oceana. Na kopnu, dogodile su se, meu inim, ektremne
poplave u Bangladeu i Velikoj Britaniji [kao i u Hrvatskoj] i ekstremne sue u Kini i Kaliforniji.
Ledeni pokrov na Arktiku ovoga ljeta bio je est najmanji zabiljeen. Na Antarktiku, ledeni
pokrov je porastao do rekordnog nivoa, emu je uzrok promjena dominantnih smjerova vjetra.
4. prosinca 2014. (2014-12-4)
http://planetark.org/wen/72569

Victims call for justice 30 years after Bhopal disaster

Nesrea u tvornici mineralnih gnojia Union Carbide bila je najstranija od industrijskih


ekolokih katastrofa 1980-ih godina. Posljedice se jo osjeaju i pravda nije zadovoljena.
4. prosinca 2014. (2014-12-3)
http://reneweconomy.com.au/2014/denmarks-near-zero-waste-wonder-64638
near-zero waste wonder

Denmarks

Ideja cirkularne ekonomije jest pribliiti se, koliko je god mogue, onome to ivi svijet u
ekosferi postie: da sva energija bude iz obnovljivih izvora, a sva materija se ponovo koristi
(zatvoreni krug materijala). Jedan od bitnih elemenata je eliminiranje komunalnog otpada
(zero waste). Ljubljana je prvi europski glavni grad koji je prihvatio taj cilj (vidi:
http://www.zerowasteeurope.eu/2014/09/ljubljana-first-eu-capital-to-adopt-a-zero-waste-

strategy/ ).
Na poveznici je prikaz kako se to provodi u danskoj opini Kalundborg.
4. prosinca 2014. (2014-12-2)
www.theguardian.com/environment/2014/dec/02/denton-texas-fracking-ban-oil
red Texas town turned against fracking

How a ruby-

Pisali smo (9. studenoga) da su stanovnici grada Dentona u Teksasu izglasali zabranu
franckinga. Na gornjoj poveznici je reportaa o tome kako je mala grupa aktivistica pobijedila
"Big Oil".
Sukob jo nije gotov, jer naftni lobisti, meu njima i George P. Bush, unuk i neak dvojice
bivih predsjednika SAD, nastoje postii ponitenje odluke. S druge strane, ova odluka bi
mogla biti presedan za druge lokalne zajednice u SAD.
4. prosinca 2014. (2014-12-1)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/belgium-takesfourth-nuclear-reactor-offline-after-fire_30850.html Belgium takes fourth nuclear reactor
offline after fire
U nedjelju 30. studenoga iskljuen je, nakon poara na elektrinim kablovima, belgijski
nuklearni reaktor Tihange-3, snage 1008 MW. Ponovo je prikljuen na mreu dva dana
kasnije.
Tri belgijska reaktora (od njih sedam) i dalje su van pogona. Postoji zabrinutost zbog moguih
redukcija struje ako zima bude otra.. (Vidi: "Nuclear Shutdowns Put Belgians and Britons on
Blackout Alert", http://spectrum.ieee.org/energywise/energy/nuclear/nuclear-vulnerabilitysends-belgians-scrambling-for-winter-power-supplies/ )
Reaktori Doel-3 (1.006 MW) i Tihange-2 (1.008 MW) iskljueni su od oujka 2014., zbog
pukotina u elinoj posudi. U kolovozu je iskljuen Doel-4 (1.039 MW) nakon nesree na
nenuklearnom djelu (gubitak maziva na visokotlanoj turbini zbog jednog otvorenog ventila). U
prvim izvjetajima govorilo se o mogunosti sabotae, ali do danas nema ni potvrde, ni
opovrgnua. (Vidi lanak na blogu: "Sabotaa u belgijskoj nuklearnoj elektrani?",
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnojelektrani/ )
Belgija planira zatvoriti sve reaktore do 2025.. Razmatra plan zadovoljavanja svih potreba za
elektrinom energijom iz obnovljivih izvora do 2050.. Najstariji reaktori, Doel-1 i Doel-2, trebali
bi biti zatvoreni 2015., ali nuklearna industrija lobira za produljenje rada.
U Europi, prema sadanjim planovima, do 2025. godine bit e iskljueno 50-ak reaktora, a
sagraeno samo nekoliko novih. (Vidi: "Ekonomika nuklearne energije: problemi su danas isti
kao prije 40 godina", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/14/ekonomikanuklearne-energije-problemi-su-danas-isti-kao-prije-40-godina/ )
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/belgium-takesfourth-nuclear-reactor-offline-after-fire_30850.html
28. studenoga 2014. (2014-11-28)
http://www.businessweek.com/articles/2014-11-25/revealed-the-oil-lobbys-playbook-againstcalifornias-climate-law Leaked: The Oil Lobby's Conspiracy to Kill Off California's Climate
Law
Miroslav Ambru Ki prenosi ovu poveznicu uz opasku Zanimljivo, strategija kako se naftai i
ugljenari misle boriti protiv kalifornijskog klimatskog zakona.

Well, as they say, its not paranoia if they really are out to delay, rewrite, or kill off a
meaningful effort to reduce the build-up of carbon in the Earths atmosphere. A Powerpoint
(MSFT) deck now being circulated by climate activistsa copy of which was sent to
Bloomberg Businessweeksuggests that there is a conspiracy. Or, if you prefer, a highly
coordinated, multistate coalition that does not want California to succeed at moving off fossil
fuels because that might set a nasty precedent for everyone else.
Kalifornija je izuzetak meu dravama u SAD po tome, to nije odustala od energetske
strategije za smanjivanje potronje i razvoj obnovljivih, koju su SAD prihvatile nakon "drugog
naftnog oka", naglog skoka cijena nafte 1979.. Vizualno upeatljiv dokaz napora iz prve
polovice 1980-ih, koriten u vie filmova, su velika polja vjetroagregata, stotine njih, u
kalifornijskoj pustinju.
Meutim, sredinom 1980-ih cijene nafte na svjetskom tritu naglo su pale, i SAD su likvidirale
te programe i Amerikanci se uglavnom vratili starim navikama. Ne i Kalifornija (vidi:
http://reneweconomy.com.au/2013/california-finds-clean-energys-magic-ingredient-ambition83435 ). Vrlo spektakularan pokazatelj je potronja elektrine energije po stanovniku: ona u
Kaliforniji u posljednjih 30-ak godina uope nije rasla i danas je na polovici vrijednosti za SAD
(oko 7.000 kWh/god vs. oko 13.000 kWh/god).
Intenzivno potiu i razvijaju obnovljive (vidi:
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140610205520.htm ). Analiza potencijala
pokazuje da je na krovovima stambenih i poslovnih zgrada u Kaliforniji mogue instalirati
24.000 MW fotonaponskih panela, a ekonomska isplativost (mreni paritet) ve je postignuta
ili e biti za 2-3 godine (vidi: http://www.ilsr.org/projects/solarparitymap/ ). U 2013. izgraeno je
1.000 MW, od toga polovica bez ikakvih dravnih ili saveznih potpora (vidi:
http://thinkprogress.org/climate/2014/01/02/3110731/california-rooftop-solar-2013/ ).
Briga zbog klimatskih promjena, naravno, pojaava vanost te strategije. Kalifornija godinama
pati od velikih sua (http://theenergycollective.com/sbattaglia/337646/california-s-nightmarecomes-true-there-s-no-more-water), te postoje prorauni da e zbog globalnog zatopljenja biti
i gore (vidi: http://thinkprogress.org/climate/2014/03/07/3370481/california-drought/ ). ele
uiti o efikasnom upravljanju vodnim resursima od Izraela (vidi: http://planetark.org/wen/71175
). O povezanosti energetike i vodoprivrede vidi:
http://www.sciencedaily.com/releases/2013/09/130905085915.htm. (Za crpljenje vode troe
19% elektrine energije i 30% prirodnoga plina.)
U Kaliforniji se takoer posljednjih godina vode estoke borbe oko tehnologije frackinga (vidi:
http://www.grupa22.hr/fracking-ratovi-u-kaliforniji/ ).
23. studenoga 2014. (2014-11-27)
http://cleantechnica.com/2014/11/21/fracking-us-biggest-red-herring-history-oil/
US Is Biggest Red Herring In The History Of Oil

Fracking In

lanak Jeremya Granthama, usredotoen na objektivnu situaciju, komplementaran je lank


kojeg smo prikazali u prethodnom tekstu na ovoj stranici, kojeg je napisao jedan socijalni
psiholog.
Povremeno se uju sumnje, da je spektakularni rast koritenja tehnologije frackinga
(hidraulikog loma) u crpljenju plina i nafte u sjevernoj Americi (to jo nitko u svijetu nije
ponovio) zasnovan na staklenim nogama.
O tome pie Jeremy Grantham (http://en.wikipedia.org/wiki/Jeremy_Grantham), investitor ija
tvrtka GMO ASSet Mangement [Nema veze s genetski modificiranim organizmima] upravlja
imovinom od 120 milijardi USD; on se osobito proslavio, i zaradio, na dobrom predvianju
tijeka dogaaja u napuhavanju i pucanju "financijskih balona".
Kae ta je fracking the biggest red herring in the history of oil (diverzija, skretanje u
pogrenom smjeru). to je, u najboljem sluaju, rasipanje snaga. (Kompletan lanak, koji vrijedi
paljivo proitati: "The Beginning of the End of the Fossil Fuel Revolution (From Golden

Goose to Cooked Goose)", http://www.gmo.com/websitecontent/GMO_QtlyLetter_3Q14


_full.pdf )
zanemarena je briga za okoli. Ima malo ili nema nikakvih ogranienja koje kemikalije mogu
biti koritene [pomijeane s vodom, koja se utiskuje u podzemlje] i u kolikim koliinama.
Isputanja metana se ozbiljno ne prate, iako je metan 86 puta snaniji stakleniki plin nego
ugljini dioksid. To daje amerikoj industriji veliku prednost nad drugim zemljama, koje o tome
vode vie brige.
Njegove zamjerke su takoer i ekonomske. Boom frackinga doveo je do kratkoronog rasta
ekonomije SAD, do poveanje ponude na globalnom tritu i pada cijena, ali nije dolo do
stvarnih promjena.
Industrija frackinga ne pokazuje velike dobitke. Izgleda da su trokovi vii nego to su
oekivali investitori, a da se nalazita iscrpljuju bre nego to je bilo najavljeno. Mnoge
buotine iscrpljene su za dvije godine. Nove su neminovno skuplje.
Cijene nafte neumitno rastu, to zbog goleme uloge nafte na druge sektore (promet,
poljoprivreda, pa i druga podruja energetike) dovodi do rasta cijena u globalnoj ekonomiji. To
je jedan od bitnih uzroka globalne financijske krize 2008..
Sve je tee pronai nova leita tradicionalne nafte, i njeno je crpljenje sve skuplje. Prole
godine je naftna industrija u svijetu potroila blizu 700 milijardi USD (g. 2005. to je bilo 250
milijardi) i pronala nove rezerve u iznosu samo 4,5 mjeseci u odnosu na nivo aktulne
potronje; to je minimum u posljednjih 50 godina.
Grantham kae da e energija u svakom sluaju u budunosti biti skuplja nego tijekom
proteklih 200 godina, te nee biti mogue stabilne stope rasta produktivnosti i BDP-a. Jedini je
put traganje za alternativama u obnovljivim izvorima uz znatno uinkovitije koritenje, ali
naftna industrija i dalje oteava te promjene.
22. studenoga 2014. (2014-11-26)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/11/141119101704.htm
Preparing for an energy-constrained future

Lean times ahead:

U asopisu "Frontiers in Psychology" objavljen je rad Raymonda De Younga, koji sa stajalita


biofizikalne psihologije razmatra predstojui prijelaz u "mrave godine" zemaljskih resursa.
Tijekom ovoga stoljea, era jeftine i obilne energije e zavriti. Zapadna industrijska civilizacija
e vjerojatno zapoeti dugo, sporo opadanje prema budunosti ogranienih resursa i
"nevoljne jednostavnosti".
Behavioralni znanstvenici trebali bi poeti pripremati javnost za tu tranziciju.
Rije je o trendu koji e trajati desetljeima; nee se dogoditi "holivudski" nagli i katastrofalni
kolaps. Tehnologije (npr. obnovljivi izvori energije) mogu usporiti, ali ne ukloniti nunost
tranzicije.
To ne mora znaiti kraj dobrog ivota: ljudi se mogu privii na ivot s manje materijalnog
obilja, traei druge vrijednosti u "ponovnom povezivanju s prirodom i drugim ljudima".
Behavioralni znanstvenici i ljudi koji rade sa zajednicama (behavioral scientists and
community practitioners) mogu pomoi da se ljudi priviknu, bez zastraivanja i bez
pretjerivanja. Oni takoer mogu ohrabrivati male, dobrovoljne drutvene ekperimente u
jednostavnom ivotu, kao to su rastui pokreti "ekoselo" i "tranzicijski grad", koji e sluiti kao
model onima koji se u poetku opiru predstojeim promjenama.
20. studenoga 2014. (2014-11-25)
https://www.facebook.com/events/343959519110941/

GREEN RE-INDUSTRIALISATION

AND HOW TO FINANCE IT? SERIND workshop


This workshop is one of the seven national kick-off events of project Socio-ecological
industrialisation: Striking the Balance Between Local and Global Dynamics (SERIND) which
looks at the future of enterprises (social and commercial) and sustainable employment and
generally discusses the fundamental transformation needed for EUs industrial basis in order
to sustain a general transformation of the economy towards sustainable practices. The event
series is coordinated by the Green European Foundation with support of 7 Green national
foundations.
The goal of the project is to find synergies, to identify and develop initiatives, projects and
strategies that reconcile high-tech initiatives (driven by corporate competition for instance) and
decentralisation, cooperatives and solidarity structures. The project is led by the Austrian
Green foundation Gruene Bildungswerkstatt and the Belgian think-tank Oikos.
Zagreb workshop co-organized by the Zagreb office of the Heinrich Bll Foundation aims to
discuss chances and opportunities for financial support to new projects and initiatives that aim
for green re-industrialization and localization of production and consumption. Through
exchange with European counterparts it will be discussed which financing options adhere best
to diversity of initiatives that aim to enhance solidarity and equity in solid balance with
ecological sustainability thus producing positive economic impact on domestic and local
economy.
18. studenoga 2014. (2014-11-24)
http://cleantechnica.com/2014/11/18/g20-energy-conclusions-quite-business-usual-video/
G20 Energy Conclusions Not Quite Business As Usual (VIDEO)
Energetika je bila jedna od bitnih tema 9. godinjeg susreta elnika dvadeset utjecajnih
zemalja svijeta (G20), protekloga vikenda u Brisbaneu (Australija). Slubeno priopenje
navodi: Rastua suradnja u energetici je priroritet. Globalna energetska trita prolaze kroz
znaajnu transformaciju. (17)
Paragraf 18 posveen je tematici energetske uinkovitosti. Dogovoren je "Akcijski plan za
dobrovoljnu suradnju na energetskoj uinkovitosti" u prometu, pametnim elektrinim
mreama, zgradarstvu, industrijskim procesima i proizvodnji elektrine energije.
Od izvora energije, istaknut je znaaj prirodnoga plina. Veina zemalja G20, koje su uvoznice,
vide svoj interes u tome da se uspostavi integrirano globalno trite prirodnoga plina, koje
danas ne postoji zbog ogranienih mogunosti transporta. Usprkos zalaganju domaina
skupa, australijskog premijera T. Abbotta, ne spominje se ugljen.
Zemlje G20 troe godinje 88 milijardi USD na istraivanje izvora fosilnih goriva
(http://cleantechnica.com/2014/11/11/g20-supporting-fossil-fuels-tune-88-billion/). Vlade
interveniraju znatnim subvencijama, zbog poveanih trokova za pristup manje pogodnim
nalazitima. U priopenju se navodi da su sudionice slone u obavezi da se racionaliziraju i
ukinu neuinkovite subvencije za fosilna goriva koja potiu rasipnu potronju, uz uvaavanje
potrebe da se pomae siromanima. SAD, Kina i Njemaka preuzeli su dobrovoljnu obavezu
da izvre reviziju svojih subvencija za fosilna goriva, a Europska unija e procijeniti njihov
rezultat. (O subvencijama u energetici vidi npr. tekst iz svibnja 2013.:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/11/o-subvencijama-u-energetici-slobodnotrziste-radi-u-korist-obnovljivih/ .)
U priopenju se ne govori posebno o obnovljivima. Narendra Modi, predsjednik vlade Indije
,govorio je da poveanje pristupa sigurnoj i istoj energiji, uz okret ka obnovljivima, treba biti
primarni zadatak globalne zajednice (vidi:
http://economictimes.indiatimes.com/industry/energy/power/narendra-modi-proposes-globalvirtual-centre-for-clean-energy-research/articleshow/45169237.cms ). Indija rauna na "isti
ugljen", integrirano trite prirodnoga plina i nuklearnu energiju, na intenzivni razvoj obnovljivih
(osobito solarne), te na znaajan razvoj energetske uinkovitosti. (O Indiji vidi lanak iz
svibnja o.g.: "Nova vlada stavlja solarnu u sredite energetske politike",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-u-

srediste-energetske-politike/ .)
Vanost obnovljivih istakao je i Ahmet Davutoglu, predsjednik vlade Turske (koja e biti
domain slijedeeg sastanka G20).
Domain skupa, predsjednik vlade Australije Tony Abbott, ostao je usamljen u ustrajnosti da
zastupa samo interese industrije ugljena, odbijajui globalne inicijative za zatitu klime i
promociju iste energije (vidi npr.: http://www.businessgreen.com/bg/analysis/2381883/fivesources-of-encouragement-for-green-businesses-from-the-g20-summit ).
Mreno sjedite businessgreen.com izdvaja "pet izvora ohrabrenja za zeleno poslovanje
nakon sastanka G20" (http://www.businessgreen.com/bg/analysis/2381883/five-sources-ofencouragement-for-green-businesses-from-the-g20-summit)
1. Ameriko-kineski klimatski pakt ve ima pozitivni utjecaj (ameriki i kineski predsjednik
objavili su taj dogovor uoi sastanka u Brisbaneu).
2. Znatno je unaprijeeno prikupljanje sredstava za Green Climate Fund (GCF) Ujedinjenih
naroda (predvieno je 10 milijardi USD do kraja ove godine; SAD su obeale 3 milijarde,
Japan 1,3 milijardi, a oekuje se da e UK, Njemaka i Francuska priloiti po jednu milijardu).
3. Tonny Abbott nikad nije izgledao usamjeniji
4. Postoji globalni konsenzus o podrci energetskoj uinkovitosti
5. Svjetski lideri prihvaaju da su subvencije za fosilna goriva problem
12. studenoga 2014. (2014-11-23)
Davor krlec, zastupnik Europskog parlamenta:
Drave lanice Europske unije i njezine regije trebale bi imati mogunost rei NE genetski
modificiranoj hrani ako je graani ne ele. O prijedlogu izuzea od GMO-a danas smo
glasovali na Odboru za okoli, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Kratko i
jasno: Ne znai ne!
<img
src="https://www.facebook.com/greensefa/photos/a.394271483967042.95037.150527751674
751/804120302982156/?type=1" align="left" width="300">
12. studenoga 2014. (2014-11-22)
http://pollitika.com/rusija-opaki-bilder-s-tankim-nozicama
noicama

Rusija: opaki bilder s tankim

Neki moji fb prijatelji oduevljavaju se uspjehom i snagom Rusije pod Putinom. Aktualni znatni
pad vrijenosti rublje, mislim da ukazuje na ekonomsku slabost, na koju sam upozoravao. Rast
i ublaavanje socijalnih problema bili su omogueni skokom cijena nafte i prirodnoga plina od
2003. godine. Rusija je veliki izvoznik, a rast cijena bio je potaknut amerikim napadom na
Irak.
Drutveno-ekonomski sustav Rusije, meutim, isti je kao Hrvatske: kronistiko-klijentelistika
mrea. Takav je sustav ekonomski neuinkovit, jer velik dio sudionika ivi od rente, a ne
proizvodnje. U Rusiji funkcionira zbog prihoda izvana. Hrvatskoj bi ilo super kad bi polovicu
dravnoga prorauna mogla pokriti prihodom od izvoza nafte i plina. (Ministar Ivan Vrdoljak
nada se udu.) Moglo bi se krasti, ali i raji dati.
Sankcije brzo potkapaju Rusiju i pokazuju nedostatak snage u temeljima (zato metafora iz
naslova: bilter koji nabije snagu trupa, a noge mu ostanu mrave). S druge strane, teko da bi
neke sankcije od strane SAD ili EU natetili Kini vie, nego onima koji sankcije izriu.

Ekonomska snaga odluuje ekonomske ratove (a bitno utjee i na oruane). OPEC je estoko
protresao Zapad 1973. i 1979. godine, ali je do sredine 1980-ih ekonomska snaga Zapada
prevladala, cijene nafte ponovo pale i OPEC izgubio sosobnost ucjenjivanja. panjolska je u
16. stoljeu imala ogroman priliv zlata iz srebra iz Amerike, ali je ipak bankrotirala (proerdali
su novac, ulaui u ratovanje umjesto u ekonomiju - njihovo zlato i srebro potaklo je razvoj
kapitalizma u Nizozemskoj, Engleskoj i Njemakoj). SSSR je zbog loe ekonomije izgubio
ideoloki rat, a Rusija nije postigla bitnu unutranju ekonomsku transformaciju i napredak.
10. studenoga 2014. (2014-11-21)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/turkmenistan-willexport-gas-through-tanap-pipeline-project_30621.html Turkmenistan will export gas through
TANAP pipeline project
Znaajna vjjest u geostratekoj igri oko prirodnoga plina. Turkenistan je postigao dogovor s
Turskom za izvoz plinovodom TANAP (Trans Anatolian Gas Pipeline), koji je u izgradnji. Za
spoj s TANAP-om, bit e izgraen novi podmorski plinovod izmeu Turkmenistana i
Azerbejdana.
TANAP se gradi za transport prirodnoga plina iz nalazita u Azarbejdanu na zapad. Od
tursko-azarbejdanske granice spajat e se sjeverno s plinovodom NABUCCO, preko
Bugarske, Rumunjske, Maarske do Austrije, te zapadno trans-jadranskim plinovodom (TAP)
prema Italiji. TAP bi mogao imati jedan krak preko Albanije ka Dalmaciji, za snabdjevanje
Hrvatske i BiH, a moda i dalje na sjever i Zapad.
Ovi plinovodi trebaju osigurati dobavu prirodnoga plina iz sredinje Azije u zemlje EU,
zaobilazei Rusiju. Meutim moda e i Rusija graditi plinovod prema Turskoj (koja je velika
uvoznica ruskoga plina) pa kroz Grku za Italiju. To je ruski "plan B" umjesto naftovoda "juni
tok" preko Crnoga mora kroz Bugarsku, Srbiju i Maarsku. Europska se unija protiv tom
pravcu pa su radovi u Bugarskoj prekinuti. (vidi:
http://www.euractiv.com/sections/energy/gazprom-serbia-will-start-building-south-streamoctober-308497)
9. studenoga 2014. (2014-11-20)
http://www.renewablesinternational.net/electricity-demand-drops-by-4-ingermany/150/407/82795/ Electricity demand drops by 4% in Germany
Jo neto bitno o njemakom Energiewende. Rasprave o odrivoj energetici najvie se
fokusiraju na obnovljive izvore energije, ali jo znaajnija tema je ukupna potronja.
Njemaka planira do 2020. godine smanjiti potronju elektrine energije za 10% u odnosu na
2005.. Prema podacima za prvih devet mjeseci 2014., pad potronje u odnosu na prvih devet
mjeseci 2013. iznosi 4%. Djelomino je to posljedica tople zime i ekonomskih (ne)prilika, ali
djelomice takoer svjesnih napora na uinkovitosti i tednji.

9. studenoga 2014. (2014-11-19)


http://www.renewablesinternational.net/germany-to-reach-more-than-30-re-power-by2015/150/407/82972 Germany to reach more than 30% RE power by 2015
U samoj Njemakoj, napisi o Energiewende esto su posveeni aktualnim problemima i
debatama o raznim opcijama. Neupueni stranci mogu dobiti utisak da je strategija u krizi.
Nije meutim ni priblino tome. Strateki ciljevi se od 2000. godine ne mijenjaju. Postoji za njih
vrlo visoka potpora javnost, te politiki konsezus svih parlamentarnih stranaka. Ispunjavaju se
prema planu ili jo bolje.
Predvia se da e 2015. godine obnovljivi izvori zadovoljavati oko 31-32% ukupne domae
potronje. To je znaajni rast u odnosu na 25,3% postignutih 2013.. Plan za 2020. godinu je
35%, a prema trendu, to bi mogli biti postignuto i ranije.

9. studenoga 2014. (2014-11-18)


http://www.theguardian.com/environment/2014/nov/05/birthplace-fracking-boom-votes-bandenton-texas Texas oil town makes history as residents say no to fracking
Stanovnici teksakog grada Dentona izglasali su na referendumu zabranu koritenja
tehnologije frackinga za crpljenje nafte ili plina unutar gradskih granica. Tehnologija se danas
koristi na tom podruju moda najintenzivnije u SAD.
Istoga dana (izborni dan u SAD, kad se odravalo i 140 referenduma na nivou drave, grada
ili okruga) zabranu frackinga izglasali su grad Atena u Ohaju te grad San Benito i okrug
Mendocino u Kaliforniji.
Denton veinski glasa za republikance, koji podravaju interes krupnog kapitala, pa tako i
fracking. Naftne kompanije su navodno potroile 700.000 USD uvjeravajui stanovnike
Dentona da glasaju protiv zabrane. Kompanije i njima skloni politiari nastavit e politiku
bitku da se odluka poniti, kao protivna ustavu Teksasa.
9. studenoga 2014. (2014-11-17)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/11/141106143715.htm
Brazil's unique ecosystems

New laws threaten

(...) The new report by a group of Brazilian and British researchers comes in the wake of
Brazils recent presidential elections. It warns that new legislation could pose a serious threat
to protected areas, weakening Brazil's international status as an environmental leader.
One of the proposals of particular concern is the call to open up 10% of the most strictly
protected areas to mining. (...)
Areas of registered interest for mining include 34,117 km2 that are currently classified as
strictly protected areas (...)
In recent years Brazil has enjoyed increasing recognition as a world leader in combatting
environmental destruction. Brazils protected area network is the largest in the world, while
improved environmental governance in private lands has contributed to an 80% reduction in
the rate of deforestation in the Brazilian Amazon over the last decade. (...)
5. studenoga 2014. (2014-11-16)
http://therealnews.com/t2/index.php?option=com_content&task=view&id=31&Itemid=74
&jumival=12609 How Will the Midterms Affect Climate Change & Fracking Policy?
Na federalnim izborima u SAD napredovali su republikanci, koji sad imaju veinu i u Senatu.
sRasprava o tome kako e to djelovati na politiku SAD prema klimatskim promjenama i
frackingu (video, 15 minuta).
Razne vijesti i komentari o izbornom danu (birali su se i guverneri, te odravali brojni
referendumu), na engleskom a ipak van SAD (pa je moda zanimljivije za nas van SAD):
http://www.theguardian.com/us-news/us-midterm-elections-2014 .
5. studenoga 2014. (2014-11-15)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/azerbaijanestimates-renewable-potential-12-gw_30588.html Azerbaijan estimates renewable potential
at 12 GW
[Kao to svi znamo, samo jako bogati mogu sebi dozvoliti luksuz kao to su obnovljivi izvori...
Vidi lanak na blogu iz prosinca 2013.:

http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/12/14/obnovljivi-izvori-su-naravno-samo-zabogate/]
Dravna agencija za alternativne i obnovljive energetske izvore Azerbejdana procjenjuje da
potencijal elektrana na obnovljive izvore u zemlji iznosi vie od 12 GW. Od toga 5.000 MW
solarnih elektrana, 4.500 vjetar, 1.500 MW biomasa, 800 MW geotermalna i 350 MW male
hidroelektrane.
Cilj je poveati udio obnovljive energije u primarnoj energetskoj potronji na 20% do 2020., za
to e biti potrebno investirati 8,9 milijardi USD. Najvie e se investirati u solarnu.
4. studenoga 2014. (2014-11-14)
http://www.iea.org/W/bookshop/482-Morocco_2014
IEA Countries

Morocco 2014 -Energy Policies Beyond

Meunarodna energetska agencija (IEA) objavila je izvjetaj o energetici Maroka.


Kraljevina Maroko je vie od 90% zavisna od uvoza energije, pa je glavni izazov razviti
domae izvore. Topografija i klima povoljni su za koritenje vjetra, sunca i dodatne
hidroelektrane. Cilj Maroka je do 2020. dobivati vie od 40% elektrike iz tih izvora, ojaavajui
jednako energetsku sigurnost i odrivost. Istovremeno, Rabat eli ouvati atraktivne uvjete
investiranja u ekploataciju nafte i plina. (...) Energetska uinkovitost postavljena je za
nacionalni prioritet, s nizom mjera o osvjetljenju, standardima gradnje, ureajima i vozilima
(...) Maroko je osnovao novu nacionalnu agenciju za promociju energetske uinkovitosti,
obnovljive energije i za istraivanja i razvoj. Suradnja na problemu klimatskih promjena unutar
UN se openito smatra uzornom. Ustrajanje u tom smijeru moe pomoi Maroku da postane
reginalni lider u sektoru energetskih reformi, kao i u tehnologijama obnovljivih izvora.
[Planiraju izgraditi 2.000 MW vjetroelektrana do 2020. g.
(http://www.windpowermonthly.com/article/1285778/analysis-suppliers-line-moroccos-850mwwind-tender), kao i 2.000 MW solarnih. Ured Desertec Initiative ove je godine premjeten u
Rabat. O gradnji koncentracijske solarne elektrane (CSP) vidi lanak na blogu iz rujna 2012.:
4. studenoga 2014. (2014-11-13)
http://www.carbonbrief.org/blog/2014/11/briefing-the-ipcc-synthesis-report-new-andinteresting/ Briefing: What's new and interesting in the IPCC synthesis report
Kratak i precizan izvjetaj o tome to pie u "sintetskom izvjetaju" IPCC, koji sumira tri ranije
objavljene opsene studije.
4. studenoga 2014. (2014-11-12)
http://www.grupa22.hr/nepodnosljiva-lakoca-poslovanja/

Nepodnoljiva lakoa poslovanja

Novo izvjee Svjetske banke Doing Business za 2015. godinu nedavno je objavljeno bez
uvaavanja brojnih kritika na raun njegove metodoloke upitnosti. (...)
Svjetska banka je 2012. godine pokrenula novu nezavisnu savjetodavnu grupu zaduenu za
recenziju metodologije. Zakljuak ove grupe je da su izvjeu potrebne temeljite promjene,
ukljuujui izbacivanje nekoliko kontroverznih indikatora iz podruja oporezivanja koji
favoriziraju deregulaciju trita rada i smanjenje oporezivanja korporacija. Takoer, preporua
se ukidanje rangiranja drava prema ukupnoj lakoi poslovanja zbog vankontekstualnog i
subjektivnog uvrtavanja pojedinih indikatora u indeks kao povoljnih odnosno nepovoljnih po
poslovnu klimu.
Meutim, Svjetska banka je odbila usvojiti veinu naruenih preporuka i nastavila s uporabom
spornih indikatora uz zanemarive izmjene. (...)
Sve u svemu, ini se da indeks lakoe poslovanja za Svjetsku banku i dalje ukljuuje i indeks

lakoe otputanja radnika i smanjenja radnikih prava.


4. studenoga 2014. (2014-11-11)
http://www.grupa22.hr/fracking-ratovi-u-kaliforniji/

Fracking ratovi u Kaliforniji

Borbe izmeu naftnih kompanija i ekolokih aktivista oko frackinga ( hidraulinog lomljenja)
odvijaju se intenzivno na makro i mikro razinama amerike politike. Glavne borbe u Kaliforniji
vode se na razinama okruga, u kojima stanovnici glasaju ele li dozvoliti naftnim kompanijama
da izvode ovu vrlo kontroverznu metodu vaenja prirodnog plina.
4. studenoga 2014. (2014-11-10)
http://www.energypolicyblog.com/2014/09/19/the-main-challenges-to-achieve-an-integratedeuropean-smart-grid/ The main challenges to achieve an integrated European smart-grid
Europska komisija suoena jes raznim izazovima u naporu promocije pametnih elektrinih
mrea (smart grid): regulatornim, ekonomskim i socijalnim.
Osvjeivanje potroaa mogao bi biti najvaniji imbenik u razvoju pametnih mrea i primjeni
projekata aktivne proizvodnje. Povijesno, potroai elektrine energije bili su pasivni,
automatski plaajui raune dok god je usluga bila solidna. Sada oni presporo reagiraju na
promjene na tritu (konkurencija snabdjevaa elektrinom energijom) u Francuskoj i
Njemakoj. A pametne mree zahtijevaju jo vie angamana potroaa.
4. studenoga 2014. (2014-11-9)
http://planetark.org/wen/72418
Supreme Court

Water wars between Florida, Georgia advance at U.S.

U tijeku je rat za vodu izmeu dvije drave u SAD. Vrhovni sud SAD odluio je zapoeti
sasluanje stranaka po tubi, koju je drava Florida pokrenula protiv drave Georgije. Florida
optuuje pretjeranu potronju vode grada Atlante za kolaps proizvodnje ostriga u zaljevu
Apalachicola.
ovo je znaajna pobjeda za Floridu, jer Vrhovni sud postupio je protivno miljenju federalnog
odvjetnika (solicitor general) SAD, koji je predloio da se o tubi ne raspravlja do 2017., dok
se ne zavri revizija plana upravljanja vodama u bazenu rijeka Chattahoochee i Flint (u to je
ukljuena i drava Alabama), na emu radi Inenjerski korpus vojske SAD.
4. studenoga 2014. (2014-11-8)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/denmarkconsiders-phasing-out-coal-fired-generation-2025_30570.html Denmark considers phasing
out coal-fired generation by 2025
Novosti iz Danske, za koju smo pisali da je "avangarda" u Energiewende, zahvaljujui tome
to su prvi poeli (poetkom 1980-ih; vidi tadanju antinuklearnu brouru:
http://www.scribd.com/doc/108448039/1979-Denmark-Without-Nuclear-Power), dok je
Njemaka lider, zahvaljujui svojoj veliini i jednakoj odlunosti od 2000. godine. (Vidi lanak
na blogu iz listopada 2012.: "Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/10/02/danska-elektroenergetika-od-nule-do40-obnovljivih-u-30-godina/)
Danska priprema potpuno iskljuenje svih termoelektrana na ugljen izmeu 2025. i 2030.
godine. Izmeu 2000. i 2011. godinje su uvozili prosjeno est milijuna tona ugljena, a 2013.
to je jo uvijek iznosilo pet milijuna tona.
Danska planira 2035. godine svu elektrinu energiju dobivati iz obnovljivih, a 2050. i ukupnu

energiju (http://cleantechnica.com/2014/05/27/100-renewable-energy-system-denmark-2050possible/).
U prvoj polovici ove godine, vjetroelektrane su pokrile 42,1% potronje elektrine energije
(http://www.vjetroelektrane.com/svijet/2059-danska-proizvodnja-iz-vjetroelektrana-ponovnooborila-rekorde). Osim vjetroelektrana, kljunu ulogu ima koritenje biomase u
kogeneracijskim postrojenjima. Proizvodnja elektrine energije iz ugljena i plina opada od
2007..
Struja iz najnovije generacije vjetroagregata upola je jeftinija od one iz termoelektrana na
ugljen i plin (http://cleantechnica.com/2014/07/28/half-price-coal-natural-gas-wind-powerdenmark/).
2. studenoga 2014. (2014-11-7)
http://cleantechnica.com/2014/11/01/supreme-court-spain-invites-unef-discuss-fit-cut-lawsuit/
Supreme Court In Spain Open To FIT-Cut Lawsuit
panjolska je, kao i desetine drugih zemalja, od poetka 2000-ih godina uvela garantirane
cijene otkupa elektrine energije proizvedene u elektranama na obnovljive izvore (feed-in
tarifa). Uz Njemaku i Italiju, panjolska je izgradila najvie solarnih elektrana.
Kako su u drugoj polovici 2000-ih cijene gradnje fotonaponskih elektrana padale puno bre
nego to se predvialo, FiT je omoguavala rastue profite. Drava je presporo reagirala
smanjivanjem garantirane cijene. Kako je dolo i do ekonomske krize, panjolska je vlada
retroaktivno smanjila garantiranu cijenu za ranije sklopljenje ugovore. Jednako je bilo u Italiji,
dok je u Njemakoj drava puno bre reagirala i izbjegla krizu (ali oni koji su ulagali u
fotonapone ipak danas vie zarauju od onih koji su ulagali u vjetar).
Takvo jednostrana promjena ugovora je oito sporna. Proizvoai su podnijeli vie od 300
tubi Vrhovnome sudu (Tribunal Supremo). U procesu odluivanja, hoe li pokrenuti
postupak, Sud je pozvao na razgovor predstavnike panjolskog saveza za fotonapon, Unin
Espanola Fotovoltaica (UNEF).
2. studenoga 2014. (2014-11-6)
http://cleantechnica.com/2014/11/02/renewable-energy-68-new-electricity-capacityseptember/ Renewable Energy = 68% of New Electricity Capacity In September
U prvih devet mjeseci ove godine, na elektrinu mreu u SAD prikljueno je 5.153 MW novih
plinskih elektrana, 1.671 MW velikih solarnih (preko 5 MW - manje nisu ukljuene u ovu
statistiku) i 1.614 MW vjetroelektrana. Ostalo je mnogo manje.
Ukupno je danas u SAD instalirano 490.250 MW plinskih elektrana, 328.210 MW ugljenih,
107.500 MW nuklearnih, 98.370 MW hidroelektrana, 62.300 MW vjetroelektrana, 46.250
naftnih, 16.040 MW elektrana na biomasu, 9.740 MW solarnih (veih od 5 MW), 3.870 MW
geotermalnih, 1.130 MW sa spaljivanjem otpada, te 810 MW ostalih.
2. studenoga 2014. (2014-11-5)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/10/141031133547.htm
sustainable fisheries?

Is fleet diversity key to

Zabrinutost zbog (preintenzivnog) ribarstva proirena je diljem svijeta. U posljednjih nekoliko


desetljea, vodi se estoka diskusija kako bolje upravljati ribarstvom za korist ekosustava i
ljudi. Veina diskusije fokusira se na odranju bioloke raznolikosti, kritine sastavnice
zdravog ekosustava. Jedan aspekt, koji privlai manje panje, je uloga raznolikosti ribarske
flote. O tome su dvoje istraivaa sa Sveuilita Kalifornije objavili rad u "Canadian Journal of
Fisheries and Aquatic Sciences".

2. studenoga 2014. (2014-11-4)


http://www.foreignpolicy.com/articles/2014/10/31/german_green_energy_revolution_backyard
_windmills_solar_gas Germany's Revolution in Small Batch, Artisanal Energy
esto smo spominjali kako njemaki Energiewende (energetski zaokret) ima vrlo vanu
socijalnu dimenziju. Jo jedan prikaz na engleskom o tome.
(...) The prize-winning utility, one of Germany's early pioneers in the field, is owned by the old
medieval market town of Schwbisch Hall, north of Stuttgart. Most of the utility's suppliers are
private people, farmers, and small businesses, as well as "energy co-ops," which are cleanenergy facilities owned and collectively managed by a group of local investors.(...)
Germany's whole power supply -- and the way it's managed -- looks very different than it did
not so long ago. In contrast to the big, centralized power plants that could meet demand with
roughly the same, regular supply day-in and day-out, the new German system is increasingly
a dynamic, decentralized patchwork that includes more than two million small and mediumscale renewables producers -- businesses, villages and towns, co-ops, individuals, green
investment funds, and farmers -- whose numbers grow by the month. (...)
2. studenoga 2014. (2014-11-3)
http://www.foreignpolicy.com/articles/2014/10/31/red_hot_chilly_peoples_russia_ukraine_gas_
deal_gazprom_eu Red Hot Chilly Peoples
Rusija i Ukrajina postigle su dogovor, pa se oekuje da Rusija slijedeeg tjedna obnoviti
isporuke prirodnoga plina. Europska unija i MMF dat e financijsku pomo Ukrajini da isplati
dio dugova, te da moe plaati unaprijed budue isporuke, kako Gazprom zahtijeva. Meutim,
ve poetkom proljea odnosi bi se mogli opet zakomplicirati, jer Rusija najavljuje poveanje
traenih cijena.
Istovremeno, graanski rat u istonoj Ukrajini se nastavalja, a Rusija podupire separatiste.
1. studenoga 2014. (2014-11-2)
http://h-alter.org/vijesti/ekoloska-dvolicnost-latinske-amerike
Amerike

Ekoloka dvolinost Latinske

Ljeviarske vlade irom Srednje i June Amerike suoene su s dilemom: programi visoke
socijalne potronje koji se financiraju preko destruktivnog rudarstva i eksploatacije
ugljikovodika ili sporija ali odriva razvojna strategija koja na prvo mjesto stavlja ekologiju,
jednakost i pravdu. Njihov je odgovor konstantno pomjeranje granice eksploatacije resursa.
Pie: Daniel Macmillen/ prevela Marija Sefkerinac
1. studenoga 2014. (2014-11-1)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/10/141030101218.htm
European grid prepares for massive integration of renewables

Wind of Change:

Integracija velikog broja malih, te nestalnih malih i velikih obnovljivih elektrana, u zajedniku
mreu, predstavlja sloeni tehnoloki zadatak. Logika sustava se mijenja u odnosu na
dananji. Svime je tee upravljati, ali sigurno nije nemogue. Od lokalnih mikromrea, do
mogue "supermree" u regiji EUMENA (Europa, Srednji Istok, Sjeverna Afrika).
Europska komisija financira ambiciozni istraivaki projekt BEST PATHS, koji e se fokusirati
na razvoj mree prijenosa visokog kapaciteta i fleksibilnosti, potrebne da se zadovolje
dugoroni europski energetski ciljevi i inkorporiraju obnovljivi izvori, osobito planirane velike
puinske vjetroelektrane.

Koordinator projekta, Vicente Gonzlez Lpez iz Red Elctrica de Espana (REE), kae:
Trideset devet kljunih aktera se udruilo da bi ostvarili bitnu promjenu kapaciteta i
fleksibilnosti elekrine mree. Oni reprezentiraju cijeli lanac inovacija u Europi, od sveuilita i
istraivakih centara koje stvaraju novo znanje, elektroenergetske industrije koja stvara nove
proizvode, operatera prijenosnog sustava i elektri, koje specificiraju svoje potrebe za novim
industrijski rjeenjima koja omoguavaju mrei da bolje slui drutvu.
31. listopada 2014. (2014-10-58)
http://www.zerowasteeurope.eu/2014/09/ljubljana-first-eu-capital-to-adopt-a-zero-wastestrategy/ Ljubljana; first EU capital to adopt a Zero Waste strategy
Poetkom rujna, Ljubljana je postala prvi europski glavni grad koji se pridruio mrei "Nula
otpada". Mreu ine lokalne vlasti, koje su prihvatile cilj da se 100% komunalnog otpada
reciklira.
Ljubljana je danas, meu europskim metropolama, lider u postizanju ciljeva odvojenog
prikupljanja i izbjegavanja nastajanja otpada. Odvojeno prikuplja 60% komunalnog otpada, te
stvara po stanovniku godinje manje od 150 kg ostatnoga otpada (koji se ne reciklira ili
kompostira). Obavezala se do 2025. poveati postotak odvojenog prikupljanja na 78%, te
smanjiti ostatni otpad na 60 kg po stanovniku godinje.
31. listopada 2014. (2014-10-57)
http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/novi-broj-lidera-zdrava-hrana---nadite-svojemjesto-u-najbrzerastucem-biznisu/ Novi broj Lidera: Zdrava hrana - Naite svoje mjesto u
najbre rastuem biznisu
Prenosimo s mrenog sjedita tjednika "Lider":
Dvoznamenkasti rast prihoda danas je nedostian veini tvrtki i djelatnosti u Hrvatskoj, no
trite organskih ili ekoproizvoda od proizvodnje do prodaje biljei upravo takav, strelovit
uspon.
Dvadesetak veih proizvoaa lani je raslo od 14 do 280 posto! Doda li se tomu velik rast
odjela zdrave hrane u trgovakim lancima, organska hrana najpropulzivniji je dio hrvatskoga
gospodarstva.
Hrvatska je 2011. zabiljeila najvei rast prodaje ekolokih proizvoda u Europi, i to 20 posto u
odnosu na 2010., kad je promet bio 69 milijuna eura. U 2012. bili smo takoer visoko na
ljestvici europskih trita po udjelu ekoproizvoda, koji je kod nas bio 2,2 posto.
Upravo taj niski udjel dodatni je argument za tvrdnju da to podruje ima golem prostor za rast.
Zato ne zauuje to broj certificiranih ekolokih proizvoaa kod nas (veinom je rije o
obiteljskim poljoprivrednim gos- podarstvima OPG-ovima) raste iz dana u dan. Primjerice,
2002. bila su registrirana samo dva ekoloka proizvoaa, a samo ove godine registrirano je
255 novih, pa su danas 1864 na popisu Ministarstva poljoprivrede.
Popis tvrtki koje najbre rastu u ekohrani kao i analizu trita Danijele Dujmovi Ojvan
potraite u naem novom broju!
[Na temu ekolokog uzgoja - popularno, iako nekorektno, "zdrave hrane" - pogledajte na
naem blogu lanak o provokativnim zakljucima studije potencijala Zapadnog Balkana:
"Sjeme promjene: Veliki potencijal ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/04/sjeme-promjene-veliki-potencijalekoloske-poljoprivrede-u-hrvatskoj/ ]
30. listopada 2014. (2014-10-56)
http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2014/10/european-commissionstudies-renewable-costs European Commission Studies Renewable Costs

Nova analiza, koju je za Europsku komisiju napravila savjetnika tvrtka Ecofys


(www.ecofys.com), zakljuuje da su elektrane na obnovljive izvore po trokovima priblino
izjednaene sa klasinima.
U taj izraun nisu ukljueni klimatski i zdravstveni trokovi koji se danas ne reflektiraju u
trinim cijenama. Procjena tih trokova za klasine izvore je izmeu 150 i 310 milijardi eura.
Kad bi se ti trokovi ukljuili, obnovljivi bi bili bitno jeftiniji.
Subvencije u obnovljive izvore elektrine energije bile su 2012. godine 38,3 milijardi eura
(ukupno za vjetar, sunce, biomasu i vodu), ali su i za klasine izvore (ugljen, uran i prirodni
plin) znaajnih 22,3 milijarde eura (uz znatno veu ukupnu proizvodnju, ali znatno manje
novoizgraenih elektrana).
Prosjeni trokovi po megavatsatu tijekom ivotnoga vijeka (LCOE) iznose za TE na ugljen 75
eura, za kopnene elektrane malo vie, za NE i TE na prirodni plin oko 100 eura, te za
fotonaponske 100 do 115 eura. Za puinske vjetroelektrane i koncentracijske solarne trokovi
su znatno vei.
Tehnologije koritenja ugljena i urana ovise o javnoj potpori kao i prije vie desetljea, dok se
subvencije za obnovljive smanjuju, jer tehnoloki razvoj i ekonomija obima dovode do pada
cijena.
30. listopada 2014. (2014-10-55)
http://www.rtcc.org/2014/10/29/climate-change-could-create-more-boko-haram-extremistsstudy/"_blank">Climate change could create more Boko Haram extremists study
Jared Diamond u knjizi "Slom" ukazuje da postoji povezanost izmeu genocida u Ruandi i
prevelike napuenosti, koja je dovela do ekoloke krize. Slino se spominje za Darfur, gdje su
uestale sune godine pojaale sukobe stoara i ratara za plodnu zemlju.
Savjetnika tvrtka za analizu rizika "Maplecroft" izdala je novo izdanje svojeg "Climate Change
and Environmental Risk Atlas". Identificira 32 zemlje u Africi i junoj i jugoistonoj Aziji u
kojima bi nestaica hrane, povezana sa suom i drugim prirodnim nesreama mogla dovesti
do pojaanih pobuna i ojaati ekstremistike grupe, kao to je radikalni islamistiki pokret
Boko Haram u Nigeriji. Nevolje mogu pogoditi podruja u kojima ivi dvije milijarde ljudi.
Nesigurnost prehrane i rast cijena hrane bile su meu uzrocima "Arapskog proljea", naraito
u Egiptu, kao i aktualnog sukoba u Siriji.
Studija je predoena u okviru rada znanstvenika i predstavnika vlada, koji su se ovog tjedna
okupili u Kopenhagenu, radei na finalnoj, sintetikoj studiji IPCC o klimatskim promjenama,
na osnovu tri studije objavljene u posljednjih 12 mjeseci. Finalni dokument bit e objavljen 2.
studenoga.
30. listopada 2014. (2014-10-54)
http://www.carbonbrief.org/blog/2014/10/q-and-a-the-eus-2030-climate-targets/"_blank">Q&A:
The EU's 2030 climate targets
Jedan detaljniji prikaz o prihvaenim ciljevima klimatske i energetske politike EU do 2030., o
emu smo pisali ovdje i na blogu (http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/24/obuducnosti-europske-energetike-u-brislu-i-londonu/).
29. listopada 2014. (2014-10-53)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/cnpc-chinaagrees-us400m-settlement-chad-dispute_30458.html CNPC (China) agrees US$400m
settlement for Chad dispute

Kina je snano ekonomski nazona u Africi, u potrazi za resursima potrebnim njenoj


brzorastuoj ekonomiji. Ponaanje kineskih poduzea jednako je, ili gore, od ponaanja
zapadnih i drugih koji u Afriku dolaze.
ad je u kolovozu kineskoj kompaniji CNPC otkazao pet licenci za ekploataciju nafte zbog
krenja pravila o zatiti okolia. Pred Parikim arbitranim sudom, traili su odtetu od 1,2
milijardi USD. Nagodili su se, da CNPC plati 400 milijuna USD.
28. listopada 2014. (2014-10-52)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/spanish-tsoidentifies-three-power-interconnection-projects-france_30451.html
Spanish TSO identifies
three power interconnection projects to France
Ovu je vijest zanimljivo spomenuti u kontekstu prolotjednih odluka Europskog savjeta (tj.
predsjednika vlada 28 lanica EU) o ciljevima energetske i klimatske politike EU do 2030.
godine (vidi: "O budunosti europske energetike u Brislu i Londonu",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/24/o-buducnosti-europske-energetike-ubrislu-i-londonu/ ). Na inzistiranje panjolske i Portugala, prihvaen je zajedniki cilj pojaanja
mree prijenosa elektrine energije.
panjolski operator prijenosnog sustava identificirao je tri potencijalna pravca povezivanja
kopnenim dalekovodima sa Francuskom, koje bi bile jeftinije od podvodnog kabela u
Biskajskom zaljevu.
panjolska i Portugal imaju vikove elektroenergetskih kapaciteta i interes za izvoz u Europu.
Meutim, ova gradnja e moda biti znaajna i u kontekstu budue EUMENA supermree,
koja bi u jedinstveni sustav povezala Europu, Sjevernu Afriku i Bliski Istok (vidi: http://www.diieumena.com/ )
Hrvatska je poetkom prolog desetljea sagradila novu dalekovodnu konekciju sa
Maarksom, 2400 kV, koja ima vrlo vanu ulogu za stabilnost hrvatskog elektroenergetskog
sustava.
28. listopada 2014. (2014-10-51)
https://www.youtube.com/watch?v=x6qG3l8liSU
at TEDxMaastricht

We won't be Nine Billion: Jorgen Randers

Knjiga J. Randersa "2052: Globalna prognoza za sljedeih etrdeset godina : Izvjetaj


Rimskom klubu u ast 40. godinjice izdavanja knjige 'Granice rasta'" pojavila se u svibnju
ove godine na hrvatskom. (To je vjerojatno 7. izdanje u svijetu, nakon engleskog originala
1945.). Autor je kao mladi (roen je 1945.) bio jedan od autora povijesnog prvog izvjetaja
Rimskom klubu "Granice rasta" iz 1972.. etrdeset godina kasnije, daje svoja predvianja o
tome to e se dogaati u slijedeih 40 godina. (Brojne podatke o knjizi, ukljuivo podatke na
kojima zasniva prognozu, prezentacije idr., moete nai na sajtu http://www.2052.info/ .)
Jedno od najzanimljivijih njegovih predvianja tie se broja stanovnika na Zemlji. Po njegovoj
projekciji, neemo dostii 9 ili 10 milijardi oko 2050.-2060. godine (to je uobiajena
pretpostavka - vidi tekst na blogu: "Kako dugorono odrivo hraniti devet milijardi ljudi?",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/24/kako-dugorocno-odrzivo-hraniti-devetmilijardi-ljudi/ ), nego e maksimum od osam milijardi biti dosegnut oko 2040. godine. Ne zbog
gladi, ratova i drugih kriza, nego zato to e sve vie ena odluivati imati manje djece. To
trebamo poticati i politikama i mentalnim stavom. Nakon toga, broj stanovnika mogao bi poeti
padati, te do 2100. godine dosei odrivih etiri milijarde.
Na poveznici je video s njegovim 13-minutnim predavanjem na tu temu.
(Jedan lanak sa slinom idejom na blogu: "Slijedeih 50 godina u svjetlu pogrenih
oekivanja iz 1960-ih", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/07/25/slijedecih-50-

godina-u-svjetlu-pogresnih-ocekivanja-iz-1960-ih/ . Naravno, tu se radi samo o kratkom eseju,


ne o studiji koja sumira 40 godina rada, kao u Randersovoj knjizi. Takoer vidi lanak "Kakav
e biti svijet 2100.? to oekivati i to initi?",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/10/25/kakav-ce-biti-svijet-2100-sto-ocekivati-isto-ciniti/ i tome predhodei "Ekologistiki pesimizam vs tehnologistiki optimizam",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/09/21/ekologisticki-pesimizam-vstehnologisticki-optimizam-1973-2013/)
27. listopada 2014. (2014-10-50)
http://planetark.org/wen/72380
pollution: Xinhua

China to shut factories during APEC to curb Beijing

Kineska vlada naredila je da se tvornice u Pekingu privremeno zatvore, da bi se poboljala


kvaliteta zraka u gradu tijekom sastanka lidera azijsko-pacifike zone (APEC) 7.-11.
studenoga. Takoer apelira na graane da tih dana manje koriste automobile, a vie javni
prijevoz. Svi javni slubenici dobit e est slobodnih dana tijekom sastanka, da se smanji
promet.
[Vie smo puta ovdje i na blogu pisali, kako je Kina od sredine 2000-ih ozbiljno poela
shvaati katastrofinost situacije okolia i poduzimati mjere. Neki napretci su postignuti, ali
zasad je to malo. Do poetka 2000-ih, samorazumljivim se smatralo da je briga o zatiti
okolia samo za bogate, da je rast industrije, standarda i BDP sada vaan, a kasnije e se
brinuti o saniranju teta za okoli. (to neki i u Hrvatskoj danas ponavljaju - kao i prije 40
godina.) Neki su i ranije upozoravali, da bi bilo bolje neke mjere poduzimati na vrijeme, da se
sprijee katastrofalni razmjeri devastacije. Zemlje u razvoju, kojima je Kina primjer kako se
moe razviti, mogu izvui neke pouke.]
25. listopada 2014. (2014-10-49)
http://cleantechnica.com/2014/10/25/solar-energy-revolution-everyones-ignoring-bangladesh/
The Solar Energy Revolution Everyones Ignoring Is In Bangladesh
Je li solarna energija skupa igraka za bogatae? Neki tako misle. Drugi misle drugaije. Vidi
lanak na blogu iz prosinca 2013.: "Obnovljivi izvori su, naravno, samo za bogate",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/12/14/obnovljivi-izvori-su-naravno-samo-zabogate/ )
Jo jedan primjer je Banglade. Neprofitna organizacija Grameen Shakti organizira
postavljanje kunih fotonaponskih sustava. Prema najnovijim podacima, oni su dosad
instalirani u vie od 1,5 milijuna domainstava.
Ova organizacija, osnovana 1996, nastavlja se na rad "Grameen Bank", koju je osnovao
Muhammad Yunus, za davanje mikrokredita koji pomau sirotinji da se izvue iz najgore
bijede i ovisnosti. Za to je 2006. godine dobio Nobelovu nagradu za mir.
U lanku na poveznici opirnije o njihovom radu. Takoer su omoguili instaliranje 28.762
bioplinskih postrojenja i 814.562 tednjaka (inae se kuha na otvorenoj vatri, to je vrlo
nepogodno za zdravlje).
Banglade je ekstremno siromana zemlja i ekstremno gusto napuena - vie od 1000 ljudi
na kvadratni kilometar. Dizanje razine mora moglo bi dovesti do toga da desetine milijuna ljudi
moraju napustiti svoje domove i farme. (Vidi takoer lanak o Indiji:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-usrediste-energetske-politike/ )
Autor lanka takoer pie: After learning much more about the Bangladeshi solar revolution,
I wonder how much small-scale solar growth is occurring under the radar in other developing
countries. There are dozens and dozens of solar organizations and companies serving
developing countries.

24. listopada 2014. (2014-10-48)


http://www.obnovljivi.com/svijet/3096-oie-imali-najveci-udio-u-proizvodnji-elektricne-energijeu-njemackoj-u-prvih-devet-mjeseci OIE imali najvei udio u proizvodnji elektrine energije u
Njemakoj u prvih devet mjeseci
Tokom prvih devet mjeseci ove godine, obnovljivi izvori energije (bez hidroelektrana) su
poveali proizvodnju za 8,6 TWh ili 9% u odnosu na isti period prole godine. S obzirom da su
svi drugi izvori energije proizveli manje ovaj rast je bio dovoljan da OIE postanu vodei izvor
elektrine energije u Njemakoj po prvi puta.
Prema podacima Fraunhofer ISE, obnovljivi izvori energije su proizveli ukupno 116 TWh
elektrine energije u prvih devet mjeseci ove godine. Veina te proizvodnje dolazi iz
vjetroelektrana, solarnih elektrana i razliitih izvora biomase koji su proizveli 104 TWh. Njihov
rast u odnosu na isti period prole godine je iznosio 8,6 TWh. Hidroelektrane su pak imale
pad proizvodnje od 6,5 TWh ili 33%, na samo 13 TWh. Slina situacija se dogodila i 2011.
godine, ali je zbog toga pada ukupni rast OIE ove godine iznosio 2,1 TWh.
Ostali izvori energije su imali proizvodnju od 262 TWh, pri emu je iz termoelektrana na lignit
proizvedeno 103 TWh, iz tekog ugljena 70 TWh i iz nuklearnih elektrana 66 TWh. Prirodni
plin je proizveo samo 23 TWh. Njemaka radi razliku izmeu lignita i tekog ugljena zbog toga
to se termoelektrane na lignit nalaze odmah pokraj samih rudnika. (Izvor:
www.renewablesinternational.net)
24. listopada 2014. (2014-10-47)
http://www.obnovljivi.com/aktualno/3093-greenpeace-upozorava-na-europsku-ovisnost-ofosilnim-gorivima Greenpeace upozorava na europsku ovisnost o fosilnim gorivima
"Sputani. Zato nas europski energetski divovi ele drati ovisnima o fosilnom gorivu iz
uvoza" novi je Greenpeace-ov izvjetaj kojim se eli razjasniti europska energetska politika,
upozoriti na pretjeranu ovisnost o uvoznim gorivima, te prije svega pozvati europske elnike
da poveaju udio obnovljivih izvora energije i smanje emisije staklenikih plinova.
Ukrajinska kriza dokazala je pretjeranu europsku ovisnost o fosilnim gorivima, posebice
ruskom plinu, a posebno je zabrinjavajua injenica da je europski diplomatski odgovor
gotovo nepostojei dok su financijske posljedice velike. Europska unija godinje potroi vie
od 400 milijardi eura na uvoz energenata koji zadovoljavaju 53% njezinih potreba.
Najvei europski proizvoai i distributeri elektrine energije, ukljuujui EDF, E.ON, GDF
Suez, RWE, ENEL, Vattenfall, Iberdrolu i Gas Natural Fenosu, pokuavaju utjecati na
postavljanje novih klimatskih i energetskih ciljeva podravajui samo ciljno smanjenje
staklenikih plinova do 2030. godine, bez daljnjeg poveanja udjela obnovljivih izvora energije
i smanjenja potronje. Ovakav stav proizlazi iz injenice da bi poveanjem obnovljivih i
smanjenjem potronje bio ugroen njihov profit, kreditni rejting i vrijednost dionica. Naime,
treina prihoda osam najveih elektroenergetskih kompanija u EU dolazi od plina i ugljena
uvezenih iz zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora, a upravo najvee prihode imaju
E.ON, GDF Suez i ENEL. (...)
(Dalji tekst proitajte na priloenoj poveznici.)
24. listopada 2014. (2014-10-46)
http://predsjednik.hr/blog/2014/10/23/predsjednik-na-energetskom-summitu-u-londonutrebamo-partnerstvo-s-vodecim-ljudima-industrije/ Predsjednik na Europskom plinskom
summitu u Londonu: Trebamo partnerstvo s vodeim ljudima industrije
Neposredni nastavak na prethodnu vijest: istovremeno dok je zasjedao Europski savjet u
Brislu, predsjednik Ivo Josipovi sudjelovao je juer na "Europskom plinskom summitu", kojeg
je organizirao "Financial Times" u Londonu.
Ponovio je frazu kako se hrvatska nada postati vano energetsko vorite u regiji
Jugoistone Europe, u okviru nastojanja za diversifikaciju dobavnih pravaca za prirodni plin

da se smanji ovisnost o Rusiji. Spomenuo je napredak planova za izgradnju LNG terminala


ispred Rijeke koja je jedna od europskih prirodnih luka s najboljim poloajem za prihvat
prekooceanskih brodova.
Spomenuo je koncesije za istraivanje ugljikovodika na moru i kopnu i otvaranje Hrvatske
novim investicijama u proizvodnju ugljikovodika, a osobito zemnog plina; dakle je preutno
zaobiao naftu, u skladu sa svojim "zelenim programom" (tj. nastojanjem da zadovolji razne
strane).
Na europskom nivou, spomenuo je to svi govore: jedinstveno energetsko trite, sigurnost
opskrbe, zatita okolia itd. EU je svjetski lider u istim energijama i djelovanju po pitanju
klimatskih promjena i iznimno je vano da to zadrimo. Bilo bi takoer lijepo, da Hrvatska u
tome sudjeluje...
U prikazu njegovog govora na sajtu predsjednik.hr stoji nesuvislo: vanost plina kao
energenta kojim raste udio obnovljivih izvora, kao da prirodni plin spada u obnovljive izvore;
nadajmo se, da je to greka prepriavaa.
Ali bio je i konkretniji vezano s pregovorima koji su se isti dan vodili u Brislu, istakavi
posebne zahtjeve bivih komunistikih zemalja, tj. "istonih drava", koje, da ne uvijamo, trae
vie love od zapadnih drava: Podsjetio je i da je u svom lanku objavljenom u travnju u
Financial Timesu upozorio na jaz izmeu istonih i zapadnih drava lanica EU-a koji proizlazi
iz ranjivosti istonih drava ne samo na prekide opskrbe nego i na poveanja cijena
energenata koji tete njihovoj konkurentnosti. Upozorivi da bi dogovor o ciljevima za
smanjenje emisije tetnih plinova do 2030. mogao biti ugroen jer poveanje cijena
energenata u tekoj industriji ugroava 30 milijuna radnih mjesta irom kontinenta, a najvie
na istoku, Predsjednik je rekao kako je nuno postii konsenzus o sredstvima za
kompenzaciju temeljite rekonstrukcije energetike istonih drava.
24. listopada 2014. (2014-10-45)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/eu-membersagree-40-greenhouse-gas-emission-reduction-2030_30428.html EU members agree on
40% of GHG emission reduction by 2030
Predsjednici vlada lanica Europske unije (Europski savjet) sloili su se danas oko ciljeva
energetske i klimatske politike do 2030. godine. Prihvaeni su ciljevi, koje je predloila
Europska komisija, da se do 2030. godine emisije staklenikih plinova smanje za barem 40%
u odnosu na 1990., a udio obnovljivih u primarnoj potronji energije povea na 27% (to je
prihvaeno kao obavezujue za nivo EU, ali e tek trebati razraditi obaveze za pojedine
lanice).
Prihvaen je cilj da se energetska uinkovitost do 2030. pobolja za 27% u odnosu na
"bussines-as-usual" scenario, umjesto 30% koliko je bio prijedlog Komisije. Ovo je bio
kompromisni prijedlog grupe zemalja, meu kojima je bila i Hrvatska.
Na inzistiranje Portugala i panjolske, prihvaen je cilj da se povea kapacitet prijenosa
elektrine energije u EU za 15%.
(Vidi juer objavljen lanak na naem blogu:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/23/lideri-europske-unije-o-energetskoj-iklimatskj-politici/ )
Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanovi sudjelovao je na skupu - kako smo juer pisali,
oito s totalnim nerazumijevanjem o emu se radi (to je dodue za njega normalno, o bilo
emu se radilo).
23. listopada 2014. (2014-10-44)
http://thinkprogress.org/climate/2014/10/22/3582766/florida-city-secession-sea-level-rise/
South Florida City Votes To Secede In Last-Ditch Effort To Avoid Being Swallowed By The
Sea

Gradsko vijee grada South Miami na Floridi prihvatilo je rezoluciju, kojom poziva na
otcjepljenje June Floride od sjevernog dijela, koji blokira akcije za suzbijanje klimatskih
promjena. Dizanje morske razine bi Junoj Floridi, podruju veliine Hrvatske (oko treine
povrine Floride), moglo nanijeti velike tete.
Hoe li biti potrebno slati meunarodne mirovne snage? :-(
23. listopada 2014. (2014-10-43)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/tvo-estimatesolkiluoto-3-nuclear-project-delays-23bn-finland_30418.html TVO estimates Olkiluoto-3
nuclear project delays to 2.3bn (Finland)
Nedavno smo na blogu objavili dva lanka s pregledom stanja nuklearnih elektrana u svijetu.
Loe vijesti za nuklearce stiu i dalje.
U Finskoj je u gradnji reaktor Olkiluoto-3. To je tzv. "reaktor tree generacije", poznat po
kratici "EPR" (Europski napredni reaktor s vodom pod tlakom), koji bi trebao imati znatno
unaprijeene sigurnosne sustave. Jo jedan takav gradi se u Francuskoj, a dva u Kini.
Finski parlament donio je odluku o gradnji 2002., to je bila prva odluka o gradnji nove
nuklearne elektrane u Europi nakon vie od desetljea. To je dovelo do istupanja zelenih iz
koalicijske vlade, koja je ipak odrala veinu u parlamentu. Finska ima u pogonu etiri
reaktora, sagraena izmeu 1977. i 1980., kojima je licenca za rad produljena na 50 do 60
godina (vidi tekst o Finskoj na world-nuclear.com, http://www.world-nuclear.org/info/CountryProfiles/Countries-A-F/Finland/ ).
Gradnja se meutim jako otegla i trokovi narasli. Gradnja reaktora, snage 1.600 MW,
zapoela je 2005. godine. Bio je planiran zavretak radova do 2009.. To je bilo odgoeno za
2014., zatim za 2016. pa nedavno za 2018. (Vidi Reutersovu lanak:
http://uk.reuters.com/article/2014/09/01/finland-nuclear-olkiluoto-idUKL5N0R20CV20140901 ).
Procjenjeni trokovi porasli su s prvotnih tri milijarde na 6,5 milijardi eura, a po posljednjoj
procjeni 8,5 milijardi.
Voditelj projekta, finska kompanija TVO, i izvoai, konzorcij Areva-Siemens, spore se oko
toga tko je kriv i tko treba podnijeti dodatne trokove. Pokrenut je postupak pred
Meunarodnom trgovinskom komorom (International Chamber of Commerce's,ICC).
Zbog ovih problema, odgoen je i poetak rada na slijedeem planiranom reaktoru, Olkiluoto4.
22. listopada 2014. (2014-10-42)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/gwec-plans2000-mw-wind-capacity-2030-line-enerdata-forecasts_30386.html GWEC plans up to 2,000
MW of wind capacity in 2030, in line with Enerdata forecasts
[U naslovu lanka na donjoj poveznici je tipfeler: treba biti "2.000 GW" a ne "2.000 MW".]
Globalno vijee za energiju vjetra (GWEC) i Greenpeace objavili su izvjetaj "Global Wind
Energy Outlook". Predviaju tri scenarija razvoja vjetroelektrana. U "naprednom scenariju"
predviaju da e ukupno instalirani kapacitet godine 2030. biti 2.000 GW (dvije tisue
gigavata, odnosno dva milijuna megavata). Te e vjetroelektrane davati 17-19% svjetske
proizvodnje elektrine energije i smanjiti emisije ugljinoga dioksida za vie od tri milijarde
tona godinje. Od toga bi 28% moglo biti u Kini.
Krajem 2013., instalirani kapacitet vjetroelektrana dosegao je 318 GW, a do kraja ove godine
oekuje se instalacija oko 45 GW. Oekuje se, ak i u umjerenom scenariju, da e se tempo
znatno ubrzati.
O ovom izvjetaju se moe itati na raznim sajtovima. Prenosimo poveznicu na kratak tekst

sa sajta konzultantske tvrtke Enerdata, koja nije "zelena", nego sa stajalita ekonomskih
interesa analizira i daje savjete o globalnim energetkim kretanjima. Po njihovoj procjeni
("EnerFuture service"), u optimistikom scenariju predviaju instaliranih 2.200 GW godine
2030. (a u "Business as usual" ipak znaajnih 1.300 GW).
20. listopada 2014. (2014-10-41)
http://cleantechnica.com/2014/10/20/wind-energy-costs-low-heartland-institute/
Energy Costs Super Low, Despite Heartland Shenanigans (Chart & Graphs)

Wind

Tri nove studije pokazuju ekonomske prednosti vjetroelektrana pred ostalim tipovima
elektrana. Jedna od njih je studija financijske savjetnike tvrtke Lazard, koju spominjemo u
lanku na blogu "Obnovljivi izvori energije: Budunost je sada!"
(http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/29/obnovljivi-izvori-energije-buducnost-jesada/)
19. listopada 2014. (2014-10-40)
http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2014/10/putin-strengthens-russiaschinese-renewable-energy-ties Putin Strengthening China-Russia Ties for Renewable
Energy Development
Rusija je ula u otvoreni konflikt s Europskom unijom i SAD oko Ukrajine. Koriasti svoju mo
kao veliki izvoznik prirodnoga plina, a takoer i nafte i ugljena. To je meutim oruje
ogranienoga dometa, ako nema zalee trajne ire ekonomske moi, to su iskusile zemlje
OPEC-a prije 30-ak godina, kad je naglom rastu cijena nafte 1979. slijedio nagli pad sredinom
1980-ih.
Jedan od kljunih stratekih smjerova Rusije je jaanje veza s rastuom velesilom Kinom.
(Vidi na blogu lanak "BRICS rui svjetski monopol dolara?",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/07/16/brics-rusi-svjetski-monopol-dolara/ ).
Kina je posljednjih godina svjetski lider u rastu koritenja obnovljivih izvora energije, dok je
Rusija to podruje dosad zanemarivala. Sada je i Rusija poela poticati razvoj, s ciljem da
udio obnovljivih u proizvodnji elektrine energije povea sa sadanjih 0,8% na 2,5% do 2020.
godine. u tome dogovaraju suradnju s kineskim poduzeima.
Kako e se slijedeih godina i desetljea odigravati ta geopolitika i svjetsko-ekonomska igra,
teko je predvidjeti. Neki ruski analitiari se boje da bi se Rusija mogla nai u dugorono
podreenom poloaju prema Kini uz hladne odnose prema puno blioj EU, zbog interesa
trenutne politike.
17. listopada 2014. (2014-10-39)
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/14/ekonomika-nuklearne-energijeproblemi-su-danas-isti-kao-prije-40-godina/ Ekonomika nuklearne energije: problemi su
danas isti kao prije 40 godina
Pregledni tekst na naem blogu. Mnoge poveznice, s dotjeranim i dopunjenim komentarima,
kao i nove informacije. Osnovni naglasci:
* Francuska potvrdila plan drastino smanjenja nuklearne energije i intenzivnog razvoja
obnovljivih i smanjivanja potreba.
* Biljeka o filozofiji energetike
* Velike nade 1950-ih, naglo opadanje 1980-ih
* Nasuprot oekivanome kod tehnologija koja sazrijeva i industrije koja se iri, trokovi
gradnje i rada stalno su rasli.
* Zasad nema nuklerne renesanse u SAD
* U svijetu je u pogonu 388 reaktora, 50 manje od maksimuma 2002..
* U gradnjije 67 reaktora, od toga 2/3 u tri zemlje: Kina, Indija i Rusija. Od toga, u gradnji 49

reaktora preokoraeni su rokovi.


* Financijski kapital ne vjeruje u nuklearnu energiju: nemogue je privui investitore bez
obilnih dravnih potpora.
* Investicijska banka Citigroup: nuklearna se ekonomski ne moe takmiiti s obnovljivima.
* Za novu NE Hinkley Point C u UK, vlada garantira otkupnu cijenu, tijekom 35 godina, veu
nego to se danas dane za velike solarne elektrane, i dvaput veu nego za vjetroelektrane na
kopnu.
* Trokovi za dekomisiju postojeih britanskih nuklearnih postrojenja protegnut e se kroz 120
godina i iznositi ukupno 110 milijardi funti.
* Nuklearna fuzija: prvi kilovati tek oko 2040. g..
17. listopada 2014. (2014-10-38)
http://www.vox.com/2014/9/29/6849723/solar-power-net-metering-utilities-fight-states
power is growing so fast that older energy companies are trying to stop it

Solar

Jo jedan tekst o politiko-ekonomskoj borbi oko fotonaponskih sustava u SAD. Kao to smo
vie puta pisali, mnoga elektroprivredne poduzea (utilities) nastoje politikim sredstvima
sprijeiti irenje konkurencije, i odrati model teritorijalnog monopola koji postoji vie od sto
godina. U lanku se spominje Studija Edison Electric Institute iz sijenja 2013., o kojoj smo
pisali, te nedavna studija Lawrence Berkeley National Laboratory, o kojoj smo takoer pisali.
(vidi i tekst na blogu: "Obnovljivi izvori energije: Budunost je sada!",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/29/obnovljivi-izvori-energije-buducnost-jesada/ ). lanak daje detaljni prikaz situacije, procjena trendova, aktualnih debata i politikih
borbi.
Komentar na istu temu:http://www.apcoforum.com/while-the-use-of-renewables-grows-is-netmetering-in-danger/ While the Use of Renewables Grows, is Net-Metering in Danger?
Because of the aggressive implementation of distributed generation, a recent Washington
Examiner article noted that there are now proposals in 20 states to consider either scaling
back or eliminating net-metering laws. Those proposals, as also noted by Vox, are creating
odd political dynamics. While the conservative American Legislative Exchange Council has
drafted model legislation to pare back solar subsidies, arguing that continued increased
rooftop solar installations will cause utilities to raise rates on those without rooftop solar
installations, other conservatives (including some Tea Party groups) oppose efforts by
government to restrict rooftop solar or impose new fees or taxes on it.
17. listopada 2014. (2014-10-37)
http://www.lockheedmartin.com/us/news/press-releases/2014/october/141015ae_lockheedmartin-pursuing-compact-nuclear-fusion.html Lockheed Martin Pursuing Compact Nuclear
Fusion Reactor Concept
Kompanija Lockheed Martin objavila je da radi na projektu kompaktnog fuzijskog reaktora
(CFR) i da bi prototip mogao biti dovren za pet godina, a za deset godina i demonstracijsko
postrojenje prikljueno na mreu. To je bre, nego to najavljuje europski istraivaki centar
ITER, koji spominjemo u lanku na blogu,
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/14/ekonomika-nuklearne-energijeproblemi-su-danas-isti-kao-prije-40-godina/ ).
Prema najavama (iri prikaz i komentar:
http://thinkprogress.org/climate/2014/10/15/3580379/fusion-power-lockheed-martin-cfr/ ),
reaktor snage 100 MW trebao bi biti toliko malen da ga se moe prevoziti u kamionu.
LM se bavi prvenstveno orujem i avionima. Zapoljava 113.000 ljudi i prole godine je imala
45 milijardi USD prihoda.
14. listopada 2014. (2014-10-36)

http://www.energetskiportal.rs/predstavljamo-prototip-solarne-toplane-u-badnjevcu/
PREDSTAVLJAMO Prototip solarne toplane u Badnjevcu
Prof.dr. Vladan Petrovi izradio je prototip solarne toplane (koncentracijski solarni sustav sa
spremnikom topline) u Badnjevcu kod Kragujevca. Srpski mediji povremeno piu kako nudi
"besplatnu struju", to naravno nije tono.
Radi se o razvoju tehnologije, koja je u posljednjih desetak godina u drugom planu zbog
spektakularnog razvoja fotonaponskih sustava, dok su cijene CSP ostale visoke. U
budunosti, meutim, mogu je njihov znatniji razvoj. Prednost je, da visoka temperatura
omoguuje pohranu energije u nekom fluidu i time rad toplane odnosno elektrane i kad sunca
nema. (Vidi lanak na naem blogu iz svibnja 2013: "Koncentracijske solarne elektrane: vijesti
iz Kalifornije, Saudijske Arabije, Indije i Australije",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/08/koncentracijske-solarne-elektranevijesti-iz-kalifornije-saudijske-arabije-indije-i-australije/ )
Na ovoj je poveznici, na mrenom sjeditu energetskiportal.rs, detaljniji prikaz projekta.
Glavna Petrovieva inovacija, prema prikazu, u sustavu uvanja toplote, prema prikazu, nije u
koncentratoru nego sustavu pohrane toplote.
14. listopada 2014. (2014-10-35)
http://pollitika.com/bajka-o-dampingu#comment-469814
obnovljivima

Inenjerski i ekonomski pristup

Komentar u jednoj diskusiji, koja je s ope ekonomije prela na ekonomiku obnovljivih izvora
energije. Moe biti zanimljiv za razjanjenje nekih osnovnih pojmova.
(...) Ti si spomenuo da postoji trite elektrine energije, a ja sam napomenuo, da upravo u
tome jest poanta, da to trite postoji zahvaljujui dravnoj regulativi. (...)
E sad, kad se radi o "kunim" fotonaponskim sustavima, reda veliine kilovata, inenjerski
gledano, postoji bitna razlika prema "utility scale". "Ininjerski pristup" ne moe se svesti na
navedenu trivijalnost. A onda postoji i velika ekonomska razlika.
Eletrane koje su "utility scale", tj. svoju proizvodnju predaju prijenosnoj ili distributivnoj mrei,
konkuriraju jedna drugoj. Gledamo za razne elektrane LCOE i druge ekonomske pokazatelje.
Ali, ako pojedini potroa razmilja da postavi malu elektranu, ija e se proizvodnja troiti na
mjestu proizvodnje ili neposrednoj blizini, on ne usporeuje investiciju i LCOE s onom utilityscale elektrane. On usporeuje s cijenom, koju plaa lokalnoj utility za struju iz mree. Razina,
kad su LCOE jednake, naziva se "grid parity".
To je dakle bitno drugaija kategorija, I upravo tu dolazi do dramatine promjene (...)
Sad se pojavljuje ne samo individualna proizvodnja na mjestu potronje, koja smanjuje
potrebu za strujom iz mree pa ugroava prihode utilities, nego i mogunost gradnje
mikromrea, koje unitavaju dosadanji tehniki monopol elektrodistributivnih podruja. I sad
utilities nastoje svojim utjecajima na vlade to sprijeiti.
Njihovu nervozu u SAD prouzroila je studija koju je napravio Edison Electric Institute u
sijenju 2013.: http://www.eei.org/ourissues/finance/Documents/disruptivechallenges.pdf
Disruptive Challenges: Financial Implications and Strategic Responses to a Changing Retail
Electric Business.
Ininjerski i ekonomski pristup su komplementarni i ne mogu se svesti na trivijalnosti.
13. listopada 2014. (2014-10-34)
http://www.world-nuclear-news.org/NP-Sweden-faces-future-without-nuclear-01101401.html
Sweden faces future without nuclear

Nedavni parlamentarni izbori u vedskoj donijeli su pobjedu ljevici, pa je formirana vlada


socijaldemokrata i zelenih. Prema koalicijskom ugovoru, bit e osnovano energetsko
povjerenstvo s ciljem postizanja elektroenergetskog sustava zasnovanog 100% na
obnovljivima; koalicijski se partneri ne slau o brzini postizanja toga cilja. To bi znailo
zatvaranje deset postojeih nuklearnih reaktora bez gradnje zamjenskih, suprotno odluci
prethodne vlade desnoga centra iz 2009.. Dravna tvrtka Vattenfall zaustavila je planove za
gradnju jednog zamjenskog reaktora.
vedska proizvodi i troi po stanovniku znatno vie elektrine energije od europskoga
prosjeka. Godine 2012. proizvela je 153 TWh (milijardi kilovatsati), od toga 66 u
hidroelektranama, 60 u nuklearnim i 17 milijardi u elektranama na druge obnovljive izvore.
Posljednja brojka vrlo brzo raste posljednjih godina, a odnosi se ponajvie na koritenje
biomase i vjetra. Prema najavi nove vlade, znatnije e se poticati i puinske vjetroelektrane i
solarna energija. Tako bi se do 2020. iz ostalih obnovljivih trebalo dobivati 30 TWh.
13. listopada 2014. (2014-10-33)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/global-energyefficiency-market-2012-estimated-us310bn_30292.html Global energy efficiency market in
2012 estimated at US$310bn
Prije nekoliko dana pisali smo da je Meunarodna energetska agencija (IEA) objavila izvjetaj
o tritu proizvoda i usluga vezanih za energetsku uinkovitost u zemljama lanicama
Agencije, koje ini veina lanica OECD (http://www.iea.org/W/bookshop/463Energy_Efficiency_Market_Report_2014). Evo jo nekih podataka.
Ukupne investicije u energetsku uinkovitost u 2011. godini procijenjene su izmeu 310 i 360
milijardi USD. Izbjegnuta potranja za energijom, koja je postignuta poveanjem uinkovitosti,
vea je od ukupne potronje energije iz fosilnih goriva u tim zemljama. Ukupna potronja
energije je danas 60% manja, nego to bi bila da nije bilo poboljanja uinkovitosti u
posljednjih 40 godina.
Investicije u uinkovitost su oko polovice investicija u naftu i plin, te su vee od investicija u
obnovljivu energiju, kao i od investicija u termoelektrane.
Do godine 2011, u 11 zemalja lanica IEA postignut je kumulativni nivo uteene energije od
1,337 milijardi tona ekvivalentne nate, to je vie od ukupne potronje svih energenata u
Europskoj uniji. Da nije bilo mjera poticanja uinkovitosti od 2001., ukupna finalna potronja
energije 2011. godine bila bi za 218 milijuna tona ekvivalentne nafte vea.
13. listopada 2014. (2014-10-32)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/france-commitscut-nuclear-share-power-mix-50-2025_30295.html France commits to cut nuclear share in
power mix to 50% by 2025
Francuska Nacionalna skuptina prihvatila je prvi lanak zakona o energetskoj tranziciji, koji
odreuje da e se udio nuklearne u proizvodnji elektrine energije smanjiti sa 75% na 50% do
2025..
Nadalje, ukupna potronja energije treba se prepoloviti izmeu 2012.. i 2050. godine. Emisije
staklenikih plinova trebaju se smanjiti za 40% do godine do 2030. u odnosu na 1990..
Obnovljivi izvori trebaju dostii 32% finalne potronje energije do 2030..
Oekuje se da e novo zakonodavstvo o energetskoj tranziciji, ukljuujui mjere za
zgradarstvo, promet i recikliranje otpada, biti izglasano sutra (14. listopada). Ovim se
ozakonjuju prijedlozi vlade, o kojima smo pisali na blogu, u lanku "Francuska energetska
tranzicija" 20. lipnja, http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuskaenergetska-tranzicija-nuklearke-out-obnovljivi-in/ .

Istovremeno je definitivno odbaen prijedlog ekolokog poreza na teke kamione, koji je


prvobitno trebao biti uveden u srpnju 2013.. Takozvana "tranzitna pristojba", koja ga je trebala
zamijeniti, odgoena je za slijedeu godinu.
12. listopada 2014. (2014-10-31)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/10/141009154011.htm Low birth rates can
actually pay off: Having fewer children can boost a country's standard of living, experts say
Studija u asopisu "Science" analizira odnos fertiliteta (broja djece koje ima prosjena ena) i
ekonomskih pokazatelja u 40 zemalja. Premalo djece loe je za ekonomiju, jer stanovnitvo
stari i smanjuje se radna snaga i javni prihodi. Previe je naravno takoer loe. Studija
zakljuuje da je neto manje od dvoje djece po eni optimalno.
[Meutim, ekologistiki dugoroni pristup ukazuje na probleme prevelike napuenosti. Kina je
neto olabavila, ali nije odustala od "politike jednog djeteta" i to e uskoro dovesti i do pada
ukupnog broja stanovnika. Moe li recimo Indija dugorono (na sto i vie godina) odrivo
gospodariti svojim prostorom, a da na polovici povrine Europe ivi dvaput vie stanovnika, uz
ambicije da bitno povea ivotni standard? Da i ne govorimo o Bangladeu, s vie od tisuu
stanovnika na kvadratni kilometar.]
12. listopada 2014. (2014-10-30)
http://www.bloomberg.com/news/2014-10-06/chile-top-renewables-market-on-sunny-desertwindy-shores.html Chile Top Renewables Market on Sunny Desert, Windy Shores
Otkad je u oujku o.g. funkciju predsjednika ilea preuzeo Michelle Bachelet, odobreno je 76
projekata razvoja obnovljivih izvora. ile ima predjele vruih pustinja i podruja s jakim
vjetrom, a takoer i velike mogunosti za koritenje geotermalnih voda.
ak i bez subvencija i bez uvedenih naknada za utjecaje na okoli fosilnih goriva ili nuklearne
energetike, solarna energija je postigla cjenovnu konkurentnost i mreni paritet. Velike
rudarske kompanije, koje troe treinu elektrine energije u zemlji, okreu se solarnoj energiji.
10. listopada 2014. (2014-10-29)
Nenad Kralj pie na svom fb profilu:
Posebni dojmovi s jueranjeg snimanja priloga za Pinklec na rame iz TE Jertovec. ovjek
gleda i ne vjeruje. Turbine i generatori izraeni 1954. godine spremno ekaju za pokret. U
roku od 15 minuta mogu poeti sa proizvodnjom elektrine enrgije. Ono kaj me se posebno
dojmilo je da na njima ne pie nikakvo strano ime ve Jugoturbina i Rade Konar. Nai ljudi
su sve izgradili i sastavili ...
(Na dodatak: TE Jertovec radi na prirodni plin. Sagraena je na mjestu gdje je ranije bila
termoelektrana koja je koristila lignit iz Zagorskih rudnika ugljena. Plinske termoelektrane
imaju prednost pred onima na ugljen da se brzo ukljuuju i iskljuuju - iako novije TE na
ugljen znatno smanjuju razliku. Zato su sluile i jo slue kad se u sustavu ukae potreba, pa
je TE Jertovec u pogonu oko 1000 sati godinje.)
(Vana je injenica, da su nekad hrvatska poduzea bila u stanju takve poslove sama obaviti.
I znaila su neto i u svijetu. Dolazilo je meutim do postepenog nazadovanja 1970-ih i 1980ih. Pa je reeno da je za sve kriv socijalizam, te da je pravi put sve to unititi. Pa npr. domaa
poduzea krajem 1990-ih nisu bila u stanju zavriti gradnju TE Plomin B. Sad su ve ljudi
interiorizirali da nemamo nikakvu panje vrijednu industriju i da je nikad neemo ni imati, pa
nema smisla ni pokuavati.)
10. listopada 2014. (2014-10-28)

http://energytransition.de/2014/09/energy-transition-russian-gas-independence/?
pk_campaign=nl1014 Can the energy transition make Germany independent of Russian
gas?
Prije nekoliko dana prenijeli smo izjavu danskog ministra vanjskih poslova da je energetska
tranzicija ka niskoulgjinoj energetici vana strategija, da se izbjegnu tete zbog sukoba sa
Rusijom koja u Europu izvozi znatne koliine prirodnoga plina.
(http://planetark.org/wen/72288) O tome smo na blogu pisali u oujku.
(http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/07/ukrajina-i-prirodni-plin-interesi-rusijeeurope-i-sad/)
Na poveznici je prikaz studije, koju je za Njemaku napravio Fraunhofer Institute. esto se u
prikazima obraa panja samo na elektrinu energiju, ali mnogo se vie plina troi za grijanje.
(Studija kao pdf, na njemakom: http://www.gruenebundestag.de/fileadmin/media/gruenebundestag_de/themen_az/energie/PDF/Erdgassubstituti
on_final.pdf ) Njemaka uvozi 90% prirodnoga plina koji troi, a od toga 39% iz Rusije
(energetska vrijednost 900 TWh ukupno, uvoz iz Rusije 314 TWh). Studije zakljuuje da
Energiewende moe uiniti Njemaku nezavisnom od uvoza plina iz Rusije do 2030. g.. To se
moe postii kombiniranim koritenjem energetske uinkovitOsti u graditeljstvu (pasivne
kue), proizvodnjom biometana, instaliranjem toplinskih pumpi i drugim mjerama.
10. listopada 2014. (2014-10-27)
http://reneweconomy.com.au/2014/capital-moving-clean-energy-governments-need-get-way38734 Capital is moving to clean energy governments need to get out of way
Borba protiv globalnog zatopljenja zahtijeva znaajnu intervenciju drava. Zbog toga su
oboavatelji slobodnog trita u pravilu neprijateljski raspoloeni prema tim mjerama i prema
investicijama u "istu energiju". Meutim, stvari nisu tako jednostavne.
Masovni tok kapitala na svjetskom financijskom tritu poeo se okretati ka investicijama u
istu energiju. Vlade, poput one australijske (koja snano zastupa interese izvoznika ugljena i
klasine energetike), najbolje bi napravile da se maknu s puta. Velike investicije u
niskougljine tehnologije dolaze od razvojnih banaka, nekih investicijskih banaka, te od
osiguravateljskih kua.
Naprotiv, poele su opadati investicije u sektor fosilnih goriva.
10. listopada 2014. (2014-10-26)
http://cleantechnica.com/2014/10/10/installed-solar-power-prices-continue-drop-us-still-muchexpensive-germany/ Installed Solar Power Prices Continue To Drop In US, Still Much More
Expensive Than In Germany
Novi izvjetaj "Tracking the Sun", koji priprema ameriki Lawrence Berkeley National
Laboratory (LBNL), pokazuje da je cijena instaliranja solarnih sustava u SAD jo uvijek znatno
vea nego u Njemakoj i drugim europskim zemljama. (Vidi o tome lanak iz veljae 2013:
http://cleantechnica.com/2013/02/17/why-german-solar-is-so-much-cheaper-than-u-s-solarupdated-study/ .) Ukupna cijena postrojenja vrne snage do 10 kW godine 2013., bez PDV-a,
u Njemakoj je iznosila 2,1 USD po vatu vrne snage, u Italiji 2,9 a u Japanu i u SAD 4,4.
10. listopada 2014. (2014-10-25)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/10/141009091939.htm
energy-efficient approach to carbon capture

A cost-effective and

Israivai tragaju za uinkovitim i jeftinim nainima da se ugljini dioksid, stvoren izgaranjem


fosilnih goriva, izdvoji iz dimnih plinova. Nakon toga bi se mogao uskladititi i time sprijeiti

odlazak u atmoferu i pojaanje uinka staklenika. Apsorbcija se moe ostvariti pomou vrstih
pranatih tvari, ili tekuina.
Grupa istraivaa iz vicarske, SAD i Kine komibinirala je oba pristupa, dobivajui itku tvar
(slurry), koja obeava napredak u eljenom cilju (relativno jednostavna tehnologija, prihvatljivi
trokovi, ne prevelik utroak energije).
10. listopada 2014. (2014-10-24)
http://planetark.org/wen/72312
groups

India approves projects in dash for growth, alarming green

Krajem kolovoza, indijski ministarstvo okolia odbilo je prijedlog gradnje predloene


hidrolektrane Dibang od 3000 MW, u udaljenom i netaknutom dijelu zemlje, zbog potencijalnih
teta za okoli krenjem ume i naruavanjem bioraznolikosti.
Manje od mjesec dana kasnije, promijenili su odluku i dali dozvolu.
Elektrana je jedan od stotina projekata, od kojih su mnogi bili viestruko odbijani ranje, koji su
odobreni od svibnja, kad je vlast preuzela nova vladu na ijem je elu Narendra Modi.
Vlada je takoer oslabila propise o zatiti okolia i smanjila broj nezavisnih lanova
Nacionalnog odbora za zatitu okolia.
Modi je pobjedio na izborima obeavajui oivljavanje ekonomije i osiguranje elektrike za 400
milijuna ljudi koji je jo nemaju, u emu rauna na sve vrste izvora.
Vlada ipak obeava da vee tete za okoli nee biti dozvoljene. Organizacije civilnoga
drutva izraavaju negadovanje i drutvena borba se nastavlja.
10. listopada 2014. (2014-10-23)
http://planetark.org/wen/72309
report

Burkina Faso's poorest farmers outsmart climate change -

Tijekom posljednja tri desetljea, najsiromaniji seljaci u Burkini Faso priveli su proizvodnji
300.000 hektara degradiranog zemljita, na kojima proizvode hranu za pola milijuna ljudi.
Prema izvjetaju, koji je u srijedu objavio britanski Overseas Development Institute (ODI),
njihov uspjeh zasniva se na inovativnim metodama, koje su sami razvili.
Burkina Faso suoena je s klimatskim promjenama, koje su dovele do tekih sua i
nestabilnih kia. Usprkos siromatvu i pothranjenosti, oni ipak uspijevaju uzgajati hranu
tijekom ekstremnih sua i izbjei umiranje od gladi.
Njihov uspjeh moe biti dobar prijer za uenje, jer u slijedeim desetljeima treina obradive
zemlje u svijetu bit e podlona degradaciji. Ti uspjesi rezultat su zajednikih napora lokalnih
zajednica, a ne pojedinaca niti dravnih mjera.
10. listopada 2014. (2014-10-22)
http://zelena-akcija.hr/hr/programi/otpad/ne_spaljujte_resurse_zdravlje_i_javni_interes
spaljujte resurse, zdravlje i javni interes!

NE

Traimo od gradskih zastupnika da se usprotive prijedlogu Plana gospodarenja otpadom


Grada Zagreba (PGO), poruili su aktivisti Zelene akcije i udruge UZOR na dananjoj
prosvjednoj akciji ispred zagrebake Gradske skuptine. Ovaj Plan predvia izgradnju tetne
spalionice otpada, a zanemaruje prevenciju nastanka otpada, odvojeno prikupljanje i
reciklau. (...)
Prijedlog PGO spalionicu otpada predstavlja kao jedino rjeenje za pitanje otpada u Zagrebu,

a uope ne daje alternativu niti ne analizira mjere koje su prioritetne prema Zakonom
propisanoj hijerarhiji gospodarenja otpadom: prevencija nastanka otpada, ponovna uporaba,
odvojeno prikupljanje od vrata do vrata i maksimalno recikliranje. Kombinacijom ovih mjera,
zajedno s alternativnim zbrinjavanjem mulja iz Proistaa voda, koliine otpada se mogu
smanjiti i preko 95% u odnosu na ukupnu koliinu, (...)
Sustav gospodarenja otpadom koji se predlae Planom ne ukljuuje nikakve mjere kojima bi
se odvojeno prikupljen otpad sa sadanjih 25% do 2020. godine poveao na Zakonom
propisanih najmanje 50%. (...)
DODATNA INFORMACIJA: Prijedlog Plana gospodarenja otpadom do 2015. Gradska
skuptina Zagreba prihvatila je s 28 glasova za i 21 protiv.
(http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/354005/Zagreb-dobio-Plan-nakon-samaranja-BandicaBernardica-i-Kosora.html) Za su bili zastupnici i zastupnice Nezavisne liste Milana Bandia,
HSLS-a, HSS-a, Bloka umirovljenici zajedno i Stranke umirovljenika, a protiv SDP i HDZ.
Spomenimo, usput, da su HSS i HSLS na posljednim lokalnim izborima bile u koaliciji sa
strankom "Zelena lista", ija predsjednika Vlasta Toth nije osvojila mandat u GS jer je bila
prenisko na listi. ZL se krajem 2013. ugasila i malobrojno lanstvo prelo u ORaH.
SDP je ranijih godina, kad je obnaao vlast, bio intenzivno ukljuen u planove za gradnju
spalionice. Sad je na sjednici predsjednik gradskog SDP-a Davor Bernardi rekao:
Spalionica u Beu otvorena je 1971. (...) Od tada se svijet drastino promijenio; ovjek ide u
smjeru kojem se vraa prirodi. est direktiva koje je donijela Europska komisija ide prema
tome da do 2030. neemo imati spalionice u Europi.
10. listopada 2014. (2014-10-21)
https://www.facebook.com/pages/Ekolo%C5%A1ka-ekonomija/236779699674022 Jagoda
Muni ponovno izabrana za predsjednicu najvee svjetske mree udruga za zatitu okolia
Friends of the Earth International
Jagoda Muni iz Zelene akcije u ponedjeljak je na godinjoj skuptini Friends of the Earth
International (FoEI) u ri Lanki ponovno izabrana za predsjednicu ove najvee svjetske mree
udruga za zatitu okolia, na mandat od dvije godine. Ponovni izbor je potvrda kvalitete
njenog dosadanjeg rada na elu FoEI, a predstavlja i svojevrsno priznanje Zelenoj akciji, kao
jednoj od najaktivnijih grupa unutar FoEI.
FoEI okuplja 75 udruga za zatitu okolia iz isto toliko drava svijeta, te ima preko 2.000.000
lanova i podravatelja. Zelena akcija je lanica ove mree ve 12 godina. Neke od proritetnih
tema kojima se bavi FoEI su klimatske promjene, zatita bioraznolikosti, ouvanje prostora za
potrebe lokalnih zajednica, osiguranje pravednog pristupa hrani lokalnim zajednicama, zatita
uma i voda... U svojim aktivnostima FoEI propitkuje postojee ekonomske modele te
promovira rjeenja koja doprinose uspostavi ekoloki odrivog i socijalno pravednog drutva.
Jagoda Muni je lanica Zelene akcije od 1997. godine, te je bila predsjednica Zelene akcije
od 2001. 2007. Vodila je nekoliko uspjenih kampanja za zatitu okolia, kao to je
kampanja protiv GMO-a koja je osigurala da Hrvatska ima jedan od najrestriktivnijih zakona o
GMO-ima, te kampanju za ukidanje koruptivnog Zakona o igralitima za golf, temeljem koje je
ovaj Zakon i ukinut. Takoer, vodila je i kampanju protiv izgradnje hidroelektrane Ombla, koja
je rezultirala zaustavljanjem ovog tetnog projekta. Od ulaska Zelene akcije u FoEI, bila je
iznimno aktivno ukljuena u aktivnosti mree te obnaala dunost lanice ili zamjenice lana
Upravnog odbora posljednjih 10 godina.

9. listopada 2014. (2014-10-20)


http://www.worldnuclearreport.org/-2014-.html
2014

The World Nuclear Industry Status Report

"World Nuclear Industry Status Report" je godinji izvjetaj koji priprema grupa nezavisnih

eksperata. Kompletan tekst posljednjeg izvjetaja, objavljenog u kolovozu o.g,. moe se itati
u internet pregledniku na http://www.worldnuclearreport.org/WNISR2014.html, a takoer ga
moete skinuti kao pdf.
Prvog srpnja ove godine u svijetu je (u 31 zemlji) bilo u radu 388 reaktora, to je 50 manje od
maksimuma iz 2002. godine i 39 manje nego u srpnju 2013.. Ova injenica nije vidljiva u
slubenoj statistici koju vodi World Nuclear Association (WNA), po kojoj su, primjerice, svih 48
reaktora u Japanu "operativni", iako su samo dva radila tijekom 2013.. Zato autori izvjetaja
uvode kategoriju "Long-Term Outage" (LTO), za reaktore koji nisu proizveli nijedan kilovatsat
u prethodnih 18 mjeseci.
Udio nuklearnih elektrana u proizvodnji elektrine energije dosegao je maksimum od 17,6%
godine 1996., a prole je godine pao na 10,8%. Ukupna proizvodnja zabiljeila je maksimum
od 2.660 TWh 2006., dok je 2013. pala na 2.359 TWh. Od toga je 68% proizvedeno u pet
zemalja: SAD, Francuska, Rusija, Juna Koreja i Kina.
Jedino Kina danas ima masovan program gradnje novih reaktora. Prosjena starost reaktora
stalno raste i sad iznosi 28,5 godina. Vie od 170 reaktora u radu je vie 30 godina ili vie, a
39 reaktora u radu je 40 godina ili vie.
Produljenje rada reaktora preko izvornoga plana poveava broj reaktora u radu. Postupci
agencija koje izdaju dozvole vrlo su razliiti u raznim zemljama. U SAD je oko 3/4 reaktora
dobilo dozvole za produljenje rada do 60 godina. U Francuskoj, daju se dozvole samo za
produljenje od deset godina u odnosu na prvobitno planiranih 30, te zasad nijedan reaktor nije
dobio dozvolu za rad preko 40 godina. Procjenjuje se da trokovi dogradnje reaktora za
produljenje rada preko 40 godina mogu varirati izmeu jedne i etiri milijarde eura.
Tijekom 2013. godine, na mreu su prikljuena etiri reaktora (tri u Kini, jedan u Indiji), a jedan
je iskljuen (u SAD). U prvoj polovici 2014., prikljuena su dva reaktora (u Kini i Argentini).
Nijedan reaktor nove generacije (nazvane III ili III+) nije jo postao operativan. Projekti u
Finskoj i Francuskoj (EPR) godinama kasne za prvotnim planom, a kasne i projekti u Kini.
U srpnju 2014. u svijetu je u gradnji 67 raktora (jedan vie nego u srpnju 2013.), ukupne
snage 64 GW. Nakon 15 godina, odustalo se od zavretka gradnje dvaju reaktora na Tajvanu.
Dvije treine (43) su u tri zemlje: Kina, Indija i Rusija.
Od toga, gradnja 49 reaktora prekoraila je rokove, od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
Ove godine su prvi put zabiljeena i znatna kanjenja u kini, na 21 od 28 reaktora u gradnji.
Osam reaktora je "u gradnji" vie od 20 godina.
Operativni trokovi, osobito za velike popravke, danas su znatno vei od nekadanjih (u
stalnim cijenama). U nizu zemalja, ukljuujui Francusku, Njemaku, SAD i vedsku,
operativni trokovi reaktora su samo malo ispod, ili su ak vii, od nivoa trinih cijena
elektrine energije. U Francuskoj, prema slubenim podacima, trokovi su izmeu 2010. i
2013. realno porasli za 16%, na 59,6 /MWh. U SAD su elektroprivredna poduzea odluila
iskljuiti pet reaktora koji vie ne pokrivaju operativne trokove.
Zaostajanje nuklearne energije osobito je izraeno kad se usporedi s brzim rastom vjetro i
solarnih elektrana. U usporedbi s 1997. godinom, kad je potpisan Kyoto protokol (koji
ograniava emisije staklenikih plinova, to je u koristi kako obnovljivih, tako i nuklearne),
godine 2013. vjetroelektrane izgraene u tih 16 godina proizvele su 616 TWh, fotonaponske
124 TWh, a nuklearne samo 114 TWh.
9. listopada 2014. (2014-10-19)
http://planetark.org/wen/72306
fight

First new British nuclear plant in decades wins EU funding

Ovo je dodatak uz prethodnu vijest o tome da je Europska komisija odobrila dravnu potporu
gradnji NE Hinkley Point C u UK.

Reuters javlja, da je glasanje u EK bilo tijesno: od 28 povjerenika, 16 je glasalo "za", pet


"protiv", a sedam je bilo suzdrano ili nisu prisustvovali.
Ovaj sluaj e posluiti kao presedan za zemlje kao to su eka, Litva i Poljska, koje trae
upute za dozvoljeni nivo dravnih potpora za planirane nuklearne reaktore.
Austrija, izrazito antinuklearno raspoloena, planira pokrenuti sudski postupak protiv odluke
Komisije. Sudski postupak pred Europskim sudom pravde najavila je i grupa znanstvenika,
energetskih udruenja i korporacija, koje vodi britanski znanstvenik Paul Dorfman iz "Nuclear
Consulting Group" (http://www.nuclearconsult.com/index.php ; prikaz projekta i objanjenje
njihovih prigovora u lanku iz kolovoza o.g.: http://www.energypost.eu/saga-hinkley-point-ceuropes-key-nuclear-decision/).
Garantirana cijena za elektrinu energiju iz elektrane, koju gradi francuski EDF (uz znatno
sudjelovanje kineskog kapitala, koji je 2012. uao u projekt nakon to su se iz njega povukle
njemake tvrtke RWE i E.ON), iznosit e 92,50 funti (117,5 eura) po megavatsatu (89 lipa po
kilovatsatu). To je dvaput vie od aktualne trine cijene (takoer vie od aktualnih
garantiranih cijena za vee solarne elektrane u Njemakoj ili Grkoj, te znatno vie nego za
vjetroelektrane na kopnu u bilo kojoj zemlji, ukljuujui Hrvatsku).
zastupnici nuklearne energije tvrde da je to ekonomski opravdano zbog pouzdanosti
elektrane, nasuprot isprekidanoj proizvodnji solarnih i vjetroelektrana. (Velika Britanija je
takoer zapoela vrlo opsean plan gradnje puinskih vjetroelektrana.)
Oponenti, kao spomenuti Paul Dorfman (vidi:
http://www.theguardian.com/environment/blog/2012/sep/21/nuclearpower-energy ), istiu da
se ti problemi mogu rijeiti na druge naine (Vidi dolje o konzultacijama njemakih i francuskih
eksperata.)
9. listopada 2014. (2014-10-18)
http://www.germanenergyblog.de/?p=16171 German and French Energy Experts Intensify
Talks About Security of Electricity Supply in Europe and Future Electricity Market Design
Suradnja Francuske i Njemake u osnovi je Europske unije, a energetika je jedna od kljunih
tema od poetka (osnivanje Zajednice za ugljen i elik). U energetici, Francuska je s
oklijavanjem ali ipak zapoela poticati razvoj obnovljivih izvora i uinkovite potronje. Aktualna
socijalistika vlada je trend bitno pojaala te dodala plan znatnog smanjivanja proizvodnje iz
nuklearne energije (vidi: "Francuska energetska tranzicija",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicijanuklearke-out-obnovljivi-in/ ). Na taj nain se pribliila Njemakom "energetskom zaokretu".
Vodei energetski eksperti iz Njemake i Francuske susreli su se prolog tjedna u Berlinu i
razgovarali o sigurnosti opskrbe u Europi i o dizajnu budueg trita elektrikom. Predstavnici
industrije i politike sloili su se da odgovore treba traiti na europskom nivou. Francuskonjemaka suradnja igra kljunu ulogu. Vana pitanja diskusije bili su trini mehanizmi, kao i
sihronizacija rasta obnovljivih s ekspanzijom mree, trina integracija obnovljivih i upravljanje
potranjom za elektrikom.
Zbog rasta obnovljivih elektrana koje imaju prioritet u isporukama mrei, u Njemakoj postaje
sve tee prodati konvencionalnu elektrinu energiju, osobito iz modernih visokouinkovitih
elektrana, po cijenama koje pokrivaju trokove. Vlada je stavila to pitanje na popis deset
kljunih toaka na kojima treba raditi nakon usvajanja reforme Zakona o obnovljivim izvorima
energije (EEG 2014).
U srpnju je njemako Savezno ministarstvo za ekonomiju i energetiku objavilo studiju
"Optimalno dizajniranje trita elektrikom" (http://www.germanenergyblog.de/?p=16171), koja
se bavi pitanjem prilagodbe dizajna trita i regulative aktualnim i buduim promjenama
elektroenergetskog sustava. Vana tema je trite za operativnu rezervu, koje omoguava
laki pristup za obnovljive izvore i fleksibilnu potranju. Potrebne su komplementarne mjere za
ouvanje sigurnosti opskrbe u kontekstu zahtjeva za fleksibilnou na tritu elektrinom
energijom.

9. listopada 2014. (2014-10-17)


http://lemondediplomatique.hr/zeleni-snovi-o-beskonfliktnom-drustvu/
beskonfliktnom drutvu

Zeleni snovi o

Sran Dvornik pie o komentaru Deana Dude: ako se jo drutvene kontradikcije i (vie
potencijalne nego zbiljske) sukobe uspije sagledati ispod retorike ljeviarske ortodoksije, ima
tu neega
9. listopada 2014. (2014-10-16)
http://www.germanenergyblog.de/?p=17053 Commission: UK State Aid Measures for
Hinkley Point Nuclear Power Plant Compatible with EU Rules
Europska komisija je juer (8. listopada) donijela odluku da je dravna pomo, predloena za
novu britansku nuklearnu elektranu Hinkley Point C, u skladu s europskim propisima.
(Priopenje za medije: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1277_en.htm )
Odluka e vjerojatno biti predmet estokih diskusija slijedeih mjeseci. Utjecat e na pravni
sustav u EU i zemljama lanicama u irem podruju energetike.
Komisija je paralelno vodila istragu o njemakoj dravnoj podrci energetski intenzivnoj
industriji (da bi se odrala njihova konkurentnost u izvozu). U tome je njemaka malo
popustila, ali su mjere ostale.
Novo postrojenje bit e snage 3,3 GW i planirano je da e raditi 60 godina. Ukupna investicija
je 34 milijarde funti, od ega 24,4 za samu gradnju. Drava je izdala garanciju za sve kredite
za gradnju, a dugoronim ugovorom na 35 godina osigurava operateru elektrane stabilan
prihod i povrat investicije.
Nuklearne elektrane se nigdje u svijetu ne grade bez obilne dravne potpore. U tijeku
pregovora, vlada UK pristala je na neke ustupke u odnosu na prvotni plan. Kompletan tekst
odluke jo nije dostupan. Ipak su etiri lana Komisije glasala protiv odluke, to je
neuobiajena podjela. Mogue je, da u Austriji bude pokrenuta i sudska tuba.
Dodajemo citat iz knjige Jorgena Randersa: "2052: Globalna prognoza za sljedeih etrdeset
godina", koja je tiskana na engleskom 2012., a nedavno na hrvatskom (Zagreb: Mate, 2014.)
Citat je na str. 112, kratki prilog iji je autor Jonathon Porritt (http://www.jonathonporritt.com/),
osniva i direktor Forum for the future (http://www.jonathonporritt.com/). Porritt je nedavno
izdao knjigu "The World We Made", u kojoj takoer analizira budunost do 2050.; njegova
vizija je optimistika.
Koliko god se uporno industrija trudila prikriti prave trokove nuklearne energije, ulagai
shvaaju to se dogaa. Kad je Vlada Ujedinjenoga Kraljevstva zajamila da nee koristiti
javna sredstva za uvoenje nove generacije nuklernih elektrana, ulagai su se samo
nasmijali. Ne postoji nuklearni reaktor bez dravnih poticaja, nigdje u svijetu, a ulagai nee ni
taknuti takve projekte ako stupanj dravnih poticaja na raspolaganju u dovoljnoj mjeri i vrlo
konkretno ne ukloni rizik njihova ulaganja.
9. listopada 2014. (2014-10-15)
http://www.iea.org/W/bookshop/463-Energy_Efficiency_Market_Report_2014
Efficiency Market Report 2014

Energy

Meunarodna energetska agencija (IEA) objavila je izvjetaj o tritu proizvoda i usluga


vezanih za energetsku uinkovitost u zemljama lanicama Agencije (veina lanica OECD).
Ukupne investicije u energetsku uinkovitost u 2011. godini procijenjene su izmeu 310 i 360
milijardi USD. Izbjegnuta potranja za energijom, koja je postignuta poveanjem uinkovitosti,

vea je od ukupne potronje energije iz fosilnih goriva u tim zemljama. Ukupna potronja
energije je danas 60% manja, nego to bi bila da nije bilo poboljanja uinkovitosti u
posljednjih 40 godina.
Investicije u uinkovitost su oko polovice investicija u naftu i plin, te su vee od investicija u
obnovljivu energiju, kao i od investicija u termoelektrane.
Do godine 2011, u 11 zemalja lanica IEA postignut je kumulativni nivo uteene energije od
1,337 milijardi tona ekvivalentne nate, to je vie od ukupne potronje svih energenata u
Europskoj uniji. Da nije bilo mjera poticanja uinkovitosti od 2001., ukupna finalna potronja
energije 2011. godine bila bi za 218 milijuna tona ekvivalentne nafte vea.
8. listopada 2014. (2014-10-14)
http://cleantechnica.com/2014/10/08/polands-veto-threat-higher-eu-emission-reductiontargets-derail-global-climate-treaty/ Polands Veto Threat To Higher EU Emission Reduction
Targets Could Derail Global Climate Treaty
Pratimo na ovoj stranici raskol, koji unutar Europske unije postoji u odnosu prema energetskoj
i klimatskoj strategiji izmeu starih lanica (EU15, lanice iz 1995) i veine novih, bivih
komunistikih zemalja. Lider prvih je Njemaka, a drugih Poljska. [Hrvatska vlada je
bezrezervno na drugoj strani.] (Vidi lanke "Nova njemaka vlada nastavlja s Energievende",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/12/07/nova-njemacka-vlada-nastavlja-senergievende/ i "Europski energetski konzervativci",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europski-energetskikonzervativci/ .)
Unutar EU intenzivno se pregovara o ciljevima energetske i klimatske politike za razdoblje
2020.-2030.. Te su odluke vane uoi presudnog samita UN o klimi idue godine, gdje se
oekuje znatniji angaman nego dosad i obavezujue mjere za smanjivanje globalnog
zagrijavanja i prilagodbu posljedicama.
Predsjednica poljske vlade najavila je mogunost veta na prijedlog Europske komisije da se
bitno poveaju ciljevi smanjivanja emisija staklenikih plinova do 2030. godine.
Trite trgovanja emisijama (odnosno pravom na emisije) staklenikih plinova, uvedeno u EU
2005., krahiralo je nakon ekonomske krize iz 2008. i do danas se nije oporavilo. To blokira
napore un da preko "Clean Development Mechanism" osigura financiranje tisua projekata
iste energije u zemljama u razvoju. U meuvremenu, niz drugih zemalja su uvele nacionalna
traita emisijama, od kojih je daleko najvanija Kina (vidi: "Kina: svjetski lider u ekonomiji
moda uskoro i u ekologiji?", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/13/kinasvjetski-lider-u-ekonomiji-mozda-uskoro-i-u-ekologiji/ ).
Poljska ima znatne rezerve ugljena, rauna i na eksploataciju rezervi plina iz ejla, te priprema
gradnju nuklearne elektrane. Obnovljive izvore promovira vrlo krto, koliko je minimalno
obavezna prema preuzetim obavezama u EU, a tednju energije zanemaruje.
Ukoliko Europska unija ne ostane lider u borbi protiv globalnog zagrijavanja, to e negativno
djelovati i na mjere drugih. Aktualna vlada Australije (velikog izvoznika ugljena) izrazito
negativno se odnosi prema inicijativama za nisko-ugljinu ekonomiju. U SAD i dalje vodei
politiari poriu znanstvenu zasnovanost klimatskih promjena (vidi:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/12/12/sad-i-klimatske-promjene-konacnoodbacivanje-poricanja/), a Japan, Kanada, Novi Zeland i Rusija prihvatili su sramno niske
ciljeve smanjivanja emisija.
7. listopada 2014. (2014-10-13)
http://www.business.hr/ekonomija/u-hrvatskoj-u-pogonu-1-005-elektrana-na-obnovljive-izvoreenergije U Hrvatskoj u pogonu 1.005 elektrana na obnovljive izvore energije
Polovicom rujna, broj elektrana u Hrvatskoj, koje koriste obnovljive izvore energije, osim

velikih hidroelektrana, dosegao je tono tisuu.


Na dan 19. rujna u sustavu poticajabilo je u pogonu 1.005 elektrana, ukupne instalirane snage
365,552 MW. Od toga je 15 vjetroelektana ukupne snage 297,25 MW i 963 solarne ukupne
snage 30,191 MW.
Na treom mjestu po ukupnoj snazi je pet malih kogenerativnih postrojenja koja koriste
prirodni plins sa 13,293 MW ukupne snage. Slijedi 11 elektrana na bioplis s ukupno 11,135
MW snage,
U narednom periodu predvia se putanje u pogon 327 postrojenja ukupne planirane snage
509,837 MW, a podatak proizlazi iz analize sklopljenih ugovora o otkupu elektrine energije iz
postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a koja jo uvijek nisu putena u pogon. Od
toga su vjetroelektrane 435,20 MW, biomasa 34,76, te solarne 25,52.
Po priblinom izraunu Saveza za energetiku Hrvatske, uz oprezne pretpostavke, sve
elektrane u sustavu poticaja mogle bi zadovoljiti oko 4,6% sadanje ukupne godinje
potronje elektrine energije u Hrvatskoj, koja iznosi 17,3 TWh. To se naravno nee jo vidjeti
u elektroenergetskoj bilanci za ovu godinu, jer nisu sve u radu od poetka godine.
Kad bi se tome pridruile i sve planirane elektrane, njihova ukupna proizvodnja bila bi oko 1,9
TWh i zadovoljila bi oko 11% potreba.
7. listopada 2014. (2014-10-12)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/10/141006152126.htm
future is clean, feasible

Low-carbon energy

Budunost u kojoj veina elektriciteta dolazi iz nisko-ugljinih izvora je materijalno ostvariva i


bitno bi smanjila zagaivanje zraka, prema studiji koju je meunarodni tim, na ijem su elu
Edgar Hertwich i Thomas Gibon sa Norvekog znanstvenog sveuilita, objavio u
Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States.
Studija daje prvu globalnu procjenu dugorone (s horizontom do 2050. godine), masovne
proizvodnje elektriciteta iz obnovljivih, uzimajui u obzir djelokupni ivotni ciklus.
Uzimaju se dakle u obzir sve potrebe za resursima i svi utjecaji na okoli, koji nastaju u
procesu proizvodnje ureaja, a ne samo njihovog rada. Ukljuena je i analiza meusobnih
interakcija raznih tehnologija.
Analizirane su tehnologije koncentracijskih solarnih elektrana (CPS), fotonaponskih, vjetrenih,
hidro, te plinskih i ugljenih teeroelektrana s hvatanjem i skladitenjem ugljika (CCS).
Niskougljine tehnologije mogu bitno poveati potranju za nekim sirovinama. Npr. za gradnju
fotonaponskog sustava treba 11 do 40 puta vie bakra nego za elektranu na fosilna goriva, a
za gradnju vjetroagregata 6 do 14 puta vie eljeza.
Iako to nije zanemarivo, nije velika prepreka. Npr. ukupna koliina bakra, potrebna da se
izgrade fotonaponski sustavi predvieni u "plavom scenariju" IEA, jednaka je dvogodinjoj
dananjoj proizvodnji. Potranja za eljezom i elikom porasla bi za 10%, a potranja za
aluminijem opala.
Ukupno zagaivanje zraka bi se smanjilo te je, uz smanjivanje globalnog zagrijavanja i
pozitivan utjecaj na zdravlje, ukupna korisnost nesumnjiva.
7. listopada 2014. (2014-10-11)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/10/141006133226.htm
back: China's economic boom thwarts its carbon emissions goals

98% forward, 125%

Studija objavljena u asopisu "Nature Climate Change" analizira dosadanji rezultat kineskih

napora da poboljaju ugljinu uinkovistost, tj. smanjenje emisije CO2. Postignut je znatni
napredak, ali je istovremeno zabiljeen brz rast u ekonomskim djelatnostima koje dovode do
znatnh emisija (rudarstvo, metalurgija, termoelelekrane). Bitno je poveana uinkovitost tj.
smanjena intenzivnost po jedinici naturalnog proizvoda, ali uz poveanu proizvodnju,
poveana je intenzivnost po jedinici BDP na podruju mnogih provincija te Kine u cjelini.
Osobito to vrijedi za slabije razvijene provincije. Nee se ostvariti cilj kineske vlade da se
ugljina intenzivnost do 2020. smanji za 45% u odnosu na 2005..
7. listopada 2014. (2014-10-10)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/russia-lendsus10bn-belarus-nuclear-power-project_30253.html Russia lends US$10bn for Belarus
nuclear power project
Rusija je odobrila kredit od 10 milijardi USD za gradnju prve bjeloruske nuklearne elektrane
Ostrovesk. Kredit e pokrivati 90% trokova. Grade dva reaktora po 1.200 MW, model koji je
dizajnirao i gradit e ruska kompanija Atomenergoprojekt. Gradnja je poela u studenom
2013., a zavretak prvog reaktora oekuje se poetkom 2019..
7. listopada 2014. (2014-10-9)
http://cleantechnica.com/2014/10/06/solar-thermophotovoltaics-getting-80-efficiency/
Thermophotovoltaics Getting To 80% Efficiency

Solar

Fotonaponski paneli pretvaraju u elektrinu energiju samo manji dio energije fotona: do 22%,
teorijski maksimum oko 34%. Problem je da su fotoni vrlo razliitih energetskih nivoa i
poluvodi ne moe sve apsorbirati.
Tehnologija u razvoju, nazvana "solarnih termofotonaponski sustav" (Solar
Thermophotovoltaics, STPV) zasniva se na ideji da se solarni fotoni "smukaju" i energija im
se ujednai. Na taj nain, uinkovitost bi se mogla poveati do 80%.
5. listopada 2014. (2014-10-8)
http://planetark.org/wen/72288
Russia

Denmark says EU green energy deal best way to sanction

Danski ministar vanjskih poslova Martin Lidegaard stavlja aktualni sukob izmeu EU i Rusije u
iri kontekst dogoronih trendova u energetici. Na isti nain pisali smo u oujku, u tekstu
"Ukrajina i prirodni plin: interesi Rusije, Europe i SAD",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/07/ukrajina-i-prirodni-plin-interesi-rusijeeurope-i-sad/ ).
U tijeku su pregovori oko ciljeva energetske i klimatske politike EU za razdoblje 2020.-2030..
Ako se nastave zapoeti trendovi, u tom periodu poet e se dogaati duboke, strukturne
promjene u energetskim sustavima. Odluni ciljevi, kae Lidegaard, bit e jasan signal
Moskvi. Europa e biti sve manje zavisna od uvoza nafte i prirodnoga plina iz Rusije.
Danska je jedna od najodlunijih zastupnica energetskog zaokreta ka obnovljivima i
racionalnoj potronji energije (vidi: "Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/10/02/danska-elektroenergetika-od-nule-do40-obnovljivih-u-30-godina/ ). Nekoliko istonih drava, na elu s Poljskom, koje su jako
zavisne o uvozu plina iz Rusije, u energetici su konzervativne (vidi: "Poljska i Maarska
europski energetski konzervativci",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europski-energetskikonzervativci/ ). To bi se sad moglo promijeniti, smatra Lidegaard. [Aktualna hrvatska vlada je
rigidno protiv obnovljivih.]
Potronja nafte u zemljama EU ve je bitno smanjena (vidi: "Rafinerije u Europi propadaju
zbog pada potranje", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/02/rafinerije-u-

europi-propadaju-zbog-pada-potraznje/ ). Prirodni plin imat e i dalje veliku ulogu u slijedeih


20 godina, ali e se ona postepeno smanjivati.
4. listopada 2014. (2014-10-7)
http://liderpress.hr/blogovi/ekonomalije/hrvatski-stratezi-i-dalje-bez-sustavna-ekonomskogrjesenja/ Hrvatski 'stratezi' i dalje bez sustavna ekonomskog rjeenja
Pie: Zoran Otri
Saeti tekst glavnog urednika "Lidera" Miodraga ajatovia daje, po mom sudu, precizna i
korisna ukazivanja na nain kako se u Hrvatskoj openito govori o ekonomskoj strategiji.
Zajednike mane i kod "liberala" i kod "socijalista" (isprika na nepreciznim pojmovima!)
Istakao bih reenice: Trei je dojam iz nastupa ekonomskih stratega da nitko od njih ne trai
mjeru izmeu trita i drave. Pa ai i Valenti vide rjeenje u poticanju projekata i
ulaganja, a Budimir i Dali dobiju alergiju na pomisao da bi drava (ali kvalitetna) mogla imati
aktivnu ulogu u ekonomskom razvoju.
Bavei se osobito energetskim politikama i strategijama, nastojim izbjei apstraktne diskusije
"drava ili trite" i traiti upravo spomenutu MJERU.
4. listopada 2014. (2014-10-6)
http://thinkprogress.org/climate/2014/10/03/3575503/the-power-of-poo/
Are Harnessing The Power Locked In Poo To Fuel Their Homes

People In England

Prethodni tekst je bio o visokoj tehnologiji. Ovaj je, hm, o niskoj... :-P Ali glavno je da
funkcionira, zar ne? [Reakcija tipinog hrvatskog politiara, biznismena ili inenjera: prezrivo
podignute usnice i ubojita kritika: "Znate, to je preskupo." Ajmo dalje za iste pere, samo
budale ulau u istraivanje i razvoj, "cirkularna ekonomija" i sprijeavanje klimatskih promjena
su fraze za raju... Pa svima je jelte jasno, da je bolje kupovati plin od Rusije slijedeih 100
godeina, nego se zajebavat s govnima!]
Naslov je izabran tako, da provocira, ali radi se o poznatoj tehnologiji proizvodnje metana
(najjednostavniji ugljikovodik, osnovni sastojak prirodnoga plina) iz organskoga otpada.
Aneorobnom digestijom iz organskog otpada (ljudskog i stonbog izmeta idr.) izdvaja se
bioplin, koji sadrai veliki postotak ugljinoga dioksida, pa u originalnom obliku nije pogodan
za transport ili pokretanje plinske turbine.
Izdvajanjem ugljinoga dioksada, ostaje biometan. On se moe koristiti za uobiajene svrhe:
grijanje, pokretanje plinskog automobila, proizvodnju elektrine energije.
Gotovo je neutralan u pogledu emisije staklenikih plinova, jer bi se ugljini dioksid ionako
izdvajao prirodnim procesima raspadanja.
4. listopada 2014. (2014-10-5)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/10/141003064336.htm
solar cell that stores its own power

Batteries included: A

Isprekidanost sunca i vjetra kao izvora energije stvara probleme u elektrinoj mrei. Kad
dosebnu visok postotak u instaliranim kapacitetima, javlja se potreba za skladitenjem.
A to, ako moemo imati i proizvodnju i skladitenje energije u jednom hibridnom ureaju!?
Istraivai sa Ohio State University tvrde da su upravo to postigli.
Naelna konstrukcija: u solarnom panelu su rupice, kroz koje ulazi zrak i dolazi dobaterije.
Posebni proces omoguava prijenos elektrona izmeu solarnih panela i baterijske elektrode.

Unutar ureaja, svjetlost i kisik omoguavaju kemijske reakcije koje pune bateriju.
[Uvijek kod ovakvih vijesti treba imati na umu da je to tek istraivanje. Daleko je jo od
industrijske primjene. Ali ovakvih vijesti ima svakodnevno. Dalja bitna poboljanja tehnologije,
kako solarnih panela tako i baterija, moemo sa sigurnou oekivati. ]
3. listopada 2014. (2014-10-4)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/jordan-signs-30year-ppa-550-mw-oil-shale-power-plant-project_30242.html ordan signs 30-year PPA for
550 MW oil-shale power plant project
Nedavno smo pisalo o Jordanu, koji ima ambiciozne planove gradnje kako solarnih i vjetrenih
eletrana, tako i nuklearnih. Evo sad radi potpunosti dodatak.
Jordanska vlada sklopila je ugovor na 30 godina za kupovanje elektrine energije (Power
Purchase Agrement, PPA) s konzoercijem u kojem su tvrtke iz Estonije, Malezije i Jordana.
Elektrina energija proizvodit e se u elektrani, snage 550 MW, koju e izgraditi konzorcij, a
koristit e naftu, koja e se crpiti iz glinenih kriljevaca (ejla). Gradnja termeolektrane trebala
bi poeti uduee godine, a biti zavrena u drugoj polovici 2018..
Jordan nema domaih izvora klasine nafte, ali po procjenama ima 70 milijuna tona zaliha
nafte u ejlu.
2. listopada 2014. (2014-10-3)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/middle-east-oilrefined-consumption-increase_30188.html Middle East to compensate EU refining capacity
decline
U ozraju aktualnog sukoba u Hrvatskoj oko planiranog zatvaranja Rafinerije Sisak, korisno je
baciti pogled na kretanja u Europi i ire.
Potronja naftnih derivata u Europskoj uniji znatno je opala od sredine 2000-ih, kao rezultat
supstitucije goriva u industriji i graditeljstvu, poboljanja energetske uinkovitosti u prometu te
ekonomske krize od 2008.. U razdoblju 2005.-2013. godinja potronja je opala za 18%, sa
4.840 milijuna barela (mbl) na 3.950 mbl.
Zbog toga je dolo do vika kapaciteta rafinerija. Mnoge su zatvorene. Najvie u Francuskoj,
zatim u UK i Njemakoj.
S druge strane, brzo raste potronja na Srednjem Istoku, pa se otvaraju novi rafinerijski
kapaciteti i taj trend e se nastaviti bar do 2020..
Veina novih postrojenja moe zadovoljiti standarde Euro-5, to indicira da te zemlje pnaniraju
poboljati svoje ekonomije izvozom veih koliina naftnih derivata u Europu, umjesto samo
sirove nafte.
Postoji meutim opasnost od pojave prekapacitiranosti i kod njih.
[Dakle, da ponovimo: u najnaprednijim zemljama svijeta, dolazi do smanjivanja potronje, i to
ne samo zbog ekonomske krize, nego i zbog tehnolokog napretka i svjesnih dravnih
politika, rukovoenih dugoronim strategijama da se smanji globalno zagrijavanje i ovisnost
tih zemalja od uvoza energenata. Njemaka, Francuska i neke druge zemlje danas smatraju,
da je mogue odrati aktualni ivotni standard troei 50% manje primarne energije, koja e
se dobivati veinom iz obnovljivih, te da je to ostvarivo do 2050. g.. Ono o emu su prije 30
godina priali alternativci i fantasti, da ekonomija moe prosperirati i uz smanjenji pritisak na
prirodne resurse danas postaje stvarnost; iako smo, ne treba se zavaravati, tek na poetku.
svemu tome, naravno, neki se poslovi gube, ali se drugi otvaraju.]

1. listopada 2014. (2014-10-2)


http://planetark.org/wen/72271
modified crops

China launches media campaign to back genetically

Kineska vlada pokrenula je medijsku kampanju za podrku genetski modificiranim


poljoprivrednim biljkama, nakon to se suoila s valom negativnog publiciteta.
Mediji su izvjetavali o raznim incidentima, npr. da je GM ria, uvezena iz SAD, ilegalno
prodavana u supermarketima. Zbog toga je podignuta sudska tuba protiv kompanije
Syngenta.
Beijing je odavno promicatelj GMO, za koje smatra da su potencijalno kljuni u nastojanju da
se prehrani najvea svjetska populacija. (Prije nekoliko dana prenijeli smo to je o ishrani
kineskog stanovnitva pisao Lester Brown.) Dozvoljavaju uvoz nekih GMO proizvoda, naroito
soje za ishranu svinja i proizvodnju ulja.
Zbog brojnih otpora, zasad ne dozvoljavaju domau proizvodnju, iako su ulolli znatna
sredstva u istraivanje i razvili dvije vrste genetski modificirane rie i kukuruza otpornih na
tetnike.
1. listopada 2014. (2014-10-1)
http://cleantechnica.com/2014/09/30/china-sets-coal-consumption-standards-power-plants/
China Sets Coal Consumption Standards For Power Plants
Kineska Nacionalna komisija za razvoj i reforme (NDRC) objavila je nove standarde za TE na
ugljen.
OKo 10 GW neuinkovitih termoelektrana bit e zatovreno, a oko 350 GW traba poboljati
svoju operativnu uinkovitost. NOve TE smiju koristiti najvie 310 grama ugljena za
proizvodnju jednog kilovatsata.
TE na ugljen sada daju 69% elektrine energije u Kini, a cilj je da se postotak smanji na 62%.
Sam Beijing je 2012. potroio 27 milijuna tona ugljena. Gradska uprava postavila je cilj da se
to smanji na samo 10 milijuna do 2017. g..
Sve je to dio nastojanja da se smanji zagaenost zraka u gradovima i da se smanje emisije
staklenikih plinova. Zahvaljujui preduzetim mjerama, izmeu 2008. i 2013. intenzivnost
emisija ugljinoga dioksida (u odnosu na BDP) za 28,5%, ime je izbjegnuta emisija 2,5
milijardi tona CO2.
29. rujna 2014. (2014-09-69)
Jo neto iz dolje linkanog intervjua Mirele Holy. Dodajemo poveznicu na prezentaciju (na
hrvatskom) o "Green New Deal".
http://www.scribd.com/doc/44389148/Green-New-Deal-28-studeni-2010
- Kako u politikom programu OraH-a pomiriti zahtjev za investicijama i zelenu politiku? Jedno
s drugim ini se nespojivim?
- To je nespojivo samo neznalicama ili onima koji su lobisti partikularnih interesa pojedinaca ili
grupa stvarnost demantira takve tvrdnje. Politika odrivog razvoja politika je platforma
Europske unije: u tome se slau puani, socijalisti i zeleni, jer je to pitanje zdravog razuma.
Gospodarska platforma koncepta odrivog razvoja je Zeleni novi dogovor (Green New Deal),
koji se manifestira kao javne investicije u projekte energetske uinkovitosti, obnovljivih izvora
energije, sustave gospodarenja otpadom i dekarbonizacije privrede. Zeleni novi dogovor
ujedno znai decentralizaciju, otvaranje novih radnih mjesta u ekolokim industrijama, otpor
prema industrijama koje produljuju tetan utjecaj na okoli i zdravlje ljudi, fosilnim gorivima i

nuklearnoj energiji. Suprotno onome to govore teoretiari i praktiari neoliberalnoga


ekonomskog modela, on nije troak i optereenje, nego prilika za novi i kvalitetniji razvoj. To
nije obeanje utopije, idealnog svijeta koji ne postoji osim u mati djece cvijea, nego
konkretna zbilja velikog broja razvijenih, ali i ne toliko razvijenih zemalja.
Projekti odrivog razvoja u europskim dravama, ali i u SAD-u i Kini, otvaraju nova radna
mjesta i trasiraju put za gospodarski oporavak; konkretne brojke iz statistikih izvjea to
dokazuju. Potivanje visokih standarda zatite okolia nije jedini preduvjet za oporavak i
jaanje hrvatskoga gospodarstva u smjeru realizacije Zelenoga novog dogovora. Kvalitetan
razvoj hrvatskog drutva moemo ostvariti samo ako postignemo sklad socijalne pravednosti,
zatite okolia i transparentnog, uinkovitog modela jednakih pravila igre za sve. Upravo
stoga dravna tijela moraju biti uzor odgovornog ponaanja prema okoliu, a ORaH se zalae
za odrivu javnu nabavu, implementaciju ideje tzv. zelene uprave u administraciji, odrive
gospodarske projekte (poput projekata obnovljivih izvora energije, energetske uinkovitosti,
ozelenjivanja transporta), dekarbonizaciju privrede poticanjem inovacija i modernih
tehnologija, odrivu poljoprivredu i odrivo ribarstvo, te gospodarenje otpadom i realizaciju
odrivih vodnih projekata
29. rujna 2014. (2014-09-68)
Dalje prenosimo iz intervjua Mirele Holy, spomenutog u prethodnom lanku.
Spomenimo na tu temu opasku jednog forumaa ha forum.hr:
- - Nema puno vremena da sam citao razgovor sa jednin uspjesnim Splicaninom(prezime
DUplancic) Covjek ima firmu koja preko koje velike naftne firme US vladi dojavljuju podatke o
cuvanju okolisa Covjek iz struke...objasnjavao je zasto ne valja vaditi naftu na Jadranu...
Postavlja pitanje zasto je zabranjeno eksploatirati naftu u vodama Kalifornije i Floride
Nabrojao je zemljopisne razloge zasto se moze u Meksickom zaljevu i Norveskoj a zasto ne u
ovim dvjema US drzavama
O EKSPLOATACIJE PLINA I NAFTE U JADRANU
Mirela Holy: - ORaH je poetkom sijenja 2014. upozorio na viestruko tetne posljedice
Vladinog dodjeljivanja poslova istraivanja Jadrana i komercijalnoga koritenja stratekih
energetskih podataka tzv. multi-client tvrtki Spectrum bez provedenih postupaka procjene
utjecaja na okoli i postupka javnog natjeaja. Dakle nije rije ni o kakvoj novoj stvari i
nedavnim istupima.
Naime, jo u listopadu prole godine postavila sam pisano zastupniko pitanje Vladi na tu
temu, odnosno pitala sam titi li Vlada javni interes suradnjom sa seizmikom tvrtkom
Spectrum; Vlada je odgovorila tek u sijenju ove godine, a iz odgovora se vidjelo da nije
jedinstvena u pristupu tom projektu, odnosno da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,
koje je provelo postupak, nije ni najmanje oduevljeno to ga je Ministarstvo gospodarstva
uvuklo u cijelu priu.
Vlada je u svom odgovoru javni interes branila dobivanjem dragocjenih informacija za
provedbu javnih nadmetanja za istraivanje i eksploataciju ugljikovodika, to je prilino
besmisleno Ina je naime godinama provodila daleko detaljnija i preciznija istraivanja
potencijalnih nalazita ugljikovodika u Jadranu.
Ono to izuzetno brine jest injenica da je Vlada priznala da je strateke energetske podatke
dobivene na temelju viegodinjih istraivanja u koje je drava odnosno tada dravna
kompanija Ina uloila milijarde kuna, besplatno ustupila privatnoj tvrtki Spectrum, koja trguje
s tim podacima. Smatram da je time napravljena nemjerljiva teta interesima drave i
interesima energetske kompanije koja je jo, barem djelomino, u suvlasnitvu drave.
Hrvatskoj javnosti, naalost, nije poznato da je Ina u proteklim desetljeima provela daleko
detaljnija istraivanja Jadrana (2D i 3D te buenja) i da se znaju potencijalno isplative lokacije
s ugljikovodicima. S obzirom na injenicu da je Vlada Inine podatke ustupila Spectrumu,
postavlja se pitanje tko e obeteti Inu i dravu u sluaju zloupotrebe tih podataka.

Potpuno je nejasno zato nije proveden javni natjeaj, iako se za multi-client poslove on uvijek
raspisuje. Zakljuak je da smo strateke energetske podatke drave prepustili stranoj
privatnoj tvrtki bez ikakvih argumenata, utvrivanja javnog interesa i razloga za takvo
postupanje, pa je potpuno legitimno postaviti pitanje zato Vlada skriva multi-client ugovor sa
Spectrumom i pogoduje li toj tvrtki.
ORaH se ne protivi eksploataciji plina u Jadranu, naravno uz potivanje svih standarda zatite
okolia, ali se snano protivimo eksploataciji nafte, jer je Jadran zatvoreno i plitko more, a
obalno podruje ivi od turizma i ribarstva. Takoer, protivimo se ustupanju energetskog
suvereniteta stranim kompanijama, a upravo to Vlada ini realizacijom ovog projekta.
29. rujna 2014. (2014-09-67)
http://www.novossti.com/2014/09/mirela-holy-ne-moze-se-bez-drzavnog-intervencionizma/
Mirela Holy: Ne moe se bez dravnog intervencionizma
Predsjednica stranke ORaH- Mirela Holy dala je zanimljiv intervju tjedniku "Novosti", u kojem
objanjava neke osnovne idejne, strateke i porogramatske smjernice stranke.
O ODNOSU DRAVNOG PLANIRANJA I TRITA:
- U programu stranke otvoreno zagovarate antineoliberalnu politiku, no privatno vlasnitvo i
kapitalizam ipak ne dovodite u pitanje. Moe li se to pomiriti?
- Moe. Drava mora biti regulator koji nepristrano, bez pogodovanja, realizira zacrtane i
usvojene strategije i planove uz pomo investitora, privatnih ili javnih. Dravni
intervencionizam nuan je u podruju stratekog planiranja i nadgradnje, a projekti investitora,
bez obzira na njihov vlasniki predznak, moraju biti u skladu s razvojnim planovima drave.
Ne smije se nastaviti uhodana praksa, vidljiva posebice u podruju prostornog planiranja kao
jednog od najvanijih segmenata stratekog planiranja drave, da se lokalne i dravne
strategije i planovi prilagoavaju eljama i zahtjevima investitora; svejedno je dogaa li se to
zbog nesposobnosti i bezidejnosti ili pogodovanja i korupcije. Takav pristup u direktnoj je
suprotnosti s politikom kao poslom u javnom interesu.
29. rujna 2014. (2014-09-66)
http://cleantechnica.com/2014/09/26/modi-seek-us-funds-100-gw-solar-wind/
US Funds For 100 GW Each of Solar & Wind

Modi To Seek

Ovih dana je u posjetu SAD predsjednik vlade Indije Narendra Modi. On e traiti podrku za
ambiciozni plan gradnje 100 GW solarnih i 100 GW vjetrenih elektrana u slijedeih deset
godina.
Raunaju s trokovima gradnje od 1,1 milijun USD po MW za oba tipa elektrana, to znai da
se radi o investiciji od 220 milijardi USD. Tu nisu uraunati mali krovni fotonaponski sustavi.
O ambicioznosti programa govori injenica da Indija danas ima instaliranih oko 250 GW
kapaciteta u svim vrstama elektrana. Rade meutim,iz raznh razloga, vrlo slabo. Indija se
nada da e razvoj novih industrija biti korisniji od pokuaja da se pokrpaju stare. Javne tvrtke
koje se bave termoelektranama i ugljenom ulagat e u razvoj VE i SE.
Indija je prije mjesec dana uvela posebne carine za uvoz solarnih panela iz niza zemalja,
ukljuujui SAD, zbog navodnog dampinga (kao to su ranije SAD i EU uinile protiv Kine).
Vlada planira poticaje domaim proizvoaima na nain koji je u skladu s propisima WTO,
ukljuujui programe ministarstva obrane.
Upravo prije posjeta indiji, Modi je objavio program "Make in India". Program nastoji potaknuti
investicije u 25 vanih sektora, ukljuujui obnovljivu energiju. za te programe ele privui i
ulagae iz SAD. Prije posjete SAD, postignut je dogovor s Kinom i Japanom o ulaganju u

obnovljive u Indiji.
28. rujna 2014. (2014-09-65)
http://pollitika.com/kapetan-amerika-protiv-klime#comment-468248
Vakulu i klimatske promjene

Foxpert za robotiku,

Na kolaborativnom blogu pollitika.com bloger Salty Dog objavio je, u odgovoru na rutinski
tekst poricanja klimatskih promjena (tekstovi koji se esto kopipejstaju sa "Fox News"),
komentar u kojem saeto objanjava razliku izmeu VREMENA i KLIME.
U odgovoru na sarkastino: "Kada vidim dinoga Vakulu koji nije u stanu pogoditi kakvo e
vrijeme biti za tri dana unaprijed, a javi se iz Pariza sa neke klimatske konferencije i uvjeren je
da zna to e biti sa klimom za 100 godina...", odgovara:
Jo jedan od klasinih crackpotovskih argumenata. Ponavljajmo ga do besvijesti pa e
jednom valjda postati istinitim, zar ne?
Dakako, kao i obino ovime jedino dokazuje svoje nerazumijevanje, naime u ovom sluaju
ne razumije osnovnu razliku izmeu vremena i klime. Pojam vrijeme odnosi se na trenutno
stanje atmosfere, na kratkorone promjene, iz sata u sat, iz dana u dan, dok je klima prosjek
vremena kroz vie godina. Vrijeme je teko predvidjeti, dok je klima predvidiva.
Vrlo dobra ilustracija, metafora za odnos vremena i klime je ovjek koji eta sa psom na
povodcu. ovjek obino ide ravno a pas trkara okolo, lijevo-desno koliko mu povodac
doputa, to obino nije puno. ovjek predstavlja klimu a pas vrijeme. Putanju ovjeka obino
je lako predvidjeti jer je najee pravocrtna, za razliku od putanje psa (teko je predvidjeti da
li e se kroz nekoliko minuta pas nalaziti lijevo ili desno, na udaljenosti od dva ili pet metara).
Klima je oblikovana globalnim silama koje mijenjaju ravnoteu energije u atmosferi (Sunce,
stakleniki plinovi, nagib zemljine osi itd.). Budui da razumijemo fizikalne zakone koji su u
igri, kao i klimatske promjene koje su se dogaale u Zemljinoj prolosti, moemo s prilinom
sigurnou predvidjeti to e se dogoditi u budunosti, pod uvjetom da znamo kakva e biti
globalna uvjetovanja (naravno, ne moemo sa sigurnou znati buduu koliinu staklenikih
plinova u atmosferi i zato treba napraviti vie scenarija).
Uostalom, modeli koji predviaju budunost bili su napravljeni prije nekoliko desetaka godina i
danas ih moemo usporediti sa stvarnim stanjem. Na primjer, model Jamesa Hansena
(http://www.realclimate.org/images/Hansen06_fig2.jpg) 1988-e.
Scenarij B pokazuje vrlo veliko podudaranje sa stvarnim stanjem. Pored toga treba rei da su
Hansenovi modeli u usporedbi s dananjim bili vrlo primitivni. O modelima i podudaranju s
opaenim stanjem govori i Michael Mann u izvrsnoj prezentaciji The Hockey Stick and the
Climate Wars (http://youtu.be/9CKNHpVUJKk).
Neil deGrasse Tyson u jednoj epizodi serije Kozmos koristi upravo gore spomenutu metaforu
sa psom i ovjekom (https://www.youtube.com/watch?v=cBdxDFpDp_k), isto kao i animacija
Trend and variation (https://www.youtube.com/watch?v=cBdxDFpDp_k). Oba kratka video
zapisa vrijedi pogledati, pogotovo prvi koji u svega nekoliko minuta daje odlian saetak ovih
pojmova. (...)
I na kraju, kao to sam ve rekao, ovo je dobro poznati "argument", obraen i kategoriziran na
portalu Skeptical Science:
The difference between weather and climate (basic level),
http://www.skepticalscience.com/weather-forecasts-vs-climate-models-predictions-basic.htm
The difference between weather and climate (intermediate level),
http://www.skepticalscience.com/weather-forecasts-vs-climate-models-predictionsintermediate.htm

28. rujna 2014. (2014-09-64)


http://spectrum.ieee.org/energywise/energy/renewables/someday-is-now-for-solar-windpower-says-lazard/ "Someday" is Now for Solar and Wind Power, says Lazard
Tijekom ove godine, nekoliko velikih investicijskih banaka i savjetnikih agencija objavilo je
izvjetaje o dramatinim promjenama koje se dogaaju u energetici. Ovo je posljednja, ali
vjerojatno ne i zadnja.
Velika vjetrena i solarna elektrina postrojenja ekonomski su ravnopravne najjeftinijim
elektranama zasnovanim na fosilnim gorivima u SAD, tvrdi uvaena financijska savjetnika
tvrtka Lazard Ltd., u analizi objavjeno ovoga tjedna. (Cjelokupni dokument vidi na
http://www.lazard.com/PDF/Levelized%20Cost%20of%20Energy%20-%20Version%208.0.pdf
.)
Prosjena cijena proizvodnje tijekom ivotnoga vijeka postrojenja (LCOE) za nove velike
solarne elektrane je 72-86 USD po MWh (54 do 65 lipa po kWh), a za vjetroturbine 37 do 81
USD po MWh (28 do 61 lipa po kWh).
za plinske elektrane s kombiniranoim ciklusom, cijena je 61-127 USD/MWh (ovisno o tome
hvata i se i sprema ugljini dioksid), a za ugljene TE cijena je 66-171 UD/MWh.
Londonski "Financial Times" citira Lazardovog direktora za energiju i infrastrukturu Georga
Bilicica: Obino smo govorili da e jednoga dana sunce i vjetar biti kompetitivni s
konvencionalnom proizvodnjom. Pa, sada je "jedan dan".
Manja postrojenja (kao krovni fotononaposnki paneli) po Lazardovoj analizi su jo znatno
skuplja. [Meutim, kao to smo pisali, zbog raznih "mekih" troova ukupna cijena u SAD je
znatno via nego u Njemakoj.]
Analize meutim pokazuju da su krovni FN ve postigli, ili e postii za 2-3 godine, cjenovni
paritet u veem dijelu SAD (kad je cijena proizvedenog kWh nia od cijene koju potroa
plaa za struju iz mree). Tako je prema aktualnoj analizi
(http://www.ilsr.org/projects/solarparitymap/) u Kaliforniji, u podrujima gdje je postignut
paritet, mogue izgraditi 10.780 MW FN panela na krovovima stambenih zgrada i 13.910 na
krovovima poslovnih zgrada.
28. rujna 2014. (2014-09-63)
http://spectrum.ieee.org/energywise/energy/nuclear/nuclear-vulnerability-sends-belgiansscrambling-for-winter-power-supplies/ Nuclear Shutdowns Put Belgians and Britons on
Blackout Alert
lanak o temi koju smo na blogu prikazali poetkom mjeseca
(http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnojelektrani/ ). Zbog sumnji na greke i jedne mogue sabotae, iskljuena su tri nuklearna
reaktora u Belgiji i etiri u Velikoj Britaniji, mogu se pojaviti problemi u snabdjevanju
elektrikom tijekom zime.
Neobino je da nakon skoro dva mjeseca nema novosti o tome, je li nesrea u belgijskom
reaktoru Doel-4 bila sabotaa.
Belgijska vlada je prolog petka objavila detaljan plan moguih redukcija. Slijedile su
eksplozivne reakcije raznih dijelova javnosti, koji planove smatraju nepravednim.
Kriza je klasini sluaj krhkosti elektroenergetskog sustava, zasnovanog na malom broju
velikih elektrana, na koju su upozorili Amory i Hunter Lovinsu svojoj klasinoj analizi "Brittle
Power" 1982. godine.
Cijelo dogaanje moe poveati nepovjerenje u nuklearnu energiju. Ironino, prema
ekonomistu i ekspertu za energetske politike Avielu Verbruggenu, uinak u Belgiji mogao bi
biti obrnut: strah od redukcija mogao bi poveati potrku javnosti da se odustane od

iskljuivanja tri starija reaktora 2015. g. i njihov vijek produlji do 2025..


28. rujna 2014. (2014-09-62)
http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2014/09/solar-powered-plane-tocircle-the-globe Solar-Powered Plane to Circle the Globe
Dva vicarska pilota planiraju letjeti avionom na solarni pogon oko svijeta. Ultralaki avion
"Solar Impulse" veliine je Boeinga 747, ali teak kao obiteljski automobil. U njemu su ve
preletjeli Sjedinjene Drave, i to nou.
Avion leti na visini od 8.000 metara, brzinom oko 70 kilometara na sat. Krenut e iz podruja
Perzijskog zaljeva prema istoku. Letjet e, u etapama, ukupno 25 dana.
Korporacije koje sponzoriraju taj let, kao vicarski proizvoa satova Omega i Schindler
Holding, koji razvija solarno napajane liftove, uloile su u projekt 160 milijuna eura.
Njemaki kemijski koncern Bayer AG sudjelovao je u razvoju ugljinih vlakana, koja smanjuju
teinu aviona. Oni su takoer razvili izolacijsku pjenu, koja e tititi baterije na temperaturi od
minus 40oC. Ta izolacija se sada poinje primjenjivati u hladnjacima i zamrzivaima.
U kabini je samo jedan pilot, s maskom za kisik jer kabina nije pod pritiskom. Tijekom etape
od pet dana, moi e povremeno kratko drijemati, dok avion leti preko nenastanjenih
podruja. Da bi izdrali, uz uitelja joge vjebaju disanje i samohipnozu.
Na cilj nije revolucionirati avijaciju, kae jedan od pilota; Na cilj je revolucionirati nain
na koji ljudi razmiljaju o istim tehnologijama.
27. rujna 2014. (2014-09-61)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/09/140925141232.htm
hydrogen fuel from Sun using Earth-abundant materials

Efficiently harvesting

Jo jedan izvjetaj o istraivanjima kojima je cilj unaprijediti proizvodnju vodika koritenjem


solarne energije. Kljunu ulogu za poveanje uinkovitosti procesa imaju katalizatori, a pritom
se nastoji zaobii potreba koritenja elemenata iz grupe "rijetkih zemalja". Treba imati na umu
da su sve ovakve vijesti o istraivanjima i daleko od komercijalne primjene.
Vodik bi u buduoj energetici mogao imati vanu ulogu (i od njega proizveden metanol), jer se
lako transportira (npr. cijevima dananjih plinovoda kad se rezerve jednog dana iscrpe), moe
se skladititi i time rjeava problem isprekidanosti proizvodnje iz energije vjetra i sunca, te se
koristi kao gorivo za toplotu i mehaniku energiju u gorivim elijama. Zato se 1990-ih pojavila
kovanica "vodikova ekonomija".
Meutim, postoje i druge mogunosti koje se istrauju i razvijaju, pa masovno koritenje
vodika moda i nee biti potrebno.
26. rujna 2014. (2014-09-60)
http://www.pv-magazine.com/index.php?id=9&tx_ttnews[tt_news]=16582#axzz3ESYDJ5Ks
IEA: Solar to be world's main energy source by 2050
Meunarodna energetska agencija e u ponedjeljak objaviti svoj najnoviji izvjetaj "Energy
Technology Perspectives". U njemu predviaju da e 2050. godine u svijetu biti instalirano
4.600 GW solarnih elektrana (fotonaponskih i termalnih). [To znai da bi su slijedeih 35
godina svake godine u prosjeku izgradilo onoliko kapaciteta, koliko ih danas ukupno ima u
svijetu.] One e godinje proizvoditi 6.500 TWh elektrine energije. To e pokrivati 16%
svjetske potronje elektrine energije. Od toga bi u Kini bilo 37%.
To je znatno vie od ranijih predvianja IEA, tradicionalno poznate po konzervativnosti [pisali

smo o tome kako su 2001. predviali da e 2010. g. instalirani kapacitet fotonapona biti pet
puna manji od onog to se ostvarilo]. Uvaili su da se zbog pada cijena i tehnolokog
napretka stvari vrlo brzo mijenjaju.
Trokovi kapitala veliko su ogranienje slabije razvijenih drava, u kojima se investitori boje
rizika.
Tvorci politika (policy makers) morat e sustavno raditi na razvoju fleksibilnije elektrine
mree i trita, ukljuujui upravljanje potranjom i fleksibilne elektrane. Postoje diskusije o
tome koliko e se razviti i biti ekonomine tehnologije skladitenja energije.
26. rujna 2014. (2014-09-59)
http://planetark.org/wen/72259
grid

Japan's Kyushu Electric shuts off renewable suppliers from

Problemi za solarne elektrane u Japanu. Vlada je 2012. uvela sustav feed-in tarifa, po kojem
su elektroprivredna poduzea obavezna otkupljivati svu elektriku proizveenu iz obnovljivih uz
garantirane cijene. Kako su odreene otkupne cijene meu najviima u svijetu, slijedio je velik
broj ponuda. Do 30. travnja o.g. ministarstvo industrije dalo je odobrenja za projekte
ukupnoga kapaciteta 71 GW, od toga 68 GW solarnih. Od toga je samo 9,8 GW stvarno bilo
izgraeno i prikljueno na mreu.
Ali elektroprivredna poduzea, kojih u japanu ima deset i imaju regionalne monopole, kau da
imaju pravo odbiti prikljuak na mreu ako bi stabilnost mree bila ugroena. Tri od njih su ve
najavile stopiranje prikljuivanja za vee solarne projekte (ali ne i za onde ispod 10 kW).
25. rujna 2014. (2014-09-58)
http://www.earth-policy.org/blog/who_will_feed_china

Who will feed China

Prije 20 godina, ekologist Lester R. Brown (tada na elu Worldwatch Institute, a danas na elu
Earth Policy Institute) napisao je lanak Who Will Feed China?, a kasnije i knjigu s istim
imenom. Njegove teze izazvale su une reakcije iz Kine. Tiskan je i zbornik "The Great
Debate Between Lester Brown and China". S vremenom su meutim kineski lideri njegova
upozorenja ozbiljno shvatili.
Iako su znatno poveali domau proizvodnju, te bitno smanjili stopu rasta stanovnitva, Kina
je vodei svjetski uvoznik itarica. Od globalne trgovine sojom, 60% se odnosi na uvoz u Kinu.
Uzrok je manje u rastu stanovnitva, a vie u rastuem bogatstvu Kineza, koje im omoguava
da se kreu navie u prehrambenom lancu, jedui vie mesa (naroito svinjetine i peradi) i
uzgojene ribe.
U lanku na poveznici je niz poveznica na lanke L. Browna o Kini.
[Nije naravno poanta u tome, da se Kineze okrivi to ele ostvariti prehrambeni standard
ravan razvijenim zemljama (u koje spada i Hrvatska).]
24. rujna 2014. (2014-09-57)
http://zelenaakcija.hr/hr/programi/energetika_i_klimatske_promjene/zelena_akcija_poziva_predsjednika_j
osipovica_na_konkretnu_akciju_protiv_klimatskih_promjena Zelena akcija poziva
predsjednika Josipovia na konkretnu akciju
U New Yorku je odran sastanak svjetskih elnika o klimatskim promjenama. Kao to smo
pisali, od tog se skupa nisu oekivali znaajni zakljuci, nego samo manifestacija dobre volje
usred procesa priprema za dogovor koji bi trebalo sklopiti slijedee godine u Parizu.
Hrvatsku je predstavljao predsjednik Ivo Josipovi. Govorio je o podrci novim industrijama i

istraivanjima, obnovljivim izvorima energije i energetskoj uinkovitosti.


Sastao se i s bivim potpredsjednikom SAD i nobelovcem za mir Alom Goreom, koji je
neoekivano pohvalio Hrvatsku jer ima najpopularniju ekologistiku stranku u Europi
(http://www.jutarnji.hr/al-gore-josipovicu-pohvalio-orah--pa-to-je-najpopularnija-ekoloskastranka-u-cijeloj-eu-/1222375/). :-)
Ivo Josipovi rekao nam je da su Gore i on dogovorili da e skupa raditi na organiziranju
meunarodne konferencije na visokoj razini o odrivom razvoju i energetici, te da e nastojati
promovirati Hrvatsku kao partnera njegovih organizacija u EU.
- Istaknuta je mogunost - rekao je predsjednik Republike - da se u Hrvatskoj idue godine
odri Climate Reality Training. (...)
Josipovi i Gore razgovarali su o dovoenju investicijskih fondova i projekata zelene energije
u Hrvatsku, kao i o hrvatskim potencijalima za nove smjerove ekoloke, ekonomske i
energetske politike. (...) Rije je, dakle, o strategiji investiranja u zeleni kapitalizam iji je Al
Gore jedan od glavnih svjetskih protagonist. Goreovo se djelovanje esto oznaava i kao
odrivi kapitalizam.
Danas se priopenjem oglasila udruga Zelena akcija. Zamjeraju Josipoviu da alje
kontradiktorne poruke, jer je u svibnju na energetskom forumu u americkom gradu Houstonu
zagovarao eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu Jadrana.
Neprihvatljivo je da se naftnim kompanijama govori jedno, a na klimatskim skupovima drugo.
Zahtijevamo da se Predsjednik, poput brojnih gradjanki i gradjana koji su zabrinuti zbog
klimatskih promjena, jasno odredi protiv eksploatacije nafte na Jadranu, naseg najvrijednijeg
prirodnog blaga!
24. rujna 2014. (2014-09-56)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/rosatom-willsupply-8-nuclear-reactors-96-gw-south-africa_30136.html Rosatom will supply 8 nuclear
reactors (9.6 GW) to South Africa
Nakon sporazuma o razvoju projekta nuklearne centrale u Jordanu (o emu smo pisali juer),
novi uspjeh za Rosatom. Juna Afrika i Rusija potpisale su dogovor o suradnji, po kojem bi
Rosatom gradio osam raktora ukupne snage 9,6 GW, vrijednih 40 do 50 milijardi USD.
Dovretak gradnje prve nuklerne elektrane u JA oekuje se 2023.. (vidi lanak na blogu iz
prosinca 2013: http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/12/09/juzna-afrika-odgadagradnju-nuklearnih-elektrana/ .)
23. rujna 2014. (2014-09-55)
http://www.grupa22.hr/pirova-pobjeda-ljevice-u-svedskoj/

Pirova pobjeda ljevice u vedskoj

Zanimljiv komentar o vedskim izborima.


Socijalisti, slubeni pobjednici izbora, zapravo su na istom kao i ranije. Izgubile su liberalne
stranke, a znatno ojaala knesofobna desnica. Socijaldemokratima e teko biti dogovoriti
koaliciju sa zelenima, jer imaju niz razliitih stavova (npr. porezi i nuklearna energija).
Slabljenje vedskih liberala uklapa se u trend prema kojem su liberalne stranke oslabile na
nedavnim Europskim izborima, a pratimo i sve loije rezultate njemakih liberala. Da smo
neoprezni optimisti, to bismo itali kao dobrodolo odbacivanje neoliberalnog koktela javnih
politika; ali s obzirom da je opadanje popularnosti liberala praeno znaajnim rastom podrke
reakcionarnim strankama zapravo se ini da imamo sve vie razloga za brigu.
23. rujna 2014. (2014-09-54)

http://cleantechnica.com/2014/09/22/jordan-commission-1800-mw-renewable-energycapacity-2018/ Jordan To Commission 1,800 MW Renewable Energy Capacity By 2018


Ministar za energetiku Jordana najavio je izgradnju oko 1.800 MW vjetrenih i solarnih
elektrana do 2018. godine. Cilj za 2020. je poveati udio obnovljivih u primarnoj potronji
energije na 10%.
Vlada radi na promociji projekata obnovljive energije s namjerom reduciranja financijkog
optereenje nacionalne elektroprivrede (National Electric Power Company, NEPCO), koja ima
1,9 milijardi USD gubitaka.
Kraljevina Jordan uvozi 97% potrebne energije, na to troi oko 13% ukupnog bruto
drutvenog proizvoda.
Osnovan je Jordan Renewable Energy and Efficiency Fund, koji osim jordanske drave
financiraju meunarodni donatori kao Francuska razvojna agencija i Svjetska banka.
Istovremeno, Jordan i Rusija su potpisali ugovor o razvoju projekta prve jordanske nuklearne
elektrane, s dva reaktora po 1000 MW, uz cijenu od 1 milijardi USD. (Vidi: http://www.worldnuclear-news.org/NN-Jordan-Russia-sign-project-development-agreement-2309144.html ).
Rusija oekuje ugovor ogradnju u roku od dvije godine.
Oiti problem tog projekta je velika koliina vode, potrebne za hlaenje. Jordanska vlada
obavezala se rijeiti taj problem, ali nije jasno kako. Centrala bi trebala sluiti takoer i za
desalinizaciju vode. Jordansko-rusak suradnja na razvoju nuklearne energije zapoela je
2009.. Rusija bi trebala osigurati i nuklearno gorivo, te primiti istroeno gorivo na trajnu
pohranu.
23. rujna 2014. (2014-09-53)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/new-york-city-uscommits-80-cut-ghg-emissions-2005-2050_30127.html New York City (US) commits 80%
cut in GHG emissions from 2005 to 2050
New York City (Sjedinjene Drave) obavezao se da e smanjiti emisije staklenikih plinova
(GHG) za 80%, u odnosu na nivo iz 2005., do 2050. godine.
Oko 75% gradskih GHG emisija potjee iz potronje energije u zgradama (elektrika, grijanje i
hlaenje), dakle je za grad bitno investirati u mjere energetske uinkovitosti u zgradama.
Plan e startati programom "One City, Built to Last: Transforming New York Citys Buildings
for a Low-Carbon Future". Javne zgrade, ukljuujui socijalne stanove i kole, sa znaajnom
potronjom energije (oko 3.000 zgrada) bit e obnovljene u slijedeih deset godina (do
2025.). Grad e instalirati oko 100 MW fotonaponskih sustava na krovove kola.
Za privatne zgrade, grad e uvesti poticaje i obvezujue ciljeve smanjenja emisija, da bi
poveao privatno investiranje u energetsku uinkovitost i fotonaponske panele.
23. rujna 2014. (2014-09-52)
http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/2063-eko-energija-instalirala-dvavjetroagregata-u-normandiji-francuskoj Eko Energija instalirala dva vjetroagregata u
Normandiji, Francuskoj
Portal vjetroelektrane.com objavio je 8. rujna:
Poetkom rujna, tvrtka Eko Energija d.o.o. iz Banja Luke je implementirala novi projekt u
Francuskoj, tonije u okolini grada Saint-Lo, u regiji Normandija koja je zbog blizine oceana
jako bogata vjetrom.
Projekt koji je trajao etiri mjeseca obuhvatio je potpuni remont dva vjetroagregata tipa Micon

M530 pojedinane snage 250kW, te transport i instalaciju istih na lokaciji udaljenoj


dvadesetak kilometara od obale Atlanskog oceana. Naruitelj je tvrtka Monteole sa
sjeditem u mjestu La Chapelle-en-Juger, koja je za cjelokupan projekt izdvojila 450.000 ,
dok e naknadno biti definirani detalji oko ugovora o odravanju vjetroagregata.
Osim ovog projekta, u toku je remont desetak vjetroagregata za Talijansko trite, koje bi
prema planu trebalo instalirati tokom idua tri mjeseca. Usporedno sa time takoer se aktivno
radi na razvoju i planiranju proizvodnje novih vjetroagregata sa oznakom Made in BiH, koji
e svjetlo dana ugledati sljedee godine, tvrde iz Eko Energije.
23. rujna 2014. (2014-09-51)
http://thinkprogress.org/climate/2014/09/21/3570150/peoples-climate-march/
310,000 People Descend On New York To March For Climate Action

More Than

Vie od 300.000 ljudi sudjelovalo je na "Peoples Climate March" u New Yorku ove nedjelje.
Osim brojnih aktivista, obinih graana i slavnih osoba kao Leonardo Di Caprio, sudjelovali su
i brojni gradonaelnici, ministri raznih vlada i drugi politiari, kao i znanstvenici. Sudjelovao je
osobno i glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon.
U cijelom svijetu, istovremeno je odrano 2.808 dogaaja u 166 zemalja. Vidi na:
http://peoplesclimate.org/ . Koliko nam je poznato, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u
kojima nita nije organizirano.
Dogaaj je odran kao poruka svjetskim dravnicima, koji se danas (utorak) okupljaju u New
Yorku na sumitu UN-a. Kao to smo nedavno pisali, taj sumit nee donijeti bitne odluke, nego
je priprema za moda sudbonosni sumit slijedee godine u Parizu, na kojem bi trebalo donijeti
novi globalni dogovor o smanjivanju emisija staklenikih plinova.
Heikki Holmas, lan parlamenta Norveke i klimatski aktivist od 1990., rekao je da su se svi
nadali kako e znaajni dogovor biti postignut na samitu u Kopenhagenu 2009., ali tada se
nije uspjelo uskladiti razne interese. Sada ima vie ansi, jer je vei broj dravnika i politiara
svjestan znaaja teme. Takoer i mnogi poslovni lideri, osim iz industrije nafte i ugljena,
razumiju dugoroni rizik koji za njihove poslovne interese znae klimatske promjene.
23. rujna 2014. (2014-09-50)
http://thinkprogress.org/climate/2014/09/22/3570463/google-says-alec-lies-about-climatechange/ Google Chairman: ALEC Is Lying About Climate Change And Funding Them Was
A Mistake
Odluka Googlea da financijski pomae American Legislative Exchange Council (ALEC) bila je
greka, rekao je generalni direktor Eric Schmidt u dananjem intervjuu; ta grupa iri lai i
pridonosi da svijet bude loije mjesto.
ALEC lobira za slobodno trite, porie klimatske promjene i protivi se istim energetskim
tehnologijama. Oni doslovce lau, rekao je Schmidt.
Google inae znatno ulae u istu energiju. Uloili su vie od milijardu dolara u projekte
koritenja vjetra i sunca od 2.000 MW elektrine snage. Postavili su cilj da njihovi centri
podataka budu napajani 100% obnovljivom energijom.
22. rujna 2014. (2014-09-49)
http://www.world-nuclear-news.org/EE-Chinas-climate-change-plan-2209144.html
climate change plan

China's

Prethodni tekst je o ohrabrenju koje za akciju protiv klimatskih promjena donosi promjena
stava SAD i Kine.

Kineski parlament je 19. rujna donio nacionalni plan klimatske akcije s ambicioznim ciljevima.
Cilj je smanjiti intenzitet ugljinih emisija, tj. emisije po jedinici BDP, za 40-45% do 2020. g.,
usporeeno sa 2005.. Prole godine je ve postignuto smanjenje od 29%.
Predvia se da e do 2020. g. udio ne-fosilnih goriva (nuklearna i obnovljivi) u ukupnoj
primarnoj potronji energije narasti na 15%; godine 2013. bio je 9,8%.
Takoer planiraju poveati povrine pod umama za 40 milijuna hektara [Gotovo povrina
Francuske] u slijedeih pet godina.
22. rujna 2014. (2014-09-48)
http://reneweconomy.com.au/2014/global-co2-emissions-could-peak-well-before-2020-79129
Global CO2 emissions could peak well before 2020
Globalne emisije staklenikih plinova i dalje rastu, tempom od 2,1% godinje. Prema
projekcijama trendova, nema anse da se rast globalne prosjene temperature zaustavi na
2oC. Lako je biti depresivan. Ipak, ima ohrabrujuih naznaka i mogunosti.
Od poetka tisuljea, glavne probleme inili su strelovit rast koritenja ugljena u Kini i
blokada jaih akcija u SAD. (SAD su postigle smanjivanje emisija zbog zamjene ugljena u
proizvodnji elektrike plinom i obnovljivima, ali izostale su jae akcije, a takoer su blokirali
meunarodne dogovore.)
Meutim u posljednjih nekoliko godina, na iznenaenje mnogih, obje najvee svjetske
ekonomije su preduzele znaajne mjere. Time se otvara mogunost i prilika da se postigne
ono to mnogi misle da je izgubljen sluaj: vrak globalnih emisija staklenikih plinova prije
2020. godine.
lanak daje detaljniji pregled i objanjenje. (Autor pie sjedei u ultrabrzom vlaku u istonoj
Kini. Promatra zadimljeni okoli i nema iluzija, ali vidi da su poeli napori da se trend okrene.
Vidi lanak na blogu "Kina svjetski lider u ekonomij, moda uskoro i u ekologiji?",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/13/kina-svjetski-lider-u-ekonomiji-mozdauskoro-i-u-ekologiji/)
Podaci pokazuju da je u prvoj polovici 2014. dolo do pada potronje ugljena u Kini. Vjerojatno
e opet rasti, ali neki eksperti predviaju da e vrak potronje ugljena u Kini ubrzo biti
dosegnut.
[Nakon 2020., trebalo bi slijediti znatnije obrtanje trenda u najrazvijenijih zemljama. Zato su
vrlo znaajni aktualni pregovori o klimatskim i energetskim ciljevima EU do 2020. g..]
22. rujna 2014. (2014-09-47)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/176-gw-windcapacity-added-worldwide-first-semester-2014_30118.html 17.6 GW of wind capacity
added worldwide in first semester 2014
U prvoj polovici ove godine u svijetu je izgraeno 17,6 GW novih vjetroelektrana. to je znatno
vie nego 2013. kad je bilo izgraeno 13,9 GW. Ukupni instalirani kapacitet vjetroelektana u
svijetu dosegao je 336 GW. One mogu pokriti 4% svjetske potronje elektrine energije.
Meu deset najveih graditelja, prvi put se nalaze zemlje sa svih kontinenata. Gotovo polovica
novoizgraenih kapaciteta je u Kini (7,1 GW). Na 2. mjestu je Njemaka sa 1,8 GW, slijedi
Brazil sa 1,3 pa Indija sa 1,1 GW itd..
Mnogo je postrojenja u gradnji, pa WWEA predvia da e do kraja godine ukupni instalirani
kapacitet dosei 360 GW.

21. rujna 2014. (2014-09-46)


https://www.youtube.com/watch?annotation_id=channel%3A540e149d-0000-219e-aaac001a113aba22&feature=iv&src_vid=Wn8iqqiEW6o&v=_sRDxXWkCnM KEEP THE OIL IN
THE GROUND
Na poveznici je kratki video organizacije "Amahon Wathc", uz dananji "People's Climate
March", o razlozima zato treba zaustaviti crpljenje nafte u amazonskom podruju.
Call for an end to Amazon oil drilling! The science is clear: we have to keep two-thirds of fossil
fuels in the ground to avoid catastrophic climate change, so why are we looking for more? We
need to keep the oil in the ground, starting in the Amazon.
Sign here or at: http://amazonwatch.org/take-action/keep-the-oil-in-the-ground-in-the-amazon
"We shouldn't reject oil because oil in and of itself is bad, but because it is inextricably linked
to an extractive model and a model of consumption that doesn't respect the natural cycle of
our planet. If we want to take on climate change, we can't continue extracting, consuming,
looking for more oil and sacrificing more [indigenous] territories," said Esperanza Martinez.
Facebook stranica "Amazon Watch": https://www.facebook.com/amazonwatch
20. rujna 2014. (2014-09-45)
http://foodtank.com/events/2014/09/18/international-symposium-on-agroecology-for-food-andnutrition-security International Symposium on Agroecology for Food and Nutrition Security
U sjeditu Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) u Rimu odran je 18.-19. rujna
"Meunarodni simpozij o agroekologiji za sigurnost hrane i prehrane". Voditelj simpozija bila je
Danielle Nierenberg, predsjednica organizacije Food Tank (http://foodtank.com/).
Polovica povrinskog sloja zemlje u svijetu izgubljena je u posljednjih 150 godina. Svjetska
bioraznolikost smanjuje se brzinom 100 do 1000 puta veom od prirodnog isezavanja vrsta.
Pristup "bisiness as usual" s velikim ulaganjima, intenzivnim koritenjem resursa,
monokulturnim uzgojem nije vie opcija. (vidi lanak na blogu "Kako dugorono odrivo hraniti
devet milijardi ljudi?", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/24/kako-dugorocnoodrzivo-hraniti-devet-milijardi-ljudi/) Trebamo bolje, holistike, u veoj mjeri agroekoloki i
okolino mudre poljodjelske prakse da bismo nahranili planet. Za to pak ne postoji jedan
univerzalno model; samo univerzalne metode koje se prilagoavaju lokalnim uvjetima.
U jednom izvjetaju iz 2011.. (http://www.srfood.org/en/report-agroecology-and-the-right-tofood) specijalni izvjestilac UN Olivier De Schutter istie kako agroekologija, ako se dovoljno
podri, moe udvostruiti proizvodnju hrana u deset godina.
20. rujna 2014. (2014-09-44)
http://www.e3g.org/library/climate-summit-qa

E3Gs guide to the Climate Summit

Ovogodinji globalni klimatski samit poinje u utorak u sjeditu UN u New Yorku. Na njemu se
nee donositi velike odluke. Ima simboliki znaaj u pripremi globalnoga dogovora o
sprijeavanju klimatskih promjena i prilagodbi onom neizbjeivom, koji se oekuje idue
godine. Drave lanice UN i tisue lobija vode komplicirane pregovore. Meunarodne udruge
sutra organiziraju "Global Peoples Climate March".
Na ovoj poveznici je kratko objanjenje, s kljunim poveznicama na dalje izvorena na Mrei.
20. rujna 2014. (2014-09-43)
http://www.world-nuclear-news.org/NN-Russia-makes-fast-neutron-reactor-progress-

1909201401.html

Russia makes fast neutron reactor progress

Rusija je objavila dva nova dostignua u programu "Proriv" (Prodor), istraivanja oplodnih
reaktora sa brzim neutronima. Takvi reaktori mogu kao gorivo koristiti otpadne radioaktivne
tvari iz dananjih reaktora. Dosadanji istraivaki projekti u tom smjeru, u posljednjih
nekoliko desetljea, nisu doveli do uspjeha.
20. rujna 2014. (2014-09-42)
http://www.navigantresearch.com/research/global-distributed-generation-deployment-forecast
Global Distributed Generation Deployment Forecast
Novi izvjetaj savjetodavne tvrtke Navigant Research.
Rast distribuirane proizvodnje (DG) je jedan od najvanijih trednova u energetici. Poslovni
model elektroprivrednih poduzea je ugroen dramtinim rastom i irenjem tehnologija koja
proizvode elektricitet na mjestu potronje ili na nivou distribucijske mree (fotonaponski
sustavi, male vjetroelektrane, generatori na gorive elije, prirodni plin i dizel), smanjujui
potrebu da se kupuju elektroni iz centralnih postrojenja na razini mree prijenosa. [Hrvatska
ima 35 elektrana i dva milijuna korisnika. Prema sadanjim trendovima, lako bimoglo biti
100.000 krovnih fotonaponskih sustava i tisue drugih distribuiranih elektrana.]
Do danas, DG su vie unosili lom u Zapadnoj Europi nego u bilo kojoj drugoj regiji.
Elektroprivredna poduzea gube stotine milijardi dolara u trinoj vrijednosti (vidi lanak "Kako
su europske elektroprivredne kompanije izgubile 500 milijardi eura",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/10/kako-su-europske-elektroprivrednekompanije-izgubile-500-milijardi-eura/), zbog sve jaeg prodora DG u vodeim zemljama:
Njemaka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija.
Oekivanje slinih gubitaka elektroprivreda u SAD izazvalo je bitku izmeu elektroprivreda,
djelatnosti DG i regulatora koji trae ravnoteu koja bi dozvolila rast DG omoguavajui
elektroprivredama korist. Takva ravnotea moe omoguiti potroaima i elektroprivredama
da iskoriste mogunosti novih mogunosti zarade koje omoguavaju DG, istovremeno
poteno obeteujui elektroprivrede za mogunosti koritenja postojeih elektrinih mrea
kao sigurnosni servis za veu koncentraciju proizvodnje na mjestu potronje u budunosti.
(Vidi lanak "Izranjajua harmonija velikog i malog u elektroenergetici",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/analize/izranjajuca-harmonija-velikog-i-malog-uelektroenergetici/ .)
Prema Navigant Research, oekuje se rast godinje instaliranin kapaciteta na globalnom DG
tritu s 87,3 GW 2013. na 165,5 GW 2023. g.. Njihov izvjetaj analizira situaciju u 54 zemlje.
Oekuje se rast godinjih prihoda do DG sa 97 milijardi USD 2014. na vie od 182 milijarde
godine 2023..
Elektroprivrede koje se proaktivno ukljue, u suradnji sa svojim klijentima, da bi se prilagodile
DG, te ak sudjelovale u tritu, smanjuju svoje rizike i mogu izvui korist - rekao Dexter
Gautlett, stariji istraivaki analitiar u Navigant Research.
20. rujna 2014. (2014-09-41)
http://www.apcoforum.com/whats-next-in-energy-infrastructure/
Infrastructure?

Whats Next in Energy

Kratka biljeka o jednom skupu u Kaliforniji, na temu "Energetska infrastruktura za 21.


stoljee". Precizno navedene neke kljune toke, koje imaju i globalni znaaj.
to e biti u fokusu budueg razvoja? Navode etiri toke:
- Distribuirana proizvodnja (naroito krovni solari)
- Mogunost potroaa da biraju
- Skladitenje energije
- Elektrina vozila

20. rujna 2014. (2014-09-40)


Japan vows to keep on whaling, calls resolution against its hunt 'regrettable'
Japan je odluan nastaviti kitolov u antarktikim vodama, bez obzira na odluke Meunarodne
komisije za kitolov (International Whaling Commission, IWC) i Meunarodnog suda pravde.
Godinji skup IWC, koji se odravao u Sloveniji, prekjuer je izglasao neobavezujuu
rezoluciju protiv Japana s 35-20. Predstavnik japanske vlade rekao je da je to "alosno" i da
kitove ubijaju u znanstvene svrhe.
S time su poeli jo 1987., godinu dana nakon to je bio izglasan meunarodni moratorij za
lov na kitove.
20. rujna 2014. (2014-09-39)
http://www.crorivers.com/index.php?id=23

Uzroci, rjeenja i zablude u vezi poplava

Saet, precizan tekst Gorana afareka.


Iako vlada miljenje da ovjek moe pobijediti prirodu, posljednje poplave govore suprotno.
Dok su poplave prirodan fenomen u rijeka ba kao cirkulacija krvi uovjeka, tete od poplava
su djelo ovjeka. Stoljee tradicionalne obrane od poplava, deseci utroenih milijardi na
tehniki pristup, no poprave i dalje haraju, dokaz su neuinkovitosti, ali i nerazumijevanje
sloene hidrologije i dinamike rijeka. (...)
Na alost, kao to je u uzroku poplava objanjeno, mnogo je utjecaja i ne postoji jedan krivac.
Ostaje injenica je da se nae vodno gospodarstvo vrlo sporo prihvaa modernu obranu od
poplava to najbolje govori izvjetaj europskih strunjaka: U pogledu zatite od poplava,
hrvatska vodna administracija je i dalje usredotoena na tradicionalne, tehniki orijentirane
mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaanju koji se dogodio u zemljama lanicama. (...)
Dakle valja primijeniti najbolji spoj tehnike obrane od poplava (ponajprije u naseljima,
industriji, uz prometnice) i one moderne, ekoloke (ponajvie u umama, livadama i ostaloj
ekstenzivnoj poljoprivredi). (...)
18. rujna 2014. (2014-09-38)
http://cleantechnica.com/2014/09/17/kazakhstan-outlines-2020-renewable-energy-targets/
Kazakhstan Outlines 2020 Renewable Energy Targets
Kazahastan danas 80% elektrine energije dobiva iz ugljena. Veliki je izvoznik nafte i plina.
Poetkom prole godine, Kazahastan je postao prva azijska zemlja koja je uvela sustav
trgovanja emisijama staklenikih plinova. Vlada je dobrovoljno prihvatila obavezu da emisije
do godine 2020. smanji za 15% u odnosu na 1992.. Takoer ulau znatne napore u
poboljanju energetske uinkovisti u industriji.
Sada je objavljen cilj da obnovljivi do 2020. pokrivaju 3% primarne potronje energije. Bit e
instalirano 3.000 MW elektrana na obnovljive, od ega 28 solarnih ukupne snage 700 MW.
Planovi za budunost su mnogo ambiciozniji. Godine 2050. iz obnovljivih bi izvora trebalo doi
50% proizvodnje elektrine energije.
(Na slici: Almati, glavni grad Kazahastana.)
18. rujna 2014. (2014-09-37)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/09/140916112039.htm

Scottish people most

sceptical on fracking, survey shows


Zanimljivi komentar uz dananji referendum o nezavisnosti kotske. U Velikoj Britaniji vodi se
polemika i drutvena borba o crpljenju prirodnoga plina iz glinenih kriljevca (ejla) metodom
hidraulikog loma (fracking). Ankete javnoga mnjenja u posljednje dvije i pol godine pokazuju
da se stanovnici kotske protive frackingu vie nego stanovnici drugih dijelova UK. Nasuprot
tome, grupe koje promoviraju samostalnost kotske istiu da velike zalihe nekonvencionalne
energije mogu znaiti veliki izvor prihoda za samostalnu dravu.
Ako se donese odluka o samostalnosti i razgranienju teritorijalnih voda prema eljama
aktualne kotske vlade, nova drava bi preuzela 96% aktualne proizvodnje nafte i 47%
proizvodnje plina iz podmorskih leita dananjeg Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i
Sjeverne Irske. Zalihe se meutim iscrpljuju i proizvodnja opada.
Procjena zaliha prirodnog plina u glinenim kriljevcima je 3.000 milijardi prostornih metara, od
ega se procjenjuje da bi 10% moglo biti iskoristivo. To bi bilo dovoljno za pokrivanje
dananjeg nivoa potronje prirodnoga plina u kotskoj za 46 godina.
Podrka dozvoli koritenja frackinga meutim opada, a zanimljivo je da je najmanja meu
glasaima kotske nacionalne stranke (svega 36,5%).
17. rujna 2014. (2014-09-36)
http://energinet.dk/EN/GAS/Nyheder/Sider/Gas-viser-vej-til-den-gronne-omstilling.aspx
Gas leads the way to the green transition
Izvjetaj sa otvaranje velike meunarodne konferencije plinske industrije u Kopenhagenu.
Danska intenzivno radi na prelasku na 100% obnovljivu energetiku, ali prirodni plin e imati
bitnu ulogu u tranzicijskim desetljeima.
(...) The minister had sent his apologies, but in his absence, he had sent Director General of
the Danish Energy Agency, Morten Bak to express his messages.
- It is not easy being green, Morten Bak quoted Kermit the frog with a reference to the
challenges faced by Denmark and the rest of the world with an ambitious climate strategy.
However, he stressed that it is exactly here that gas can play a key role as supplier of
flexibility, but also as driving force in heavy transport in a transport sector that at the moment
is responsible for half of the emissions of green house gases.
Energinet.dk's Chief Executive Officer, Peder O. Andreasen, was the last speaker among the
opening plenary's keynote speakers. He resumed the Minister's speech about synergy
between electricity and gas in a greener future and pointed out that the solutions are in the
cooperation across the energy systems, but also across governments and regions.
His final comments won great plaudits:
- The media might give the impression that the politicians create the green transition,
however, all of us in this room know that it is the techniques and specialists like you who
create it.
17. rujna 2014. (2014-09-35)
http://thinkprogress.org/climate/2014/09/16/3567322/this-changes-everything-naomi-kleincapitalism-climate/ This Changes Everything: Naomi Klein Is Right, Unchecked Capitalism
Will Destroy Civilization
Nova knjiga Naomi Klein:This Changes Everything: Capitalism Vs. The Climate.
Humanity faces a stark choice as a result: The end of civilization as we know it or the end of
capitalism as we know it.
Joe Romm, autor vrlo utjecajnog bloga "Climate Progress", daje saet i vrlo precizan prikaz i
komentar osnovnih teza.

17. rujna 2014. (2014-09-34)


http://www.earth-policy.org/plan_b_updates/2014/update125
the Arctic is a Bad Investment

Fossil Fuel Development in

Emily E. Adams iz Earth Policy Institute pie:


The world has become blinded by oil and gas as the familiar ways to run the economy and
so is proceeding to look for them in hard-to-reach places like the Arctic, even as the costs
mount and the returns diminish. (...)
Rather than searching for new ways to get oil, we can look for better ways to move people and
goods. Bus rapid transit, light rail and high-speed rail can move more people for less energy
than a car can. (...)
Natural gas, which is mainly used to produce electricity, can be replaced with power generated
by wind, solar, and geothermal projects. (...)
17. rujna 2014. (2014-09-33)
http://www.hrt.hr/enz/otvoreno/255940/
Emisija "Otvoreno" 15. rujna.
Emisija "Otvoreno" o poplavama. U prilogu na poetku govori i Goran afarek, mladi
znanstvenik koji je meu najkompetentnijim za temu zatite od poplava, jer promovira metode
koje su danas u Europi opeprihvaene. Ne da se potpuno odustane od regulacije, nego da
se tome pristupi na drugi nain, gledajui cjelinu i uvaavajui ekoloke spoznaje.
PMSM, za stratekog sagledavanje problema treba nam upravo biolog, a ne recimo
graevinar ili vodoprivrednik (prvi gradi, pa bila brana ili cesta; drugi je usmjeren na koritenje
voda a ne dugoronu odrivost; da ne bude zabune: i jedno drugo je legitimno, potrebno i
nuno). Jedan moj krai tekst na tu temu: "Poplave - dugoroni problem sustava",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/20/poplave-dugorocni-problem-sustava/ .
Zanimljivo, ak troje mojih prijatelja je reagiralo na Holy, a njega nitko nije spomenuo. Ali eto,
zato i slue politiari. Morali bi promovirati naela i ciljeve, u koja vjeruju (a moraju uvaavati i
razne interese). Ali takoer i uvide, do kojih dolaze znanstvenici, jer same znanstvenike
javnost slabo slua.
Holy je u emisiji govorila o klimatskim promjenama, to su joj neki zamjerili jer da to nije prava
tema, ali sam afarek nije, jer i to je takoer vana tema, a poveznica je briga za prirodu.
17. rujna 2014. (2014-09-32)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/09/140916132519.htm
nuclear battery can be used to generate electrical energy

First water-based

Pojam "nuklearna baterija" ovdje nema veze s nuklearnim elektranama. Istraivai sa


Sveuilita Missourija razvili su bateriju, u kojoj se nalazi stroncij-90, izvor beta zraka koje
ubrzavaju elektrokemijske procese. To bi moglo dovesti do uinkovitijih automobilskih baterija.
16. rujna 2014. (2014-09-31)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/renewableenergy-will-count-42-brazilian-energy-mix-2023_30059.html
renewable energy will count
for 42% of Brazilian energy mix in 2023
Ministar energetike i rudarstva Brazila objavio je za javnu raspravu ciljeve energetskog razvoja

do 2023. g. Predvieno je znatno poveanje proizvodnje sirove nafte, sa 2,13 milijuna barela
dnevno 2013. g. na 5 mbl/d 2023..
Drugi glavni cilj je znatno poveanje udjela obnovljive energije, koja bi trebala pokriti 42%
potronje primarne energije 2023. g.. Instalirani kapaciteti vjetroelektrana porasli bi sa 3,5 na
22,4 GW, a solarnih sa sadanjih simbolikih 6 MW na 3.500 MW. Bilo bi izgraeno i 7,5 GW
novih termoelektrana. [Brazil vleiku veinu elektrine energije dobiva iz hidroelektrana.]
15. rujna 2014. (2014-09-30)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/poland-releasesdraft-energy-policy-2050_29866.html
Poland releases draft energy policy to 2050
Poljsko ministarstvo ekonomije objavilo je nacrt energetske politike do 2050.. Usmjeren je na
bitno smanjivanje emisije ugljinoga dioksida razvojem nuklearne i obnovljive energije. Danas
Poljska dobiva 90% elektrine energije iz kamenog i smeeg ugljena i ima najloiju kvalitetu
zraka u Europi.
Za informacije, uz doljni link, vidi takoer: http://www.world-nuclear-news.org/NP-Low-carbondisplaces-coal-in-Polands-plan-2108141.html . Prezentacija na poljskom:
http://www.mg.gov.pl/files/upload/21411/PrezentacjaPEP2050_popr.pdf
Predoena su tri scenarija. U osnovnom scenariju (koji je dat samo za osnovnu orijentaciju),
dominantni izvori energije ostali bi ugljen i nafta, iako u neto manjem postotku, uz umjereni
rast plina. Obnovljivi bi rasli kao rezultat obaveza u EU (15% primarne potronje energije), a
gradile bi se i nuklearne elektrane.
Poljska sada nema nuklearnih elektrana. Planira pustiti u pogon prvi reaktor 2020. g. te do
2035. sagraditi dvije NE sa ukupno est reaktora po 1000 MW.
Poljska se nada znaajnoj domaoj proizvodnji prirodnoga plina iz ejla, prema kojoj u nekim
drugim europskim zeljama (npr. susjednoj Njemakoj) ima jakih rezervi. Ranije vrlo
optimistike procjene poljskih zaliha plina iz ejla su meutim znatno reducirane.
Skicirana su dva alternativna scenarija (uz jo neke mogue varijacije) izmeu kojih bi Poljska
trebala odluiti.
Prvi predvia vrlo snaan nuklearni program, tako da bi nukleaarne elektrane do 2050. davale
oko 74 TWh, a obnovljivi 49 TWh.
U drugom alternativnom scenariju, primat bi preuzeli plin i obnovljivi (zajedno pokrivajui 5055% primarne potronje energije). Nuklearke bi godinje proizvodile oko 50 TWh elektrine
energije, a elektrane na obnovljive izvore oko 75 TWh (oko treine potronje) 2050. g..
Poljska je jedina zemlja u Europi koja danas nema nuklearne elektrane, a planira ih graditi.
Nasuprot tome su Njemaka, Belgija i vicarska koje su odluile zatvoriti sve reaktore.
Udio ugljena ostao bi znatan, u odnosu na planove zemalja iz skupine EU15+3 (lanice EU iz
1995. plus vicarska, Norveka i Island), koje daju znatno vei naglasak na obnovljive;
takoer i na mjere smanjivanja potronje energije (za 50% do 2050.), to ovaj nacrt takoer
psominje kao prioritet, ali sa skromnijim projekcijama . Zato neki izvjetaji o ovom nacrtu istiu
da su ugljen i nuklearna poljski prioriteti.
Npr. portal monitorglobaloutlook.com
(http://www.monitorglobaloutlook.com/Briefings/2014/08/Poland-energy-plan-prioritizes-coalnuclear-to-2050 ) pie: The plan is bad for renewable energy firms, but good news for the
struggling domestic coal industry and international nuclear firms. In shying away from
renewables, the Polish government argues it will keep energy prices lower than in neighboring
Germany.
U lanku "" () pisali smo o tome kako unutar EU postoji izrazita razlika u energetskim
strategijama izmeu zemalja EU15+3 i veine novih lanica, bivih socijalistikih zemalja

(EU+11). Razlika izmeu zaokreta ka novoj energetskoj paradigmi (Energiewende), i


konzervativnog pristupa, koji prihvaa samo reforme. To je i ovdje vidljivo.
Tradicionalistiki pristup potvruje i to to je nacrt poslan na javnu raspravu usred ljeta i na
rok od svega 15-ak dana (15. kolovoza do 1. rujna). Vlada je pohitala zavriti dokument prije
samita EU u listopadu, na kojem e se govoriti i o ciljevima zajednike energetske i klimatske
politike za razdoblje 2020.-2030..
Za drugaiji pristup, usmjeren na inovacije, decentralizaciju, iroko sudjelovanje javnosti i
radikalnije smanjenje emisija ugljinoga dioksida, u Poljskoj se zalae projekt "Low-Emission
Poland 2050" (http://np2050.pl/), koji vode dva nezavisna instituta uz financijsku podrku
European Climate Foundation. Poland may continue defending the interests of the coal
sector and the energy sector based on the monopoly of large state corporations. Another way
may consist of the construction of a distributed energy sector, based on the use of local and
mainly renewable resources.
15. rujna 2014. (2014-09-29)
http://www.energypost.eu/zero-energy-zero-cost-industrialising-building-sector/
at zero cost: industrialising the building sector

Zero energy

Nizozemska inicijativa Platform31 (http://www.platform31.nl/) razvila je metod


"Energiesprong" (energetski skok) za "glancanje" postojeih zgrada tako da postanu nulaenergetske. Sve se zavri za tjedan dana, uz 30-godinju garanciju za graevinske radove,
bez subvencija, s novom kuhinjom i kupaonicom.
Projekt je startao 2010. godine uz potporu vlade, s troje zaposlenih i proraunom do 50
milijuna eura za pet godina. Danas ima 45 zaposlenih i radi s 27 stambenih zadruga i etiri
velike graevinske kompanije na preobrazbi 111.000 kua u Nizozemskoj, uz ukupnu
investiciju od est milijardi eura.
Stanari u drutvenim stanovima, koje zasad obuhvaa program (ali se planiraju iriti i na
privatnike), umjesto da plaaju raune za energiju, plaaju slini iznos korporaciji koja je
vlasnik stana. Korporacija plaa graevinskim tvrtkama za obnovu zgrada, koje nakon toga
imaju nulte trokove za energiju.
Graevinske tvrtke su za taj posao razvile "industrijaliziranu" proceduru, koja je trokovno
visoko uinkovita. Vana razlika prema drugim procesima renoviranja je da se svi elementi
koji su potrebni za uspjean prelaz na nula-energetsku kuu izvode zajedniki, po
jedinstvenom planu.
Na poveznici su detaljnija objanjenja na engleskom. Broura na nizozemskom (godinji
izvjetaj za 2013.) : http://www.platform31.nl/publicaties/van-pionieren-naar-dealbreaking
14. rujna 2014. (2014-09-28)
http://www.renewableenergyworld.com/rea/blog/post/2014/09/a-trillion-dollar-taxpayer-bailoutof-electrical-utilities-2030-outlook 2030 Outlook: A Trillion Dollar Taxpayer Bailout for
Electrical Utilities
Jo jedan komentar o problemima koje imaju elektroprivredna poduzea zbog revolucionarnih
promjena koju donose jeftini fotonaponski sustavi, koji su ve tu, pogotovo u kombinaciji s
jeftinim baterijama, koje su na pragu. U Elektroprivredu u SAD uloeno je tisuu milijardi
dolara - novac investicijskih banaka, mirovinskih fondova idr.. To je vailo kao pouzdano
ulaganje, a onda je u svibnju banka Barclays snizila procjenu vrijednosti dionica cijelog
sektora (vidi: http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/13/kako-promjenaelektroenergetskog-sustava-mijenja-ekonomske-racunice/ ).
Solarni sustavi su postali tako jednostavni da je moj tim raunovoa, uz malo uputa, bio
sposoban instalirati solarnu elektranu. To je dobro za svijet, ali nije nuno dobro za
elektroprivredna poduzea. (...) Instalirani solarni kapaciteti u SAD porasli su za 418% od

2010 i mogu se uetverostruiti, dosegavi 50 GW, do 2017.. (...) Ako lokalna Elektra
naplauje 18 centi po kilovatsatu a pouzdani solarni instalater ju prodaje po 13 centi, nije li
prilino oito to je bolje?
U mnogim dijelovima SAD, elektroprivredna poduzea se bore protiv prijetnje apelirajui na
politiare da uvedu dodatne namete za solarne i da odustanu od planova razvoja obnovljivih.
Ali na dulji rok, to je izgubljena bitka. [U Hrvatskoj, HEP nema takvih problema, koliko god
esto mijenjao elnike.] One spretnije se ve sada prilagoavaju i poinju same nuditi nove
usluge.
14. rujna 2014. (2014-09-27)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/09/140908093747.htm Bureaucracy consumes
one-quarter of US hospitals' budgets, twice as much as other nations
U zdravstvu, dravna regulativa je MNOGO ekonominija od slobodnog trita.
Zdravstveni sustav u SAD, zasnovan na slobodnom tritu, dvostruko je skuplji od sustava
usporedivih visokorazvijenih zemalja, baziranih na dravnoj skrbi. Ova studija dodatno
pokazuje da su trokovi bolnica za administraciju u SAD u postotku duplo vei. Izriito
zakljuuju, da je "poduzetniki imperativ" jedan od uzroka.
Hospital administrative spending totaled $667 per capita in the U.S., vs. $158 in Canada,
$164 in Scotland, $211 in Wales, $225 in England and $325 in the Netherlands. (...) The study
found no evidence that the high U.S. administrative costs translated into better care or yielded
any other benefits. (...) The article attributes the high administrative costs in the U.S. to two
factors: (1) the complexity of billing a multiplicity of insurers with varying payment rates, rules
and documentation requirements; and (2) the entrepreneurial imperative for hospitals to
amass profits (or, for nonprofit hospitals, surpluses) in order to fund the modernization and
upgrades essential to survival.
14. rujna 2014. (2014-09-26)
thinkprogress.org/climate/2014/09/11/3566342/ozone-layer-is-starting-to-heal/ The
Dangerous Hole In The Ozone Layer Is Healing, And Its Because Of A Global Agreement
UNEP je u srijedu objavio izvjetaj da se ozonski sloj oporavlja. Rezultat je to provedbe
Montrealskog protokola iz 1987., koji je doveo do zabrane koritenja tvari koje unitavaju ozon
u stratosferi. Ozonska rupa nad Antartikom se smanjuje i oekuje se da e se do sredine
stoljea vratiti na nivo iz 1980.. Bez tih mjera, pojaane razine ultraljubiastog zraenja bi
nakon 2030. godine uzrokovale dva milijuna sluajeva raka koe.
13. rujna 2014. (2014-09-25)
http://costofsolar.com/austin-solar-city-chooses-solar-default-energy-generation-2024/
Gradsko vijee Austina, glavnog grad Teksasa, odluilo je nedavno da do 2025. treba izgraditi
600 MW velikih solarnih elektrana, uz postojeih 150 MW. To e zadovoljavati 65% gradskih
potreba za angairanom snagom. Austin je veliine Zagreba (843.000 stanovnika)
Odluka je donesena u okviru mjera za smanjivanje emisija staklenikih plinova, ali motivirana
je prvenstveno ekonomskom raunicom. Fotonaponski paneli zamijenit e 36 godina staru
plinsku elektranu Decker Creek.
U 600 MW velikih, treba izgraditi i 200 MW krovnih i drugih malih FN elektrana.
12. rujna 2014. (2014-09-24)
http://planetark.org/wen/72178

Late Fukushima manager flagged risks of Japan's big

nuclear plants
Nakon nesree u nuklearnoj elektrani Fukuima Daii, Masao Yoshida je vodio hitne mjere.
Zbog odlune akcije i nebrige za osobnu sigurnost, postao je nacionalni heroj. Prole godine
je umro od raka.
U razgovorima iz 2011., kojih je zapisnike vlada objavila pod pritiskom javnosti, upozoravao je
da su postrojenja sa est ili sedam reaktora teka za upravljanje i imaju inherentne
sigurnosne rizike.
Objava njegovih sumnji mogla bi imati neugodne implikacije za kompaniju Tepco, koja polae
nade u obnovu rada NE Kaivazaki Kariva, koja je sa sedam reaktora najvea svjetska
nuklearka.
12. rujna 2014. (2014-09-23)
http://www.world-nuclear-news.org/NP-The-value-of-nuclear-1109201401.html
nuclear

The value of

Deregulacija elektroenergetskog trita donosi nevolje amerikim nuklearnim elektranama,


koje se zatvaraju zbog neisplativosti. (Vidi lanak na blogu: "O subvencijama u energetici:
slobodno trite radi u korist obnovljivih",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/11/o-subvencijama-u-energetici-slobodnotrziste-radi-u-korist-obnovljivih/ Takoer i nedavni lanak "Sabotaa u belgijskoj nuklearnoj
elektrani?", u kojem spominjemo studiju jedne velike Investicijske banke o nevoljama koje NE
imaju na tritima kapitala.)
To je nepravedno, kae predsjednik Instituta za nuklearnu energiju, jer se ne vrednuju valjano
sve blagodati.
11. rujna 2014. (2014-09-22)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/china-nuclearaspirations-global-nuclear-market_30022.html Chinas nuclear aspirations
Nuklearne elektrane u Kini zasad daju mali dio elektrine energije. Nakon nesree u Fukuimi,
neki su projekti odgoeni, te je donesena odluka da e se ubudue graditi samo reaktori tzv.
tree generacije.
Kina planira do 2035. poveati potronju elektrine energije po stanovniku do nivoa dananje
EU, ili neto vie. Znatno e porasti proizvodnja iz ugljena ali e njezin udio opasti; znatno e
porasti koritenje prirodnoga plina (vaan uvoz iz Rusije), te ponajvie vjetra, koji bi trebao
postati drugi izvor po udjelu, nakon ugljena.
Kineska dravna korporacija za nuklearnu tehnologiju (SNTPC) objavila je novu odgodu
putanja u pogon naprednog nuklearnog reaktora Sanmen. Originalno je trebao proraditi
prole godine, a sad se to najavljuje najranije za kraj 2015.. Ugovor o gradnji tog reaktora
sklopljen je s Westighouseom 2007.. To je prvi u svijetu napredni reaktor s vodom pod tlakom
(oznaka AP-1000).
Europska unija gradi dva reaktora istoga tipa, Oikiluooto u Finskoj i Flamanville u Francuskoj.
Takoer kasne vie godina.
Trenutno ima 20 reaktora u radu i 29 u gradnji. Usprkos velikom broju, prema planovima do
2035. udio nuklearnih elektrana u proizvodnji elektrine energije ostao bi skroman (oko 6%).
Ipak, brzi rast bi mogao stvoriti probleme u dostupnosti urana (zato ulau u rudnike u
Namibiji), nedostatku strunjaka i nadglednika sigurnosti. Istovremeno planiraju postati i
izvoznici nuklearne tehnologije.
Kineska dravna razvojna banka CDB u lipnju je sklopila ugovor o ulaganju u gradnju

nuklearne elektrane Hinkley Point C u UK, koju vodi francuska nacionalna elektroprivreda
EDF. Kinesko ulaganje smanjuje poslovni rizik EDF-a te omoguava britanskoj vlada da
ispuni obeanje da e nova nuklearna biti graena bez dravnih potpora.
Glavni korist e ipak imati Kina. Ugovor osigurava CDB-u solidnu dobit na osnovu ugovora
koji garantira otkupne cijene elektrike (kojeg jo treba odobriti Europska komisija). Ali vanije
je to e Kina imati velikih koristi u usvajanju britanskih iskustav u upravljanju cjelokupnim
lancem opskrbe, to je Beijingu potrebno za kineski domai razvoj.
http://www.world-nuclear-news.org/C-Westinghouse-SNPAS-extend-IandC-cooperation1109145.html Westinghouse, SNPAS extend I&C cooperation
Ameriki Westingouse i kineski SNPAS sklopili su dva nova ugovora o suradnji, koji proiruju
dogovor sklopljen u studenom 2010. o razvoju instrumenata i kontrole za reaktore AP1000
koji e biti graeni u Kini. Uz gore spomenuti reaktor Sanmen, predviena je gradnja jo tri
reaktora. Westinghouse oekuje da e dvadeset jedinica AP1000 biti u gradnji kroz pet
godina.
11. rujna 2014. (2014-09-21)
http://pollitika.com/gmo-omg

GMO OMG

Zanimljiv lanak na kolaborativnom blogu pollitika.com o GMO u poljoprivredi.


(...) problemi dolaze dugoronom uporabom jer, isto ekonomski gledano s pozicije tog istog
poljoprivrednika, budui da koritenje tog sjemena povlai kupnju jednog jedinog proizvoda
koji je prilagoen za to sjeme, te je stoga obvezan kupovati isti herbicid, i podloan je
proizvoaevim cijenama (potpuni monopol na tritu). Ali i to bi bilo prihvatljivo da se ne
uplie sama priroda. Nakon odreenog broja godina lokalni korov poinje razvijati rezistenciju
na taj herbicid (kod Monsanta Roundup), te herbicid vie ne djeluje kako je reklamiran, i
poljoprivrednik se vraa na povremena (i sve ea) pricanja i ostalim tipovima herbicida.
(...)
Finalno i prestrano, poljoprivredniku je potpuno onemoguen povrat na staru proizvodnju!
Naime tlo je dotad ve toliko zatrovano specifinim patentiranim herbicidom da (osim korova
koji je prirodno razvio rezistenciju) jedini tip poljoprivredne biljke koja uope moe niknuti je
upravo proizvoaeva GMO patentirana biljka!!!
Da vidimo to se zbiva s aspekta potroaa? Biljke koje razvijaju insekticid se normalno
prodaju kao biljke za stonu pa i za ljudsku hranu, a paralelno su registrirane kao insekticid.
Taj pesticid znai mjesto da zavri u tlu (opran od kie), to jest nepovoljno ali se i sad
deava, najednom zavrava u prehrani stoke i peradi (koju mi poslije jedemo) ili direktno na
na stol!!! Insekticid za doruak u itnim pahuljicama, kurunjaku ili palenti! (...)
9. rujna 2014. (2014-09-20)
http://www.nezeh.eu/

NEZEH.eu

Neposredni nastavak na prethodni lanak.


Spomenuta Direktiva EU o energetskim svojstvima zgrada (Energy Performance of Buildings
Directive, EPBD) zahtijeva da od 2020. g. sve nove zgrade budu nZEB. Postoje brojne
aktivnosti da bi se taj cilj postigao. Jedna od inicijativa EU koja je u tijeku (2014.-2016.), u
okviru programa Inteligentna energija za Europu (IEE), je "Gotovo nula energetski hoteli"
(neZEH). Informacija na hrvatskom (pdf, 4 stranice):
http://www.nezeh.eu/assets/media/PDF/D737.3b_Project_leaflet_%28Web%29_HR.pdf
lan konzorcija iz Hrvatske je Energetski institut "Hrvoje Poar". Bit e realizirano 14 pilotprojekata u postojeim hotelima u sedam zemalja, meu njima i u Hrvatskoj. Hoteli koji su
zainteresirani mogu se prijaviti na: http://www.eihp.hr/hrvatski/detaljnije.php?Tip=vijest&id=
2680

9. rujna 2014. (2014-09-19)


http://www.navigantresearch.com/research/zero-energy-buildings

Zero Energy Buildings

"Nulta energetska kua" (Zero energy building, ZEB) koristi pasivne sustave tednje energije
(izolacija, insolacija) i aktivne sustave obnovljivih izvora, tako da tijekom godine ne potroi vie
energiije nego to proizvede. (U projektima EU, dozvoljava se odreena margina, pa se govori
o "gotovo nultoj energetskoj kui", nZEB; vidi:
http://www.nezeh.eu/nezeh/what_is_a_nearly_zeroenergy_building.html). Stotine takvih
zgrada, koje kombiniraju raznolike tehnologije, danas se istrauju kao pilot projekti.
Kljunu ulogu za razvoj trita imaju propisi, kao to je Direktiva EU o energetskim svojstvima
zgrada (Energy Performance of Buildings Directive, EPBD) i kalifornijski "Title 24 building
Code". Golemo trite je i energetska obnova postojeih zgrada.
Tvrtka za analizu globalnih trita Navigant Research predvia da e se trite razvijati sporo,
ali da e globalni prihod industrije porasti sa 629 milijuna USD 2014. godine na 1.400 milijardi
USD do 2035.. Njihov izvjetaj analizira est kategorija proizvoda i usluga: osvjetljenje, zidovi i
krov, ostakljenje, grijanje, ventialacija i air conditioning.
Studija je namijenjena potencijalnim ulagaima koji ele na tom podruju zaraditi, pa treba
platiti 4.400 USD za itanje.
(Za razliku od dolje spomenutih istraivanja organskih fotonaponskih elija i grafena, Hrvatska
ima istraivae koji se ovim temama bave. Aktualna vlada je pak neke mjere i projekte, poput
obaveznog energetskog certificiranja zgrada i energetske obnove javnih zgrada, uvela aljkavo,
uglavnom samo zato jer oni birokrati iz Brisla oko toga gnjave. Vidi lanak na blogu
"Energetsko certificiranje zgrada: dobro za sve!",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/28/energetsko-certificiranje-zgrada-dobroza-sve/)
9. rujna 2014. (2014-09-18)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/09/140902093214.htm
Cheaper, more efficient

Future solar panels:

Konvencionalna fotonaponska tehnologija koristi velike, teke, neprozirne, tamne silicijske


panele; to e se moda brzo promijeniti. U okviru projekta Europske unije X10D, istraivai,
sa centrom na Sveuilitu Baskije, rade na razvoju novih, organskih materijala za poboljane
modele. To mogu biti polimeri, koji se mogu proizvesti u laboratoriji uz potencijalno znatno
nie cijene nego silicij, koji se mora rudariti. Glavni tehniki problem jest kako pojedine elije,
veliine oko est kvadratnih centimetara, povezati tako da ine panel vee snage.
(Pogledajte mreno sjedite projekta, na kojem su objanjena naela i ciljevi, te se objavljuju
novosti: http://www.x10d-project.eu/public . Treba imati na umu da je ovo tek "research",
razvojno istraivanje, pa ne moemo biti sigurni da e jednog dana dati praktinu tehnologiju.
Slina se istraivanja meutim danas obavljaju irom svijeta. Sadanji paneli spektakularno
su se razvili i postali propulzivna industrija u posljednjih desetak godeina i nastaviti e rasti, ali
budunost e vjerojatno donijeti znatna poboljanja.)
I ovo je Europska unija, iako je mali broj ljudi toga svjestan. Intenzivni istraivaki programi
(juer sam pisao o grafenu) za industrije bliske budunosti. A ovdje govorimo o tehnologiji
staroj desetak godina kao "konvencionalnoj" ! Europski centar istraivanja je u Baskiji. ak i
nove termoelektrane na ugljen imaju niz vanih tehnikih poboljanja. Naa vlada pak ulae
ogromne napore u gradnju Plomin C po staroj tehnologiji. I staroj "filozofiji": pa nismo valjda
bedasti da ulaemo u neto novo! Neka drugi riskiraju razvijajui nove tehnologije, a mi emo,
pametni, kupiti gotove patente. Tako radimo zadnjih 50 godina i vidite, kako nam dobro ide! :-(
9. rujna 2014. (2014-09-17)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/09/140908093749.htm
desalination for villages in India

Sun-powered

Pitke vode nedostaje u 60% Indije, jer su podzemne vode boate. Mnogi nemaju izgraenu
elektrinu mreu koja bi osigurala energiju za postrojenja za desalinaciju tehnologijom
reverzne osmoze. Iako se boata voda moe piti, ima dugoronih negativnih uinaka te lou
ukus, zbog ega seljaci radije koriste povrinske vode, koje su mnogo loije za zdravlje zbog
patogena i toksina.
Rad objavljen u asopisu "Desalination" ukazuje na fotonaponske sustave i pogone sa
tehnologijom elektrodijalize kao uinovito i ekonomino rjeenje za sela koja nisu prikljuena
na elektrinu mreu. To bi bilo pogodnije nego dananji sustavi za filtraciju vode u
domaincstvima.
Problemi Indije s nedostatkom vode rasti e, zbog rasta stanovnitva (danas 400 stanovnika
na kvadratni kilometar - pet puta vie od Hrvatske). Intenzivno radi na programima koritenja
solarne energije na svim nivoima. Prije tri dana pisali smo o studiji "How should India drive its
solar transformation? Beehives or Elephants" (vidi: http://www.renewable-energyindustry.com/news/newstickerdetail.php?changeLang=en_GB&newsid=4201). Vidi lanak na
blogu "Indija: nova vlada stavlja solarnu u sredite energetske politike"
(http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-usrediste-energetske-politike/ ).

8. rujna 2014. (2014-09-16)


http://www.obnovljivi.com/hrvatska-i-regija/3016-hrote-popis-povlastenih-proizvodaca-0109
HROTE - popis povlatenih proizvoaa 01.09
Na dan 1. rujna 2014., u Hrvatskoj je u pogonu 958 fotonaponskih elektrana ukupne vrne
snage 30,1 MW. Ukupno, u sustavu poticaja je tono 1.000 postrojenja ukupne snage 365
MW.
to se tie projekata koji imaju ugovor, ali jo nisu u pogonu se popis oekivano smanjio te
sada ima 332 postrojenja ukupne snage 510 MW.
8. rujna 2014. (2014-09-15)
http://planetark.org/wen/72156
levels

California blue whales, once nearly extinct, back at historical

Jedna dobra vijest o zatiti bioraznolikosti: populacija kalifornijskih plavetnih kitova, najvee
ivotinje na Zemlji (do 30 metara duljine i 190 tona teine), koji je prije nekoliko desetljea bio
pred istrebljenjem zbog kitolova, poveala se gotovo do nivoa iz 19. stoljea; sada ima oko
2.200 primjeraka.
8. rujna 2014. (2014-09-14)
http://bit.ly/1wefak2 After Claiming An Advanced Biofuel "Doesn't Exist," Media Outlets
Ignore Its Large-Scale Production
Marko Melcic preko Fuels America:
Celulozni bioetanol ne proizvodi se od vrijednih hranjivih sirovina poput kukuruza, penice itd,
nego od manje vrijedne nejestive zelenjave. Bioetanol se primijeava motornom benzinu i ini
preko 10% benzina na svakoj amerikoj pumpi. (To vrijedi za benzince, dizelae ne)
Moda jednom to vidimo i u Hrvatskoj

8. rujna 2014. (2014-09-13)


http://www.vjetroelektrane.com/svijet/2059-danska-proizvodnja-iz-vjetroelektrana-ponovnooborila-rekorde Danska proizvodnja iz vjetroelektrana ponovno oborila rekorde
U prvoj polovici ove godine, Danske vjetroelektrane pokrile su 42,1% potronje elektrine
energije. Prole godine udio je bio 33,2%. Godina je izrazito vjetrovita, a prole godine
instalirano je 650 MW snage. Danska sada ima vie od 5.000 vjetroagragata ukupne snage
oko 4,8 GW. (O energetskog strategiji Danske vidi lanak na blogu "Danska energetika:
revolucija na pola puta (1980.-2050.)",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/10/02/danska-elektroenergetika-od-nule-do40-obnovljivih-u-30-godina/ )
8. rujna 2014. (2014-09-12)
http://graphene-flagship.eu/

Graphene Flagship

Grafen je materijal izuzetnih svojstava: 200 puta vri od elika a est puta laki; toplinska
vodljivost 10 puta bolja nego kod bakra; pokretljivost elektrona 70 puta vea nego u siliciju.
Primjene su potencijalno brojne: u energetici (npr. baterije koje se puno bre pune), elektronici
(npr. poveanje brzine skidanja s interneta tako da se 3D film skine za nekoliko sekundi),
raznim drugim tehnikim primjenama, pa i u medicini.
Te su se mogunosti otvorile 2004. g., kad je otkriven jednostqavan i efikasan nain
proizvodnje; za to otkrie 2010. dodjeljena Nobelova nagrada za fiziku (Geim i Novoselov).
"Graphene Flagship" je najvea istraivaka inicijativa Europske unije ikada, s proraunom od
milijardu eura.
Na sajtu graphene-flagship.eu moete nai dvominutni info-video i razne druge informacije.
7. rujna 2014. (2014-09-11)
http://www.germanenergyblog.de/?p=16596 #1 Onshore Wind Power State Lower Saxony
Wants to Increase Onshore Capacity to 20 GW by 2050
Sjeverna njemaka drava Donja Saska danas ima najvie instaliranih kapaciteta kopnenih
vjetroelektrana u Njemakoj: 7,8 GW (oko etvrtine ukupnih kapaciteta). Ministarstvo okolia i
energetike radi na novim propisima, s ciljem da se do 2050. g. to povea na 20 GW.
Sadanji agregati e postepeno biti zamjenjivani onima veih snaga, tako da se rauna s
4.000 turbina od po 5 MW (danas ih ima 5.500). Potrebna povrina porasla bi u znatno
manjem stupnju od instalirane snage: s jedan na 1,4 posto teritorije drave. (To naravno ne
znai da je taj teritorij nedostupan drugim djealtnostima. Direktno zauzimanje prostora od
temelja vjetroagregata je otprilike 1% od tih 1%. Vidi:
http://www.renewablesinternational.net/german-state-aims-to-triple-onshore-wind-capacity-to20-gw/150/537/80972/ .)
Svjesni smo da ekspanzija vjetroelektrana nee svuda biti popularna, ali energija vjetra je
bitni element energetske tranzicije elektrinog sektora, jer to je ekonomina, razvijena i za
klimu prijateljska tehnologija, rekla je Almut Kottwitz, dravna tajnica u Ministarstvu.
Ministarstvo radi s drugim ministarstvima uz ukljuenje svih koji imaju interes, da bi se rano
uoili mogui konflikti i nala rjeenja. Diskusije se sada vode oko dozvoljene minimalne
udaljenosti vjetroelektrane od stambenih podruja, to moe biti izmeu 300 i 1.000 metara.
[Donja Saska ima povrinu od 47.618 km2 uz 7,8 milijuna stanovnika. Dakle je neto manja
od Hrvatske, uz dvaput veu gustou naseljenosti. Na vlasti je koalicija socijaldemokrata i
zelenih. Wikipedija navodi da je Donja Saska bila jedno od izvorita ekolokog pokreta 1970ih, kao reakcija na planove gradnje odlagalita nuklearnog otpada.]

Donja Saska takoer ima velika nalazita prirodnoga plina. Obnovljivi danas pokrivaju 25%
ukupne potronje energije. Imaju automobilsku industriju. Drava od 2004. potie razvoj
gorivih elija i baterija, za prelaz na prijevoz koji ne ovisi o nafti, a od 2012. i svih sustava
pohrane energije (vidi: http://www.hyer.eu/2012/niedersachsen-gernamy ).
Vea snaga znait e i veu raspoloivost, tj. veu proizvodnju tijekom godine po jedinici
snage. Prema prologodinjoj studiji (vidi:
https://www.umweltbundesamt.de/sites/default/files/medien/378/publikationen/potenzial_der_
windenergie.pdf,pdf dokument na njemakom), novoinstalirane turbine u sjevernoj Njemakoj
mogu postii raspoloivost (capacity factor) od oko 30-35%, dok je danas oko 20%. Ukoliko
se to postigne, 20 GW bi moglo godinje proizvoditi oko 50 do 60 TWh, to je vie nego to
Donja Saska troi (i triput vie od potronje Hrvatske).
Vrijedi proitati i lanak "The Electricity Grid of the Future is Being Created Today in Lower
Saxony", objavljen na mrenom sjeditu kompanije E.ON (http://www.eon.com/en/businessareas/sales/mobility/e-mobility/electricity-grid-of-the-future.html). Kako smo mnogo puta pisali,
poslovni model velikih elektroprivreda, koji je trajao stotinu godina, sad je pred iseznuem.
Div E.ON se prilagoava (za razliku od lokalnog patuljka HEP-a).
Rade na istraivanju i razvoju buduih elektrinih sustava, zasnovanih na obnovljivima,
pametnim mreama i smanjenju potronje, uz dominaciju elektrinih automobila u prometu.
Rade na razvoju inteligentnih lokalnih mrea (mikromrea) niskoga napona. Oekuju da e to
biti prevladavajui model za 10 godina.
[To je "revolucija odozdo", koja se upravo dogaa. To je glavna snaga njemakoga
Energiewende, koju previaju oni koji se koncentriraju samo na zakone i odluke koje donose
Bundestag i savezna vlada.]
6. rujna 2014. (2014-09-10)
http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2014/09/china-clean-energy-defaultsloom-amid-record-debt-loads China Clean Energy Defaults Loom Amid Record Debt Loads
lanak o financijskim problemima sektora obnovljivih u Kini. Teko je razumljiv za one kojima
financije nisu struka. Ali otprilike, radi se o onome to smo ovdje vie puta spominjali: Kad je
globalno trite poelo naglo rasti i privlaiti ulaganja, poetkom 2011. ponuda FN panela je
postala vea od tranje, pa dolazi do daljeg pada cijena i "ienja" trita, uz brojne bankrote.
Kineske tvrtke su zauzele oko 70% globalnog trita, ali i u samoj Kini su mnoge kompanije
propalee. Izgleda da i proizvoai vjetroagregata imaju sline probleme. Koliko se moe
pratiti, estoki potresi na tritu smirili su se negdje krajem prole godine. Ali po ovom lanku,
mnoge kompanije su jo uvijek optereene financijskim obavezama, vjerojatno nastallim u
posljednjih nekoliko godina.
Meutim, prije nekoliko dana smo prenijeli i komentar povodom nekih strahova, da bi se ve
2015. g. mogao javiti globalni manjak ponude FN panela.
6. rujna 2014. (2014-09-9)
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/349340/Skrlec-oprao-Amerikance-kao-nitko-do-sada.html
krlec 'oprao' Amerikance kao nitko do sada
Unato uspjenoj suradnji na mnogim podrujima u vanjskoj politici, zastupnika krleca
zabrinjava stav veleposlanika Gardnera i amerike administracije prema procesu
pregovaranja o Transatlanskom trgovinskom sporazumu (TTIP-u). Veleposlanik ne
prepoznaje vanost transparentnosti i otvorenosti procesa prema graankama i graanima
Europske unije, ali i SAD-a
Nerealne su projekcije o viim stopama zapoljavanja i gospodarskom rastu zbog usvajanja
Sporazuma. Alternativne analize pokazuju kako je i ova procjena rasta neutemeljena u
realnim podacima, tvrde iz ove stranke. (...)

'Zabrinut sam zbog neinformiranosti i nezainteresiranosti graana Hrvatske za ovu veliku


prijetnju sigurnosti nae hrane i osobnih podataka graana. Oekujem kako e hrvatska
Vlada osuditi ovaj stil pregovaranja te ustrajati na transparentnosti procesa. Potrebno je
reagirati to prije', kazao je krlec.
6. rujna 2014. (2014-09-8)
http://www.renewable-energy-industry.com/news/newstickerdetail.php?
changeLang=en_GB&newsid=4201 Study: Solar energy can create up to 145 GW of
capacity in India over next 10 years
Mnogo ima vijesti o razvoju solarne energije u Indiji (vidi lanak na blogu: "Indija: nova vlada
stavlja solarnu u sredite energetske politike",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-usrediste-energetske-politike/)
Savjetodavna tvrtka "Bridge To India" i kompan ija Tata Power Solar objavile su zajedniki
izvjetaj How should India drive its solar transformation? Beehives or Elephants" (rojevi pela
ili slonovi?). Analiziraju etiri oblika solarnih elektrana: krovne na stambenim kuama (pele),
na velikim zgradama (golubovi), na nivou distributivne mree (konji) i "ultra-mega" projekti
(slonovi). Na osnovutoga etiri scenarija. Raunaju prosjene trokove proizvodnje (LCOE) i
trokove zemljita (LCOP). Potonji trokovi u gusto napuenoj Indiji mogu biti vei od LCOE.
Vano je odrediti optimalnu kombinaciju.
Studija zakljuuje da je ostvarivi potencijal solarnih elektrana u Indiji 110 do 145 GW u
slijedeih 10 godina. Kad se uraunaju LCOE i LCOP, najvea postrojenja su ve sada
ekonomski konkuretna termoelektranama na uvozni ugljen, a za ostale tri vrste oekuje se
postizanje pariteta u slijedee tri godine. Mala postrojenja imaju naravno najmanji LCOP i
otvaraju najvie radnih mjesta.
6. rujna 2014. (2014-09-7)
http://cleantechnica.com/2014/09/04/solar-panel-cost-trends-10-charts/
Panel Cost & Growth Trends

13 Charts On Solar

Ovo je vrlo konkretno namijenjeno stanovnitvu SAD, ali u naelu, naravno, zanimljivo i za
druge.
The following charts on solar panel cost trends and solar power growth trends are fun, and
good for a share, since many people are completely unaware of these trends.
Of course, to get a very specific cost of solar panels estimate for your own home, you can just
spend about 60 seconds answering a few question at the link above and we can hook you up
with this in a jiffy. (A completely free process, of course.)
But, if youre just interested in some general information on solar panel cost and growth
trends, look no further weve got the goods right here.
4. rujna 2014. (2014-09-6)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/09/140903105644.htm
electricity bill

Wind energy cuts the

Studija koja analizira odnose trokova na tritu elektrine energije u panjolskoj 2008.-2012.
objavljena je u asopisu "Energy Policy".
Empirijski je analiziran utjecaj feed-in tarifa za obnovljive izvore energije. Pokazano je da
vjetroelektrane donose vie uteda, nego to iznose poticaji. to jo nije sluaj za solarne
elektrane: ta je tehnologija jo u razvoju.

Na panjolskom tritu, znaajni poremeaji zbog naglog rasta torkova za poticaje


obnovljivima dogodili su se od 2010. godine. Meutim, to se ne odnosi na vjetroelektrane:
njihov je doprinos i dalje pozitivan za trenutna kretanja na tritu, tj. one donose vee utede
nego to je iznos poticaja.
Trokovi su vei od uteda za solarne elektrane, koje jo nisu osigurale dovoljan udio na
tritu elektrine energije da bi bile profitabilne.
Jedna od autorica, Cristina Pizarro-Irizar, zakljuuje da rezultat njihovog istraivanja pokazuje
vanost korektnog oblikovanja sustava poticaja, te ukazuje na rizik prevelikih feed-in tarifa za
neke tehnologije.
[To se dogodilo sa fotonaponskim elektranama u panjolskoj. Da bi se potakao raz voj
tehnologije i irenje industrije, odreene su visoke garantirane otkupne cijene. Pad cijena
proizvodnje FN sustava bio je pak bri od oekivanog i zato je rast instaliranih kapaciteta bio
bri. Vlada je nekoliko godina kasnila sa smanjivanjem poticaja. Isto se dogodilo u Italiji. I u
Njemakoj, o emu smo pisali, dobit koju ostvaruju vlasnici FN elektrana danas je izuzetno
visoka, ali je Njemaka ipak intervenirala bre. Tako su panjoslka i Italija naknadno donijele
zakone o dodatnom porezu za vlasnike solarnih elektrana.]
3. rujna 2014. (2014-09-5)
http://www.voxfeminae.net/vijestice-list/item/6283-zelena-akademija-2014-zeleno-crvenieksperiment-za-ekomoniju/6283-zelena-akademija-2014-zeleno-crveni-eksperiment-zaekomoniju Zeleno-crveni eksperiment za ekonomiju
Zanimljiv prikaz Morane Starevi, na feministikom portalu, sa Zelene akademije na Visu.
Zeleno-crveni programski odbor ove je godine stavio u fokus temu sistemske promjene
drutva i ekonomije kroz kritiku analizu i rasprave o praksama i teorijama ekoloke
transformacije i razliitih postojeih modela upravljanja zajednikim dobrima.
Prvi dio je previe razvuen (rutinsko nabrajanje svjetskih problema, ali onda postaje
zanimljivo:
Naime, pokazalo se da veina gostujuih predavaa svjetskog glasa ima daleko
konzervativnije i ekonomski liberalnije stavove od veine sudionika i samih organizatora te da
kao svoj cilj ne vidi sistemsku promjenu ve zagovaraju pragmatizam.
Reinhard Btikofer, su-predsjednik Europske stranke Zelenih i zastupnik Zelenih u
Europskom parlamentu te najgorljiviji zagovaratelj Green New Deala u svojim je mlaim
danima bio lan Komunistike lige Zapadne Njemake dok danas jasno i glasno tvrdi da
Green New Dealu nije u cilju mijenjati sistem i ruiti kapitalizam.
Predsjednica Zelene stranke Engleske i Walesa, Natalie Bennett (jedina govornica koja se u
svom izlaganju deklarirala kao feministica), priznala je da kao politiarka ne moe traiti od
svojih potencijalnih biraa da se odreknu svog standarda i komfora te da mora pronalaziti
naine kako da im ekoloku potronju predstavi kao novu life-style opciju makar je svjesna da
promjena ivotnog stila pojedinca nee spasiti planetu.
To je kritika u tradiciji kritike drutvenih aktivista prema politiarima, odnosno, unutar zelenih
stranaka, "fundamentalista" prema "realistima".
Ipak, moda je najkontroverzniji govornik bio Ralph Fcks, su-predsjednik Heinrich Bll
Stiftunga [zaklade povezane s njemakim Die Grnen], koji je predstavio svojih dvanaest teza
za pametan ekonomski rast i zelenu revoluciju, a ija je vjera u Europu kao nositeljicu
industrijske transformacije kao i naglasak na scijentizmu i tehnoutopizmu kod publike potakla
pitanja o slinosti njegovog modela s amerikim imperijalizmom i kolonijalizmom jer i u sluaju
ove transformacije jo uvijek ovisimo o resursima globalnog juga.
Sudionici iz jugoistone Europe, po njenoj ocjeni, kako se nalaze na kapitalistikoj periferiji,
imaju drugaiji pristup (blizak interesu "juga").

Ovi primjeri ukazuju na razliku u teorijskim preokupacijama govornika iz zapadnoeuropskih


zemalja te na zanimljivu priliku koja je pruena sudionicima iz regije da im priblie perspektivu
periferije, te da se potakne redefinicija prioriteta u zelenom pokretu i da se zahtjevi
radikaliziraju, meutim, teko da e kritike publike biti uvaene.
U prikazu nedostaje jasniji i detaljniji prikaz o perspektivi i zahtjevima koje su sudionici iz
regije iznijeli. (Vjerojatno ni oni nisu bili ba jedinstveni. Daje kratki prikaz jo nekih izlaganja.
Ohrabrujua je injenica da su usprkos razilaenju u miljenjima svi sloni oko vrijednosti
kojima treba stremiti, te da su prakse i mjere transformacije drutva oko kojih se miljenja
razlikuju samo poticaj za daljnji dijalog i bolje razumijevanje.
Mreno sjedite Zaklade H. Boell u Zagrebu, organiziatora skupa (http://www.boell.hr/),
nedostupno je, oito zbog nekih tehnikih problema.

3. rujna 2014. (2014-09-4)


http://www.spiegel.de/international/business/rosneft-head-igor-sechin-speaks-aboutsanctions-and-ukraine-a-989267.html
Rosneft President Igor Sechin: 'Russia Didn't Initiate
the Ukraine Crisis'
Igor Sechin, head of the oil giant Rosneft, is considered by many to be the second most
powerful man in Russia. In an interview, he speaks with SPIEGEL about natural gas deliveries
to Europe, the Ukraine crisis and the damage caused by economic sanctions.

2. rujna 2014. (2014-09-3)


http://reneweconomy.com.au/2014/citigroup-outlook-global-solar-getting-brighter-51347
Citigroup: Outlook for global solar is getting brighter
Investicijska banka Citigroup objavila je novu studiju, pod neobinim naslovom "Global Energy
2020: The Revolution Will Not Be Televised as Disruptors Multiply" (bankari su posudili naslov
pjesme buntovnika iz 1970-ih Gila Scott-Herona,
http://www.pinterest.com/pin/388717011558218885/ ). U oujku o.g. bili su objavili studiju
"Age of Renewables", koju smo na ovoj stranici takoer spomenuli.
Kao i prethodnoj studiji, predviaju dugoroni rast obnovljivih u proizvodnji elektrike na utrb
ugljena, plina i urana, i to iz ekonomskih razloga. U razdoblju izmeu 2014. i 2020., mreni
paritet za krovne solarne sustave bit e postignut u veem dijelu svijeta.
Studija procjenjuje da e se sadanji rast koritenja plina za proizvodnju elekrine energije,
koji u SAD svojom jeftinoom istiskuje ugljen [u Europi je obrnuto], ubrzo prestati. Ulagai su
nesigurni u budunost, oekuju rast cijena prirodnoga plina (kao i drugih fosilnih goriva), pa
ve sada neki radije ulau u solarne nego u plinske elektrane.
Obnovljivi e preuzimati dio trita kako ugljena, tako i plina. Solarna energija e rasti i to e
trajati kroz dugo razdoblje, pokretano ekonomskom prednou pred fosilnim gorivima.
Predviaju pak rastui udio koritenja plina umjesto nafte u prometu.
Rast solarne energije oekuju u zemljama koje imaju ve razvijeno trite, kao to su Kina,
Japan, SAD i UK, ali i na izranjajuim tritima Indije, Latinske Amerike i Srednjeg Istoka.
Procjenu Meunarodne energetske agencije (IEA), koja predvia instaliranih 662 GW solarnih
elektrana do 2035., smatraju vrlo konzervativnom.
[Nedavno smo objavili usporedbu predvianja, koja su oko 2000., za razvoj vjetrenih i solarnih
elektrana do 2010., dali IEA i Greenpeace. Potonji su odlino pogodili za vjetar a potcijenili
rast solarnih, dok je IEA u oba sluaja podcijenio instalirane kapacitete 2010. za oko pet puta.]

Nuklearna energija ne moe se takmiiti niti s plinom niti s obnovljivima, iz ekonomskih


razloga. Trokovi gradnje nuklearnih elektrana su vrlo veliki, a veliki rizik od teta koje
izazivaju velike nesree [pa ak i bezazlene, poput jednog nezatvorenog ventila u NC Doel u
Belgiji proli mjesec] znatno poveava trokove kapitala.
Nasuprot tome, kako solarno trite raste, prikuplja se iskustvo te nema opasnosti od veih
teta, trokovi kapitala za solarne elektrane bitno opadaju.
Cjelovita studija (pdf, 64 stranice):
https://ir.citi.com/ceUKTj9wAJSPHBmpGoRGfQYz1rZm8CKVCFO7wPNIGAzn7%
2feoGJhCRKXBw2LnpF%2bmPt5wCNmiHIw%3d
Tromintni video (Seth M. Kleinman, glavni autor studije):
https://citi.kulu.net/view/B1wOyocEu4b?RI=pdf|509994

1. rujna 2014. (2014-09-2)


http://www.navigantresearch.com/research/electric-motorcycles-and-scooters
Motorcycles and Scooters

Electric

Kad govorimo o elektrinim vozilima, razumljivo je da automobili privlae puno vie panje
nego vozila na dva kotaa. Oekuje se da e ove godine u svijetu biti prodano 1,2 milijuna
elektrinih motocikala i 4,1 milijun elektrinih skutera. Veina u Kini.
Navigant Research, jedan od najuglednijih analitiara globalnih trinih trendova, predvia da
e 2014.-2023. prodaja padati u Kini a rasti u drugim regijama, uz skromni rast globalne
godinje prodaje. Jo uvijek su problem visoki trokovi, loe performance i financijski potresi
koji oteavaju investicije.
Inae vrlo kvalitetan sajt cleantechnica.com, naalost, nekorektno prenosi saetak ovog
izvjetaja, pod naslovom "55 Million Electric Motorcycles & Scooters By 2023"
(cleantechnica.com/2014/08/31/55-million-electric-motorcycles-scooters-2023/). Vode u
zabludu nejasnom formulacijom: izgleda kao da e toliki broj biti prodan samo 2013., a ne
ukupno u 10 godina, uz gotovo simboliki godinji rast. U tekstu istiu samo neke pozitivne
aspekte, a zanemaruju negativne.
1. rujna 2014. (2014-09-1)
http://cleantechnica.com/2014/08/31/solar-panel-supply-shortage-coming-according-ihstechnology/ No Solar Panel Supply Shortage Coming, According To IHS Technology
Pratili smo na ovoj stranici kako se s fotonaponskim panelima dogaa tipini proces za novu
industriju. Instalirani kapaciteti naglo su poeli rasti u drugoj polovici 2000-ih godina.
Poduzetnici su uoili dobre poslovne prilike, postojei proizvoai ire kapacitete te niz novih
ulazi na trite. Otprilike poetkom 2011., ponuda na globalnom tritu prevazilazi potranju i
dolazi do nesmiljene konkurencije, pada cijena, pada profitnih stopa, te bankrota niza
proizvoaa.
Potresi na globalnom tritu smirili su se krajem 2013.. Proizvoai, koji su preostali, ponovo
ostvaruju profite. Sad se ak stvara zabrinutost, da bi idue godine moglo doi do manjka
kapaciteta za zadovoljavanje rastue potranje.
[Hrvatska je imala tri proizvoaa, od kojih je jedan preivio, izvozei skoro svu proizvodnju.]
31. kolovoza 2014. (2014-08-59)
http://cleantechnica.com/2014/08/29/london-test-wireless-hybrid-buses/
wireless hybrid buses

London test

U Londonu testiraju autobus sa hibridninim motorom (elektromotor plus dizelski). Baterija se


puni na beinim induktivnim postajama. Punjenje traje svega desetak sekundi (video:
http://gas2.org/2014/06/17/video-tosa-electric-bus-recharges-just-15-seconds/). Autobus
veinu vremena koristi elektrini motor. Prednosti su takoer tihi rad, manji trokovi
odravanja i manje emisije ispunih plinova.
Slini se hibridni i elektrini autobusi testiraju u vicarskoj i drugdje.
[Nedavno smo (17. srpnja) pisali o sustavu beinog prijenosa energije, kojeg na MIT-u
razvija hrvatski znanstvenik Nikola Soljai. Vidi:
http://www.theenergycollective.com/energyatmit/425491/making-wire-free-future ]
31. kolovoza 2014. (2014-08-58)
http://cleantechnica.com/2014/08/29/hareon-solar-announces-3350-mw-worth-new-solar-pvprojects/ Hareon Solar Announces 3,350 MW Worth Of New Solar PV Projects
Turska surauje s Kinom u gradnji solarnih elektrana.
Kineska kompanija Hareon Solar Technology najavila je nove solarne projekte od 3.350 MW.
Prije ovoga, imala je najavljene projekte do 2017. u iinozemstvu ukupne snage 6.270 MW.
Zanimljivo je zabiljeiti da se vie od pola potonje cifre odnosi na Tursku, kao i velik dio nove.
29. kolovoza 2014. (2014-08-57)
http://cleantechnica.com/2014/08/29/subsidies-harm-good-says-solar-industry-india/
Subsidies Do More Harm Than Good, Says Solar Industry In India
Vijest iz Indije pokazuje probleme, koji nastaju u provedbi prihvaenih politika, kad dravna
uprava nije uinkovita.
Mnogi proizvoai i instalateri krovnih fotonaponskih sustava u Indiji ele da Ministarstvo
novih i obnovljivih izvora energije (MNRE) ukine subvencije, koje se danas daju poduzeima i
drugima, za objekte na poslovnim zgradama.
Danas federacija pokriva 30% trokova za odobrene projekte, instalirane snage 3 do 100 kW.
Program je dobro definiran, ali u praksi dolazi do golemih kanjenja u isplati odobrenih
sredstava. Vrijeme i napori da se potpore dobiju samo poveavaju trokove. Nova odobrenja
nisu data od veljae. Mnogi zainteresirani ekaju odluke, pa instalateri u meuvremenu gube
poslove. Isto se u Indiji ranije dogaalo s potporama za solarne sustave za grijanje vode.
Mnogi bi bili voljni uloiti u FN sustave i bez subvencije. Danas je u skoro cijeloj Indiji solarna
elektrina energija za komercijalni sektor jeftinja od one iz mree ili dizelskih generatora.
FN paneli ve se prodaju i bez subvencija. Subvencije su nesumnjivo pomogle da se potakne
rast sektora, ali njihova korisnost se sada vjerojatno isrpljuje, barem za komercijalne zgrade
(ne i za stambene). Umjesto subvencija, uinkovitiji mehanizam bio bi da vlada, u dogovoru s
komercijalnim bnakama, ponudi za FN sustave povoljnije kredite.
O planovima federalne vlade za razvoj solarne energije u Indiji vidi:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-usrediste-energetske-politike/
[Ovo je naravno tema o kojoj mi Hrvati znamo sve. Jo iz socijalizma, imamo rutinu da se ak
i dobre zamisli koje politiari prihvate ne ostvare, jer se u provedbi stvara mirijada problema.
Dravna uprava i lokalne samouprave vrlo loe funkcioniraju. Vrijedi istai da je stranka ORaH
prepoznala taj problem i istie reformu uprave kao kljuan zadatak kad se radi o svim ostalim
politikama i strategijama. Uprava je alat za provoenje mjera i ostvarivanje ciljeva; ako alat ne
valja, posao ide slabo. Ako je kosa tupa, treba stati i nabrusiti je, a tek onda nastaviti eti.]

[Neprijatelji obnovljivih, bilo da se vode interesima tradicionalne industrije ili ideolokim


predrasudama, od ovakvih vijesti - da se subvencije smanjuju i postepeno ukidaju i u
Njemakoj isl. - obino navedu samo jednu reenicu i trijumfalno zakljuuju: ha-ha-ha, eto
cijelo vrijeme govorimo kako je sve to glupost! Meutim, subvencije i drugi poticaji za nove
tehnologije slue tome da se tehnologije razviju i industrija pone piriti. U naprednijim
zemljama, to spektakulalno uspijeva. I u Indiji, uza sve navedene probleme, pojavila se
domaa industrija. U Hrvatskoj...]
29. kolovoza 2014. (2014-08-56)
http://cleantechnica.com/2014/08/28/china-considering-16-billion-government-funding-new-evcharging-infrastructure/ China Considering $16 Billion For New EV Charging Infrastructure
Dodatak uz prethodnu vijest, o rastu elektrinih cestovnih vozila u Kini: oekuje se skoro
objavljivane dravnog programa potpore gradnji infrastrukture stanica za punjenje baterija, u
koji e uloiti 16 miljardi USD.
29. kolovoza 2014. (2014-08-55)
http://cleantechnica.com/2014/08/27/chinas-electric-and-hybrid-vehicles-production-u
Chinas Electric and Hybrid Vehicles Production Up 280%
Kina snano stimulira razvoj elektrinih i hibridnih vozila. U prvoj polovici ove godine,
proizvedeno ih je 25.946, to je porast za 280% u odnosu na isti period prole godine. To je
samo 0,2% od 11,7 milijuna prodanih automobila, ali oekuje se dalji znatni rast potranje.
28. kolovoza 2014. (2014-08-54)
http://theenergycollective.com/eric-wesoff/468266/price-us-wind-power-all-time-low-25-centskilowatt-hour Price of US Wind Energy at 'All-Time Low' of 2.5 Cents per Kilowatt-Hour
to je to zapravo cijena elektrine enrgije, odnosno cijena (trokovi) proizvodnje? Ima vie
razliitkih kategorija i kalkulacija, ovisnih o procjeni raznih trokova, uraunavanju eksternih
trokova itd.. Nedavno se u SAD razvila polemika o tome koja je zapravo cijena elektrine
energije proizvedene u raznim vrstama elektrana, naroito vjetrenim i solarnim.
lanak ukratko prikazuje tu diskusiju (s poveznicma), te prenosi rezultate upravo objavljene
studije ministarstva energetike SAD (DOE), po kojem je cijena za najnovije vjetroelektrane, za
koje su ugovori sklopljeni tijekom prole godine, svega 2,5 centa (15 lipa) po kWh!
28. kolovoza 2014. (2014-08-53)
http://zelenaakcija.hr/hr/programi/otpad/poruka_gradskoj_skupstini_zagreb_ne_treba_spalionicu_ali_hitno
_treba_recikliranje_i_kompostiranje Zagreb ne treba spalionicu ali hitno treba recikliranje i
kompostiranje
Prijedlog Plana gospodarenja otpadom (PGO) grada Zagreba koji predvia izgradnju
megalomanske spalionice otpada gura Zagreb u ekonomsku propast te okolinu i
zdravstvenu katastrofu. PGO treba sadravati efikasne mjere koje iskljuuju spaljivanje
resursa, potiu maksimalnu reciklau te graanima omoguuju da sami formiraju svoje
mjesene raune odvajanjem otpada na kunom pragu i kunim kompostiranjem. Poruke su
to s dananje prosvjedne akcije ispred zgrade Gradske skuptine, koje su zastupnicima u
Gradskoj skuptini uoi tematske sjednice o otpadu poslali aktivisti Zelene akcije i
Parkticipacije.
Vie informacija, fotografije i letak o kompostiranju moete nai na poveznici.

28. kolovoza 2014. (2014-08-52)


http://www.world-nuclear-news.org/RS-Doel-4-shuts-down-after-worker-action-1108141.html
Doel 4 shuts down after worker action
Nakon tri tjedna, jo je nejasno je li se u nuklearnoj elektrani Doel u Belgiji dogodila sabotaa.
Belgija ima sedam nuklearnih reaktora u dvije elektrane, Doel i Tihange. Oni pokrivaju vie od
polovice potreba za elektrinom energijom.
Reaktori Doel-3 i Tihange 2 nisu u pogonu od oujka ove godine, zbog zabrinutosti da bi
naprsline u elinoj reaktorskoj posudi, otkrivene ultrazvukom 2012., mogle ugroziti strukturnu
stabilnost.
Raktor Doel-4 (1039 MW) iskljuen je 5. kolovoza. Dolo je do pregrijavanja turbine zbog
curenja ulja za podmazivanje kroz ventil, kojeg je jedan radnik ostavio otvorenim. Belgijski
mediji javili su da se moda radi o sabotai. Nema novih vijesti o rezultatima istrage.
Materijalna teta velika i reaktor e biti iskljuen barem do kraja godine.
Godine 2003. Belgija je donijela odluka o zatvaranju svih reaktora do 2025.. Nee se graditi
novi. Federalni ured za planiranje smatra moguim da Belgija do 2050. zadovolji 100%
potreba za energijom (ne samo elektrinom) iz obnovljivih.
(http://www.plan.be/publications/publication_det.php?lang=en&KeyPub=1191)
26. kolovoza 2014. (2014-08-51)
http://reneweconomy.com.au/2014/china-leading-way-global-renewable-grid-2-84674
Na jednoj od najveih svjetskih elektrotehnikih konferencija, odranoj u Vaingtonu,
generalni direktor kineske kompanije za elektrinu mreu Zhenya Liu iznio je viziju goleme
globalne elektrine visokonaponske mree, zasnovane na obnovljivima.
Mrea, nazvana Global Energy Internet, mogla bi omoguiti prijenos elektrine energije na
goleme udaljenosti, primjerice iz Australije u Kinu.
Kina je poela raditi na takvom razvoju, ulaui velika sredstva u obnovljive i u
visokonaponsku prijenosnu mreu.
Interesi Kine u toj domeni su slini kao visokorazvijenih zemalja sada ili ranije. Velika je
zagaenost zraka u gradovima od ogromne potronje ugljena, a s druge strane, neke studije
pokazuju da je Kina blizu maksimuma mogue domae proizvodnje ugljena (danas proizvode
polovicu svjetske proizvodnje kamenoga ugljena i jo uvoze).
[Kina je danas na nivou potronje oko 3.000 kWh elektrine energije po stanovniku godinje,
to je oko polovice prosjeka EU. Pritom je prosjena potronja u domainstvima daleko
manja. Svakako potronju ele poveati, ali sigurno to nee ii tempom kao prethodnih 30
godina. Ugljen e ostati znaajan, ali e njegova vanost svakako opadati. Rast e znaaj
plina i urana.]
26. kolovoza 2014. (2014-08-50)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/vietnam-seeksattract-exxonmobils-us10bn-gas-investment_29877.html Vietnam seeks to attract
ExxonMobil's US$10bn gas investment
Malo ima vijesti iz Vijetnama, zemlje koja je 40 godina gotovo neprekidno ratovala. Na vlasti je
i dalje komunistika partija, ali njena politika je blia onoj Kine, nego Sjeverne Koreje.
Petrovietnam (PVN), nacionalna kompanija za naftu i plin, priprema ugovor sa kompanijom
ExxonMobil, vrijedan 10 milijardi USD, o eksploataciji prirodnoga plina iz podmorskih leita.

Kompanija Chevron takoer je aktivna u Vijetnamu, gdje je uloila u eksploataiciju prirodnoga


plina. Nisu se sloili sa PVN o cijeni. Pregovaraju o prodaju svojeg udjela ruskom Rosnefu.
26. kolovoza 2014. (2014-08-49)
http://planetark.org/wen/72110
island

U.S. court overturns law limiting biotech crops on Hawaiian

Podruni sud na Havajima ponitio je odluku lokalnih vlasti havajskog otoka Kauiai, od
studenoga prole godine, kojom su ovi bitno ograniili mogunosti biotehniki kompanija
(DuPont, Syngenta, Dow Chemical i BASF) za koritenje pesticida i GMO usjeva na pokusnim
poljima na otoku.
Havaji su zbog pogodne klime i tri etve godinje vrlo popularni za testiranja. Vidi lanak na
naem blogu "GMO: vijest s Havaja i neka razmiljanja",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/01/16/gmo-vijest-s-havaja-i-neka-razmisljanja/
.
Sudac je zakljuio da je drava Havaji ve donijela propise o ogranienju koritenja pesticida i
GMO, koji imaju prednost u odnosu na odluke lokalnih vlasti.
Odluka je vana jer se slini sukobi na lokalnom i dravnom nivou dogaaju irom SAD.
26. kolovoza 2014. (2014-08-48)
http://www.agroklub.com/agrogalerija/permakulturni-vrt-agra-sajam/17050/
Permakulturni vrt - Agra sajam
Agroklub.com je 25.8.2014. objavio fotoreportau o permakulturnom vrta sa sajma AGRA u
Donjoj Radgoni u Sloveniji.
O permakulturi: www.permakultura.hr/
O biodinamikoj poljoprivredi: http://povratakprirodi.blogspot.com/2012/06/biodinamicki-uzgojdrugaciji-pogled-na.html (Nema znanstvene osnove. Na Mistinom uenju antropozofije R.
Steinera nastao je pokret biodinamike poljoprivjrede, koji postoji u Austriji i drugim
podrujima njemakoga jezika, u Sloveniji, Hrvatskoj, Maarskoj. U praksi, ima zanimljivih
rjeenja. Od antrpozovije je razvijen i pristup waldorfske pedagogije.)
21. kolovoza 2014. (2014-08-47)
http://www.dw.de/atomske-elektrane-kao-kukavi%C4%8Dje-jaje/a-17630027
elektrane kao kukavije jaje

Atomske

Jedan od velikih problema sigurnosti i ekonomije nuklearnih elektrana jest dekomisija


isluenih reaktora. Veliki je problem da golemi trokovi, usporedivi s trokovima gradnje nove
elektrane, nastaju s isluenim postrojenjem. U Njemakoj se sad postavlja problem tko e
snositi trokove, kad svi reaktori 2022. godine budu zatvoreni.
Problem e se pojavljivati slijedeih godina i desetljea u cijelom svijetu, jer dosad je malen
broj reaktora definitivno iskljuen.
Podsjetimo da za NE Krko rok od 40 godina rada istie 2022.. Neke NE u svijetu dobivaju
dozvolu za dulji rad, ali ak i Francuska izgleda da e od produljivanja odustati.
20. kolovoza 2014. (2014-08-46)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/08/140819155318.htm

Asian inventions

dominate energy storage systems


Studija, u kojoj su analizirani podaci o prijavljenim patentima tehnologija elektrokemijske
pohrane energje u svijetu 1991.-2011.. Znatnu veinu svih patenata prijavile su azijske
kompanije.
Ove tehnologije imat e kljunu ulogu u bliskoj budunosti, kako se oekuje znatan rast
proizvodnje elektrine energije iz isprekidanih izvora (vjetar i sunce). Zato i broj prijavljenih
patenata odnosno zahtjeva za zatitu intelektualnoga vlasnitva znatno raste: od 2.800 godine
2006. na 5.900 godine 2011..
Velika veina odnosi se na litijumske baterije. Isezao je strah da one nisu dovoljno sigurne.
Na drugom mjestu su klasine olovne baterije, a na treem, uz brzi rast, redox flow baterije.
20. kolovoza 2014. (2014-08-45)
http://grist.org/food/is-producing-more-food-to-feed-the-world-beside-the-point/
more food to feed the world beside the point?

Is producing

Ovaj lanak tematski se nastavlja na prethodni; o problemima proizvodnje hrane i gladi u


svijetu.
Usprkos raunicama, koje gore iznosi Earth Policy Institute, mnogi upozoravaju da uzrok gladi
u raznim dijelovima svijeta danas i u bliskoj prolosti nije premala proizvodnja, nego problemi
u raspodjeli i poremeaji u kupovnoj moi siromanih.
Amarya Sen, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, kae da su se gladi esto dogaale
kad statistika pokazuje mali ili nikakva pad u zalihama hrane. Npr. zbog poremeaja na tritu
opadne kupovna mo najamnih radnika, ili vlada ne uini to bi se moglo da sanira lokalnu
tetu od sue.
Vladini programi kljuni su za sprijeavanje gladi, zakljuuje Sen. A bitnih imbenik je, istie,
demokracija i postojanje slobode medija, da se na vladu naini pritisak.
Meutim, usporedba Kine i Indije izgleda ne potvruje tu tezu: u Kini nema slobode medija, ali
glad je iskorijenjena, dok u Indiji postoje sloboda medija i slobodni izbori, ali polovica djece je
pothranjeno. Na to ukazuje Mark Rosegrant, direktor International Food Policy Research
Institute.
Ovaj lanak Nathanaela Johnsona, iz serije "hungry-hungry-humans project", govori o
kompleksnosti ekonomskih meuodnosa.
19. kolovoza 2014. (2014-08-44)
http://www.earth-policy.org/press_room/C68/grain_harvest_fact_sheet
Sheet

Grain Harvest Fact

Svjetska proizvodnja itarica iznosi preko dvije milijarde tona godinje. Gotovo polovica odnosi
se na tri zemlje: Kina, SAD i Indija. Ria i veina penice se direktno koriste za ljudsku
ishranu, dok se kukuruz preteno koristi za prehranu stoke i peradi, te za industrijske svrhe.
Potronja raste zbog poveanja stanovnitva, poveane proizvodnje mesa, ali posljednjih
godina i proizvodnje etanola. 30% itarica proizvedenih u SAD (tj. 129 milijuna tona) odlazi u
destilerije etanola.
Na svijetu je ostalo vrlo malo novih povrina koja se mogu privesti proizvodnji itarica. Od
1950, 93% poveanja proizvodnje dolazi od poveanih prinosa po hektaru.
Prosjena poljoprivredna povrine za proizvodnju itarica na Zemlji pala je od oko 0,2 hektara
na 1950-ih na oko 0,1 hektar.

Prosjena proizvodnja po hektaru porasla je u istom razdoblju sa 1,1 tona na 3,5 tona. Taj
rast se usporava.
Svjetska potronja mineralnih gnojiva porasla je u tom razdoblju s 14 milijuna tona na 181
milijun tona godinje. U mnogim zemljama, dolo je do krajnje granice korisnosti daljeg
poveanja.
Svjetska cijena itarica 2014. je dvostruko vea nego 2002.-2004..
Rast globalne temperature prijeti usjevima. Rast prosjene temperature za jedan stupanj
tijekom sezone rasta moe smanjiti prinose za najmanje 10%.
[vidi lanak na naem blogu: "Kako dugorono odrivo hraniti devet milijardi ljudi?",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/24/kako-dugorocno-odrzivo-hraniti-devetmilijardi-ljudi/ ]
19. kolovoza 2014. (2014-08-43)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/08/140817215846.htm
Novo genetsko istraivanje o tome kako su se Tibetanci prilagodili ivotu na prosjenoj
nadmorskoj visini od 4.500 m (gotovo kao najvii planinski vrhovi u Europi).
Prije 8.000 godina, dogodila se genetska mutacija, koja danas postoji kod 88% Tibetanaca, a
gotovo je nema kod stanovnika bliskih niih podruja. Kod drugih ljudi, kad je smanjena
koliine kisika u atmosferi, krv postaje rijetka: to moe izazvati dugorone komplikacije, npr.
bolesti srca. Genetska adaptacija Tibetanaca smanjuje taj uinak.
ovo nije konano objanjenje, nego dio serije adaptacija. Otkrie bi moglo biti korisno za dalje
spoznaje o ljudskoj fiziologiji i za lijeenje raznih bolesti, ukljuujui rak.
19. kolovoza 2014. (2014-08-42)
http://reneweconomy.com.au/2014/lessons-102nd-floor
Empire State gets efficient

Lessons from the 102nd floor

Osim obine energetske obnove zgrada, postoji i "deep energy retrofits. Osam mjera,
primjenjene na Empire State Building, poduzetih od 2009. g., smanjile su potronju energije
za 38%. Rok povrata investicije: tri godine. To je postao poticaj i uzor za "duboku obnovu" niza
drugih raznolikih zgrada u SAD. U nekim sluajevima, smanjivanje neto potronje energije je
100%.
19. kolovoza 2014. (2014-08-41)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/08/140818113428.htm Recycling old car
batteries into solar cells: Environmental twofer could recycle lead batteries to make solar cells
Idealna win-win situacija: iskoritenje baterije elektrinih automobila, potencijalni zagaivai
olovom, mogu se iskoristiti kao sirovina za gradnju solarnih panela! Fotoelektrine elije mogu
se izraivati, od materijala zvanog peorvskit, za iju izradu se koristi olovo, umjesto
prevladavajueg silicija.
Fotonaponski materijal od perovskita u obliku je tankog filma debljiine samo pola mikrometra,
pa se s olovom iz jedne auto-baterije moe proizvesti dovoljno, za zadovoljavanje potreba za
elektrinom energijom u 30 domainstava.[Ovo se valjda odnosi na SAD. Za europske zemlje,
brojka je 2-3 puta via.]
Danas se 90% olova iz starih baterija koristi za proizvodnju novih baterijama. Meutim,
sadanje olovne baterije vjerojatno e uskoro biti zamijenjene novim tipovima kao to su litijionske, a to e u SAD znaiti 200 milijuna baterija koje e znaiti znaajni problem za okoli.

17. kolovoza 2014. (2014-08-40)


http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%
BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/254135/Default.aspx
Supetru: Za projekt "Zeleni Bra" osigurano 7 milijuna kuna

Zmajlovi u

Komentar Srana Dvornika:


yeah, right. pojavili se kontejneri raznobojnih poklopaca 5 minuta poslije 12, kad su se lokalne
uprave zabrinule da bi ih zbog tretmana otpada kao smea mogli lupati po depu. moe se
odvojeno odlagati papir, staklo i plastiku, ali za metal nema nita (za ostatke hrane se
pretpostavlja da svatko ima barem okunicu da to zakapa sam). a za plastiku imaju
kontejnere oblikovane kao da je plastika samo pet-ambalaa, tj. sve se u kontejner mora
uguravati kroz one dvije uske okrugle rupe.
i, jasno, ljudi i dalje bacaju i plastiku i svata jo u 'ope' kontejnere, kao to su ranije u jedini
kontejner u Nereiima na kojem je pisalo 'za papir' bacali i hrpe plastike...
a tek da vidimo kad e uope doi isprazniti te 'specijalizirane' kontejnere, i kamo e odvesti
njihov sadraj. ministar i njegovo ministarstvo i dalje nesuvislo govore istodobno i o
odvojenom prikupljanju i o regionalnom centru za gospodarenje (premda je potonji ekoloki
opasan, a i nepotreban ako se otpad ve lokalno prikuplja odvojen po vrstama). sve u svemu,
samo da formalno stignu 'evropske' rokove
17. kolovoza 2014. (2014-08-39)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/08/140814212517.htm Politicians need to
address transport taboos, not just new technology, to meet carbon targets, say researchers
U radu "Why sustainable transport policies will fail: EU climate policy in the light of transport
taboos", dvojica istraivaa upozoravaju da samo nove tehnologije nee omoguiti dostizanje
ciljeva EU za redukciju emisija staklenikih plinova. Politiari bi morali izazvati "prometne
tabue" vezane uz navike i oekivanja, a to naravno politiari ne ele.
Mnogo je pretjerivanja oko "udesnih" tehnologija koje obeavaju smanjivanje nivoa ugljika,
dozvoljavajui privilegiranim djelovima drutva da nastave putovati bez ogranienja.
Naroito se to odnosi na zrani promet, koji je najmanje oporezovan i uiva najvie
subvencija. Npr. Ryanair je u jednog godini primio 800 milijuna eura subvencija, a
istovremeno ohrabruje este, jeftinije letove.
17. kolovoza 2014. (2014-08-38)
http://cleantechnica.com/2014/08/15/38-of-spains-july-electricity-demand-was-met-by-windand-solar-power 38% Of Spains July Electricity Demand Was Met By Wind and Solar
Power
Tijekom srpnja, 30% tekue potronje elektrine energije u panjolskoj pokrile su
vjetroelektrane, 4% solarne fotonaponske i 4% koncentracijske solarne elektrane (CPS).
[panjolska je jedina zemlja u Europi koja ima znaajnije kapacitete CPS, tehnologije koja jo
nije komercijalno. To je povezano s programima razvoja solarne energije u Sjevernoj Africi,
prvenstveno u Maroku.]
panjolska je od 1998. isplatila 56 milijardi euroa za projekte obnovljive energije, te e isplatiti
jo 142 milijarde za te projekte tijekom njihovog ivotnoga vijeka. Kako su cijene gradnje
padale bre od predvienog, a vlada nije na vrijeme reagirala, nedavno je donesen zakon
kojim se smanjuju prvobitna prava proizvoaa, ali im se garantira stopa povrata od 7,5%
tijekom ivotnoga vijeka.

[Isti korak napravila je Italija. Kako mi nismo dio nikakvog lobija, pa ni lobija obnovljivih,
moemo priznati, da je takav korak opravdan. Pravno moe biti sporno naknadno mijenjanje
jednom sklopljenog ugovora, ali s moralne strane izgleda opravdano. Treba pak spomenuti,
da Njemaka nije imala potrebe za takvom mjerom jer je vlada reagirala razmjerno brzo,
smanjujui garantirane otkupne cijene.]
[Istaknimo jo jednom: dravne potpore za obnovljive izvore namijenjene su razvoju novih
tehnologija. Motivirane su vanim ekolokim, ali i dugoronim ekonomski razlozima, vezanim
uz isrpljivanje neobnovljivih resura i ovisnost o uvozu fosilnih i uranskih goriva. Subvencije
koje i danas uivaju fosilna goriva i nuklearna energija, to su zrele tehnologije, nisu toga tipa.
Subvencije za nove tehnologije daju se zato, da bi se potakao njihov razvoj bre, nego to bi
to bilo na slobodnome tritu. Da njih nije bilo, pitanje je bismo li ikad imali komercijalne
nuklearne elektrane. Potpore za biomasu, vjetar i sunce dosad su se pokazale izvanredno
uspjene. Stimulirale su brz tehnoloki napredak, irenje i ekonomiju obima. Tako se sada i
ekonomska slika kompletne elektroprivrede dramatino promijenila. Sad se potpore mogu
smanjivati ili ukidati, ovisno o tehnologijama, ali se uvode i novi kriteriji u regulaciji trita.]
[Iskustvo takoer pokazuje, da ulaganje u razvoj novih tehnologija donosi cijeloj ekonomiji
mnoge koristi. S druge strane, konzervativne drave kao Hrvatska mirno i na izgled
zdravorazumski ekaju da drugi razviju tehnologije, pa da kupe gotove patente. Tako
postupamo 50 godina. I ne valja.]
17. kolovoza 2014. (2014-08-37)
http://cleantechnica.com/2014/08/15/when-will-battery-storage-attain-grid-parity/
Battery Storage Attain Grid Parity?

When Will

Jo jedan lanak na temu postizanja "mrenog pariteta" kombinacije fotonaponskih panela i


baterije, na razini kuanstva. Primjeri iz Njemake i Australije.
15. kolovoza 2014. (2014-08-36)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/08/140813174140.htm
turbines

Bats versus wind

Jo jedna studija o utjecaju vjetroelektrana na imie. (vidi lanak na naem blogu iz srpnja
2012.: "Utjecaj vjetroelektrana na ptice i imie",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/07/27/utjecaj-vjetroelektrana-na-ptice-isismise/ ).
imii su zatieni kako nacionalnim zakonima, tako i propisima EU, te kao migracijska vrsta
takoer i UN. Oko 300.000 imia, procjenjuje se, u riziku je da ih ubiju njemake
vjetroturbine tijekom godine.
Rizik se moe smanjiti povremenim iskljuenjem sustava nou. Ono ne mora biti potpuno.
imii ne vole jak vjetar i aktivni su kod brzine vjetra od 6 do 8 m/s, a kod tih brzina
vjetroturbine teko poinju proizvoditi elektrinu energiju. Ako bi turbine radile samo kad je
vjetar jai, sudari mogu biti izbjegnuti uz neveliki gubitak proizvodnje.
12. kolovoza 2014. (2014-08-35)
http://www.ise.fraunhofer.de/en/downloads-englisch/pdf-files-englisch/data-nivc-/electricityproduction-from-solar-and-wind-in-germany-2014.pdf Electricity production from solar and
wind in Germany in 2014.
Institut za solarne energetske sustave Fraunhofer svakog mjeseca objavljuje izvjetaj o
kretanjima u njemakoj elektroenergetici. Donosi hrpu dijagrama o proizvodnji elektrine
energije iz svih izvora po mjesecima, tjednima i po danima. Objavili smo 4. kolovoza neke
podatke za prvu polovicu godine, a evo sad nekih dodataka iz izvjetaja za prvih sedam
mjeseci ove godine (objavljen 11. kolovoza).

U prvih est mjeseci ove godine, prizvodnja vjetroelektana je porasla, u odnosu na prvu
polovicu 2013., za 19%, a solarnih za 28%. Ukupno su u est mjeseci SE+VE proizvele 45
TWh, odnosno 17% proizvodnje elektrine energije, predane mrei.
Svi obnovljivi (snuce, vjetar, voda i biomasa) ukupno su u prvih est mjeseci proizveli 81 TWh,
to iznosi oko 31% proizvedene elektrine energije predane mrei, a oko 28% ukupne
proizvodnje, kad se uraunaju i industrijske elektrane.
Svi drugi izvori (uran, smei ugljen, kameni ugljen i prirodni plin) biljee pad, a najvie prirodni
plin (za 25% u odnosu na prolu godinu, a za 50% u odnosu na prvu polovicu 2010.).
Neto izvoz je porastao i iznosio je oko 18 TWh u prvih est mjeseci. Najvie se izvozi u
Nizozemsku (ali to dijelom odlazi u Belgiju i UK), Austriju, vicarsku (velikim dijelom tranzit za
Italiju) i Poljsku.
Ukupna instalirana snaga elektrana u Njemakoj na dan 16. srpnja 2014., prema vrsti goriva,
poredano po veliin:
1. sunce 37.448 GW
2. vjetar 34.638
3. plin 28.403
4. kameni ugljen 28.115
5. smei ugljen 21.206
6. uran 12.068
7. biomasa 7.537
8. voda 5.607
(Vjetar: 34.022 GW kopnene i 616 MW puinske)
Iz dijagrama angairane snage moe se vidjeti da su varijacije u proizvodnji, odnosno
aktualno angairanoj snazi, male kod hidroelektrana, biomase i nuklearnih. One rade kao
klasine bazine elektrane. Razlike su vee kod smeeg ugljena, a mnogo vee kod
kamenog ugljena i plina, kao i reverzibilnih hidroelektana.
Kad raste proizvodnja iz sunca i vjetra, sada se prvo iskljuuju ne samo plinske elektrane (kod
kojih je to lake zbog tehnologije, a i plin je skup), nego i one na kameni ugljen. Njihova
aktualno angairana snaga ponekad pada na samo 2 GW. Razlog je vjerojatno ekonomski,
jer kameni se ugljen uvozi, a smei je iz domaih rudnika.
11. kolovoza 2014. (2014-08-34)
http://www.pv-magazine.com/index.php?id=9&tx_ttnews[tt_news]=16050
&cHash=f4155d6b317bba7357390989fb34c51e#axzz3A76wLSaB Saudi PV LCOE
between $70 and $90/MWh
Pisali smo o tome kako Saudijska Arabija planira znatnu gradnju solarnih elektrana (i moda i
nuklearnih), da bi zamijenila proizvodnju u termoelektranama na plin i naftu (jer ih je isplativije
izvoziti, a cijena elektrike za stanovnitvo je snano subvencionirana). Prema proraunu,
prosjena cijena proizvedene elektrine energije u fotonaponskih elektranama bit e izmeu
sedam i devet ameriki centi po kilovatsatu.
Sunca, naravno, ima puno, kao i prostora u pustinjama, ali je gradnja u pustinji vezana s
tehnikim potekoama. Na tome pak u svijetu radi Industrijska inicijativa "Desertec",
fokusirana na MENA regiju (Srednji Istok i Sjeverna Afrika).
Nedavno smo pisali o suradnji na razvoju solarne energetike izmeu Katara i Kazahastana. I
druge zemlje u MENA regiji su krenule u investicije u solarnu energiju, dok Saudijska Arabija
jo razmilja. U rujnu e u Riadu biti odrana Desert Solar Conference.
Indija takoer planira znatnu gradnju solarnih i vjetroelektrana u pustinjskim predjelima na
sjeveru i sjeverozapadu zemlje.

11. kolovoza 2014. (2014-08-33)


http://reneweconomy.com.au/2014/graph-of-the-day-why-experts-get-it-wrong-on-wind-andsolar-58816 Graph of the Day: Why "experts" get it wrong on wind and solar
esto prenosimo podatke koje daje International Energy Agency, institucija koju su osnovale
zemlje OECD-a. Nekoliko puta smo spomenuli da je ta organizacija poznata po velikoj
konzervtivnosti prema obnovljivim izvorima energije.
Ovdje su dva vrlo upeatljiva grafikona, koji usporeuju predvianja bliske budunosti koja su,
ne tako davno, davali s jedne strane "eksperti" iz IEA, a s druge "fantasti" iz Greenpeacea
(stavljamo "eksperti" u navodnike ne zato jer im odriemo strunost, nego zato jer su i
Greenpeacove materijale radili ljudi s odgovarajuim titulama). Usporeene su projekcije
rasta instaliranih kapaciteta vjetro i solarnih elektrana do 2010. godine, koje su IEA i
Greenpeace davali u svojim materijalima 1999.-2002..
Greenpeace je vrlo dobro pogodio razvoj VE, a potcijenio razvoj SE. S druge strane, IEA je
predviala brojke oko 4-5 puta manje od onoga, to se ostvarilo.
To pokazuje problem metodologije, da se budui razvoj predvia na osnovu ekstrapolacije
kretanja iz prolosti. Brojni su primjeri grubih greaka. "Fantasti" su pak priali o promjeni
sustava, i to se upravo i poelo dogaati.
Branitelji "ekspertokracije" sad se "povlae na rezervne poloaje", nadureno objanjavajui
kako je sve to postignuto stranim bacanjem para od strane vlada, koje su podlegle
propagandi zelenih fanatika. Elektroenergetika je meutim uvijek i u svim zemljama uivala
razne potpore od strane drave. Kako pokazuju analize u Njemakoj i SAD, dravna
izdvajanja za obnovljive, u duljem periodu gledano, mnogo su manja od onih za fosilna goriva
i nuklearnu.

10. kolovoza 2014. (2014-08-32)


http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2014/07/german-utilities-paid-tostabilize-grid-due-to-increased-wind-and-solar German Utilities Paid to Stabilize Grid Due to
Increased Wind and Solar
Rastui udio varijabilnih izvora elektrine energije (vjetar i sunce) poveava potrebu za
intervencijama u odranje stabilnosti mree. Postoji trite uravnoteenja, na kojem mreni
operatori plaaju proizvoaima za brzo dodavanje ili iskljuivanje snage prikljuene na
mreu. (Trite je postojalo i prije, ali sad raste njegov znaaj.)
Prosjene cijene padaju (vidi prethodni upis za neka objanjenja zato), ali cijene, koje se
plaaju za uravnoteeujuu snagu, u nekim trenucima budu 400 puta vee od prosjene
cijene. Elektroprivredne kompanije na tom tritu djelomino nadoknauju gubitke koje imaju
zbog konkurecnije obnovljivih, koji imaju prioritetni pristupp mrei, koji velikom veinom nisu u
njihovom vlasnitvu (vidi na blogu: "Kako su europske elektroprivredne kompanije izgubile
500 milijardi eura", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/10/kako-su-europskeelektroprivredne-kompanije-izgubile-500-milijardi-eura/ ).
Uravnoteujua snaga dolaz iz rezervnih generatora u bolnicama, elektrana na biomasu i
plinskih. Novi sudionici ulaze na to lukrativno trite, to dovodi do pada cijena. Prole godine
je za uravnoteenje mree plaeno 800 milijuna eura. Trenutno je za rezervu izdvojeno 3.890
MW (ukupni instalirani kapaciteti u Njemakoj su 183.649 MW).
Da bi se prilagodila veim oscilacijama ponude i potraje, RWE je investirala 700 milijuna
eura u neve tehnologije u svojim termoelektranama na lingnit (originalno predviene da rade
po 24 sata dnevno), koje omoguavaju znatno bre mijenjane snage, po 30 MW u minuti,
jednako kao plinske elektrane. (vidi lanak na blogu: )

[To objanjava zato RWE, koja je gradila elektranu Plomin 2, nije bila zainteresirana za
podnoenje ponude za gradnju TE Plomin C.]
Neki komentaroti uz lanak istiu, kao i mi stalno na ovoj stranici i blogu, da e u daljem
razvoju bitno porasti uloga lokalnih mikromrea i baterija. (Vidi na blogu "Preobrazba
elektroenergetike: kako mievi mogu ubiti slona",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/08/07/preobrazba-elektroenergetike-kakomisevi-mogu-ubiti-slona/ ) U Njemakoj na tome stalno rade, pa su znatni poticaji za baterije
uvedeni prole godine.

10. kolovoza 2014. (2014-08-31)


http://awea.files.cms-plus.com/AWEA%20White%20Paper-Consumer%20Benefits%
20final.pdf Wind Powers Consumer Benefits
Energija vjetra pala je donekle u zasjenak, zbog spektakularnog i bez presedana razvoja
fotonaponskih sustava u posljednih deset godina, koji je doveo i do globalnog trgovinskog
rata. Vjetroelektrane biljee solidan rast, iako je 2013. dolo do znatno pada novinstaliranih
kapaciteta u svijetu u odnosu na 2012., o emu smo pisali neki dan.
Ovaj kratki pregled (pdf, 7 stranica) iz vfeljae 2014. se odnosi na SAD, koja ima puno
drugaije uvjete u energetici nego Europa, ali ipak moe biti koristan. SAD su zajednica
pedeset drava i osim federalne politike postoji puno razliitih dravnih politika i okolnosti, pa
se mogu raditi zanimljive komparacije.
U dravama, u kojima vjetroelektrane danas pokrivaju od sedam posto potronje elektrine
energije, u razdoblju 2008.-2013. cijena struje je pala za 0,37%. U ostalim dravama, porasla
je za 7,79%. U materijalu se na jednostavan nain objanjava na koje naine VE snizuju
cijenu. (O tim mehanizmima ve smo pisali ovdje i na blogu).
Jedna studija u dravi Illinois pokazala je, da vjetroelektrane dovode do utede za potroae
elektrine energije od 177 milijuna USD. (http://www2.illinois.gov/ipa/Documents/20). Postoji
jo niz slinih studija.
Iako su dananji vjetroagregati zrela tehnologija i nema spektakularnih novosti, zadnjh godina
dogodila su se tehnoloka unapreenja koja su, u suradnji sa ekonomijom obima, bitno snizila
trokove. Prema iazvjetaju ministarstva energetike SAD (DOE), a cijene su u razdoblju
2009.-2012. pale za ak 43%!
[Slino pokazuju podaci iz Danske i Njemake, o kojima smo nedavno pisali. ]

9. kolovoza 2014. (2014-08-30)


http://www.croenergo.eu/Fotonaponske-celije-koje-se-mogu-sprejati-bilo-gdje-22655.aspx
Prva generacija solarnih panela jo se snano iri i gradi u svijetu. Meutim, vrlo intenzivno se
radi na slijedeoj generaciji, koji e imati veu uinkovitost (veu proizvodnju po jedinici
povrine) te, vjerojatno u jo veoj mjeri, biti jednostavniji za upotrebu, laki i jeftiniji. Svaki
dan ima vijesti o tome.
Ipak, imajute u vidu da su sve ovakve vijesti iz R&D (istraivanje i razvoj), pa nije sigurno da
e doi do konkretne primjene za komercijalne proizvode. Za veliku veinu pojedinanih vijesti
koje se pojave u iroj javnosti, nee. Ali generalno, moemo oekivati da e se zaista pojaviti
spomenuta slijedea generacija panela.
Po svoj prilici, ima tu i ve i odreenog konzervativizma iz poslovnih , naime da se postojei
kapaciteti proizvodnje dananjih panela, koji su veinom sagraeni tek prije oko pet godina,

amortiziraju. Kao to i proizvoai mobitela nisu odmah izali na trite sa apsolutno najboljim
to su u nekom trenutku mogli ponuditi. Ili kao to je Sergej Bubka 17 puta obarao svjetski
rekord u skoku uvis, svaki put po jedan centimetar, umjesto da odmah skoi maksimalno
koliko je sposoban.
Mislim da e se ovakve stvari pojaviti u komercijalnoj ponudi za nekih 5-10 godina, pa e to
biti novi veliki graninik u razvoju solarne energije, koji e definitivno eliminirati sve prie o
skupoi.
8. kolovoza 2014. (2014-08-29)
http://theenergycollective.com/stephenlacey/440611/heres-what-utilities-really-think-aboutmicrogrids Here's What Utilities Really Think About Microgrids
Prilog o temi preobrazbe elektroenergetskog sustava. (Vidi na naem blogu: "Preobrazba
elektroenergetike: kako mievi mogu ubiti slona",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/08/07/preobrazba-elektroenergetike-kakomisevi-mogu-ubiti-slona/ ) Lokalne mikromree svakako e se razvijati, i elektroprivredna
poduzea ("elektre") morat e to prihvatiti i traiti poslovne prilike.
Prije nekoliko mjeseci bili smo objavili vijest o slinoj anketi u Njemakoj. Tu je politika
prijelaza ve razvijena u znatno veoj mjeri nego u SAD (takoer u Danskoj, Austriji idr.).
8. kolovoza 2014. (2014-08-28)
http://theenergycollective.com/michaelshellenberger/440701/prepare-high-energy-growthclimate-experts-warn
Jedan naelni lanak o nunosti da ukupna potronja energije u svijetu raste zbog nunog
rasta u danas slabije razvijenim zemljama. lanak daje tek osnovni uvid u neke stavove.
Nedostaju minimalne kvantifikacije i ralambe po regijama. Osim toga, treba imati na umu da
visokorazvijene zemlje, pogotovo u Europi, danas razvijaju tehnologije i imaju strateke ciljeve
bitnog smanjivanja potronje energije.
lanak spominje vruine u Indiji, zbog kojih bi, kau, trebalo intenzivno postavljati klima
ureaje u radne prostore. E sad - s obzirom koliko ih ima, moda bi u budunosti mogli
ostvariti razuman standard a da rade manji broj sati (to bi u svakom sluaju i visokorazvijeni
mogli).
S druge strane, razvijene zemlje niskoenergetskim zgradama ele dramatino smanjiti
potronju za grijanje.
Vano je pak slijedee podsjeanje na nesigurnost projekcija, u emu ima puno poraznih
iskustava.
Whether projections for long-term rising or declining energy consumption, David Keith, a
professor at Harvard University, said that nothing is inevitable. I think we are extraordinarily
bad at making predictions, he said.
Our track record for making accurate predictions is indeed terrible, said Roger Pielke, Jr.,
but added that, no matter how uncomfortable, we ought to work toward the world we want to
make. Energy access is currently not part of the Millennium Development Goals, for instance.
Pielke, Jr. also argued that the twin challenge of expanding modern energy services and
mitigating climate change necessitates a frank discussion of taboo technologies like nuclear,
CCS, and geoengineering as well as adaptation measures.
I would rather spend more time shaping our energy future rather than predicting it, said
Peilke, Jr.

8. kolovoza 2014. (2014-08-27)


www.pv-magazine.com/index.php?id=9&tx_ttnews%5Btt_news%5D=15978&cHash=
386ceb827d26000797894d9371074efc#axzz39otI9pBX
Pisali smo o tome kako unutar Europske unije postoji drastina razlika u energetskim
strategijama izmeu starih lanica (EU15) i jedanaest bivih komunistikih zemalja (vidi na
blogu lanak "Poljska i Maarska europski energetski konzervativci",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europski-energetskikonzervativci/).
Bugarski solarni sektor doivio je snaan razvoj 2012., nakon ega je vlada nizom mjera taj
procvat sasjekla. Sada je ustavni sud ukinuo jednu od tih mjera: poseban porez od 20% za
vlasnike solarnih i vjetroelektrana.
8. kolovoza 2014. (2014-08-26)
http://cleantechnica.com/2014/08/07/germany-solar-feed-in-tariffs-seia/
Feed-in Tariffs Wildly Successful (New SEIA Report)

German Solar

Izvjetaj o rezultatima njemake energetske politike prema obnovljivma u proizvodnji


elektrine energije, osobito solarne. Politika je bila vrlo uspjena u ispunjavanju cilja, koji je
iroko prihvaen od stanovnitva: "de-fosilizacija" njemake elektroenergetike. Osobito je
uspjean sustav Feed-in tarifa (koji meutim treba biti paljivo razraen i usklaivan).
Izvan Njemake, osobito u SAD, vrlo su este sumarne optube kako se rado o golemim
trokovima. lanak na poveznici objanjava neke elemente odnosa cijena, kao prorauna
koristi, kao to su izbjegnute bolesti i otvorena radna mjesta (o emu studija podrobnije
govori).
[Osim toga, dodajmo da kritiari njemake strategije energetskog okreta 2000.-2050. esto
eksplicitno ili implicitno inzistiraju na apsolutizaciji trinih kriterija - naime, da je neopravdan
svaki cilj u energetici, osim da tekue cijene budu to nie. Kao to smo nedavno spomenuli,
Njemaka bi mogla pokriti tekuu potronju elektrine energije iz postojeih nuklearnih,
termoelektrana i velikih hidroelektrana, a da nijedan watt novih obnovljivh nije sagradila. Ali
oni su odluili uloiti novac u dugorone ciljeve. Sve politike stranke to su prihvatile pod
pritiskom masovnog pokreta odozdo. Velika veina graana prihvaa vie cijene jer smatra da
je to za dobru svrhu. Osim toga, veina prihoda od prodaje po povlatenim cijenama odlazi
opet samim graanima, osobno ili preko zadruga, i lokalnoj samoupravi.]
Studija analizira veliki utjecaj koji su njemake investicije imale na spektakularni globalni pad
cijena fotonaponskih panela i ukupnih trokova gradnje.
injanica koju anti-obnovljivci redovno ignoriraju: ukupne potpore, koje su ugljen i nuklearna u
Njemakoj dobile u posljednja etiri desetljea, daleko su vee od onih za obnovljive. Devet
puta vee. Ukupne potpore 1970.-2012. za kameni ugljen su 311 milijardi eura, za smei
ugljen 87 milijardi, za nuklearnu 213 milijardi, a za obnovljive 67 milijardi.
8. kolovoza 2014. (2014-08-25)
http://cleantechnica.com/2014/08/07/china-increases-solar-installation-target-13-gw/
Increases Solar Installation Target To 13 GW

China

Kinesko ministarstvo energetike povealo je cilj istaliranja solarnih fotonaponskih sustava do


kraja ove godine na 13 GW. U srpnju 2013. bio je objavljen plan da se u razdoblju 2013.2015. godinje instalira po 10 GW. Prole godine instalirano je 12 GW. Veina od toga bit e
distribuirana mala postrojenja, krovna i druga.
[Kineske su kompanije do 2010. godine osvojile oko 70% globalnog trita. Poetkom 2011. u
svijetu je dolo do vika ponude nad potranjom FN panela. Dolo je do "ienja" trita, pri
emu su mnoge kompanije propale (pa i u samoj Kini). Od kraja prole godine, trite se

stabilziralo.]
Kineske vlasti su, nakon to je dolo do krize na globalnom tritu, znatno poveala domae
ciljeve i uvela niz poticajnih politika, ukljuujui subvencije i porezne olakice, da potaknu
rastuu industriju.
[Juer smo spomenuli da Kina planira do 2020. godine instalirati 200 GW vjetroelektrana, tj.
oko 16 GW godinje.]
[Kritiari promotora obnovljivih upozoravaju, i moramo priznati s pravom, da u komparaciji s
tradicionalnim elektranama treba imati u vidu proizvodnju, koja je kod VE i SE znatno manje
po instaliranoj jedinici snage. Dakle, 16 GW VE + 13 GW SE godinje proizvodi oko 45 do 50
TWh (milijardi kilovatsati). To odgovara godinjoj proizvodnji est nuklearnih reaktora po
jedan GW. Moemo dakle oekivati da e Kina u sedam godina, 2014.-2020., ako jo ne
povea ciljeve za FN, instalirati u VE i SE ekvivalent od etrdesetak nuklarnih reaktora po 1
GW. To je 2/3 nuklarnih kapaciteta Francuske - koja, pak, planira treinu njih zatvoriti do
2025.. Uraunavajui ve izgraene, samo vjetroelektrane bi do 2020. mogle dati godinju
proizvodnju koju danas daju svi francuski nuklearni reaktori zajedno.]
8. kolovoza 2014. (2014-08-24)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/08/140807145458.htm
close, study suggests

All ivory markets must

Jednostavna poruka: ako elimo sauvanti slonove od istrebljenja, treba biti prekinuta svaka
trgovina slonovaom i sve zalihe slonovae. Tako zakljuuje Elizabeth L. Bennett iz Wildlife
Conservation Society, u radu objavljenom u asopisu "Conservation Biology".
Korupcija je u svijetu previe rairena, nemogue ju je kontrolirati, pa e razarati e sve
pokuaje kontrole dok postoji legalna trgovina. Zemlje u kojima ive slonovi spadaju meu
najkorumpiranije na svijetu. [A valjda i meu najsiromanije.] Dok god postoji potranja, iz
ilegalne trgovine izvlait e se ogromni profiti. Ona se nee moi suzbiti skupm mjerama
nadgledanja stanita slonova i regulacije legalnog trita.
7. kolovoza 2014. (2014-08-23)
http://www.vjetroelektrane.com/aktualno/1999-gwec-ov-svjetski-pregled-trzistavjetroelektrana-2013-drugi-dio GWEC-ov svjetski pregled trita vjetroelektrana 2013. drugi dio
Portal vjetroelektrane.com objavljuje u nastavcima detaljan prikaz izvjetaja o stanju
vjetrolektrana u svijetu i predvianjima za slijedee godine. Na ovoj poveznici je drugi dio (prvi
dio: http://www.vjetroelektrane.com/aktualno/1983-gwec-ov-svjetski-pregled-trzistavjetroelektrana-2013-prvi-dio )
Novoinstalirani kapaciteti 2013. godine bili su 35,3 GW, to je znatan pad u odnosu na 2012.
kad su bili 45,2 GW. Glavni dio pada je u SAD, dok je znatan rast zabiljeen u Kini. Od novih
kapaciteta 46% otpada na Kinu.
Kina je krajem 2013. imala instaliranih 91 GW (planiraju imati 200 GW do kraja 2020.), druge
su SAD sa 61 GW, slijedi Njemaka 34, panjolska 23, Indija 20 i Velika Britanija 10. Ukupno
je usvijetu bilo instalirano 318 GW.
Ove godine oekuje se instalacija oko 47 GW, a slijedeih godina porast na preko 50 GW
godinje. Veina tog rasta bit e izvan zemalja lanica OECD. Znatan rast ve su postigli
Brazil, Meksiko, Junoafrika republika, Turska.
7. kolovoza 2014. (2014-08-22)
http://www.germanenergyblog.de/?p=16239

Federal Council: Proposal to Restrict Fracking

Gornji dom njemakog saveznog parlamenta (Bundesrat), koji izraava regionalne interese
pokrajina (Landera), prihvatio je 11. srpnja amandmane nna zakon o rudarstvu, koji se
odnose na koritenju tehnologije frackinga za crpljenje prirodnoga plina iz ejla (kriljevca).
Amandmane su predloile pokrajine Schleswig-Holstein, Baden-Wuerttemberg i Hessen.
Predlau znatna ogranienja za koritenje frackinga zbog velikih rizika za okoli.
7. kolovoza 2014. (2014-08-21)
http://www.germanenergyblog.de/?page_id=16379

German Feed-in Tariffs 2014 (from 08)

Novi njemaki Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji je stupio na snagu 1. kolovoza,
uvodi razne novine i uslonjavanja u sustav poticaja za obnovljive izvore energije (feed-in
tarife i trine premije). Na ovoj poveznici dati su osnovni iznosi feed-in tarifa (garantirane
cijene otkupa po svakom kilovatsatu isporuenom u mreu, koje vrijede kroz odreen broj
godina). Odreeni su po raznim izvorima te po snazi. Broj godina za koje vrijedi neka
garantirana cijena takoer varira o vrsti izvora. Stimuliran je i prelaz sa feed-in tarife na
direktnu prodaju.
One e se i dalje objavljivati svakog mjeseca, uz predvieno opadanje, zbog opadanja
trokova. (Neki dan smo objavili analizu instituta Frauenhofer, po kojoj solarne danas
ostvaruju daleko viu profitnu stopu od vjetrenih. razlog je to u razdoblju 2009.-2011.
garantirana cijena otkupa nije dovoljno brzo pratila znatan pad cijena gradnje.)
Otkupne cijene su ve godinama bitno manje od cijene koju kuanstva plaaju za struju koju
preuzimaju iz mree (oko 20 eurocenti bez dodatka za fond za poticaje za obnovljive, koji
iznosi 6,24 ct/kWh).
Za vjetroelektrane, inicijalna tarifa je sad 8,90 ct/kWh, tijekom prvih pet godina, a nakon toga
4,95 ct/kWh. (ak i ovin 9 centi je otprilike jednako cijeni proizvodnje u veinih hrvatskih
termoelektrana. Vjetroelektrane sada proizvode jeftiniju elektrinu energiju nego
termoelektrane, gledajui prosjek za ukupni vijek, LCOE.)
Za solarne (Fotonaponske) do 10 kWp (vrne snage; to su ponajvie sustavi na krovovima
obiteljskih kua) otkupna cijena je 12,75 ct/kWh (na rok od 20 godina). Za vee vrne snage
pada, pa je za vie od 500 kWp samo 8,93 ct/kWh.
6. kolovoza 2014. (2014-08-20)
http://reneweconomy.com.au/2014/how-tesla-could-pull-more-consumers-off-the-grid-12074
How Tesla could pull more consumers off the grid
Jo jednom na temu dramatine promjene osnovnih odnosa u proizvodnji i potronji elektrine
energije, koja se upravo dogaa u svijetu.Kljunu ulogu imaju kune solarne elektrane i
baterije. Nita bitno novo, alarm je pokrenut prije oko dvije godine; ne od nekih zelenih
zanesenjaka, nego ba naprotiv.
Investicijska banka Morgan Stanley objavila je 29. srpnja izvjetaj "Solar Power & Energy
Storage : Policy Factors vs. Improving Economics" (kompletan izvjetaj, pdf, 65 stranica,
dostupan je na http://forms.greentechmedia.com/Extranet/95679/Morgan%20Stanley%
20Solar%20Power%20&%20Energy%20Storage%20Blue%20Paper%20July%2029%
202014.pdf ). Upozoravaju da elektroprivredna poduzea jo uvijek potcjenjuju potencijal
dramatinog smanjenja cijene baterija, a osobito istiu veliku tvornicu litij-ionskih baterija (giga
factory: predviena proizvodnja jednog gigavata kapaciteta godinje, to je vie od dananje
ukupne svjetske proizvodnje), koju gradi Tesla Motors.
Za potroae u velikim dijelovima SAD i Europe postat e ekonomski isplativo (toka
preokreta, "tipping point") da ugrade kombianciju solarne elektrane i baterije, te se iskljue s
mree (ili da mreu koriste samo za rezervu). To se moe isplatiti i bez povlaenih cijena za
otkup energije koju predaju mrei, pa i bez dvosmjernih brojila.

Ako to uine, lokalne Elektre e poeti gubiti prihode i cijela mrea e biti ugroena. Prirodni
odgovor je traiti obaveznu fiksnu cijenu za prikljuak na mreu, ali Morgan Stanley smatra da
je to kontraproduktivno. To bi moglo potaknuti potroae da naprave i konani korak i posve
se iskljue s mree.
Potrebno je brzo razviti i ponuditi kuanstvima niz usluga (residential energy services model),
umjesto da im se naprosto prodaje struja, uz osiguran monopol. Ako to ne uine
elektroprivredna poduzea, uinit e drugi. Neke elektroprivrede su to shvatile, kao njemaki
RWE. [Koji se pak vie ne eli baviti gradnjom klasinih termoelektrana na ugljen - sagradili
su TE Plomin 2, ali nisu podnijeli ponudu za TE Plomin C.]
Tipini kuni sustav solar/baterija (5 kW panela i baterija od 12,5 kWh) u Europi danas kota
oko 25.000 Eura. To je jo skupo, ali Morgan Stanley procjenjuje da e do 2020. cijena pasti
na polovicu, to je pristupano za mnoga kuanstva.
Iste baterije mogu se koristiti i za elektrina vozila. Morgan Stanley procjenjuje da e godine
2028. na cestama u SAD biti 3,9 milijuna njihovih elektrinih automobila (ne raunajui one
drugih proizvoaa), iji e pohrambeni kapacitet biti 237 GW (ne raunajui mogunost
ponovnog koritenja starih baterija),to je jednako 22% dananjeg kapaciteta elektrana u SAD
i deset puta vie od dananjih pohrambenih kapaciteta elektrine mree (u reverzibilnim
hidroelektranama idr.).
Elektrino vozilo za kuanstvo rjeava problem utroka vika proizvodnje nad potronjom
kuanstva, ako se viak ne predaje mrei.
Meutim, potpuno iskljuenje jednog kuanstva ili npr. sela s globalne mree uope nije cilj
kojem treba teiti, osim za pojedine individualno-anarhistike ili libertarijanske zanesenjake.
Jasno je da bi to dovelo do velikih neracionalnosti i rasipanja resursa s gledita cjeline. Ostat
e distribucijska podruja, ali e se izmeu njih i pojedinih potroaa razviti mikromree. A
ostat e i mrea prjenosa, sinhronizacija na nivou veeg dijela Europe, te moda jednog dana
i EUMENA Supergrid (zajednika elektrina mrea Europe, Srednjeg Istoka i Sjeverne Afrike).
Tako se stvara novi optimum povezivanja velikog i malog. O tome smo pisali u lanku
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/analize/izranjajuca-harmonija-velikog-i-malog-uelektroenergetici/ Izranjajua harmonija velikog i malog u elektroenergetici
6. kolovoza 2014. (2014-08-19)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/08/140805091121.htm
offer energy storage solution

Used cigarette butts

Primjer oporabe otpada u koristan novi proizvod, koji je teko nadmaiti! Grupa znanstvenika
iz June Koreje od cigaretnih ikova su proizveli visokovrijedan materijal, koji moe biti
integriran u elektroniku, elektrina vozila i vjetroturbine za skladitenje energije, u
akumulatorima koji e imati bolja svojstva od dananjih. Proces transformacije je jednostavan,
koritenjem pirolize.
Nija nikakva ala, jer rad "Preparation of energy storage material derived from a used
cigarette filter for a supercapacitor electrode" objavljen je u uglednom znanstvenom asopisu
"Nanotechnology".
Procjenjuju da se godinje u svijetu popoi 5,6 tisua milijardi cigareta, od ega ostane
766.571 metrikih tona ikova.

6. kolovoza 2014. (2014-08-18)


http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/beijing-china-willban-coal-use-end-2020-cut-pollution_29762.html Beijing (China) will ban coal use by the
end of 2020 to cut pollution
Glavni grad Kine zabranit e prodaju i koritenje ugljena u est glavnih etvrti, od kraja 2020.,

da bi smanjio zagaivanje zraka. Koritenje ugljena u termoelektranam i drugim postrojenjima


bit e zamijenjeno koritenjem plina i elektrine energije. Takoer e biti zabranjeno koritenje
naftnih derivata, otpada i djela biomase.
U oujku ove godine, Peking je najavio strateki paln za smanjivanje emisija ugljinoga
dioksida za 20 Mt do 2018. i smanjivanje drugih emisija zagaivanja u zrak za 25% do 2017..
takoer je uveden sustav trgovanja emisijama.
5. kolovoza 2014. (2014-08-17)
https://orah.hr/vijesti/najnovije/388-ministarstvo-poljoprivrede-o-mogucoj-monsantovojdonaciji-sjemena.html Orah - o moguoj Monsantovoj donaciji sjemena
Zastupnica u EP Marijana Petir (HSS) sazvala je 31. srpnja tiskovnu konferenciju s temom
"Monsantova 'lana' humanitarna pomo?". (vidi:
http://www.tportal.hr/vijesti/znanost/344990/Petir-Monsanto-nam-donacijom-zeli-podvalitiGMO.html). Govorila je o donaciji koju je biotehnoloka kompanija Monsanto najavila za rtve
poplave u Hrvatskoj, Srbiji i BiH. Sumnja da bi na taj nain mogli provercati GMO sjeme u
Hrvatsku.
"Monsanto" na svojem mrenom sjeditu navodi da se radi o konvencionalnom sjemenu. Iz
Ministzarstva poljoprivrede odgovaraju da su u stalnom kontaktu s kompanijom, a donacija jo
nije realizirana. (http://www.tportal.hr/vijesti/znanost/345006/Zestoke-reakcije-na-Petirkinstrah-od-GMO-a.html ) Poljopirvredna inspekcija obavlja stalne preglede. U Hrvatskoj nema
GM usjeva.
Dobro je, da se Petir vraa temama, s kojima je zapoela politiku karijeru prije 15-ak godina,
kao antinuklearna aktivistica. Utisak je meutim da se ovdje radi o povrnoj reakciji i jeftinom
prikupljanju politikih poena.
Donacija je bila najavljena 16. lipnja, a 18. lipnja se vijest pojavila u jednom lokalnom mediju
(vidi: http://pollitika.com/mocnik-broj-1 ). Stranka ORaH, odnosno saborska zastupnica Mirela
Holy, ve je dva dana kasnije poslala upit nadlenom ministarstvu. Stigao je korektan odgovor
i zasad nema povoda da se ne vjeruje. Bilo je to prje mjesec dana, a u meuvremenu nije bilo
nikakvih novih podataka.
Zabiljeimo i vijest od 13. lipnja: Davor krlec, europarlamentarac ORaH-a, zajedno s
kolegicama i kolegama iz frakcije EGP-a (Europske stranke zelenih) otro je reagirao na
odluku Europskog vijea ministara zatite okolia koje je na juer odranom sastanku u
Luxemburgu dalo zeleno svjetlo genetski modificiranim organizmima (GMO-ima) u Europskoj
Uniji. (https://orah.hr/vijesti/najnovije/378-trojanski-konj-gmo-a-u-europi.html )
Na ovom primjeru moe se vidjeti razlika izmeu bezsadrajnog populizma i ozbiljne politike.
Ne treba vikati "vuk" kad vuka nema, a da se istovremeno ne reagira tamo gdje treba - u
Europskom parlamentu.

5. kolovoza 2014. (2014-08-16)


http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/poland-expects80-instead-100-shale-gas-wells-drilled-2014_29699.html Poland expects 80 instead of 100
shale gas wells drilled in 2014
Pisali smo da je Poljska predvodnica energetskih konzervativaca u Europskoj uniji. Jedan od
pokazatelja su veliki planovi za eksploataciju plina iz glinenih kriljevaca (ejla), prema kojima
drugdje u Europi (npr. u Njemakoj i Velikoj Britaniji) postoji veliko nepovjerenje i prosvjedi
javnosti.
U pogonu su 64 pokusne buotine, te se oekuje da se ih biti oko 80 do kraja godine. Oekuje
se i poetak komercijalne proizvodnje do kraja godine.

Godine 2011. US EIA je procijenila poljske rezerve prirodnoga plina iz ejla na 5.300 milijardi
prostornih metara. Meutim, u vladinom izvjetaju 2012. je procjena smanjena za 90%. Nakon
toga su kompanije kao Exxon Mobil, Marathon i Total odustale od eksploatacije i nisu obnovile
koncesije. U igri su ostali jedino Chevron i Conoco Philips. Vlada nastoji privui nove
investitore.
5. kolovoza 2014. (2014-08-15)
http://www.navigantresearch.com/research/wireless-control-systems-for-smart-buildings
Wireless Control Systems for Smart Buildings
Izvjetaj tvrtke Navigant Research, koja se bavi analizama trendova na globalnom tritu, o
trendovima i oekivanom razvoju industrije beine kontrole sustava za pametne zgrade.
Predviaju da e u slijedeih deset godina vrijednost trista upeterostruiti.
Njihovi izvjetaji su visokokomercijalni i za itanje treba platiti 4.400 USD. Prenosimo saetak.
While building automation and controls have been used for decades, wireless is becoming the
catalyst for enabling more granular and immediate control over building systems. Wireless
controls offer economic benefits due to the savings in labor costs for installation and
maintenance compared with wired systems. The ability to install sensors and devices in
buildings that cannot easily be torn apart to put in wiring (such as historical buildings) provides
savings in costs, as well.
Wireless controls can be used to link devices found in a variety of building systems, including
heating, ventilation, and air conditioning (HVAC), lighting, fire & life safety, and security &
access. The use of wireless local networks in consumer and commercial environments has
increased dramatically over the past decade. In particular, Wi-Fi technology has enabled
users who found traditional networking too costly or complicated to quickly connect existing
devices. Yet, although many proponents of wireless technology cite the advantage of being
able to easily position and reposition devices, building owners and managers remain skeptical
about reliability and security. Navigant Research forecasts that global revenue from wireless
nodes for building controls will grow from $84.8 million in 2013 to $434.0 million in 2023.
5. kolovoza 2014. (2014-08-14)
http://www.iea.org/publications/freepublications/publication/name-43514-en.html More Data,
Less Energy: Making Network Standby More Efficient in Billions of Connected Devices
Meunarodna energetska agencije objavila je studiju o globalnoj nepotrebnoj potronji
elektronskih ureaja. Procjenjuju da dananjih 14 milijardi online elektronskih ureaja dovode
do gubitka od oko 80 milijardi dolara godinje zbog neuinkovite tehnologije; naime, mnogo
troe kad su u standby stanju, te na to otpada veina potronje.
Ti ureaju godinje potronje oko 616 milijardi kilovatsati elektrine energije [to je jednako
ukupnoj godinjoj potronji Njemake, ili 2/3 potronje Indije]. Od toga, oko 400 milijardi je
potroeno zbog neuinkovite tehnologije.
Postoje meutim relativno jednostavna tehnika rjeenja da se to eliminira.
5. kolovoza 2014. (2014-08-13)
http://www.emedjimurje.hr/gospodarstvo/medimurje-je-prema-svim-pokazateljima-hrvatski-rajza-investitore Meimurje je prema svim pokazateljima hrvatski raj za investitore
Unato krizi Meimurska upanija jedna je od rijetkih primjera u kojima rastu svi gospodarski
pokazatelji. (...) S 4,2 posto sudjeluje u hrvatskom izvozu, a uvozi samo 1,9 posto od
ukupnoga hrvatskog uvoza. Ulagai se bore za mjesto u industrijskim zonama (...)
Termalna energana u Drakovcu

(...) Pred Meimurjem je takoer novi veliki projekt koji je prepoznala i Europska komisija.
U programu financiranja projekata koji sudjeluju u borbi protiv klimatskih promjena NER 300,
projekt termalne energane u Drakovcu, kao jedini takav projekt iz Srednje i Jugoistone
Europe dobio je 14,7 milijuna eura. Novac e se uloiti u gradnju energane koja e na poetku
proizvoditi sedam megavata elektrine energije i 24 megavata toplinske, a snaga e porasti
na 17 odnosno 40 megavata.
Istraivanja na bivoj Ininoj buotini termalne vode u Drakovcu ve su obavljena, a najesen
bi trebali poeti i radovi. Energana e iskoritavati termalnu vodu i plin koji je u vodi, a ugljikov
dioksid posebno e se skladititi. Smanjenje emisije tetnog plina upravo je plan Europske
komisije.
Za Drakovec e do 1. travnja idue godine stii prvih 8,4 milijuna eura, a ostatak od 6,3
milijuna do kraja te godine. Energana je i prva faza buduega ljeilino-turistikog kompleksa
Vrt Hrvatske. Opskrbljivat e energijom budue termalne toplice i plastenike za uzgoj voa i
povra, a energija e se ponuditi i kuanstvima te gospodarskim zonama. (...)
4. kolovoza 2014. (2014-08-12)
http://www.germanenergyblog.de/?p=16353 Fraunhofer ISI: PV Installations Generate
Almost Three Times Higher Profits Than Onshore Wind Despite Lower Yields
Nastavljamo s vijestima iz Njemake. Institut za sistemska i inovativna istraivanja Frauhnofer
objavio je studiju o profitima, koje ostvaruju vlasnici vjetroelektrana i solarnih elektrana u
Njemakoj. Analizirali su posebno podatke o svim pokrajinama (lander), gdje su situacije vrlo
razliite.
Ukupno gledano, 2012. godine vlasnici kopnenih vjetroelektrana ostvarili su profit od 750
milijuna eura, a fotonaponskih oko 2,7 milijardi, iako su solarne dale znatno manju
proizvodnju.
Tri etvrtine profita FN elektrana odnosni se na one izgraene u razdoblju 2009.-2011., kad su
trokovi gradnje padali bre nego to su se smanjivale feed-in tarife, garantirane po EEG.
Odgovor na tu situaciju bila je revizija EEG koja je stupila na snagu 1. travnja 2012..
[Od drugih zemalja koje su znatno poticale solarnu, panjolska i Italija nisu na vrijeme
reagirale na znatan pad cijena i poveanje gradnje, pa su naknadno donosile zakone kojima
kroz dodatni porez oduzimaju investitorima u FN dio dobiti.]
[Protivnici obnovljivih ponavljaju ovakve podatke kao argument, da se obnovljivi ne bi isplatili
bez dravnih potpora. Ali poanta je, da se sad situacija bitno promijenila i obnovljivi poinju i
bez potpora direktno konkurirati klasinim izvorima. Slino je s primjedbama koje daju
libertarijanski preistae slobodnoga trita. Na stranu injenica da nikad nije bilo
elektroprivrede bez obilnih dravnih intervencija i da su ukupne potpore za klasine izvore i
danas znatno vie nego za obnovljive, ono to se dogodilo jest da su dravni poticaji doveli do
snanog razvoja tehnologije i ekspanzije industrije, pa su cijene bitno pale i stvoreni su novi
trini uvjeti. Trite nikad nigdje nije postojalo u zrakopraznom prostoru. Slobodno trite
moe postojati samo uz dravnu potporu.]
4. kolovoza 2014. (2014-08-11)
http://www.germanenergyblog.de/?p=16400#more-16400 BWE/VDMA: Wind Power
Capacity Grows by 66% in First Half of 2014 Just Before Entry into Force of EEG 2014
Revision
Nastavljamo s vijestima iz Njemake. U prvoj polovici 2014. instalirano je 1.723 MW novih
vjetroelektrana, to je ak 66% vie nego u prvoj polovici 2013.. To je djelomice rezultat
nesigurnosti industrije uoi donoenja EEG 2.0, a djelomice irenja zemljita dostupnog za
gradnju u pokrajinama.

Deinstalirano je 64 MW starih vjetroagregata, a na 267 MW su stare turbine zamijenjene


novim, uinkovitijim.
Ukupni instalirani kapacitet vjetroelektana 30. lipnja bio je 35.389 MW. predvia se jednak
tempo do kraja godine, tako da e ove godine biti instalirano izmeu 3.300 i 3.700 MW
kopnenih vjetroelektrana, a nakon toga e se rast usporiti (EEG 2.0 predvia gradnju 2.500
MW godinje, uz "koridor" +/-100 MW).
4. kolovoza 2014. (2014-08-10)
http://www.germanenergyblog.de/?p=16368 BDEW: Renewables Account for Record
28.5% of Gross German Electricity Consumption in First Half of 2014
U prvoj polovici ove godine, obnovljivi su izvori pokrili 28,5% ukupne domae potronje
elektrine energije. U prvoj polovici prole godine, postotak je bio 24,6%. To je djelomice
zasluga novoinstaliranih kapaciteta, djelomice povoljnih vremenskih prilika, a takoer i pada
ukupne potronje zbog blage zime.
Vjetar je dao 31 milijardu kWh (rast za 21,4%; fotonaponske 18,3 milijardi (+27,3%); biomasa
22 milijarde (+5,2%).
Ukupna proizvodnja bila je 308 milijardi kWh, a u prvoj polovici 2013. bila je 320 milijardi.
Potronja je bila 268 milijardi kWH, to je pad od 5% u odnosu na prvu polovicu 2013. (282
milijarde). Njemaka je i dalje znaajni izvoznik elektrine energije.
4. kolovoza 2014. (2014-08-9)
http://www.germanenergyblog.de/?page_id=283

Overview Renewable Energy Sources Act

Onima koje zanimaju vijesti iz njemake energetike, a ne razumiju njemaki, preporuamo


sajt www.germanenergyblog.de (Energy in Germany Legal Issues, Facts and Opinions), koji
svakodnevno donosi vijesti na engleskom.
1. kolovoza na snagu je stupio novi Zakon o obnovljivim izvorima energije (Erneuerbare
Energien Gesetz EEG), koji zamjenjuje istoimeni zakon iz 2000. g. (pa ga oznaavaju, osim
EEG 2014, takoer kao EEG 2.0). Ne radi se o zaokretu, nego na nastavku rada na strategiji
zaokreta (Energiewende).
Ovaj zakon odnosi se samo na elektroenergetiku. Postoji poseban Zakon o obnovljivoj
toplinskoj energiji(Gesetz zur Frderung Erneuerbarer Energien im Wrmebereich
EEWrmeG), koji promovira poveanje energije dobivene iz obnovljivih izvora za 14% do
2020..
Na priloenoj poveznici dat je detaljan pregled to sve novi zakon sadri. Na poetku je dan
koristan kratki pregled povijesti (od uvoenja feed-in tarifa 1991. g,).
Prema prvom paragrafu, svrha zakona je:
- olakati odrivi razvoj pridobivanja energije, posebno s gledita zatite klime i okolia;
- smanjiti trokove pridobivanje energije za nacionalnu ekonomiju (takoer ukljuujui
eksterne dugorone uinke);
- ouvati zalihe fosilnih goriva;
- promovirati budui razvoj tehnologija za proizvodnju elektriciteta iz obnovljivih izvora
energije.
Definirani su ciljevi rasta obnovljivih izvora. Oni trebaju pokrivati 40% do 45% ukupne
potronje elektrine energije do godine 2025; do godine 2035. 55% do 60% do 2035, te 80%
do 2050.. (U prvoj polovici 2014. doli su do 28,5%.)
Po pojedinim vrstama izvora, predvieni su ciljevi godinje gradnje. Za kopnene

vjetroelektrane, godinji cilj je 2.500 MW. Za solarne, takoer 2.500 MW (znatno manje nego
to je bilo postignuto od 2007. godine, kad je neoekivano brz pad cijena proizvodnje doveo
do gradnje vee od oekivane). Za biomasu, predvien je godinji rast od 100 MW (ovdje je
ve puno izgraeno i nova postrojenja su skupa).
Za puinske vjetroelektrane, ciljevi su smanjeni u odnosu na prethodne: sa 10.000 na 6.500
MW za godinu 2020. i sa 25.000 na 15.000 MW za 2030.. Razlog su tehniki problemi s
gradnjom i prijenosom proizvedene elektrike do obale, na kojima se jo radi (ali posredno i
veliki pad cijena i atraktivnost solarne energije, za koju je sada prosjena cijena proizvodnje,
LCOE, manja nego za puinske VE i postignut je mreni paritet).
Odravanje tempa gradnje u predvienom koridoru osiguravat e se mjesenim
podeavanjem feed-in tarifa za solarne i kvartalnim za biomasu i kopnene vjetroelektrane.
Iako je zakon tek stupio na snagu, planiraju se slijedei koraci i promjene. To je nain
fleksibilnog planiranja, gdje se uvijek dri istog plana, a istovremeno ga se ipak stalno
provjerava i prilagoava. Predvia se da e ve u tijeku slijedee dvije godine biti vie
amandmana, pa e tako nastati EEG 3.0.
U primjeni takoer treba imati na umu da je Njemaka federacija, pa pojedine "zemlje"
(lander, u engleskom prijevodu "state", drave) imaju iroka ovlatenja. Izgleda da je
Njemaka u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, prvo Zapadna a onda ujedinjena, nala
osobito uinkovitu kombinaciju izmeu centralnog upravljanja i decentralizacije (ukljuujui,
takoer, lokalnu samoupravu i graane).
[Mi iz Hrvatske moemo gledati na njemake postupke i planove ili sa zgraanjem, ili sa
podsmjehom. Ponaaju se kao pijani milijunai, razbacujui novac, kojeg iz nekog udnog
razloga imaju puno, na skupe igrake. Na sreu, mi Hrvati smo pametniji, pa je naa vlada
rekla da nam je do 2020. godine dovoljno ukupno imati vjetroelektrana koliko Njemaka gradi
svaka dva mjeseca, a solarnih koliko Njemaka izgradi svaki tjedan. A i to samo zato, jer nas
europski birokrati gnjave.]
4. kolovoza 2014. (2014-08-8)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/07/140731145414.htm Nanostructured metaloxide catalyst efficiently converts carbon dioxide to methanol, a key commodity for chemicals
and fuels
Ugljini dioksid je inertni plin, koji nastaje spaljivanjem fosilnih goriva, te stvara problem rasta
staklenikog efekta i globalno zagrijavanje.
Idealno rjeenje bilo bi kad bismo iz CO2 mogli dobivati korisnu sirovinu. U kombinaciji s
vodikom, moe se dobiti metanol (CH3OH), koji se koristi u kemijskoj industriji kao sirovina te
takoer za dobivanje energije.
Praktina primjena ovog procesa bila bi mogua uz koritenja nekog katalizatora koji ubrzava
proces. Po istraivanju tima znanstvenika iz SAD, panjolske i Venezuele, iji je rad objavljen
u asopisu "Science", taj katalizator bi mogla biti kombinacija cerij-oksida i bakra.
Izgaranjem metanola nastaje ponovo ugljini dioksid, koji bi se u budunosti, moda, mogao u
postrojenjima koja koriste ovaj katalizator reciklirati.
Treba imati na umu da je ovo tek fundamentalno istraivanje, jo daleko od razvoja
primjenljivih tehnologija.
4. kolovoza 2014. (2014-08-7)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/08/140801091230.htm
Biological fallout of shale-gas production still largely unknown

'Fracking' in the dark:

Eight conservation biologists from various organizations and institutions found that shale-gas

extraction in the United States has vastly outpaced scientists' understanding of the industry's
environmental impact. With shale-gas production projected to surge during the next 30 years,
determining and minimizing the industry's effects on nature and wildlife must become a top
priority for scientists, industry and policymakers, the researchers said.
4. kolovoza 2014. (2014-08-6)
http://cleantechnica.com/2014/08/03/qatar-solar-energy-makes-deal-kazatomprom-boostqatars-renewable-energy-production/ Qatar Solar Energy Makes Deal With Kazatomprom
To Boost Qatars Renewable Energy Production
Katarska kompanija "Qatar Solar Energy" (QSE) i kazahstanska energetska kompanija
Kazatoprom potpisale su ugovor o isporukama velikih koliina polisilikona tijekom slijedeih
deset godina. Silicij iz rudama bogatog Kazahastana sluit e za gradnju fotonaponskih
elektrana u MENA regiji (Srednji Istok i Sjeverna Afrika). S obzirom da se oekuje znatan rast
FN elektrana, QSE se nada ovim ugovorom stei prednost na tritu MENA.
Kazatoprom je najvei svjetski proizvoa urana. Obnovljivim izvorima se bavi od 2009., te
osim polisilikona proizvodi i FN module.
Po rijeima generalnog direktora Salima Abbassija, QSE ovim partnerstvom osigurava cijeli
lanac vrijednosti (value chain) od sirovina do razvoja pametnih mrea. Razvijaju ureaje
predviene za rad u tekim pustinjskim uvjetima. Ujedinjuju istraivanje, razvoj i proizvodnju.
Vjeruju da Katar moe postati jedan od navjeih proizvoaa solarnih elektrana u svijetu.
QSE i Kazatomprom su takoer dogovorili suradnju u poduavanju i uvjebavanju
(knowledge-sharing and training).
Katar planira 2018. godine iz solarnih elektrana podmirivati 16% svojih potreba za elektrinom
energijom.
[Potronja elektrine energije u Kataru vrlo brzo raste: godine 2000. bilsa je 8,5 milijardi kWh,
a 2011. 30,1 milijardi (podaci Svjetske banke, http://databank.worldbank.org/ ). Proizvodi se
iskljuivo u termoelektranama na prirodni plin. To postaje preskupo, jer se plin moe prodati
na svjetskom tritu po visokim cijenama, a resursi solarne energije su naravno vrlo veliki.]
[Slino razmiljaju i druge zemlje Arapskog zaljeva, na elu sa Saudijskom Arabijom. Vidi npr.
lanak na naem blogu:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/08/koncentracijske-solarne-elektranevijesti-iz-kalifornije-saudijske-arabije-indije-i-australije/ ]
[Mi Hrvati, zahvaljujui svojoj superiornoj pameti, imamo jednostavnije planove: da neki
Katarski eik doe i kupi pola jadranske obale, pa da svi ivimo od rente. A kao to svi
znamo, Kazahastan slui samo za sprdnju.]
3. kolovoza 2014. (2014-08-5)
http://www.navigantresearch.com/webinarvideos/webinar-replay-utility-distribution-microgrids
Webinar Replay: Utility Distribution Microgrids
Mreni seminar tvrtke "Navigant Research" o sukobu izmeu dvije vizije budunosti
elektrodistribucije: da sve ostane kao i dosad (monopol elektroprivrede, pasivni potroai) ili
da se bitno promijeni. Problem je, da ouvanje monopola (to je hrvatska vlada prihvatila kao
apsolutni prioritet energetske politike) danas zahtijeva aktivne dravne mjere da se
konkurencija ugui.
Featuring principal research analyst Peter Asmus, along with Steve Pullins, president of
Horizon Energy Group, this webinar takes a close look at the emerging microgrid market
through the eyes of utilities, explores the tug-of-war between competing visions of the future,
and examines the ways in which these scenarios will be reconciled for utilities. The webinar
includes case studies of utilities that are shaking up the one-way relationship between

conservative monopoly electricity providers and their once passive customers, via disruptive
technologies, new business models, and regulatory reform. In addition, the presenters explain
how recent smart grid trends are paving the way for utility distribution microgrids.
3. kolovoza 2014. (2014-08-4)
Pie: Zoran Otri
Godine 2001., drao sam jedno predavanje na zagrebakom FER-u, pred neprijateljskom
publikom buduih inenjera energetike. Voljeli su nuklearnu (i takoer druge goleme projekte "Big is Beautiful", veliina je mo) i prezirali obnovljive,(i sve druge sitnice, kao tedljive
svjetiljke, gorive elije isl.) jer su ih tako profesori uili. (Jo godinama kasnije, mogli ste pasti
na ispitu ako upotrijebite termin "alternativni" izvori, umjesto "dopunski".)
Pitali su me: a kako biste vi rijeili problem skladitenja vika energije, ako bude veliku udio
vjetrenih i solarnih elektrana, pa povremeno proizvode vie od aktualne potronje, a drugi put
ne rade kad je struja potrebna.
Rekao sam im da to ne znam. Ali, da neu ja rjeavati taj problem - nego oni. .
Danas u R&D, kao i na demonstracijskim i prvim komercijalnim projektima, na pohrani
energije (i takoer na drugim problemima upravljanja elektroenergetskim sustavom s velikim
udjelom VE i SE) rade u svijetu tisue mladih inenjera i znanstvenika te generacije. ak i na
FER-u.

3. kolovoza 2014. (2014-08-3)


http://www.navigantresearch.com/research/flexible-ac-transmission-systems
Transmission Systems

Flexible AC

Vjetrene i fotonaponske elektrane, zbog isprekidanosti rada, stvaraju probleme odravanja


stabilnosti napona u mrei. Protivnici obnovljivih tvrdili su ranije da su ti problemi praktini
nerjeivi, a u Hrvatskoj nerijetko to tvrde i danas. U naprednijim zemljama, budua prilagodba
sustava je naprosto problem, na kojem se radi; a uz probleme, idu i prilike. Navigant
Research predvia trina kretanja u slijedeih deset godina.
Flexible alternating current transmission system (FACTS) technologies have evolved
significantly during the past 40 years. Complex engineered solutions such as static VAR
compensators (SVCs) and static synchronous compensators (STATCOMs) have been
developed to address emerging local transmission grid conditions and improve the reliability
and stability of the high-voltage (HV) transmission grid. New utility-scale generation resources
like wind farms and large solar parks now compete with traditional coal, gas, and nuclear
generation plants in global markets, creating new transmission grid problems and
opportunities.
Since AC transmission systems are prevalent in the transmission industry, the installation of
FACTS solutions will continue, both to replace existing aging infrastructure and to support the
trouble-free interconnection of wind and renewable generation. FACTS technologies can be
used to creatively solve demanding problems in transmission all over the world. Growth in
electricity demand, the need to mitigate voltage drops over long-haul transmission lines,
population growth, and the proliferation of wind and solar generation resources are just a few
of the drivers for the global increase in FACTS installations. Navigant Research forecasts that
global cumulative FACTS installation revenue will amount to $42 billion between 2014 and
2023.
2. kolovoza 2014. (2014-08-2)

http://cleantechnica.com/2014/07/31/indian-companies-launch-interest-free-loans-solarpower-products/ Indian Companies Launch Interest-Free Loans For Solar Power Products
U posljednje vrijeme uestale su vijesti iz Indije. Kako izgleda, vlasti pojedinih drava,
poduzetnici i graani ozbiljno shvaaju program novog predsjednika vlade Narendre Modija o
snanom osloncu na solarnu energiju. Vlada je obeala elektrinu mreu za sva domainstva
u zemlji do 209., u emu e solarna energija imati bitnu ulogu.
Jedan od najveih proizvoaa fotonaponskih panela, solarnih toplinskih kolektora i drugih
ureaja, Tata Power Solar, sklopio je ugovor s Bajaj Finance o programu bezkamatnih
kredita, koji e pomoi potroaima pristup solarnim ureajima malih snaga.
Mnoge indijske drave uvele su feed-in tarife za krovne sustave, ali dosad je odaziv bio slab
zbog manjka informacija i visokog poetnog ulaganja.

2. kolovoza 2014. (2014-08-1)


www.sciencedaily.com/releases/2014/07/140731094757.htm
efficiently with inductive method

Charging electric cars

Prije dva tjedna pisali smo o istraivanjima beinog prijenosa energije, na kojima radi ekipa s
amerikog MIT-a, na elu s Hrvatom Marinom Soljaiem. Prekjuer smo prenijeli vijest, koja
se pojavila u masovnim medijima, da je Soljai za svoj rad dobio znaajnu nagradu koja se
dodjeljuje mladim znanstvenicima.
Ovaj lanak izvjeuje o istim istraivanjima u Njemakoj, posebno za budue punjenje
baterija elektrinih automobila.
31. srpnja 2014. (2014-07-36)
http://www.jutarnji.hr/veliko-priznanje-marin-soljacic-dobio-prestiznu-nagradu-za-najboljegmladog-znanstvenika/1209589/ Marin Soljai dobio prestinu nagradu za najboljeg mladog
znanstvenika
O istraivanjima Marina Soljaia objavili smo lani na ovoj fb stranici "Ekoloka
ekonomija" 17. srpnja. lanak na egleskom, na kvalitetnom sajtu theenergycollective.com:
http://theenergycollective.com/energyatmit/425491/making-wire-free-future
Povremeno upozoravamo, da velik dio ovakvih rezultata iz podruja istraivanja i razvoja
(R&DD) faktiki nikad ne dovede do neeg tehniki upotrebljivog, a jo vei dio ne dovede do
neeg komercijalno isplativog.
Meutim, sva ta istraivanja imaju velik znaaj. Neuspjeno istraivanje je korak ka
uspjenom. Zato postoje R&D koje obavljaju neprofitne ustanove, financirane dravno ili od
velikih kompanija koje si to mogu dopustiti ili raznih donatora. Od deset ideja devet propadne,
ali ona jedna sve nadoknadi.
Mi 50 godina slijedimo filozofiju da je glupo riskirati s ulaganjima u istraivanja i razvoj, nego
pametno ekamo da drugi razviju patent pa ga kupimo gotovog. I vidimo kako nam fino ide.
1980-ih se zabrinuto prialo o naem zaostajanju u inovacijama, a danas vie ni ne pria.
Ako je jedan od trojice dobitnika nagrade od 322 kandidata, onda valjda njegova istraivanja
ve sada imaju vrijednost, bez obzira na konani tehnoloki i komercijalni uinak. I imamo
razloga biti ponosni da je jedan "na" u svijetu stvorio ime, makar "mi" s tim nemamo nita.
31. srpnja 2014. (2014-07-35)
http://www.ghorfa.de/news_meldung0.html?&tx_ttnews[tt_news]=2055
&cHash=c6c8a504d0a3dfb39729a218ea03769a

Peti Arapsko-njemaki energetski forum odrat e se 13.-14. studenoga 2014. u Berlinu.


Ovo spominjemo kao primjer suradnje u pokuaju da se sagledaju i usmjeravaju tokovi u
energetici, te da se, naravno, na tome i zaradi.
Potranja za energijom u arapskim zemljama e slijedeih desetljea rasti (dok e u
Njemakoj, prema planovima, padati), zbog brzog rasta stanovnitva, rasta standarda i
razvoja industrije.
Istovremeno, mnoge arapske zemlje, na elu sa Saudijskom Arabijom, pokrenule su
programe diverzifikacije izvora energije. Postaje preskupu naftu, koju se moe izvoziti, koristiti
za proizvodnju elektrine energije, koja se pak stanovnitvu prodaje po jako subvencioniranim
cijenama. Zemlje bez nafte, naravno, imaju drugaije probleme.
U tome razvoju se e sigurno i obnovljivi izvori i energetska uinkovitost imati znatnu ulogu.
Njemake tvrtke nude se za partnere arapskima, pretendirajui da jame najvie standarde i
kvalitetu. To stvara nove prekograninih partnerstva - osobito za mala i srednja poduzea.
Zato to prenosimo? Kod nas se Arapi spominju, s jedne strane, sprdanjem na raun veza
koje je Jugoslavija s dijelom tih zemalja gajila (i danas ima ljudi na visokim poloajima, koji su
studirali u Zagrebu), a s druge strane, eljom da u nau krasnu zemlju lijenina doe neki
arapski eik i uloi par milijardi dolara onako lijevom rukom.
Ne ide to tako. Ondanje veze zaista su donosile i poslove. Snalaljiva i prilagodljiva politika
jedne male zemlje, zemljopisno smjetene na podruju izmeu dva giganta, uz tradicionalne
veze na obje strane, mogla bi nai puteve da od te rijeke i nama neto kapne (u vidu naravno
zarade, a ne poklona).
31. srpnja 2014. (2014-07-34)
https://www.iter.org/proj/iterandbeyond" target=_blank">ITER & Beyond
S kontroliranom termonuklearnom fuzijom problem je da se na njoj radi gotovo isto toliko dugo
kao i na fisiji. Prije 30-40 godina vjerovalo se da je komercijalni fuzijski reaktor nadohvat ruke.
To bi se moglo dodati u popis pogrenih predvianja (vidi lanak "Slijedeih 50 godina u
svjetlu pogrenih oekivanja iz 1960-ih",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/07/25/slijedecih-50-godina-u-svjetlupogresnih-ocekivanja-iz-1960-ih/ ).
Danas znanstvenici iz meunarodnog istraivakog centra za razvoj fuzijske elektrane, ITER,
najavljuju prve kilovate predane mrei tek oko 2040., a i to e biti tek demonstracijsko, a ne
komercijalno postrojenje. A onda bi "era fuzije" mogla doi iza 2075..
The construction work on ITER began in 2010 and is expected to come to an end in 2019. A
commissioning phase will follow that will ensure all systems operate together and prepare the
machine for the achievement of First Plasma in November 2020. ITER's operational phase is
expected to last for 20 years. (...) This is the next step after ITER: the Demonstration Power
Plant, or DEMO for short. A conceptual design for such a machine could be complete by
2017. If all goes well, DEMO will lead fusion into its industrial era, beginning operations in the
early 2030s, and putting fusion power into the grid as early as 2040. (...) By the last quarter of
this century, if ITER and DEMO are successful, our world will enter the Age of Fusion
U meuvremu, do 2040, ako se sadanji trendovi razvoja bitno ne preokrenu, obnovljivi e
izvori postii dramatini napredak i cijeli energetski sustav bit ce ve bitno promjenjen, pa e
se eventualni fuzijski reaktori pojaviti u potpuno drugaijoj okolini od dananje.
30. srpnja 2014. (2014-07-33)
http://cleantechnica.com/2014/07/28/half-price-coal-natural-gas-wind-power-denmark/

Half

The Price Of Coal & Natural Gas: Wind Power In Denmark


Prije 34 godine, Danci su nakon intenzivne podmukle kampanje antinuklearnih fanatika, koji
su tiskali 2,3 milijuna lazljivih broura (http://www.scribd.com/doc/108448039/1979-DenmarkWithout-Nuclear-Power), odluili odustati od granje nuklearnih elektrana, te razvijati koritenje
energije vjetra.
Kao to vjerojatno znate, danas se ta odluka u udbenicima ekonomije i energetike spominje
kao primjer traginog stratekog promaaja. Danska je zbog pogrene orijentacije u energetici
doivjela ekonomski kolaps, struje vie nema nego ima, upali su u teke dugove, gladni Danci
bjee preko granice da bi za sitni radili u zemljama koje uivaju u obilju jeftine energije iz
nuklearki, ugljena i plina.
Nevjerojatno je da mnogi i dalje odbijaju vidjeti tu jednostavnu istinu, meu inima i notorno
pseudoznanstveni, petparaki blog "Ekoloka ekonomija" (vidi:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/10/02/danska-elektroenergetika-od-nule-do40-obnovljivih-u-30-godina/ )
Pa ipak, za nevjerovati, i dalje su u Danskoj na vlasti zeleni fanatici koji ponavljaju svoje lai.
Tako sad tvrde da e najnovije vjetroelektrane davati elektrinu energiju po cijeni upola
jeftinijoj od one iz termoelektrana!
Sva srea, da u Hrvatskoji imamo razumnu, poslovino sposobnu vladu koja je, za razliku od
ludih Danaca (i takoer Kineza, panjolaca i jo poneke zaostale zemlje) shvatili da je
garancija napretka ugljen iz Australije, a ne vjetar iz Hrvatske!
29. srpnja 2014. (2014-07-32)
http://www.iea.org/Textbase/nptable/2014/Luxembourg2014_f8_2.pdf Udio obnovljivih
izvora energije u ukupnoj pogronji energije u zemljama lanicama IEA
Zanimljiv dijagram, koji pokazuje udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj primarnoj potronji
energije u zemljama lanicama International Energy Agency (to je veina lanica OECD,
dakle najrazvijenijih zemalja svijeta).
Na vrhu je Norveka zbog ogromne proizvodnje elektrine energije u hidroelektreanama. Ona
je takoer sustavnim mjerama u posljednjih 10-20 goddina bitno poveala koritenje biomase.
Na drugom mjestu je Novi Zeland, izuzetan po velikom udjelu geotermalne energije. (Druga
zemlja s vrlo velikim udjelom geotermalne energije je Island.)
Slijedeih est zemalja ima najvei udio biomase, otpada, bioplina i biogoriva. Ona u cjelini
imaju i najvei udio.
Njemaka je u sredini, a i kod nje biomasa daje mnogo vie energije nego solarne i
vjetroelektrane.
Elektrina energija je naravno od osobite vanosti, pa ovakav dijagram treba promatrati
usporedom s onim za elektrinu energiju da bi se dobila potpuna slika.
28. srpnja 2014. (2014-07-31)
http://cleantechnica.com/2014/07/27/hidden-cost-wind-power-vs-conventional-power-plants/
Hidden Cost Of Wind Power vs. Conventional Power Plants
Koliki su "skriveni trokovi" gradnje vjetroelektrana, u odnosu na gradnu klasinih elektrana
(termoelektrana i nuklearnih)? U polemici u Teksasu obje strane su izbacile neke partikularne
brojeve, koje ne daju dublji uvid u strukturu trokova, koji se pojavljuju na nivou ire mree (u
Hrvatskoj to znai na nivou cijele drave, ili eventualno elektrodistributivnog podruja, kojih u
Hrvatskoi ima 20).

Ovaj lanak daje detaljniji prikaz. Vjetroelektrane imaju, naravno, nestalnu, isprekidanu i
neupravljivu proizvodnju, pa stvaraju probleme pri integraciji u mreu. Alii slino je s gradnjom
novih velikih klasinih elektrana, jer njihova se proizvodja mora distribuirati potroaima na
znatne udaljenosti. za integraciju vjetroelektrana pak postoje rjeenja. [Jo od 1980-ih
spominjala se procjena da isprekidan izvori ne bi smjeli initi vie od 10% instaliranih
kapaciteta, jer iznad toga dolazi do ozbiljnih problema u mrei. Hrvatska je jo na toj filozofiji,
s ogranienjem vjetroelektrana na 400 MW. Europska unija u cjelini meutim ve je znatno
iznad te granice, gledajui vjetrene i solarne elektrane, a povremeni problemi su rijeeni.]
Prije desetak godina, pa jo i prije pet, protivnici obnovljvih su kao samorazumljivo
pretpostavljali da veliki spremnici energije na nivou mree distribucije pa i prijenosa nisu
mogue, nego se mora imati, uz vjetrene i solarne, u rezervi jednaku ili gotovo jednaku
instaliranu snagu klasinih elektrana. Sada se to meutim drastino mijenja, o emu smo vie
puta pisali ovdje i na blogu. U Teksasu se nalazi danas najvei wind-centric energy storage
facility in the US, amerika federacija i drave ulau u njhov razvoj, a isto tako i Europska
unija, Njemaka, Kina, Japan...
27. srpnja 2014. (2014-07-30)
http://gef.eu/partner/sustainability-perspectives-from-the-european-semi-periphery/
Sustainability Perspectives from the European Semi-periphery
Sociolog Kreimir Kufrin objavio je rad "Structure and action potential attitudes and knowledge
of environmental problems in Croatia", u zborniku "Sustainability Perspectives from the
European Semi-periphery", ur: Mladen Domazet i Dinka Marinovi Jerolimov, Zagreb: Institute
for Social Research in Zagreb Heinrich Bll Stiftung Hrvatska, 2014., str. 243-275.
Godine 2011., u Hrvatskoj je provedeno istraivanje stavova javnosti u okviru meunarodnoga
projekta International Social Survey Programme (ISSP), modul "Environment III".
Zakljuci istraivanja slau se s uvidima do kojih moe doi aktivist ili novinar, koji prate
problematiku okolia, ekologije, graanskog aktivizma i i drutvenih pokreta.
Veina ljudi ne pokazuje pro-okolino ponaanje na individualnom nivou, ak i kad su u
poziciji da mogu neto objektivno pridonijeti. Osobito je oita averzija prema onim
aktivnostima kod kojih nije vidljiva direktna korist za zdravlje, te koja ukljuuju neki gubitak
konfora ili drugi troak.
Jo gore je s participacijom u zajednikim pro-okolinim aktivnostima. Vrlo mali broj ljudi u
njima sudjeluje ili ih smatra korisnima. Sudionika demokracija (aktivni angaman graana u
ekolokim temama) je danas daleko od hrvatske realnosti, te daleko do svjetonazora veine
graana, koji snano inkliniraju prema dravnom paternalizmu. Velika veina slae se da
drava treba donositi zakone koji e prisiliti obine ljude da tite okoli, a mali broj je spreman
ukljuiti se u rad udruga i druge autonomne graanske aktivnosti.
Ovo je u otroj suprotnosti s naelnom izrazitom pro-ekolokom orijentacijom, koju su utvrdila
neka prethodna istraivanja. Vrlo opeiti stav o odnosu "ovjeanstva" prema "okoliu" ne
doivljavaju kao neto to se njih osobno tie. Ocjenjuju da je sitacija s okoliem teka, ali ne
misle da je to meu znaajnim politikim pitanjima. Po nekih prethodnim istraivanjima,
ambivalenciju esto razrijeuju kroz ope oekivanje da e problemi okolia biti rjeeni kroz
tehnoloki razvoj.
Prethodna istraivanja, a i ovo, pokazuju takoer da je razina znanja skromna, a pogotovo
kad se radi o moguim rjeenjima problema (ali ipak iznad razine angamana). Nastojanje na
edukaciji moglo bi dovesti i do promjene ponaanja. To je meutim samo dio odgovora, a
dalje ovaj rad nije iao u analizu.
Vei dio nesklada izmeu stava i znanja s jedne strane, te ponaanja s druge, ostaje
neobjanjen. Problem kolektivnog pro-okolinog ponaanja je ovime jedva dotaknut. S
obzirom na potencijalni znaaj i uinak takvih aktivnosti, bilo bi korisno istraiti razloge zato
su takve aktivnosti u Hrvatskoj vrlo rijetke. Mogunosti koje nudi modul ISSP-a "Environment
III" su ograniene u tom pogledu; dalja istraivanja u tom podruju mogu provoditi na

drugaijim populacijama koristei kvalitativne metode, pogodnje za studiranje "rijetkih


dogaaja".
[Ljudi se prema ekologistikim naelima odnose kao prema propovijedima da treba ljubiti
svoje neprijatelje: lijepo za uti, ali moe se zaboraviti im se izae iz crkve. Masovniji
angaman rijedak je, negativno orijentiran, vezan uz specifine probleme (gradnja
termoelektrane, GMO, devastacija gradskih jezgri isl.), kratkotrajan i ne percipira se kao
politiki znaajan - kad izau na biralita, ljudi misle na druge stvari.]
24. srpnja 2014. (2014-07-29)
http://spectrum.ieee.org/tech-talk/aerospace/space-flight/freeman-dyson-predicts-the-future/
Freeman Dyson Predicts the Future
Razgovor s fiziarom F. Dysonom o njegovim idejama o slijedeih 50 godina. Interaktivni
video, moete pogledati njegove kratke ideje o raznim temama.
On danas ima 90 godina, davnih 1940-ih je bitno utjecao na razvoj kvantne elektrodinamike, a
iroj javnosti je poznat po nekim svojim spekulativnim, ali intrigantnim idejama o razvoju
tehnologije u budunosti.
Najpoznatija "Dysonova sfera", koja je imala dosta odjeka u SF-u ("Ringworld" : Larry Nivena,
"Vremenski brodovi" Stephena Baxtera). Ideja je, da se gigantskim planetarnim inenjerstvom
sagradi sfera oko Sunca, na udaljenosti Zemlje. Ljudi bi ivjeli u unutranjosti zemlje i
prikupljali svu energiju koju Sunce isijava (a sama sfera bi u okolni prostor isijavala u
infracrvenom spektru). Na toj povrini moglo bi ivjeti milijuni i milijarde pita vie ljudi, nego
danas na Zemlji. (U spomenutim romanima, ideja je svedena na neto skromniju verziju
prstena.)
Pritom je vano imati na umu njegove rijei: The point about prediction is not that its true.
Prediction is just either a warning or a hope. Dajemo predvianja na osnovu mogunosti koje
sagledavamo i tendencija koje uoavamo. To je znaajna uloga znanstvene fantastike, koju u
svojim teorijskim radovima naroito istie Darko Suvin. Takva sagledavanja i uoavanja onda
utjeu na nae djelovanje - ne samo (i ne prvenstveno) individualno, nego i grupno,
nacionalno i globalno.
O osvajanju svemira kae Dyson da ne oekuje velike pomake u slijedeih 50-ak godina, ali
da bi to moglo doi na red u slijedeih stotinjak godina. To je drugaije od nada, koje su
obiljeile njegovu generaciju, 1960-ih godina kad je Apolo 11 sletio na mjesec, a A. Clarke i S.
Cubrick snimili film "Odiseja u svemiru 2001.". Tada su uistinu oekivali (a onda i mnogi mlai,
danas u pedesetima i esdesetima) da e osvajanje svemira obiljeiti slijedeih pola stoljea.
Danas oekujemo da e slijedeih 50-ak godina biti usmjereno prvenstveno tome da sredimo
stvari na Zemlji. A onda bi se zaista na pogled ponovo mogao okrenuti prema Svemiru. Uz
planiranje dugoronih projekata, koji e trajati stoljeima, bez neposrednih pragmatinih
motiva.
20. srpnja 2014. (2014-07-28)
https://scontent-b-ams.xx.fbcdn.net/hphotos-xap1/t1.0-9/p526x395/10458494_
697879890285844_651493421267295816_n.jpg Share if you think that every paking lot
shoudl look like this
Vidim da je ova slika popularna, pa malo razmiljanja o energetici koja se upravo raa.
Recimo da imate elektrini automobil (njihovo vrijeme dolazi). Njihovi motori su uinkovitiji, Za
manji auto i manje od 15 kWh (a to je manje od energetskog sadraja litre i pol benzina) moe
biti dovoljno za prei sto kilometara.
recimo da ujutro doete na posao i parkirate auto na parkiralitu s nadstrenicom, na kojoj su
FN paneli. Osam kvadratnih metara fotonaponskih panela ini vrnu snagu od jedan kilovata.

Dok ste na poslu, ljeti paneli iznad vaeg auta mogu proizvesti 5-6 kWh,a i zimi esto moe 23 kWh. To moe biti dovoljno, da se u istom autu vratite kui.
Ovo je naravno samo ilustrativno, jer e i FN paneli na vaoj kui naravno u isto vrijeme
proizvoditi struju, koju ne troite jer ste na poslu, i slati u mreu, ili moda u rezervnu bateriju
za va autek ili za potronju u kui naveer. :-)
20. srpnja 2014. (2014-07-27)
https://www.orah.hr/vijesti/najnovije/398-sektor-energetike-i-transporta-mora-postati-pokretachrvatskog-gospodarstva.html SEKTOR ENERGETIKE I TRANSPORTA MORA POSTATI
POKRETA HRVATSKOG GOSPODARSTVA
Predstavnici ORaH-a spomenuli su neke teme o kojima i na ovim stranicama govorimo, ali po
naem sudu za sustavni ekologistiki pristup jo puno toga nedostaje.
Mirela Holy, predsjednica ORaH-a i Davor krlec, potpredsjednik ORaH-a i zastupnik u
Europskom parlamentu, danas su u Tribini Grada Zagreba predstavili smjernice politika iz
sektora energetike i transporta, stranke Odrivi razvoj Hrvatske. Istaknuto je da Republika
Hrvatska mora iskoristiti strategiju Europa 2020 europska strategija za pametan, odriv i
ukljuiv razvoj, te da je upravo, odriva, nisko-ugljina energetika jedna od tri kljune
strateke gospodarske politike za postizanje samoodorive i samostalne Hrvatske.
Realizacijom odrive energetske strategije Hrvatska e postati energetski neovisnija, ostvarit
e se stabilan porast BDP i otvarati se nova radna mjesta. Razvoj novih tehnologija u
podruju energetike i prometa kljuna su komponenta uspjene odrive energetske politike.
(...)
17. srpnja 2014. (2014-07-26)
http://thebreakthrough.org/index.php/programs/energy-and-climate/the-power-of-nationalism
The Power of Nationalism : The Romantic Roots of the Antinuclear Energiewende in Germany
Jedan zanimljiv pregled o korijenima snanog antinuklearnog raspoloenja, koje se postepeno
razvilo u Njemakoj. Dat je dobar pregled raznih idejnih strujanja koja su utjedala na
raspoloenje i dogaaje.
Upitno je meutim stavljanje "nacionalizma" u naslov, jer se radi o nekim nacionalnim
specifinostima, kakve imaju i druge nacije, a ne o varijacijama nacionalizma.
Njemaki osjeaj "Heimata" (domovine) ukljuuje svijest i prihvaanje velikih regionalnih
raznolikosti, koje unutar njemake nacije postoje. Gledajui izvana, panju prvenstveno
privlai osjeaj za red i disciplinu u centraliziranoj dravi, ali to je bilo dominantno samo u
relativno kratkim periodima njemake povijesti. Federalno ureenje Zapadne Njemake
nakon drugog svjetskog rata pokazalo se kao uspjean spoj jedinstva u razliitosti,
"dijalektike sinteze" koja dobro funkcionira, smanjujui osjeaj raskola izmeu pojedinca,
zajednice, drutva i drave. U istom smislu ile su i drutvene institucije radnikog
suupravljanja i socijalnog pqartnerstva.
Vaan je slijedei uvid: Mogue je takoer uoiti u Energiewende izraz Heimata, "osjeaja
zajednitva" i komunitarnih inpulsa. To je moda najvaniji primjer politikih pokreta
zasnovanih na zajednici. Energiewende je zaprepaujue uspjean model pokreta koji je
pogonjen odozdo i iri se prema gore, sa irokom podrkom u cijelom politikom
lijevo/desnom spektru.
Taj imbenik esto promie stranim promatraima, koji u borbama oko energetske strategije
vide samo razne koncepcije meu politikim elitama i interese raznih lobija posebnih interesa.
Antinuklearne aktiviste pitali su "pa kako vi mislite da bismo mogli bez nuklearne energije?".
Oni su odgovorili "Pa, imamo neke ideje", i onda za te ideje zaista zadobijali potporu u
lokalnim zajednicama i poeli ostvarivati tisue malih projekata. Ljudi su vidjeli da to
funkcionira. Lokalne inicijative povezivale su se i postajale sve ambicioznije. I tako je dolo do

toga, da su sve politike stranke morale prihvatiti naela pokreta energetskog zaokreta (jedina
koja je ostala rezervirana, liberalna, ispala je 2013. iz Bundestaga).
Provedba politike poticanja obnovljivih izvora dovela je i do znaajne drutveno-ekonomske
promjene, jer veina od oko 75.000 MW elektrana na nove obnovljive izvore u vlasnitvu je
energetskih kooperativa, koje imaju oko osam milijuna lanova, pojedinih graana i jedinica
lokalne samouprave. Oni tako postaju vani akteri ekonomskoga ivota, razbijajui monopol
velikih elektroprivrednih kompanija. Novac koji se izdvaja za poticaje iz cijene kilovatsata koju
plaaju potroai vraa se graanima, a ne odlazi velikim kompanijama i bankama, pa zato
nema velikog otpora.
17. srpnja 2014. (2014-07-25)
http://www.theenergycollective.com/energyatmit/425491/making-wire-free-future
wire-free future

Making

Na Nikolu Teslu i njegove neostvarene zamisli esto se pozivaju razni udaci, iznosei
neostvarive, nemogue i mistine ideje, kao i teorije zavjere. Na kraju filma "Tajna Nikole
Tesle" bankar mu odbija dalje financiranje kad shvaa da bi njegove ideje mogle osigurati
besplatnu energiju za sve (i time bankama oduzeti zaradu).
Iza ovoga, meutim, stoji tim istraivaa iz slavnog Masachusetts Institute of Technology
(MIT).
More than a century ago, engineer and inventor Nikola Tesla proposed a global system of
wireless transmission of electricity or wireless power. But one key obstacle to realizing this
ambitious vision has always been the inefficiency of transferring power over long distances.
Near the end of the last decade, however, a team of MIT researchers led by Professor of
Physics Marin Soljacic took definitive steps toward more practical wireless charging. (...)
17. srpnja 2014. (2014-07-24)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/07/140711153329.htm
benefits of organic farming documented by major study

Nutritional, food safety

Organski uzgojena hrana (voe, povre i itarice) ima niz nutricionistikih, zdravstvenih i
ukusnih prednosti pred konvencionalnom, pokazala je dosad najopsenija meta-studija,
objavljena u BRitish Journal of Nutrition. Analizirana su 343 prethodno objavljena recenzirana
znanstvena rada.
Sadraj antioksidansa je vei za 18 do 69 posto. Vei je sadraj fenola i polifenola, koje biljka
proizvod za zatitu protiv tetnika, a koji su kod ljudi korisni za prevenciju bolesti srca i nekih
tumora. Jednake koristi za zdravlje postiu se uz nii unos kalorija. Dvaput je nii sadraj
kadmija.
Ova analaiza znatno je opsenija nego prethodne analize koju su proveli UK Food Standards
Agency 2009. i tim sa sveuilita Stanford 2011., po kojima nisu naene zdravstvene
prednosti organske hrane.
17. srpnja 2014. (2014-07-23)
http://cleantechnica.com/2014/07/16/india-targets-35-renewable-energy-share-installedcapacity-mix-2050/ India Targets 35% Renewable Energy Share In Installed Capacity Mix
By 2050
Jo neto o novoj indijskoj energetskoj strategiji. Planira se da e Indija 2050. godine imati
instalirano 1.338 GW elektroenergetskih potencijala, nasuprot dananjih svega 250 GW. Od
toga, 455 GW bi bili obnovljivi izvori.

Plan "Desert Power India" predvia gradnju 271 GW solarnih i 29 GW vjetrenih elektrana u
pustinjama na sjeveru i zapadu zemlje. Time bi bilo iskoriteno oko 10% povrine tih pustinja.
Opseni prikaz projekta (pdf, 231 str.) vidi na: http://www.powergridindia.com/
_layouts/PowerGrid/WriteReadData/file/ourBusiness/SmartGrid/desert_power_india.pdf .
Planira se 30 GW puinskih vjetroelektrana, te 125 GW svih vrsta elekrana na obnovljive
izvore u podrujima van pustinja i morske povrine (solarne, vjetar, biomasa, male
hidroelektrane idr.). Predviena je i gradnja potrebnih dalekovoda.
[Indija je vrlo velika ali i vrlo gusto naseljena, sa ak 400 stanovnika na kvadratni kilometar.
Prostor je ograniavajui faktor za obnovljive. Ipak Njemaka, koja je devet puta manja i ima
znatno manji potencijal bar kad se radi o suncu, ima danas instalirano oko 75 GW obnovljivih i
planira to znatno poveati. Njemake tvrtke su takoer pokrenule Industrijsku inicijativu
"Desertec" za istraivanje i razvoj proizvodnje elektrine energije u pustinjama. Imali su na
umu prvenstveno Saharu, ali razmatraju se i i drugi pustinjski predjeli. Vidi lanak "Desert
Power 2050: Perspectives on a Sustainable Power System for EUMENA", http://www.diieumena.com/publications/desert-power-2050.html . Takoer i Saudijska Arabija razmatra
gradnji velikih solarnih i vjetrenih kapaciteta.]
15. srpnja 2014. (2014-07-22)
http://rt.com/business/173008-brics-bank-currency-pool/
currency reserves to cut out Western dominance

BRICS establish $100bn bank and

elnici pet velikih drava nazvanih "izranjajue ekonomije" (emerging economies), na svojem
estom sastanku u Fortalezi (Brazil), dogovorili su korak koji bi mogao bitno promijeniti
svjetske ekonomske odnose.
Zemlje poznate po kratici BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Juna Afrika) obuhvaaju 42%
svjetskog stanovnitva, 20% BDP-a u tekuim dolarima i 30% u paritetu kupovne moi (uz
visoke stope rasta) te 17% globalne trgovine i 11% investicija.
Stvorili su zajedniku "Novu razvojnu banku" s poetnim kapitalom od 100 milijardi USD, te
rezervni fond za osiguranje stabilnosti valuta (BRICS Contingent Reserve Arrangement,
CRA) u koji izdvajaju jo sto milijardi. Time ugroavaju svetsku dominaciju amerikog dolara
kao osnovne svjetske valute i zapadnih financijskih institucija (ukljuujui i IMF i WB, kojima
dominiraju SAD i druge zapadne sile).
Razvojna banka financirat e infrastrukturne i odrive razvojne projekte, a rezervni fond
smanjiti ugroenost nacionalnih ekonomija od kriza na globalnim financijskim tritima. Neki
to nazivaju "mini-IMF" (vidi: http://www.zerohedge.com/news/2014-07-15/brics-announce-100billion-reserve-bypass-fed-developed-world-central-banks).
BRICS u zajednikom priopenju izraava nezadovoljstvo to se reforme IMF, dogovorene
2010., ne provode, te pozivaju da se bitno promijeni raspored glasakih prava.
Mogue je irenje lanstva drugim zemljama "izranjajuih ekonomija", kao to su Meksiko,
Indonezija i Argentina, kad smanje teret dugova.
Rusija takoer predlae stvaranje energetskog saveza, koji bi ukljuivao zajednike rezerve
goriva i osnivanje zajednikog Instituta za energetsku politiku [neto slino International
Energy Agency koja radi za zemlje OECD-a].
Potpisani su takoer dokumenti o suradnji dravnih agencija za poticanje izvoza i o suradnji
na poticanju inovacija.
Jedan komentator kae da je ovo poetak konane faze propadanja zapada (rt.com/opedge/172580-brics-counterbalancing-west-latin-america/ ), a drugi kae da dolaru kao
monetarnom vladaru svijeta daje jo 2-3 godine.
Kljunu ulogu ima osovina Rusija-Kina. Osim ekonomske, udruivanje ima i geostrateku
ulogu. Oni mogu zemljama u razvoju ponuditi alternativu Amerikom, Europskom,

Britanskom, Izraelskom imperijalizmu.


[Hoe li to stvarno biti napredak? Hoe li Rusi i Kinezi biti bolji gospodari? - Opet,
konkurencija sama po sebi trebala bi dobro initi.]
Vladimir Putin je rekao da je ovo dio sustava mjera koje e pomoi zlostavljanje zemalja koje
se ne slau s nekim vanjskopolitikim odlukama SAD i njenih saveznika.
[Rusija upravo i geostrateki izaziva Europsku uniju i SAD u sukobu u Ukrajini. Borba za
utjecaj vodi se u Sredinjoj Aziji. Brazil, kao najvea zemlja Latinske Amerike, u kojoj
dominiraju ljeviarske vlade (vidi: http://lemondediplomatique.hr/nestanak-latinskoamerickedesnice/), predvodi regionalne inicijative za smanjivanje utjecaja SAD.]
15. srpnja 2014. (2014-07-21)
http://www.pv-magazine.com/index.php?id=9&tx_ttnews[tt_news]=15741
&cHash=bf110af13e92dbad57adbef59c31e14d#axzz37Y9TTbXE US solar duty violated
trade rules, WTO finds
Komunistika Kina nije prekrila pravila slobodne trgovine, nego neoliberalna Amerika! :-D
Zanimljiv preokret u trgovinskom ratu izmeu SAD i Kine oko fotonaponskih panela.
Svjetska trgovinska organizacija presudila je, da su kaznene carine, koje su SAD uvele na
uvoz FN panela iz Kine krajem 2012., protivne pravilima WTO, koja tite slobodnu trinu
utakmicu.
Odbacili su argumente SAD da su one uvedene jer kineske tvrtke navodno uivaju dravne
potpore koje su im omoguavale unitavanje konkurencije dampinkim cijenama.
Naprotiv, prosudio je WTO, SAD su te koje protivno pravilima tite svoju proizvodnju.
Paralelni rat, koji se vodio izmeu Kine i EU, zavren je prole godine kompromisom.
Fotonaponska industrija u svijetu ula je poetkom 2011. u razdoblje snane turbulencije, jer
je ponuda na globalnom tritu prerasla potranju. Do kraja 2013. mnoge su tvrtke propale
(pa i u samoj Kini). Sad se situacija smirila i oni koji su preivjeli oekuju novu ekspanziju.
Predstavnik SAD rekao je da e paljivo razmotriti sve opcije, te da e poduzeti sve
primjerene korake da da osiguraju da amerike pravne mjere protiv nepotenih subvenciju
ostanu jake i uinkovite.
Istovremeno, pred WTO tee proces o tubi SAD protiv Indije zbog pretekcionistikih mjera
zatite indijske solarne industrije.
Sjetimo se "zlatnog pravila": "Tko ima zlato, odreuje pravila".
15. srpnja 2014. (2014-07-20)
http://www.vecernji.hr/hrvatska/hrvatska-bi-mogla-placati-50000-eura-penala-dnevno-950253
Hrvatska bi mogla plaati 50.000 eura penala dnevno
Vie puta smo pisali o velikom potencijalu utede energije za grijanje i hlaenje u zgradarstvu,
kroz standarde niskoenergetske kue za nove graevine i energetsku obnovu starih zgrada.
(vidi lanak na blogu u kolovozu 2013. "Energetsko certificiranje zgrada: dobro za
sve!",http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/28/energetsko-certificiranje-zgradadobro-za-sve/ )
Vie puta smo pisali o velikom potencijalu utede energije za grijanje i hlaenje u zgradarstvu,
kroz standarde niskoenergetske kue za nove graevine i energetsku obnovu starih zgrada.

(vidi lanak na blogu u kolovozu 2013. "Energetsko certificiranje zgrada: dobro za


sve!",http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/28/energetsko-certificiranje-zgradadobro-za-sve/ )
U Hrvatskoj se i oko pedeset stvore veliki problemi u realizaciji. Program obnove javnih
zgrada pokrenut je 2012., ali dogaa se ono kod nas omiljeno: gomilanje problema u primjeni.
Ovo bi mogao prvi sluaj da e Hrvatska morati plaati penale Europskoj uniji zbog
neizvrenih preuzeti obaveza. A bit e ih sigurno jo.
Nisu meutim krivi samo politiari i birokracija. Politiari ne uspievaju objasniti graanima
zato se neke mjere uvode (jer im ni samima nije jasno, osim ta to trae oni gnjavatori iz
Brisla), a u javnosti uvijek prevladava negativizam: svaka se mjera vlade a priori doeka "na
no", kao totalni kretenizam i elja da se graani "ogule". Sjetimo se npr. histerinih reakcija
na uvoenje energetskih certifikata.
Na to ukazuju i 74 komentara koja su se skupila uz ovaj tekst. Doslovce svi su negativistiki,
nijedan ne prilazi sa stavom ajmo vidjet to bi se moglo uiniti da se u slijedeih godinu i pol
situacija pobolja. Nijedan od komentatora oito nema pojma o problematici (tednja
energije, smanjivanje uvozne ovisnosti, smanjivanje emisije staklenikih plinova, radna mjesta
u graditeljstvu...). Postoje razlike usmjerenosti negativne energije: jedan protiv ove
komunjarske vlade (koja je kriva i za irilicu u Vukovaru idr.), drugi protiv politiara openito,
trei protiv bankara i tajkuna, a etvrti protiv despoteske Europske unije koja naruava na
suverenitet. Ili, dakako, neka kombinacija navedenih oblika.
15. srpnja 2014. (2014-07-19)
reneweconomy.com.au/2014/record-offshore-wind-deal-boosts-global-renewables-investm
ent-36308 Record offshore wind deal boosts global renewables investment
Globalne investicije u obnovljive izvore porasle su u drugom kvartalu 2014. na 63,6 milijadi
USD, to je poveanje od 33% u odnosu na prvi kvartal, prema posljednjim podacima koje je
objavio Bloomberg New Energy Finance.
Najvee investicije u tijeku jednog tromjesjeja bile su u drugom kvartalu 2011. i iznosile su 78
milijardi USD. Nije dolo do pada nove instalirane snage, jer je pala cijena po jedinici snage.
Poveanje se odnosi na niz velikih projekata u vjetrene i solarne elektrane snage vie stotina
megavata, kao i na valiku aktivnostu u instalaciji malih krovnih fotonaponskih elektrana.
Najvea nova insvesticija je 3,8 milijardi USD u puinsku vjetroelektranu Gemini u Sjevernom
moru, ispred obale Nizozemske. To je dosad najvea pojedinana investicija u obnovljive.
U Izralu je sklopljen ugovor o gradnji solarne termoelektrane Ashalim I, snage 121 MW, koja
e kotati 818 milijuna USD.
Na vrhu po investicijama je ponovo Kina, sa investicijama od 19,3 milijarde USD. Europa je
investirala 14 milijardi, SAD 10,6 milijardi. Japan 7,7 milijardi USD.
Ulaganje u male fotonaponske elektrane poraslo je za 41% u odnosu na drugi kvartal 2013. i
iznosilo 2,12 milijardi dolara.
14. srpnja 2014. (2014-07-18A)
http://www.world-nuclear-news.org/NP-Energoatom-welcomes-choice-of-vendor14071401.html Energoatom welcomes choice of vendor
Ukrajina e se u energetici i dalje snano oslanjati na nuklearnu energiju, odravajui
postojee reaktore i gradei nove, uz mogunost da Westinghouse i druge zapadne
kompanije preuzmu neke poslove od Rusije. Ali nije obvezno - izabrat e bolju ponudu, kae
ministar energetike.

14. srpnja 2014. (2014-07-18)


http://cleantechnica.com/2014/07/12/huge-victory-for-distributed-rooftop-solar/
For Rooftop Solar, And Distributed Solar

Legal Victory

Sudska presuda u amerikoj dravi Iowa koja znai veliku pobjedu za solarnu energiju u
malim (krovnim) elektranama. Trebala bi takoer obradovati libertarijance i druge poklonike
slobodnoga trita. sud je odluio (a ameriko se sudstvo zasniva na presedanima, pa se
drugi na ovu odluku mogu pozivati) da nezavisni proizvoa moe naruiti monopol
elektrodistribucijske tvrtke na nekom podruju, koji je bio neugroen vie od stotinu godina (pa
i kod nas, takvi proizvoai zasad prodaju struju jedino HEP-u).
O emu se radi? Prikazat emo na tipinom primjeru.
Recimo da na svoj krov instalirate solarnu elektranu od 10 kW. Prikljueni ste na mreu, ali ne
dobivate povlatenu cijenu za isporuenu struju. Vai paneli proizvode preko dana, kad niste
kod kue, a naveer, kad troite struju, oni ne proizvode. Struju moete isporuiti samo
lokalnoj Elektri, po nekoj cijeni koju vam ponude, te od nje takoer kupovati (dodue, ugradnja
baterija, kojima jako padaju cijene, moe vas uiniti puno neovisnijim).
No, recimo da se na stotinjak metara od vae kue nalazi supermarket. On troi puno
elektrine energije, a ponajvie ljeti oko podneva. Vi im moete predloiti, da otkupljuju dio
potrebne struje od vas i ponuditi im neto niu cijenu od one koju oni plaaju Elektri. Tehniki
problemi nisu veliki, jer treba instalirati samo jednu icu i sve je na niskom naponu. Struja se
troi blizu mjesta proizvodnje i izbjegavaju svi trokovi prijenosa i distribucije.
Ova presuda znai da e pojedinci i poduzea u SAD moi sklapati takve angamane,
nasuprot monopolima koje su pojedine "elektre" imale na pojedinom podruju vie od stotinu
godina.
U tom smislu smo u naem lanku "Izranjajua harmonija velikog i malog..."
(http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/analize/izranjajuca-harmonija-velikog-i-malog-uelektroenergetici/) govorili o buduem sustavu, koji e se zasnivati na lokalnim
mikromreama. Naravno da e mree distribucije i prijenosa ostati, dapae, sve moda do
nivoa EUMENA (Europa - Srednji Istok - Sjeverna Afrika) supermree, ali njihova e se uloga
bitno promijeniti.
14. srpnja 2014. (2014-07-17)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/07/140713155504.htm
by greenhouse gases, study shows

Australia drying caused

Grupa istraivaa iz Princetona (SAD) razvila je sloeni klimatski model, koji je primjenjen na
analizu kretanja vremenskih prilika u raznim regijama. Najzanimljiviji rezultat jest zakljuak, da
je dugotrajni pad padalina u jugozapadnoj Australiji uzrokovan rastom globalnim
zagrijavanjem i stanjivanjem ozonskoga sloja, koje uzrukuje ovjek.
Provjereni su razni prirodni uzroci, kao vulkani, erupcije i promjene u zraenju Sunca. Oni ne
mogu objasniti trend pada u posljednja etiri desetljea. Opadanje padalina nastavit e se
tijekom ovog stoljea.
Model e dalje biti upotrebljen na analizu trenda uestalih sua u Sjevernoj Americi.
[Aktualna australijska vlada desnoga centra dobila je izbore na strategiji, koju otada i provodi
iako ne bez otpora, da Australija kao veliki proizvoa i izvoznik ugljena ne smije podravati
mjere za smanjivanje emisija staklenikih plinova i za razvoj obnovljivih izvora energije.]
lanak Reutersa "Climate change signals the end of Australian shiraz as we know it "
(http://planetark.org/wen/71859) posveen je ugroenosti uzgoja vinove loze u Australiji, na
koju su ve upozorile i druge analize. Proveden je i eksperiment o tome kako bi uzgoj mogao

izgledati za 30-50 godina.


13. srpnja 2014. (2014-07-16)
http://www.navigantresearch.com/research/virtual-power-plants

Virtual Power Plants

Termin "negawat" bio je smiljen za oznaavanje dobitka od tednje energije: ako se ista
potreba, umjesto snagom od 10 MW, moe zadovoljiti s 9 MW, uinak je isti kao da je
instaliran dodatni megavat snage. (Jedna stara parola kae: najvanija energija je ona u
ljudskom mozgu.)
Tako i "virtualne elektrane" nemaju veze s video igrama. Rije je o naprednom upravljanju
resursima, tako da se njihovim kombiniranjem postie optimum.
Razvoj trita elektrine energije ubrzava se u smjeru veeg oslanjanja na distribuirane
energetske resurse (DER). Razvijaju se i ire strategije za upravljanje tom rastuom
dvosmjernom kompleksnou. Jedna od takvih strategija je virtualna elektrana (virtual power
plant, VPP). U bitnom, VPP moe kombinirati bogatu raznolikost nezavisnih resursa u mreu
kroz sofisticirano planiranje, popisivanje i drabu usluga zasnovanin ha DER.
VPP proiruju koncept "pametnih mrea", uz koritenje distribuirane proizvodnje i upravljanja
potronjom, da bi se postigla sinergija u podjeli mrenih resursa. Osobito razvoj VPP potie
razvoj odreivanja cijene elektrine energije u realnom vremenu.
Navigant Research, u osnovnom scenariju, predvia da e ukupni godinji prihodi na malo
VPP-a porasti sa 1,1 milijardi USD godine 2014. na 5,3 milijardi godine 2023..
12. srpnja 2014. (2014-07-15)
http://thinkprogress.org/climate/2014/07/11/3459111/wcc-christians-divests/ Group
Representing Half A Billion Christians Says It Will No Longer Support Fossil Fuels
Vijest zanimljiva osobito za SAD, jedinu zemlju u svijetu u kojoj postoji znaajni drutveni
pokret poricatelja klimatskih promjena ("Tea Party"). Taj pokret je desno krilo republikanaca konzervativci kojima je vjera vrlo vana.
Svjetsko vijee crkava (WCC), globalna konfederacija 345 crkava s pola milijarde vjernika,
objavila je u etvtak da e povui sve svoje investicije u fosilna goriva. Ta je odluka donesena
na sastanku Glavnog odbora u enevi, gdje se diskutiralo o etikim naelima u investiranju.
Preporueno je svim lanicama da postupe jednako. Neke su ve ranije to uinile
WCC okuplja protestantske, neke pravoslavne i druge kranske crkve, kao to su Church of
England (25 milijuna pripadnika, devet milijardi dolara investiranoga novca) i etiopska
pravoslavna Tewahado crkva (48 milijuna).
Rimokatolika crkva, kroz izjave posljednje trojice papa, izraava veliku skrb za okoli i
poticaje za obnovljive izvore energije.
11. srpnja 2014. (2014-07-14)
http://reneweconomy.com.au/2014/modi-accelerates-solar-revolution-doubles-tax-on-coal57890 Modi accelerates solar revolution, doubles tax on coalModi accelerates solar
revolution, doubles tax on coal
Opet o elektroenergetici Indije, o emu smo prenijeli vijesti juer i prekjuer, uz nedavni
lanak na blogu.
Nedavno izabrana indijska vlada Narendre Modija najavila je niz inicijativa za poticanje
solarne energije, koje e biti djelomino financirane udvostruenjem poreza na ugljen. Istiu
ambiciozne ciljeve za male, velike i van-mrene solarne elektrane.

U svom prvom prijedlogu prorauna, Modijeva vlada najavljuje, umjesto dosad graenih "ultra
mega" termoelektrana na ugljen od po 4.000 MW snage, seriju "ultra modernih" solarnih
fotonaponskih elektrana u etiri indijske pustinje.
Takoer e se sagraditi 100.000 punpi za vodu pokretanih solarnom energijom u podruijam
gdje nema elektrine mree.
Na kanalima za navodnjavanje gradit e se serija solarnih postrojenja od po jedan megavat,
smanjujui istovremeno isparavanje vode.
Te su mjere kljune da bi se ispunio plan, koji je postavila prethodna vald,.a da se instalira
20.000 MW solarnih do 2022.. Modi meutim eli i viestruko poveati taj plan. [Njemaka,
mnogo manja i s mnogo manje sunca, danas ima instarlirano 35.000 MW.]
Bloomberg New energy Finance procjenjuje, u izvjetaju objavljenog prolog tjedna, da Indija
moe instalirati vie od 200.000 MW solarne do 2030., jer e velike solarne u Indiji do 2020.
biti jeftinije od TE na ugljen [raunajui naravno LCOE, tj. prosjenu cijenu proizvodnje u
ivotnom vijeku].
O istoj temi: http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news001/india-announces-energy-measures-its-2014-budget_29541.html India announces
energy measures in its 2014 budget
10. srpnja 2014. (2014-07-13)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/07/140709095931.htm
under developement by engineers

More efficient fuel cells

Solarni paneli trebaju sunce. Vjetrene turbine trebaju vjetar. Drutvo treba naine da skladiti i
distribuira alternativnu energiju. Gorive elije to mogu initi. Ali njihove kemijske reakcije jo
uvijek posve ne razumijemo. istraivai prouavaju visokouinkovite solid-oxide gorive elije.
Koristei sinhrotron, snimaju proces konverzije na nivou atoma. Saznanje zato elija radi
dobro (njezini atomski defekti objanjavaju njezinu elektrinu uinkovitost) vodit e do jo
boljih gorivih elija - i uiniti alternativne energetske sustave primjenjivijim.
[Goriva elija elektrokemijskim procesom proizvodi elektrinu energiju iz goriva, obino vodika
ili metanola, i kisika. Dogaa se oksidacija, ali nema "gorenja". slian proces kao u bateriji,
samo to se gorivo moe kontinuirano dovoditi. Proizvodnja vodika bit e moda masovan
nain skladitenja energije dobivene iz obnovljivih izvora, jer se vodik lako skladiti i prenosi,
uvelike prilagodbom postojee infrastrukture za prirodni plin.]
10. srpnja 2014. (2014-07-12)
www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2014/07/survey-says-solar-power-hasbright-future-in-india Survey Says: Solar Power Has Bright Future in India
Nedavno smo na blogu objavli tekst "Indija: nova vlada stavlja solarnu u sredite energetske
politike" (http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavljasolarnu-u-srediste-energetske-politike/), a juer ovdje prenijeli poveznicu o problemima
termoelektrana na ugljenu Indiji.
Ovaj lanak prikazuje opseno istraivanje javnog mnjenja meu potroaima elektrine
energije. Neto manje od polovice ispitanika smatra da je za Indiju razvoj solarne elektrike
"vrlo vaan". Nema bitne razlike izmeu komercijalnih potroaa (industrije) i kuanstava.
Velika veina podrava vladine subvencije za solare i vjetar, ali ne za ugljen i nuklearnu.
9. srpnja 2014. (2014-07-11)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/07/140708153906.htm
battery performance

Using sand to improve

Svakodnevno ima vijesti iz podruja istraivanja i razvoja baterija za elektrina vozila,


elektronske ureaje i stacionarnih. To je Sveti Gral: jeftin, neotrovan, za okoli prijateljski
nain za proizvodnju visokouinkovitih anoda za litij-ionske baterije. Grupa istraivaa
fokusirala se na mogunost da se grafit u proizvodnji anoda zamijeni zrcnima silicija veliine
nanometra.
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/07/140708092920.htm
lithium-ion battery performance

Silicon sponge improves

Jo jedna varijacija na istu temu.


A ne smije se zanemariti ni stalna nastojanja da se unaprijedi dananja tehnologija solarnih
elija:
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/07/140708132146.htm Solar energy gets a
boost: 'Singlet fission' can increase solar cell efficiency by as much as 30 percent
9. srpnja 2014. (2014-07-10)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/british-crownestate-plans-10-gw-offshore-wind-2020_29516.html ritish Crown Estate plans up to 10 GW
of offshore wind by 2020.
Tehnologija puinskih (off-shore) vjetroelektrana jo je u razvoju. Potencijal je osobito velik
Sjevernom moru (program "Nort Sea Grid" sa vjetroelektranama ukupne snage 150 GW),
Aktualni razvoj meutim sporiji je nego to se oekivalo. Njemaka je smanjila predvianja za
2020.. Velika Britanija danas ima najvee instalirane kapacitetu u svijetu od 3,7 GW.
Prethodna procjena je bila da e do 2020. biti instalirano 16 GW, a sad je to smanjeno na 9
do 10.
9. srpnja 2014. (2014-07-9)
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/indian-powerplants-run-out-coal-and-raise-imports-14_29518.html Indian power plants run out of coal
and raise imports by 14%
esto spominjemo Indiju i njene elektroenergetske probleme. Indija je danas po potronji
elektrine energije po stanovniku na jednoj petini nivoa Kine odnosno jednoj desetini Europe (i
jednoj dvadesetini SAD). To treba poveati, ali kako? Grade velike TE na ugljen (po 4.000
MW), ali koliki su jo potencijali rasta?
Mnoge TE na ugljen u Indiji imaju zalihe ugljena za manje od jednog tjedna proizvodnje.
Domaa proizvodnja raste sporije od potronje. Oekuje se da e ove godine uvoz kamenoga
ugljena porasti za 14%, na 152 milijuna tona. Oekuje se da e monsunske kie biti solabije
nego inae, to e smanjiti proizvodnju hidroelektrana.
Za ilustraciju nivoa problema koji stoje pred Indijom: 150 milijuna tona ugljena dovoljno je za
proizvodnju oko 450 milijardi kilovatsati elektrine energije. Da bi dostigla nivo potronje po
stanovniku koji danas ima Kina, morala bi poveati proizvodnju za oko 2.500 milijardi
kilovastati.
8. srpnja 2014. (2014-07-8)
to zna dete to je 18 mjeseci... :-)
U TE Sisak 2009. godine zapoela je izgradnja plinskog kombi kogeneracijskog postrojenja
BLOK C 230 MWe + 50 MWt. Oekivano putanje u pogon novog postrojenja je poetkom
2013. godine.
Ovo i danas (upravo pogledah) stoji

http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/termoelektrane/sisak.aspx
Proizvodnje.

na sajtu HEP-

Posljednja najava koju sam vidio jest da je oekivano putanje u pogon u lipnju 2014.. I opet
nita.
E sad, HEP je u vlasnitvu drave, donio je pristojan prihod proraunu 2013.. A grade Rusi, po
posebnom ugovoru, kao naknada za klirinki dug SSSR-a Jugoslaviji. Ne bi li to zakanjenje
od godinu i pol zasluivalo da se Vlada time pozabavi? Umjesto beskonanog histeriziranja
kako su HE Ombla i TE Plomin C, koji se tek planiraju, nacionalni interes?
Ili postoje pak vrlo jaki interesi, da se kasni? I istovremeno jadikuje kako puno struje uvozimo?
A ne spominje da od 2009. ni TE Sisak (postojea dva bloka) i TE Rijeka gotovo uope ne
rade? Nego se samo mahnita kako moramo graditi nove TE, a ovamo imamo skoro 1000 MW
van pogona (ne radi ili kasni gradnja)?
3. srpnja 2014. (2014-07-7)
http://planetark.org/wen/71811

- EU unveils new recycling targets, landfill ban

Janez Potonik, povjerenik EU za okoli, predstavio je juer prijedlog ciljeva EU za postupanje


s otpadom do 2030. godine.
Predloena je obaveza da 2030. mora biti reciklirano 70% komunalnog otpada i 80%
ambalanog otpada. Istie, da je to i ekonomski interes, da se resursi ponovo koriste.
Predloena je takoer zabrana odlaganja papira i plastike na odlagalita do 2025. godine, te
smanjivanje otpadaka hrane za 30%.
Tekui cilj za 2020. je recikliranje 50% otpada, ali veina zemalja nee ispuniti tu obavezu.
Godine 2012., lanice EU reciklirale se samo 27% komunalnih otpada, a vie od treine
odlagale na odlagalita. Njemaka je najblia cilju, jer je 2012. reciklirala 47%, a potpuno je
obustavila spaljivanje optada. Rumunjska je spaljivala 99% komunalnog otpada.
Grupe za okoli daju suzdranu pohvalu ciljevima. Najvii prioritet treba biti izbjegavanje
nastajanja otpada, s ambicioznijim ciljevima smanjivanja, rekao je Benedek Javor,
glasnogovornik Zelenih u Europskom parlamentu.
Prijedlog mora dobiti podrku Europskog parlamenta i nacionalnih vlada prije nego postane
zakonom.
3. srpnja 2014. (2014-07-6)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/07/140702111009.htm
potential to improve health of low-income housing residents

'Green buildings' have

U asopisu "Environmental Science & Technology" grupa autora objavila je studiju "Indoor Air
Quality in Green Vs Conventional Multifamily Low-Income Housing".
Trend ka "zelenoj gradnji" obino je povezan s brigom za okoli koritenjem materijala
prijateljskih za okoli i tehnika tednje energije. Te metode su takoer usmjerene na
poboljanje ljduskog zdravlja. Znatno su smanjene razne oneiujue tvari u zraku u
stanovima.
Autori studije izvjetavaju da se stanari zaista osjeaju bolje. U sluaju koji su istraivali u
Bostonu, neki zdravstveni problemi smanjili su se kod ljudi koji su preselili u zelene zgrade,
iako se se radi o javno financiranim zgradama s jeftinim stanovima. Pojave tzv. "sindroma
bolesnih zgrada" smanjene su za 47%.
3. srpnja 2014. (2014-07-5)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/07/140702111003.htm">Putting a price tag on the


2 degree Celsius climate target
Grupa znanstvenika iz Meunarodnog instituta za primjenjene sistemske analize (International
Institute for Applied Systems Analysis), na elu sa Davidom McCollumom, objavila je u
asopisu "Climate Change Economics" studiju "ENERGY INVESTMENTS UNDER CLIMATE
POLICY: A COMPARISON OF GLOBAL MODELS".
Da bi se globalno zatopljenje zbog poveane koncentracije staklenikih plinova u atmosferi
zadralo na dva stupnja celzija do 2100., nuno je drastino transformirati dananji energetski
sustav. Da bi se to postiglo, potrebno je, do 2050. godine, poveati globalne godinje
investicije za 800 milijardi dolara u odnosu na sada planirane. Vei dio toga mogao bi doi od
preusmjeravanja postojeih subencija i investicija s fosilnih goriva i s njima povezanih
tehnologija. Globalne subvencije za fosilna goriva danas iznose oko 500 milijardi dolara
godinje.
Studija je dio ireg istraivakog projekta u okviru EU, koji istrauje posljedice i mjere
klimatskih politika. Studija sumira rezultate est razliitih modela.
Investicije u "istu energiju" danas iznose oko 200 do 250 milijardi USD godinje. Prema ve
usvojenim klimatskim politikama raznih zemalja, to e biti poveano na oko 400 milijardi.
Meutim, za postizanje cilja da prosjena temperatura ne poraste vie od dva stupnja celzija,
bit e potrebno oko 1.200 milijardi USD godinje.
Investicije u snabdjevanje energijom i infrastrukturu karakterizirane su dugoronim vijekom,
30 do 60 godina pa i vie. Zato je i inercija velika. zato je vano koje e odluke o investicijama
u energetiku biti donesene u slijedeih nekoliko godina, istakao je direktor energetskog
programa IIASA Keywan Riahi.
[Neke napredne zemlje, kao Njemaka ili Francuska o ijem smo "energetskom okretu"
prekjuer pisali na blogu, ozbiljno shvaaju ta upozorenja. Druge, zaostale zemlje ekonomske
ali i intelektualne periferije, kao npr. Hrvatska, ponaaju se kao da ih se sve to nita ne tie.
Zato bismo se gnjavili ulaui novac u koritenje sunca koje sije i vjetra koji pue u
Hrvatskoj, kad moemo uvoziti ugljen iz Australije? Zato bismo brinuli o klimatskim
promjenama, kaj to nas briga, imamo mi puno vanijih tema!]
Najvee investicije bit e potrebne u zemljama brzog razvoja u Aziji, Latinskoj Americi i Subsaharskoj Africi. Investicije u energetiku u tim zemljama bi svakako trebale znatno rasti. Ali
ako smo ozbiljni o suzbijanju klimatskih promjena, moramo nai puteve da preusmerimo vie
investicija u te kljune regije, rekao je Enrico Mattei, glavni koordinator EU projekta LIMITS u
okviru kojeg je napravljena i ova studija.
2. srpnja 2014. (2014-07-4)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/07/140701142821.htm" target="-blank">
Supercomputer tackles grid challenges
Ameriki Nacionalni laboratorij za obnovlju energiju (NREL) razvio je Energy Systems
Integration Facility (ESIF), koji omoguava sloene analize budueg razvoja
elektroenergetskog sustava. Radi na superraunalu Peregrine, koje izvodi milijun milijardi
operacija u sekundi. Ogromna brzina je potrebna za analizu sustava, koji e, umjesto nekoliko
velikih elektrana i velikog broja potroaa, biti zasnovan na decentraliziranim izvorima i
"pametnim mreama", upravljanjem proizvodnje i potronje milijuna jedinica u realnom
vremenu.
Kako se industrija razvija ka integraciji svih tih obnovljivih, "big data" je kljuni dio slagaljke,
kae direktoricia ESIF-a za poslovni razvojMartha Symko-Davies. Mogue je varirati razne
uvjete i gledati to bi se dogaalo, optimizirajui sustav. Izazov je prihvat u mreu distribuirane
isprekidane proizvodnje solarnih i vjetroelektrana. Mogue je postii ak i pouzdaniji sustav,
nego to to je aktualni, u kojem je mrea jednosmjerni sustav prijenosa.

ESIF e biti glavni fokus Ministarstva energetike SAD za pomo transformacije energetski
sustav prema onom koji nam je potreban u 2030., rekao je ministar energetike Ernest Moniz.
U manje od godinu dana postojanja, sustav se intenzivno koristi za brojne analize koje
naruuju znanstvenici, vojska, industrija idr..
2. srpnja 2014. (2014-07-3)
http://planetark.org/wen/71797
Swedish scheme

EU states avoid green energy overhaul after court backs

Europski sud pravde (ECJ) donio je 1. srpnja presudu da vedski zakon o poticajima za
obnovljive izvore energije nije u suprotnosti s propisima Europske unije.
vedska je odbila priznati nacionalne poticaje za elektrinu energiju proizvedenu u
vjetroelektranama na otoju Aland, koje pripada Finskoj ali je pripojeno na elektroenergetsku
mreu vedske.
Ranije su najave bile da e sud odluiti kako je ova vedska mjera protivna europskim
zakonima o zatiti slobodne trgovine.
Niz drugih zemalja EU, koje imaju sline poticajne mjere za obnovljive unutar nacionalnih
granica, mogu odahnuti nakon ove odluke.
Meu njima je i Njemaka, koja je bila pod pritiskom Europske komisije zbog izuzimanja
velikih industrijskih postrojenja, koja rade za izvoz, od plaanja naknada za poticaje
obnovljivim izvorima.
U novi njemaki Zakon o obnovljivim izvorima (EEG), koji je Bundestag prihvatio prolog
tjedna, unesena su neka kompromisna rjeenja.
Europska komisija stavlja naglasak na slobodnu trgovinu i ujednaavanje mjera poticaja
obnovljivima u cijeloj EU, to u praksi znai pritisak na one zemlje koje imaju najsnanije
poticaje.
Njemaki ministar gospodarstva Sigmar Gabriel i zamjenik generalnog direktora Europskog
saveza za energiju vjetra (EWEA) Justin Wilkes izrazili su zadovooljstvo odlukom ECJ.
1. srpnja 2014. (2014-07-2)
http://www.obnovljivi.com/aktualno/2896-energija-je-nadohvat-ruke
ruke

Energija je nadohvat

Portal obnovljivi.com pie:


U isto vrijeme dok je resorno Ministarstvo gospodarstva najavilo nastavak svoje istraivake
energetske politike u smjeru traenja novih zaliha nafte i plina, u Novinarskom domu je
predstavljena studija Energija nadohvat ruke, izraena u okviru regionalnog projekta
Unlocking the future koji provodi Heinrich Boell Stiftung, koja poziva na zelenu transformaciju
uz pomo koritenja obnovljivih izvora energije i poveanja energetske uinkovitosti.
Studija je na adresi: http://www.unlocking-thefuture.com/media/boell/filer_public/1b/a7/1ba76def-8e38-4eda-b73ced74b9cdcb4d/hbs_energija_nadohvat_ruke_180614_web.pdf

1. srpnja 2014. (2014-07-1)


Njemaki Bundestag je u petak, 27. lipnja, donio novi Zakon o obnovljivim izvorima energije
(EEG). Zakon donosi niz promjena u odnosu na onaj iz 2000., koji je temelj Energiewende, te

koji je doveo do spektakularnog rasta obnovljivih i neka njegova rjeenja (kao feed-in tarifa)
kopirana u desetinama zemalja. Razvoj fotonaponskih sustava bio je i puno bri nego to se
oekivalo, dok je u razvoju puinskih vjetroelektrana dolo do zastoja zbog tehnikih problema
i kaenjanja u gradnji prijenosne mree. Zakon sada treba usvojiti i Bundesrat, te e stupiti na
snagu 1. kolovoza 2014..
Brojna nova rjeenja u zakonu rezultat su sloenih pregovora, zapoetih jo u vrijeme
pregovora o stvaranju vlade "velike koalicije" izmeu CDU/CSU i SPD, nakon prologodinjih
izbora za Bundestag. Ozbiljne primjedbe dolazile su iz Europkse komisije zbog oslobaanja
velikih tvornica koje rade za izzov plaanja naknade za obnovljive, to se smatra
naruavanjem naela slobodnoga trita.
Oporbeni Zeleni i Ljevica nezadovoljni su nizom promjena koje usporavaju rast obnovljivih.
Meutim, ni protivnici "energetskog okreta" nemaju mnogo razloga za slavlje, jer ciljevi
njemake energetske strategije ostaju nepromijenjeni. Nikad nije ni bilo planirano, da
subvencije za razvoj novih tehnologija ostanu zauvijek. Dugoroni cilj preobrazbe sustava
ostaje: smanjenje ukupne potronje primarne energije za 50% do 2050. uz 60& pokrivenosti iz
obnovljivih, a elektrine energije za 25% uz 80% iz obnovljivih.
30. lipnja 2014. (

2014-06-61)

http://www.neimagazine.com/news/newsfrance-proposes-to-limit-nuclear-to-50-of-electricitygeneration-by-2025-4297612 France proposes to limit nuclear to 50% of electricity


generation by 2025
Francuska ministrica energetike i okolia Sgolene Royal predstavila je prijedlog "Novog
francuskog energetskog modela", o kojem e parlament raspravljati u srpnju.
Predloeni zakon ukljuuje ambiciozne planove za "energetski okret" odnosno tranziciju (ono
to Nijemci zovu "Energiewende"): smanjivanje emisija staklenikih plinova za 40% godine
2030. u odnosu na 1990., smanjivanje potronje fosilnih goriva za 30% do 2030., poveanje
udjela obnovljivih u proizvodnji elektrine energije na 40% sa sadanjih 15%, te smanjivanje
udjela nuklearnih elektrana sa 73% 2013. na 50% 2025. godine. (Vidi izvjetaj o francuskoj
elektroenergetici za 2013.: http://www.rte-france.com/fr/actualites-dossiers/a-la-une/rte-publiele-bilan-electrique-2013-la-consommation-francaise-d-electricite-est-stable-1 )
Iako nisu objavljeni konkretni planovi o iskljuivanju postojeih reaktora, eksperti procjenjuju
da e, ako plan bude prihvaen i realiziran, od danas postojeih 58 reaktora u radu i jednog u
gradnji, do 2025. biti iskljueno 23 do 25.
Energetska tranzicija je priprema za razdoblje poslije nafte i uvoenje novog francuskog
energetkog modela, jaeg i odrivijeg, za suoavanje sa izazovima promjena cijena energije,
isrpljivanja resursa i zahtjeva za zatitom okolia, rekla je ministrica.
Energetska strategija, posebno budunost nuklearne industrije, bila je znaajna tema
francuskih predsjednikih zbora 2012. godine. Smanjivanje udjela nuklearne elektrike na 50%
do 2025. i znatno poveanje obnovljivih bio je cilj, koji je u kampanji isticao socijalistiki
kandidat Franois Hollande, koji je i izabran. Slijedila je intenzivna nacionalna javna rasprava
tijekom 2013., (Jedan prikaz tih diskusija iz sijenja 2014.:
http://www.oxfordenergy.org/2014/01/the-french-disconnection-reducing-the-nuclear-share-infrances-energy-mix/ ) koja je dovela do aktualnog zakonodavnog prijedloga.
Komentar o ovome na sajtu The Wall Streat Journal: http://online.wsj.com/articles/france-todim-its-reliance-on-nuclear-power-1403113287 .
Zakon ukljuuje niz mjera dravne potpore (povoljni krediti, subvencije i porezne olakice), za
koji vlada oekuje da e u slijedee tri godine otvoriti oko 100.000 radnih mjesta u industriji
obnovljivih i tednje energije, a da e istovremeno cijene elektrine energije za potroae biti
smanjene.
Neemo napustiti nuklearnu, to nije izbor koji inimo, rekla je Royal. U nuklearnoj industriji
u Francuskoj radi oko 200.000 ljudi. Zahvaljujui nuklearnoj energiji, moemo lake ostvariti

ovu energetsku tranziciju.


Energetska neovisnost od uvoza nafte (koja je 1960-ih uvelike bila koritena u
termoelektranama) i ugljena, bila je glavni cilj, zbog kojeg je Francuska jo od 1950-ih,
intenzivno razvijaala nuklearnu emergetiku. (To je bilo povezano i s nastojanjem da se povea
nezavisnost od SAD samostalnim razvojem nuklearnih bombi.) Francuska javnost
desetljeima je znatnom veinom podravala taj smjer.
Za sadani okret, zaslune su ne samo brige za sigurnost nakon fukuimske katastrofe u
oujku 2011, nego i rastui trokovi za nuklearnu sigurnosti i za produljenje ivotnoga vijeka
reaktora preko 40 godina.
29. lipnja 2014. (

2014-06-60)

http://cleantechnica.com/2014/06/27/320-mw-solar-deal-utah-utility-solars-cheapest-option/
320 MW Solar Deal For Utah Utility Because Solars The Cheapest Option
Elektroprivredna kompanija Rocky Mountain Power (jedna od manjih u SAD, velika otprilike
kao HEP) sklopila je ugovor s kompanijom "First Wind" iz Bostona o otkupu proizvodnje iz
etiri solarne elektrane, koje e biti sagraene u dravi Utah 2015.-2016.. Ugovor je sklopljen
na 20 godina. Izabrali su solarnu energiju zato, jer je to bila najjeftinija ponuena opcija.
29. lipnja 2014. (

2014-06-59)

WWF - Mediteranski program javlja:


Parkove prirode Medvednica i Lonjsko polje ovih dana posjeuje nezavisni verifikator koji e
svojim zapaanjima pomoi odboru Europarc Federacije u odluci hoe li ovi parkovi biti prvi
parkovi u Hrvatskoj s prestinim Europskim certifikatom za odrivi turizam. Priopeno je to
danas u PP Medvednica, prilikom verifikatorovog obilaska parka i dekodiranja Medvednice
prema istoimenom vodiu.
28. lipnja 2014. (

2014-06-58)

http://www.ft.com/intl/cms/s/0/a1f86e3e-fadd-11e3-8959-00144feab7de.html#axzz35t5LJHRy
UK nuclear clean-up bill rises by L6.6bn
Mali prilog na temu navodne jeftinoe nuklearne energije: britanska Uprava za razgradnju
nuklearnih elektrana (Nuclear Decommissioning Authority) procjenjuje da e ukupni trokovi
razgradnje postojeih britanskih nuklearnih postrojenja iznositi 110 milijardi funti tijekom
slijedeih 120 godina. U Sellafieldu, postoje veliki betonski silosi u kojima je odlagan razni
nuklearni otpad od 1950-ih, pa prvo treba prouiti ega sve tu ima. To e biti journey of
discovery, kazao je direktor NDO John Clarke. U Sellafieldu je od ranih 1950-ih bilo
postrojenje za dobivanje plutonija za nuklearno oruje, a od 1960-ih prva komercijalna
nuklearna elektrana na svijetu, Calder Hall. (Usput treba rei: da nije bilo golemih dravnih
ulaganja vodeih svjetskih sila, teko da bi se uope ikad razvili komercijalni nuklearni
reaktori.)

28. lipnja 2014. (

2014-06-57)

http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/novi-broj-lidera-8-kljucnih-promjena-zabuducnost-hrvatske/ Novi broj Lidera: 8 kljunih promjena za budunost Hrvatske


"Lider" pie: Donosimo i priu o Konarevoj borbi u proizvodnji vjetroelektrana. Naime, jedina
domaa vjetroelektrana, ona na pometenom brdu pokraj Dugopolja, do daljnjega e ostati jedina domaa. Ako Konar i ospori ponovljenu Enerconovu tubu za krenje patentnih prava,
ako se i povea kvota za proizvodnju energije iz vjetra, Hrvatska tvrtka nema izgleda uz
konkurenciju koja je ve ula u Hrvatsku, ukljuujui Enercon. (Ovo je samo najava sadraja

tiskanog izdanja.)
Vidi lanak na blogu iz prosinca 2013: "Konar uvrten u globalnu bazu proizvoaa
vjetroelektrana", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/12/24/koncar-uvrsten-uglobalnu-bazu-proizvodaca-vjetroelektrana/
onjenica je naalost da u svijetu postoje proizvoai, koji svaki dan instaliraju vie
vjetroelektrana, nego to ih je Konar instalirao ukupno. Kako se s takvima takmiiti? E sad,
je li se moglo... Da je drava prepoznala tu mogunosti u drugoj polovici 1990-ih, pa pomogla
Konaru koji je imao neku tradiciju jo iz 1890-ih... Takoer se jo onda pisalo o tome, kako bi
se neka brodogradilita mogla preorijentirati na izradu stubova vjetroagregata (kao to se
dogodilo u Danskoj). Tada se stvaralo globalno trite za VE, pa se eventualno moglo i
pozicionirati na njemu (to je npr. uspjela panjolska, sustavnim radom, pa je "Gamesa"
postala jedna od pet najveih kompanija u svijetu).
27 lipnja 2014. (

2014-06-56)

http://theenergycollective.com/ecsjessica/401611/elon-musk-jonas-salk-our-time
Musk the Jonas Salk of Our Time?

Is Elon

Elon Musk, generalni direktor kompanije Tesla Motors, najpoznatije svjetske kompanije za
razvoj i proizvodnju elektrinih automobila, objavio je da se odrie patentnih prava za sve
patente u vlasnitvu tvrtke! Po njegovim rijeima, kompaniju je osnovao da ubrza stvaranje
odrivog prometa. Danas su jasno na putu stvaranja konkurentnih elektrinih vozila, ali zakoni
o intelektuanom vlasnitvu blokiraju razvoj ostalih. Zato, da bi ostala vjerna izvornom, neprofiterskom cilju, kompanija nee pokretati nikakve parnice za zatitu svojih tehnologija.
Nakon deset godina ulaganja u razvoj, TM je prole godine prvi put iskazala profit, te je trina
vrijednost kompanije vie od polovice vrijednosti General Motorsa. Musk je sada najvie
okupiran gradnjom velike tvornice litijum-ionskih baterija, za automobile ali i za elektrinu
mreu. (Vidi: http://reneweconomy.com.au/2014/from-ev-start-up-to-energy-giant-teslas-5bngigafactory-plans-21351). Ako ostvari predvieni pad cijene, kau analitiari iz banke Morgan
Stanley, domainstvu u SAD postat e isplativo instalirati solarne panele plus bateriju i
potpuno se iskopati iz mree. (Vidi: http://reneweconomy.com.au/2014/say-investors-wakesolar-pro-sumers-24413)
25 lipnja 2014. (

2014-06-55)

http://www.forum.tm/vijesti/protiv-izgradnje-plomina-c-je-64-posto-gradana-1946
izgradnje Plomina C je 64 posto graana

Protiv

Spomenuto istraivanje pokazalo je da se 64 posto ispitanika protivi izgradnji Plomina C,


termoelektrane na ugljen, a podrava je svega 22 posto, dok ak 91 posto ispitanih smatra da
za poveanje energetske sigurnosti i neovisnosti treba poticati energetsku politiku koja se
temelji na obnovljivim izvorima energije (za ugljen se izjasnilo svega 0,2 posto graana)
Istraivanje je za Greenpeace provela agencija Ipsos Puls od 26. svibnja do 5. lipnja 2014. online metodom ispitivanja na uzorku od 500 stanovnika
24 lipnja 2014. (

2014-06-54)

http://www.theguardian.com/environment/2014/jun/19/russia-secretly-working-withenvironmentalists-to-oppose-fracking Russia 'secretly working with environmentalists to


oppose fracking'
Drug generalni sekretar NATO-a javno je iznio optubu da su grupe, koje se u Europi protive
eksploataciji prirodnoga plina iz kriljevaca (ejla) metodom frackinga, plaene od Rusije,
kojoj je u interesu da Europa ostane zavisna o uvozu plina iz Rusije. Detalje nije otkrio, rekao
je da je to njegova "interpretacija", a NATO se slubeno ograuje da je to bilo samo osobno
miljenje druga generalnog sekretara.

Diskurs koji podsjea na neka stara vremena. Jo 1960-ih, borci za ljudska prava u SAD (tada
prvenstveno crnaca na jugu) bili su etiketirani kao "komunjare", pa je i FBI provodio nadzor i
istrage s tom motivacijom. Oni koji su se za ista naela borili u zemljama istonoga bloga, bili
su naravno plaenici zapadnoga imperijalizma.
Prije 30-ak godina, antinuklearni pokret u svijetu je rutinski optuivan da radi u korist naftnih
kompanija, a u Hrvatskoj, u okviru tadanje SFRJ, da radi u korist "kolubarskog ugljenog
lobija".
Da netko razmilja s onu stranu trenutnih odnosa moi, mislei na globalni dugoroni interes i
na ne-politika naela (npr. ekoloku odrivost), nekima je naprosto nezamislivo.
lanak u Guardianu daje vrlo korisne dodatne informacije o situaciji s frackingom u Europi.
Problem je tehnologije to je visoko rizina za okoli i troi mnogo vode. U gusto naseljenoj
Europi, to je mnogo vei problem nego u Sjevernoj Americi (ili potencijalno, opet Rusiji). U
Hrvatskoj jo nitko nije govorio o ovoj temi.
Generalno, "zelena" strategija u energetici nije u interesu Rusije. Europska unija upravo vodi
diskusiju o ciljevima klimatske i energetske politike za razdoblje 2020.-2030.. Ako se nastave
sadanji trendovi, u tom razdoblju doi e do stvarno znaajnih strukturalnih pomaka,
smanjivanje ukupne potronje energije i smanjivanjem ovisnosti o fosilnih gorivima. Ne radi se
dakle samo o pitanju hoe li plin uvoziti iz Rusije, Centralne Azije, Katara ili SAD, nego da se
generalna potronja znatno smanji. (Vidi lanak na naem blogu iz oujka: "Ukrajina i prirodni
plin: interesi Rusije, Europe i SAD",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/07/ukrajina-i-prirodni-plin-interesi-rusijeeurope-i-sad/ ) Dobro je, da e meu zastupnicima iz Hrvatske u Europskom parlamentu biti i
ekspert za energetiku (Davor krlec iz ORaH-a).
Spomenimo usput, znajui tko je glavni u NATO-u: u SAD je vojska jedan od glavnih
promotora obnovljivih izvora energije. Jedno ulaganje od sedam milijardi dolara: "Army
awards 20 additional contracts to renewable",
http://www.hnc.usace.army.mil/Media/NewsReleases/tabid/10750/Article/21906/army-awards20-additional-contracts-to-renewable-energy-companies.aspx . Nije to sluajno, nego dio
strategije: "From Bush to Obama, U.S. Army Goes Green, then Greener",
http://cleantechnica.com/2012/10/14/army-goes-green-wit-grafenwoehr-net-zero/
22 lipnja 2014. (

2014-06-53)

http://okolisnonovinarstvo.blogspot.com/2014/06/sto-dalje-od-masovnog-turizma.html
Okolino novinarstvo: to dalje od masovnog turizma
(Vjerojatno nije ba sve to nije masovni turizam istovremeno "prijateljsko za okoli", ali ipak
vrijedi zabiljeiti.)
U Hrvatskoj su obje vrste specifinog turizma naile na plodno tlo. Robinzonski turizam
naao je uporite na udaljenim otoiima u Jadranskom moru, na Mljetu, Iu,Visu, u
izoliranim salaima u istonoj Hrvatskoj, umarskim lugarnicama u umama Like i Gorskog
kotara. Glamur kampiranje, glamping lociralo se u opini Kanfanar u Istri, a opina je
odredila i posebnu lokaciju za gradnju infrastrukture za luksuzni glamping.
21 lipnja 2014. (

2014-06-52)

http://theenergycollective.com/maxluke/402241/solar-panels-are-not-cell-phones
Panels Are Not Cell Phones

Solar

U prethodnom lanku spomenuli smo Breaktrough Insititute. Jo jedan od tekstova njihovih


suradnika, koji pokazuje temeljnu lobistiku usmjerenost protiv obnovljivih izvora. Autor
argumentira da zemlje subsaharske Afrike naprosto moraju razvijati klasinu, centraliziranu
elektrinu mreu, s pouzdanim konvencionalnim elektranama. (O istoj diskusiji u Indiji vidi:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-u-

srediste-energetske-politike/ )
Zanemaruje pritom potrese, koje se u tom sustavu upravo poinju dogaati u najrazvijenijim
zemljama (vidi lanak na blogu: http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/10/kakosu-europske-elektroprivredne-kompanije-izgubile-500-milijardi-eura/ ). Cijena solarnih elija je
pala na jednu stotinke one od prije 40 godina, ali on argumentira da to i nije neto naroito.
On ne spominje kako Europa danas ozbiljno planira, prvo, znatno smanjiti ukupnu potronju
energije do 2050. g., pa i elektrine energije, te drugo, znatan postotak (50% i vie) dobivati iz
obnovljivih). Subsaharska Afrika, smatra, mora za svoj cilj uzeti ono, to Europa ili SAD imaju
danas i ne gnjaviti se sa solarnim elektranama (iako barem sunca imaju u izobilju) idr., nego
graditi nuklearne elektrane i one na prirodni plin.
Ultimativno tvrdi: A modern civilization simply cannot be built on distributed solar power.
Nitko meutim ni ne tvrdi da e biti zasnovana SAMO na malim solarnim elektranama. (Vidi:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/analize/izranjajuca-harmonija-velikog-i-malog-uelektroenergetici/ )
Zanimljivo je proitati i komentare, u kojima se vidi isti sukob svjetonazora. Kod nekih se vidi
uasavanje od ideje da bi ljudi u SAD mogli preivjeti i s manje elektrine energije (iako
Kalifornija, troei po stanoviku polovicu u odnosu na ostatak SAD, pokazuje da se
osmiljenom strategijom tijekom 30-ak godina to moe).
21 lipnja 2014. (

2014-06-51)

http://theenergycollective.com/alextrembath/399376/nuclear-cheaper-solar-thermal
Is Cheaper Than Solar Thermal

Nuclear

Spominjali smo ovdje vie puta Breakthrough Institute (http://thebreakthrough.org/), koji za


sebe kae da je ekologistiki, ali snano podupire nuklearnu energiju (ekologistiki argument:
radukcija emisija ugljinoga dioksida), u doba koje joj u SAD nije naklonjeno (prvenstveno
zbog ekonomskih razloga, to traje ve 30-ak godina; etiri reaktora su u gradnji, ali samo
prole godine su etiri iskljuena).
Jedan od njihovih autora ovdje usporeuje investicijske trokove po instaliranoj jedinici snage
u novu solarnu koncentracijsku elektranu (CSP) i u novu nuklearnu elektranu u SAD, te
zakljuuje da su drugi osjetno manji. Na stranu uraunavanje trokova goriva i odravanja, da
bi se dobila prosjena cijena proizvedenoga kilovatsata tijekom ivotnoga vijeka elektrane
(LCOE), vrijedi primijetiti da je ovo za nuklearce bitka u povlaenju: CSP su zaista, skupe,
industrija je jo na razini demonstracijskih postrojenja, LCOE je znatno vii nego za druge
elektrane na obnovljive izvore.

19 lipnja 2014. (

2014-06-50)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140618071729.htm
model country for sustainable transport by 2020

Finland to become a

U Finskoj je u tijeku realizacija najambicioznijeg program na svijetu za smanjivanje emisija


ugljinoga dioksida iz prometa: koritenje vozila niske emisije ugljinoga dioksida (elektrina
energija, vodik, odriva biogoriva), unapreenje javnoga prometa i druge mjere. Cijeli sustav
prometa treba se promijeniti, a ne samo uvesti drugaije automobile. Tu su i mjere poveanja
sigurnosti, kao eCall automatski poziv u sluaju nesree i drugi "intelligent transport devices",
za, sveukupno "smart transport".
19 lipnja 2014. (

2014-06-49)

http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/east-anglia-one12-gw-offshore-wind-project-approved-uk_29238.html East Anglia ONE (1.2 GW) offshore


wind project approved in the UK

Kopnene vjetroelektrane danas su ne samo tehnoloki zrele nego i ekonomski najmanje


jednake ili povoljnije od klasinih elektrana (gledajui prosjenu cijenu proizvedenog
kilovatsata tijekom ivotnoga vijeka, LCOE), ak i bez uraunavanja naknada za emisiju
ugljinoga dioksida.
Puinske VE su tehnologija u razvoju. Iako je raspoloivost tijekom godine znatno vea nego
kod kopnenih (godinja proizvodnja kao da instaliranom snagom radi oko 50% vremena
tijekom godine), tehniki problemi, vezani uz gradnju, upravljanje i prijenos (visokonaponska
istosmjerna struja, HVDC; vidi npr.: http://www.siemens.com/press/en/pressrelease/?
press=/en/pressrelease/2014/energy/power-transmission/et201404036.htm), znatno
poveavaju trokove.
Uz globalnu financijsku krizu i neoekivano spektakularan pad cijena fotonaponskih elektrana,
koji je privukao investitore, to je dovelo do odgaanja nekih projekata. Njemaka je npr.
smanjila plan gradnje na Baltiku zbog kanjenja u gradnji HVDC dalekovoda prema
podrujima velike potronje elektrine energije na jugu. (O nekim aktualnostima vidi lanak na
naem blogu, prosinac 2013.: http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/12/28/novosti-ovjetroelektranama-u-svijetu/ )
Deset zemalja zapadne i sjeverne Europe zajedniki radi na ostvarenju "North Sea Grid" (ili
"North Sea Offshore Electricity Grid", vidi npr: http://www.northsea.org/index.php/stakeholderconference-2014/313-25th-north-sea-grid-workshop ), u ijem bi sreditu bile puinske
vjetroelektrane ukupne snage 150 GW, ija bi godinja proizvodnja bila otprilike jednaka
dananjoj potronji Njemake. (To je pak dio vizije budue Supermree, koja bi obuhvatila
regiju EUMENA - Europa, Srednji Istok i Sjeverna Afrika; vidi:
http://www.friendsofthesupergrid.eu/)
East Anglia ONE je projekt gradnje vjetroelektrane od 1.200 MW instalirane snage. Sastojat
e se od 240 agregata snage po 5 MW. Upravo je dobio odobrenje britanskog ministarstva za
energetiku i klimatske promjene (Department for Energy & Climate Change). Prvi kilovatsati
trebali bi biti proizvedeni 2019.. Ukuppni potencijal tzv. "istonoengleske zone" za gradnju
puinskih VE procjenjuje se na 7.200 MW.
U Danskoj je istovremeno za dvije godine odgoen plan gradnje puinske VE Krieders Flak,
snage 600 MW (vidi: http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news001/denmark-delays-600-mw-kriegers-flak-offshore-wind-park-2-years_29250.html ). U
pregovorimoa vlade i oporbe, da bi se smanjila optereenost rauna graana izdvajanjima za
subvencije, dogovoreno je da e dozvola za gradnju, umjesto 2015., biti izdana 2017..
Dovretak gradnje oekuje se pet godina kasnije.
19 lipnja 2014. (

2014-06-48)

http://planetark.org/wen/71739

A quarter of India's land is turning into desert

Indija zauzima samo 2% teritorije svijeta, ali je dom za 17% populacije. To vodi do
presnanog koritenja zemlje i intenzivne ispae. Zajedno s promjenama u obrascima
padalina, to su glavni uzroci gubitka plodnog tla. Degradacija tla tj. smanjenje proizvodnosti
dogaa se na 105 milijuna hektara, odnosno 32% povrine. Ministar za okoli, ume i
klimatske promjene Prakash Javadekar rekao je da su velike povrine na rubu da postanu
pustinje, ali to moe biti zaustavljeno.
17 lipnja 2014. (

2014-06-47)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140616093317.htm
Environmental lifecycle assessment of 2-megawatt wind turbines

Wind turbine payback:

Koliko je vremena rada vjetroagregata od 2 MW potrebno, da svojom proizvodnjom


nadoknadi energiju uloenu u njegovu proizvodnju. Po ovoj analizi (a nije prva tog tipa), pet do
osam mjeseci, tji oko 3% radnog vijeka.

16 lipnja 2014. (

2014-06-46)

http://planetark.org/wen/71713" targe="_blank">U.N. climate talks edge towards 2015


emissions deal
Oko 1600 diplomata iz 182 zemlje zavrilo je u subotu razgovore u Bonnu, na kojima su se
dogovarali o dogovoru o daljim akcijama protiv globalnoga zatopljavanja, na koje bi se trebale
obavezati za razdoblje nakon 2020..
Znanstvenici upozoravaju da je vjerojatnost 95% da ljudska aktivnost (emisija staklenikih
plinova) izaziva rast prosjene temperature na Zemlji, da e se taj trend nastaviti te da bi rast
iznad 2 stupnja celziusa u odnosu na predindustrijsko doba doveo do vrlo tekih posljedica.
Po sadanjim trednovima, do kraja stoljea rast e biti znatno vie od toga.
Europska unija obavezala se na znatne napore, te se upravo vode pregovori o ciljevima
klimatske i energdetske poltike do 2030.. Nakon 2020. trebale bi se poeti dogaati uistinu
bitne, strukturalne promjene i znatan pad emisija. Unutar EU postoji opozicija, u emu
prednjae novije lanice Unije, bive socijalistike zemlje, a meu njima i Hrvatska. Stvarni
stav hrvatske vlade, oit iz postupanja, jest da sve to smatraju besmislicama, te da obaveze
treba izvrdati kako god je mogue.
U tjednima pred skupi, SAD i Kina su poslale ohrabrujue signale da su spremne na snaniji
napor za smanjivanje emisija. Predsjednik SAD B. Obama juer je u jednom govoru ljude, koji
poriu klimatske promjene, usporedio s onima koji vjeruju da je Mjesec napravljen od sira.
Jo meutim ostaje nesigurno hoe li se bogate nacije obavezati, to bi do rkaja godine
trebgale uiniti, za znatniju financijsku pomo zemljama u razvoju za mjere smanjivanja
emisija, sprijeavanje posljedica i prilagodbu. "GReen Climate Fund" UN-a, osnovan tek prije
mjesec dana na osnovu dogovora iz 2009., zasad je prazan.
14 lipnja 2014. (

2014-06-45)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140611102255.htm
victim or last best hope for a global ecological civilization?

China today: Culprit,

Kina e 2015. postati najvea svjetska ekonomija, a ve je najvei zagaiva. Istovremeno je


najvea rtva promjena u okoliu i vodea zemlja u ienju ekolokih svinjarija - valda je
poduzela hrabre korake za poboljanje. Moe li najvei svjetski zagaiva postati najvea
svjetska nada za stvaranje globalne ekoloke civilizacije?
Podatke i mogunosti analizira dr.sc. Joachim H. Spangenberg iz njemakog Centra
Helmhotz za istraivanja okolia (UFZ) u lanku objavljenom u open access asopisu BioRisk
(http://dx.doi.org/10.3897/biorisk.9.6105 ).
(Na tu temu lanak na naem blogu iz kolovoza 2013.:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/13/kina-svjetski-lider-u-ekonomiji-mozdauskoro-i-u-ekologiji/ Kina: svjetski lider u ekonomiji moda uskoro i u ekologiji?
14 lipnja 2014. (

2014-06-44)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140613084423.htm Iberian Peninsulas


geothermal power can generate current electrical capacity five times over
Zbog povienog pritiska i radioaktivnog raspada, temperatura Zemlje raste za 30oC za svaki
kilometar dubine. Geotermalnu energiju obino koristimo tamo gdje topla voda sama izbija na
povrinu, ili se moe crpiti iz plitkih bunara. Mnogo vea energija mogla bi se prikupiti aktivnim
sustavom. "Enhanced geothermal system" (EGC) zasniva se na utiskivanju fluida (voda ili
ugljini dioksid) do stijena na dubini od nekoliko kilometara, uz koritenje hidraulikog loma
(frackinga). Fluid se zagrijava i vraa na povrinu, pokree elektrinu turbinu i zatim ponovo
utiskuje u zatvorenom ciklusu.

Nekoliko eksperimentalnih EGS elektrana izgraeno je u SAD, Australiji, Japanu i Francuskoj.


Grupa inenjera sa sveuilita u Valladolidu procjenjuje da je, ako se ide u dubinu od 3 do 10
km, tehniki potencijal EGC eletrana na Iberskom poluotoku 700 GW, tj. oko pet puta vee od
danas instaliranih kapaciteta svih elektrana. Za konkretna rjeenja tehnologije, meutim, bit
e potrebno jo mnogo istraivanja.

14 lipnja 2014. (

2014-06-43)

http://theenergycollective.com/christine-hertzog/397081/what-s-existential-threat-utilities-heres-hint-it-s-not-epa-s-clean-power-?
utm_source=tec_newsletter&utm_medium=email&utm_campaign=newsletter&inf_contact_ke
y=a0d0ec9663fd994b5ebd4753b325e92e085ceb97ae0d891a188e10b5c8a1518d What's
the Existential Threat to Utilities? Here's a Hint: Its Not the EPA's Clean Power Plan
Christine Hertzog,savjetnica i autor knjige "Smart Grid Dictionary", u ovom komentaru
povezuje nove mjere za smanjivanje emisije ugljinoga dioksida iz postojeih TE, koje je
predloio predsjednik SAD, s problemima koje i inae imaju termoelektrane na ugljen, te
elektroprivredne kompanije generalno, zbog promjena trita, tehnologija, zatite okolia i
promjene sustava - o emu smo 10. i 13. lipnja objavili dva lanka na blogu.
14 lipnja 2014. (

2014-06-42)

http://theenergycollective.com/amjaffe/397676/does-future-gas-glut-shape-russian-decisionmaking-russia-ukraine-conflict Does a Future Gas Glut Shape Russian Decision Making in


Russia-Ukraine Conflict?
Amy Myers Jaffe, izvrna direktorica za energiju i odrivost na University of California,
analizira znaaj prirodnoga plina iz Rusije kao oruja, kojeg ona koristi protiv Ukrajine i protiv
Europske unije u aktualnom sukobu. Problem je takve ruske strategije da oruje s vremenom
neminovno gubi mo. (Vidi lanak na naem blogu "Ukrajina i prirodni plin: interesi Rusije,
Europe i SAD", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/07/ukrajina-i-prirodni-plininteresi-rusije-europe-i-sad/ ).
Russia may appear to some observers to have all the cards in its continued negotiations with
Ukraine over their high stakes natural gas pricing dispute, in which European gas supply
remains a hostage. But long term trends in global natural gas might not be on Moscows side.

nema sumnje da e neke europske zemlje imati probleme da nadomjeste ukrajinski prirodni
plin, trenutno i u predstojeoj zima, ako doe od prekida isporuke iz Rusije. Meutim:
Markets have their own ways of correcting over time for problems like Russian revisionism (...)
While short term inelasticities can dominate for a winter or two, markets tend to respond to
supply risks by allocating solutions ranging from stockpiling that can eventually pressure
prices; to fuel substitution that can eventually curb long term demand; to greater efforts at fuel
efficiency. In Europe right now, all three of these things are being studied carefully and in the
long run, buyers will also look for new suppliers.
14 lipnja 2014. (

2014-06-41)

http://www.navigantresearch.com/research/advanced-batteries-for-utility-scale-energy-storage
Advanced Batteries for Utility-Scale Energy Storage
I jo jednom, o fascinantnoj i vanoj temi sustava pohrane energije, vezanih uz elektrinu
mreu. Niz tehnologija, koje su na stupnju razvoja, demonstracijskih postrojenja ili na samom
poetku stupnja industrijskog irenja.
O tome novi izvjetaj tvrtke Navigant Research. Mrea elektrodistribucije je jedna od
najsloenijih mrea u modernom gospodarstvu. To je takoer jedna od rijetkih razvijenih

mrea koja nema nikakve kapacitete pohrane. (...) To se mijenja. (...) Navigant Research
predvia da e godinji prihod od prodaje naprednih baterija za primjene na nivou mrea
distribucije i prijenosa narasti sa 221,8 milijuna dolara 2014. godinae na 17,8 milijardi godine
2023. Tj. rast od 71% godinje.
Kao to smo prenijeli u jednom nedavnom zapisu ovdje, industrija solarnih panela je bila u toj
situaciji prije svega sedam godina (a vjetroagregata prije 20-ak godina). Slinih primjera
naravno u povijesti ima mnogo.
Pojavljuje se i pojavljivat e se naravno mnogo novih aktera na tom rastuem tritu. Novi
igrai lake se mogu afirmirati na tritu u rastu, nego na zrelom tritu. Trina borba
svakako e biti estoka. Mnoge zemlje svijeta davat e poticaje svojim poduzetnicima i
istraivaima u nastojanjima da osvoje dio kolaa.
13. lipnja 2014. (

2014-06-40)

http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/chile-rejectsaysen-2750-mw-hydropower-project-patagonia_29184.html Chile rejects Aysen 2.750 MW


hidropower project
ileanska vlada otkazala je dozvolu za projekt gradnje lanca hidroelektrana na dvije rijeke u
Patagoniji, ukupne snage 2.750 MW, na kojem se radilo do 2011., zbog prigovora okoliara
(environmentalists).
Potronja elektrine energije u ileu stalno raste, te se rauna da bi trebao utrostruiti
instalirane kapacitete u slijedeih 15 godina da bi zadovoljio potranju. Nema domaih izvora
nafte i plina, pa rauna na razvoj obnovljivih i uvozne LNG terminale.
13 lipnja 2014. (

2014-06-39)

http://blog.rmi.org/blog_2014_06_10
_the_barclays_downgrade_of_the_entire_us_electricity_sector Why the Barclays
Downgrade of the Entire U.S. Electricity Sector Means an Upgrade for Consumers
Prije tri dana, objavili smo na blogu lanak o ekonomskim nevoljama europskih
elektroprivrednih kompanija ("Kako su europske elektroprivredne kompanije izgubile 500
milijardi eura" http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/10/kako-su-europskeelektroprivredne-kompanije-izgubile-500-milijardi-eura/ ), Ovaj lanak govori o nevoljama
amerikih kompanija. Iako je mehanizam o kojem se govori drugaiji, uzrok je isti.
Banka Barclays snizila je procjenu vrijednosti dionica cijelog elektroenergetskog sektora SAD
(downgraded the high-grade bond market for the electricity sector across the US to
"underweight"). Razlog je potres, koji prijeti zbog drastinog smanjivanja cijena
fotonaponskih panela, odnosno sustava solarna energija plus baterija.
Barclays objanjava: Vjerujemo da e u slijedeih nekoliko godina zajedniki utjecaj
opadajui cijena distriburanih fotonaponskih eletrana i sustava pohrane energije na nivou
kuanstava vjerojatno razbiti status quo. Na osnovu nae analize, cijena solarne + pohrane za
domainstva je ve konkurentna cijeni elektrine energije iz mree na Havajima. Na drugim
kljunim tritima, Kalifonija moe slijediti 2017., New York i Arizona 2018, i mnoge druge
drave uskoro nakon toga.
Najmoniji globalni politiki i ekonomski akteri danas, poueni iskustvom, puno bre
prihvaaju tvrdnje raznih "fantasta", kao to su oni iz Rocky Mountain Institute (RMI), koji,
nasuprot analitiarima aktualnih kretanja, uoavaju naznake, zaetke ili tek mogunosti
buduih trendova. (Usp. lanak na naem blogu "Kako je to udno: obnovljivci su danas
establiment, a nuklearci alternativci",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/07/03/kako-je-to-cudno-obnovljivci-su-danasestablisment-a-nuklearci-alternativci/ ) Stogodinji monopol elektrodistribucija blii se kraju;
Barclays smatra da se to vie ne moe zaustaviti.

Dakako, svojim potezom mona banka utjee na kretanja, pa je to "samoispunjavajue


proroanstvo". Na mrenom sjeditu RMI, James Mandel komentira: Barcklays je zauzeo
prilino iznenaujui stav za jednu industriju koja tradicionalno nije poznata po tome da gleda
vie godina u budunost. To je znaajan znak za trita, koja trebaju poeti odgovarati na
globalne, dugorone trednove. Iako njihov izvjetaj vjerojatno nee promijeniti trita u
slijedeih 6 ili 12 mjeseci, on alje signal o vanoj promjeni (...) Vie opcija znai vie
takmienje i rastui znaaj potroaa. A to je napredak za korisnike elektriciteta svuda.
13 lipnja 2014. (

2014-06-38)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140610205520.htm
kilowatt-hour extra value with concentrated solar power

Up to 6-cent per

U novom elektroenergetskom sustavu, koji se poinje formirati u nekim najnaprednijim


zemljama svijeta kao to je Kalifornija, stvaraju se i novi ekonomski odnosi. Kalifornija,
zahvaljui mjerama koje provodi zadnjih 30 godina, danas troi upola manje elektrine
energije po stanovniku od ostatka SAD (u prosjeku je EU). Plan je za 2020. dobivati iz
obnovljivih 33% elektrine energije.
Ameriki "National Renewable Energy Laboratory" (NREL), koja djeluje u okviru Ministarstva
energetike (Energy Department) u suradnji s "Alliance for Sustainable Energy", objavio je
drugi izvjetaj u seriji analiza o vrijednosti koncentrirajui solarnih sustava (CSP) s termalnim
spremnikom, "Estimating the Value of Utility-Scale Solar Technologies in California Under a
40% Renewable Portfolio Standard" (kompletni izvjetaj kao pdf:
http://www.nrel.gov/docs/fy14osti/61685.pdf).
Sposobnost CSP da skladite energiju preko dana, uz visoku fleksibilnost kasnijeg koritenja,
u kombinaciji s visokim postotkom proizvodnje iz nestalnih i neupravljivih izvora (vjetar i
fotonaponske), stvara dodanu vrijednost od 5 do 6 centi po kilovatsatu, zato jer se smanjuje
cijena elektrine energije na terminskom tritu u doba najvee potranje.
[To je pak upravo ono svojstvo, koje stvara nevolje dananjim elektroprivrednim kompanijama
- vidi: "Kako su elektriprivredne kompanije izgubile 500 milijardi eura",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/10/kako-su-europske-elektroprivrednekompanije-izgubile-500-milijardi-eura/ . Aktualna ekonominost ovisi o sustavu. Ako npr.
uope ne postoji terminsko trite elektrine energije, kako je nekad bilo, onda se nema to ni
izraunavati. Promjena sustava, istina je, kota. Koncentracijske solarne elektrane znatno su
skuplje od fotonaponskih, ali omoguuju da se gradi vie FN i VE, to pak donosi koristi
poznate oduvijek: ne troi se gorivo, ne isputaju dimni plinovi. Drugi dobici mogu biti da
lokalne zajednice imaju vie koristi od distribuirane potronje i drugo. ako pak jedan trini
akter dobiva (ili uope dobiva priliku biti trini akter), a drugi gubi, stvar je politike odluke, i
odnosa moi, kome e se dati prednost. Hrvatske vlade nemaju dileme: krupni kapital uvijek
ima prednost.]
O toj ulozi CPS pisali smo na blogu prije godinu dana, vidi: "Koncentracijske solarne
elektrane: vijesti iz Kalifornije, Saudijske Arabije, Indije i Australije",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/08/koncentracijske-solarne-elektranevijesti-iz-kalifornije-saudijske-arabije-indije-i-australije/ .
11 lipnja 2014. (

2014-06-37)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140609153518.htm
too much for the climate?

How much fertilizer is

Helping farmers around the globe apply more-precise amounts of nitrogen-based fertilizer can
help combat climate change. In a new study, researchers provide an improved prediction of
nitrogen fertilizer's contribution to greenhouse gas emissions from agricultural fields. The
study uses data from around the world to show that emissions of nitrous oxide, a greenhouse
gas produced in the soil following nitrogen addition, rise faster than previously expected when
fertilizer rates exceed crop needs.

11 lipnja 2014. (

2014-06-36)

http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/spain-adoptsdecree-capping-earnings-existing-renewable-plants_29170.html Spain adopts decree


capping earnings from existing renewable plants
panjolska je izgradila vrlo velike kapacitete obnovljivih izvora, dravnim mjerama uvedenim
po uzoru na Njemaku, ali je upala u ekonomske probleme, uzrokovane raznim uzrocima. Uz
one ope, prekasno je reagirala na neoekivano brzi pad cijena vjetro i solarnih postrojenja,
snizujui garantirane otkupne cijene. ak je i Njemaka pomalo sporo reagirala, ali ipak jo
na vrijeme. (Mi ovdje nemamo potrebu lobistiki drati stranu investitora.)
Kao to se spominje u lanku iz "The Economista", koji smo nedavno objavili na blogu (vidi:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/10/kako-su-europske-elektroprivrednekompanije-izgubile-500-milijardi-eura/), panjolci su i prije toga uletjeli u prevelike investicije u
elektrane (instalirani kapaciteti porasli 91% tijekom 2000-ih), oekujui da e rast potronje
elektrike biti bri od ostvarenog.
Sada je donesena odluka kojom se ograniava profit investitora u elektrane, koje podpadaju
pod feed-in tarifu. Investitori su najavili tubu Vrhovnom sudu zbog jednostrane promjene
uvjeta ugovora.
Za one kojima se i ovakav ugovor ini anti-trinim, neopravdanim favoriziranjem: sve nove
nuklearne elektrane grade se uz takve ugovore, a jednak je i ugovor za Plomin II i vjerojatno
ponueni za Plomin C.
11 lipnja 2014. (

2014-06-35)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140609102829.htm
recovering rapidly from acid rain

New England lakes

Lijepo je skrenuti panju i na neke dobre prie.


Sjeate li se kiselih kia? U ugljenu uvijek ima pomijeanog sumpora. Prilikom izgaranja
nastaje sumporni dioksid, koji ima vrlo negativno djelovanje na zdravlje ako je u zraku u veim
koncentracijama. Smatralo se, da je uz termoelektranu dovoljno sagraditi dovoljno visoki
dimnjak, pa e se SO2 razrijediti dovoljno, da ne pravi probleme.
Ali onda su veani digli uzbunu zbog naglog rasta bolesti stabala i kiselosti u jezerima. Pa se
shvatilo, da sumporni dioksid na veim visinama reagira sa vodenom parom i nastaje
sumporna kiselina, koja onda pada s kiom stotinama ili vie od tisuu kilometara od izvora.
Doneseni su propisi, podignuti pogoni za udsumporavanje (elementarni sumpor nije opasan i
koristan je), pa se problem bitno smanjio. Ova studija pokazuje da se jezera oporavljaju.
10 lipnja 2014. (

2014-06-34)

http://www.banka.hr/hrvatska/hrvatska-prvak-u-deindustrijalizaciji-eu-jaca-industrijskuproizvodnju-51095 Hrvatska prvak u deindustrijalizaciji EU jaa industrijsku proizvodnju


Kada smo, piui o rastuoj industriji obnovljivih izvora i izranjajuoj industriji pohrane
energije, to se dogaa na drugim planetama, spomenuli mogunost da Hrvatska, smiljenim
mjerama energetske politike, osvoji odreeni udio na tritu (makar npr. jedan posto
projecirane vrijednosti europskog trita), bili smo suoeni s neoekivano ljutitim odricanjima
da je tako neto mogue. Hrvatska industrija je unitena, i nikad se nee oporaviti, toka. Ne
moemo konkurirati Kinezima jer imaju jeftinu radnu snagu, ne moemo konkurirati
Nijemcima jer imaju visoke tehnologije, ne moemo konkurirati nikome i nikad neemo moi,
toka. Osueni smo biti nacija seljaka, konobara i inovnika. (E da, ne moemo imati ni
ekonomsku poljoprivredu, ideje o razvoju ekoloke poljoprivrede su takoer glupost...).

Deindustrijalizacija se dogodila i u drugim dijelovima Europe, zbog seljenja u Aziju i druge


zemlje s jeftinom radnom snagom, pie znanstvenik ekonomist Zoran Aralica u lanku u
asopisu Banka. Hrvatska je meutim rekorder. Prije 30-ak godina preraivaka industrija
imala je 700.000 zaposlenih i udjel od 30% u BDP, a danas 220.000 zaposlenih i 13%.
"Tranzicija" se sastojala uglavnom u tome, da se nasljee socijalizma uniti. Kapitalizam pak
nije stvorio gotovo nita.
Europska unija, ija smo (nismo jo navikli!) punopravna lanica, u strategiji do 2020. godine
planira poveanje industrijske proizvodnje. Pritom, smatraju stratezi (koje moete, ako elite,
smatrati birokratskim blebetalima, ili zastupnicima imperijalizma velikih drava koje ele
oplakati naa prirodna bogatstva - ili moda ipak, onima koji imaju puno vie iskustva i
znanja, te im je bar donekle stalo do dobrobiti svih u EU), nije dovoljno da odluke donose
samo vrhovi politike i biznisa. Industrijska proizvodnja danas mora biti dio pametnoga
gospodarskog rasta te mora biti i odriva sa stajalita upotrebe resursa, kao to mora biti i
ukljuiva. Odnosno, mora biti odgovorna prema razliitim skupinama pojedinaca tako da ih
ukljuuje u postupak formalne i neformalne suradnje. Suradnja poduzea i civilnog drutva
unutar koncepta drutveno odgovornog poslovanja primjer je takve prakse.
Naravno, kod nas toga nema. (Civilno drutvo? Kaj, to su one bljek-fuj "udruge", paraziti i
strani plaenici!?) Niti je "elitama" do ozbiljne strategije stalo, niti plebs ima svijest da bi
mogao sudjelovati u diskusiji i odluivanju u opoj dobrobiti. ("Ma kakva opa dobrobit, svi koji
to spominju - lau! Svi gledaju kako uiariti neto za sebe. Dakle - i ja isto jedino to gledam.")
U lanku se konstatira: Trenutno u nas kapital nastaje uglavnom rentom. (To je ekonomski
termin - socioloki pandan: niski drutveno-kulturni kapital, dominacija "amoralnog familizma"
i patronatsko-klijentelistiki sustav odnosa.)
Hrvatski razvoj je blokiran ve 40 godina. injenica da su blokade uglavnom u naim
glavama, ne ine ih manje stvarnim.
10 lipnja 2014. (

2014-06-33)

http://www.vjetroelektrane.com/svijet/1936-portugalski-edp-objavio-da-su-im-najjeftiniji-izvorelektricne-energije-vjetroelektrane Portugalski EDP objavio da su im najjeftiniji izvor


elektrine energije vjetroelektrane
Portugal je jedna od zemalja sa najvie instaliranih vjetroelektrana, koje godinje pokrivaju
vie od 20% potreba. Kompanija EDP ima u porfelju oko 24 GW elektrana, od toga 8,7
kopnenih VE. Nedavno su objavili izvjetaj o niveliziranom troku po proizvedenom kilovatsatu
(eneg. kratica LCOE). Meu devet vrsta elektrana, kopnene vjetroelektrane su najjeftinije.
Slino je danas u SAD, Brazilu, Junoafrikoj Republici i drugdje.
10 lipnja 2014. (

2014-06-32)

http://www.navigantresearch.com/research/residential-energy-innovations
Energy Innovations

Residential

Savjetodavna tvrtka "Navigant Research", koja se bavi analizom globalnih trendova na


energetskom tritu i razvoja novih tehnologija, objavila je novi izvjetaj "Residential Energy
Innovations". teme o kojima stalno drobimo ovdje. Da biste pak ovaj kompletni izvjetaj
proitali, trebate platiti 4.400 USD. Prenosimo saetak na engleskom.
Electric utilities are facing new technology trends that alter the traditional relationship with
residential customers. This broad disruption is known collectively as distributed energy
resources (DER). At the residential level, disruption derives mainly from solar PV panels,
which enable customers to generate some of their own electricity and sell unneeded power
back to the utility. The latest technologies, now more affordable, have stimulated growing
interest and adoption by residential customers who see an opportunity for greater control of
their energy consumption.
Navigant Researchs term for this emerging set of technologies is residential generation and

storage (RGS). Solar PV panels are but one of those technologies altering the traditional
residential power industry. New stationary and mobile electricity storage capabilities and
enhanced energy management tools are also providing residential customers more options to
control usage and lower costs. Residential combined heat and power (resCHP) systems
represent another distributed generation (DG) technology customers might consider. These
residential energy innovations and attractive financing mechanisms provide new choices for
residential customers that heretofore were out of reach. Navigant Research forecasts that
global RGS revenue will grow from $54.7 billion in 2013 to $71.6 billion in 2023.
9 lipnja 2014. (

2014-06-31)

http://www.obnovljivi.com/hrvatska-i-regija/2842-hrote-popis-povlastenih-proizvodaca-30-05
HROTE - popis povlatenih proizvoaa 30.05.
Hrvatski operater trita energije (HROTE) poeo je objavljivati popis povlatenih proizvoaa
s kojima ima potpisan ugovor o otkupu elektrine energije svakog tjedna.
Tijekom zadnjeg tjedna svibnja u pogon je ulo desetak solarnih elektrana snage skoro 350
kW. Ukupna instalirna snaga fotonaponskih sustava sada je 27,6 MW u 847 postorjenja. U
pogon su ule i jedna nova mini hidroelektrana i jedna TE na biomasu. Na popisu projekata
koji imaju ugovor, ali jo nisu u pogonu je 380 solarnih elektrana ukupne snage 27,9 MW.
Spomenimo, da je zbroj ovih snaga za fotonaponske vei od 52 MW, koliko trenutna
modifikacija Strategije energetskog razvitka Hrvatske planira za 2020. godinu.
9 lipnja 2014. (

2014-06-30)

http://www.obnovljivi.com/aktualno/2863-ren21-objavio-izvjestaj-za-obnovljive-izvore-energijeu-2013">REN21 objavio izvjetaj za obnovljive izvore energije u 2013.


REN21 (Renewable Enegry Policy Network for the 21st Century) objavio je izvjetaj
"Renewables 2014 Global Status Report". Portal obnovljivi com. objavit e prikaz u nekoliko
nastavaka. (Integralni report moete skinuti na www.ren21.net/gsr)
9 lipnja 2014. (

2014-06-29)

http://www.obnovljivi.com/aktualno/2841-da-li-indija-moze-imati-100-obnovljivih-izvoraenergije-do-2050
Postojei centralizirani model proizvodnje elektrine energije, s velikim elektranama, prenesen
iz naprednijih ekonomija, slabo je razvijen, skup i neuinkovit. Prijelaz na decentralizirani
sustav moe biti relativno lake izvediv. ali potrebna je dosljednja strategija (danas ne postoji
prava strategija, nego samo grupa slabo usklaenih politika) i snana politika volja i
dosljednost. Prirodne mogunosti, tehnologija i eksperti postoje. Potrebna ulaganja su
izvediva. [A treba imati na umu da Indija treba poveati proizvodnju koja je vrlo niska, a pitanje
je dokle moe raunati na uvoz ugljena, ili pak gradnju novih termoelektrana, o emu smo
pisali.]
U pustinjama i na farmama moglo bi se instalirati 1.000 GW solara, to je snaga etiri puta
vea od dananje vrne potrabnje danas. Mogue je do 2050. instalirati 170 GW
vjetroelektrane, 148 novih hidroelktrana, 10,7 GW geotermalnih, te 15 GW elektrana koje
koriste poimu i oseku. Viak energije bi se mogao spremati kroz topljivu sol, reverzibilne
hidroelektrane, baterije, zrak pod pritiskom i sline tehnologije.
8 lipnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=802066596478660&id=
236779699674022 2014-06-28)
http://planetark.org/wen/71630
coexist with GMO

Australia risks organic export growth as it struggles to

Australija je vodea zemlja svijeta po primjeni ekoloke (organske) poljoprivrede (vidi:


http://austorganic.com/): vie od 12 milijuna hektara pod certificiranom proizvodnjim (Europa
ima oko 11 milijuna), to je treina svjetskih povrina. Velik dio proizvodnje se izvozi.
Planiraju udvostruiti izvoz od 2018. godine. Ukupna vrijednost trita ekoloke poljorpvirede
je 2013. g. bila 655 milijuna australijskih dolara, uz rast od 12% u posljednjih pet godina, a
oekuje se rast do milijardu australijskih dolara do 2018..
U srijedu je Vrhovni sud Zapadne Australije odbio isplatu odtete farmeru koji je izgubio
ekoloku licencu kad je njegovo polje bilo zagaeno sjemenom GMO kanole (repiino ulje s
niskim udjelom erukine kiseline), koje je vjetar donio sa susjednog polja. Australija bi sad
mogla ukinuti odredbu da za dobivanje licence u proizvodu uope ne smije biti GMO, te
odrediti granicu od 0,9%. To bi meutim ugrozilo izvoz.
Australija godinje proizvodi 3,2 milijuna tona kanole, od ega je oko 15-20% GMO i postotak
raste. Oko 50% ide u izvoz (drugi izvoznik u svijetu poslije Kanade). Dosad je injenica da su
za razliku od Kanade GMO-free bitno pomagala njihovom izvozu.
8. lipnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=802056329813020&id=
236779699674022 2014-06-27)
http://cleantechnica.com/2014/06/05/iea-chief-economist-fatih-birol/
not save us, Says IEA Chief Economist Fatih Birol

Gradual change will

Meunarodna energetska agencija (IEA) vezana je uz zajednicu najrazvijenijih drava OECD.


Izraava, razumljivo, njihove interese. Po prirodi je konzervativna i u prolosti su njene
prognoze o razvoju obnovljivih izvora bile vrlo konzervativne. Stvarni ih je razvoj brzo
premaio.
Fatih Birol, glavni ekonomist IEA, kae: Aktualni energetski trendovi nisu odrivi. Postoji
potreba za dramatinom promjenom kursa. Postepene promjene nee biti dovoljne. Njihov
upravo objavljeni izvjetaj, "Energy Technology Perspectives 2014", zakljuuje da tehnoloke
mogunosti postoje, te su i ekonomski izvedive, ali potrebne su smiljene politike da se
realiziraju.
8. lipnja 2014. (

2014-06-26)

http://www.lupiga.com/vijesti/zadrugarstvo-kao-izlaz-iz-krize-zadruge-u-svijetu-zaradjujumiljarde-a-u-hrvatskoj-ih-drzava-gusi ZADRUGARSTVO KAO IZLAZ IZ KRIZE: Zadruge u


svijetu zarauju miljarde, a u Hrvatskoj ih drava gui!
esto spominjemo znaaj zadruga (kooperativa), osobito energetskih i poljoprivrednih, u
nastojanju da se razviju ekoloki, ali i socijalno i ekonomski odriva energetika i poljoprivreda.
Jedan lanak o zadrugama openito. U Hrvatskoj ima 1.200 zadruga ali samo 2.700
zaposlenih, a potencijali je svakako mnogo vei.
U Europi ima 263.000 zadruga i 5,5 milijuna zaposlenih (a imaju 163 milijuna lanova (vidi
lanak iz veljae: http://www.forum.tm/vijesti/petricevic-dobra-ekonomija-zaposljava-11milijuna-ljudi-u-eu-nasa-vlada-dosad-u-tome-nije).
U Njeakoj ima 600 energetskih zadruga s osam milijuna lanova, koje posjeduju desetine
tisua megavata elektroenergetskih kapaciteta i igraju bitnu ulogu u Energiewende. (vidi portal
http://www.energetskezadruge.hr/)
Reportaa o jednoj uspjenoj hrvatskoj braniteljskoj zadruzi:
http://www.slobodnadalmacija.hr/ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/230936/Def
ault.aspx
8. lipnja 2014. (

2014-06-25)

http://www.lupiga.com/vijesti/rjesenja-ima-trazi-se-volja-gradski-promet-se-radi-prema-mjeriautomobila-a-potrebe-biciklista-i-pjesaka-su-manje-vazne RJEENJA IMA, TRAI SE


VOLJA: Gradski promet se radi prema mjeri automobila, a potrebe su manje vane
Zagreb ima sve preduvjete da postane metropola u kojoj je bicikl glavno prijevozno sredstvo.
Povoljna klima, malo uzbrdica i brojne planski izgraene iroke ulice koje omoguuju
izgradnju magistralnih biciklistikih pravaca ine Zagreb idealnim za pedaliranje. Zbog veliine
grada udaljenosti dnevnog prometa uglavnom ne prelaze pet do sedam kilometara to je
idealno za prijevoz biciklom. S druge strane, postojea gradska biciklistika infrastruktura
destimulira takve pokuaje. Po pitanju biciklistike infrastrukture Grad Zagreb znatno zaostaje
za usporedivim europskim gradovima.
[Inae, zanimljivo je spomenuti da sam pojam "Kritina masa" potjee jo iz druge polovice
1980-ih, kad je u Zagrebu djelovala ekoloka i mirovna grupa "Svarun". Problemi biciklista u
Zagrebu su uvijek isti. ute trake, povuene na ploniku, ne mogu se nazivati "biciklistike
staze". Vidi lanak iz 2007: "Kako se Zagreb ruga biciklistima".
http://zoranostriczelenalista.blog.hr/2007/03/1622307643/kako-se-zagreb-rugabiciklistima.html]
8. lipnja 2014. (

2014-06-24)

http://www.germanenergyblog.de/?p=15890 BDEW: German Conventional and Nuclear


Power Generation Down in Q1, Renewables Up
U prva tri mjeseca 2014. kretanje proizvodnje elektrine energije u Njemakoj, u odnosu na
prvi kvartal 2013., bilo je slijedee: iz kamenog ugljena 17,4% manje, iz lignita 4,8% manje, iz
plina 19,7% manje, te iz nuklearnog goriva 4,6% manje. Istovremeno, proizvodnaj iz
obnovljivih je porasla: iz fotonaponskih za ak 82,5%, kopnenih vjetroelektrana za 20,6%,
puinskih vjetroelektrana za 33,5% te iz biomase za 5,4%.
U apsolutnim brojkama, najvea je proizvodnja iz lignita: 41 milijardi kWh, iz kamenog ugljena
30 milijardi, plina 18,5 te nuklerki 26 milijardi. Solarna energija dala je 6,1 milijardi kWh,
kopnene VE 17,4, puinske VE 0,4 te biomasa 11,2 milijard kWh.
Ukupna proizvodnja je bila 164 milijardi kWh, to je 5,4% manje nego u istom razdoblju prole
godine.
8. lipnja 2014. (

2014-06-23)

http://cleantechnica.com/2014/06/06/elon-musk-unimpressed-battery-breakthroughs
Musk Unimpressed By Battery Breakthroughs

Elon

Jo jedan komentar o razvoju tehnologije baterija, od ovjeka s maksimalnim autoritetom:


Elon Musk, generalni direktor "Tesla Motors", koja je pokrenula gradnju velike tvornice baterija
za automobile i stacionarnih.
8 lipnja 2014. (

2014-06-22)

http://cleantechnica.com/2014/06/08/almond-farm-site-new-flow-battery-powered-solar/
Almond Farm Is Site Of New Flow Battery Powered By Solar
Na farmi badema u Kaliforniji sagraena je baterija kapaciteta jedan megavat, povezana sa
solarnim sustavom od 150 kilovata i pumpama za natapanje. Tijekom dana, skladiti se
energija koja moe biti koritena za pokretanje pumpi tijekom noi. To je demonstracijsko
postrojenje za tehnologiju eljezno-kromne redukcijske baterije s elektrolitnom tekuinom
(uglavnom voda). Dizajn je jednostavno jednostavan, koristi lako doostupne materijale, te je
manje zapaljiv nego uobiajene litij-ionske baterije i nije toksian. Neodstatak je vei
potrebapn prostor. Mogua je izrada u svim veliinama.

Danas zrela i uobiajena tehnlogijia litij-ionske baterije, prema komparativnim analizama, ima
performance loije od raznih alternativa, koje su jo u razvoju. Konstruktori, tvrtka iz
Silikonske doline. nadaju se da e ovo postrojenje demonstrirati uinkovitost njihovog
sustava, pa e zadobiti svoji dio u industriji spremita energije, iji se brzi rast oekuje.
"Priroda ne voli uvanje energije", objanjava Craig Horne, su-osniva kompanije EnerVault.
"Ta energija tei slobodi. Zato je tehnoligija skladitenja energije uvijek bila tako izazovan za
komericijalizaciju: jer, na neki nain, pobjeujete prirodu."
8. lipnja 2014. (

2014-06-21)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140606091539.htm
bill for supermarket in Norway

Drastic cut in electricity

lanak govori o novograenoj zgradi mini-supermarketa u Trondheimu, koji e troiti 30%


manje energije od drugih, zahvaljujui paljivom dizajnu cijelog enegetskog lanca. Tako se
npr. otpadna toplota iz rada hladnjaka moe pohraniti u spremnike te koristi za ventilaaciju i
grijanje. Sagraena su etiri bunara duboka 170 metara, za pohranu energije i njeno
pridobivanje preko toplinske pumpe.
Izgradnja je naravno bila skuplja od uobiajene, ali se nadaju serijskoj proizvodnji po istom
dizajnu.
Kljuno pitanje energetskoga okreta je smanjivanje potronje energije. Norveka pak troi
ogromne koliine elektrine energije (po stanovniku otprilike etiri puta vie od prosjeka
Europe), koju jeftino proizvodi u brojnim hidroelektranama.
8. lipnja 2014. (

2014-06-20)

http://www.schleswig-holstein.de/MELUR/DE/Service/Presse/PI/2014/0514/MELUR_140521
_Energiepotenzialanalyse.html Schleswig-Holstein Das Ministerium "Heute 100 Prozent
Erneuerbarer Strom - knftig noch viel...
Njemaka sjeverna priobalna pokrajina Schleswig-Holstein (2,8 milijuna stanovnika, povrina
malo vie od etvrtine Hrvatske, BDP za oko 20% vei od Hrvatskog, potronja energije
otprilike kao hrvatska, instalirani kapaciteti kopnenih VE krajem 2012. 3.270 MW tj. 8 puta
vie od hrvatskog plana za 2020.) e ove godine, ako vjetar bude prosjean, proizvesti isto
onoliko elektrine energije, koliko potroi. Oekuje se da e ove godine biti prikljueno na
mreu 1,1 GW novih kapaciteta vjetroelektrana.
Oekuje se, da e proizvodnja i dalje brzo rasti slijedeih deset godina, te dosegnuti 300% od
potronje, pa e pokrajina zadovoljavati 8% njemake potronje elektrine energije. Najvei
dio bit e nove kopnene VE, manji dio puinske, kapacitet fotonaponskih e se udvostruiti, a
biomase samo malo poveati, ali e vane biti tehnoloke preinake da TE na biomasu
postanu to fleksibilnije (da brzo mogu mijenjati snagu, odgovarajui na promjene proizvodnje
isprekidanih izvora).
Dalji brz rast oekuje se usprkost ogranienjima koje se oekuju od promjena Zakona o
obnovljivim izvorima energije, koje e Savezni parlament donijeti ovoga mjeseca (napor
zakonodavaca sada djelomino ide na to, da se obuzda prebrz rast obnovljivih, a ne samo na
to da se potakne).
Pokrajina e slijedeih godina postati vano voriste prijenosa elektrine energije, izmeu
reverzibilnih hidroelektrana u Skandinaviji koje e sluiti kao veliki spremnici energije i glavnih
centara potronje u Junoj Njemakoj. Bit e potrebno vie fleksibilnosti kroz upravljanje
tokovima energije, sustave pohrane energije za krai rok vezane uz mreu i toplane, koje e
koristiti elketrinu energiju.
8. lipnja 2014. (

2014-06-19)

http://www.germanenergyblog.de/?p=15961
View of Energy Transition - Readiness to...

Study: Municipal Utilities Prepare for Change in

Preobrazba elektroenergetskog sustava, koja je zapoela, jedna je od kljunih tema o kojima


piemo. Ovaj lanak iz Njemake posveen je tome kako se lokalna elektrodistributivna
poduzea ("Elektre") pripremaju za promjene, koje se oekuju u slijedee etiri godine.
Istraivanje je provela konzultatnska tvrtka "Ernst & Young".
Veina anketiranih direktora oekuje da e njihovo poslovanje promijeniti, ili bitno promijeniti,
do 2018., zbog njemakog energetskog zaokreta (Energiewende). Najvie ih zabrinjava
mogunost netransparentnog i nestabilnog pravnog okvira. Uz ugroavanja, postoje i nove
prilike za zaradu, kao to su IT usluge, virtualne elektrane, pametne mree i dvostrana brojila.
7. lipnja 2014. (

2014-06-18)

http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2014/06/eu-will-be-forced-to-curtailrenewable-energy-generation-this-summer?cmpid=SolarNL-Saturday-June7-2014 EU Will
be Forced To Curtail Renewable Energy Generation this Summer
Zbog brzog rasta instaliranih vjetro i solarnih elektrana u Europi, ovoga ljeta vjerojatno e biti
potrebno ograniiti proizvodnju u vrijeme niske potronje, objavila je ENTSO, zajednica
elektroprijenosnih organizacija koja okuplja 41 lanicu. Potrebna je bolja infrastruktura da se
integriraju novi kapaciteti (vie dalekovoda, vie fleksibilnih termoelektrana koje brzo mijenjaju
snagu, skladita energije). U prvih pet mjeseci ove godine, u Njemakoj i Austriji, broj sati kad
je cijena elektrine energije bila negativna (proizvoai su morali plaati za preuzimanje
energije), udvostruio se sa 27 na 55 sati. Jedan do razloga za probleme je i globalni pad
potronje elektrine energije u Europi, to je bar djelomino rezultat sustavnih mjera
racionalne potronje.
[Velike elektroprivrede s pravom izraavaju zabrinutost zbog problema koje donosi rast. To se
oekivalo, ali je u svakom sluaju daleko od ranijih predvianja kako e se elektroenergetski
sustav naprosto raspasti. To su tehnoloki problemi koji se mogu rijeiti. (vidi npr. prethodnu
vijest o rastu industrije skladita energije.) "Zelena energija" u Europi je porasla peterostruko u
deset godina, klasine elektrane postaju viak, cijene na spot tritu padaju, a velike
elektroprivrede (meu kojima je HEP patuljak) izgubilie su 400 milijardi USD u trinoj
vrijednosti. One nisu vlaslnie veine novih kapacitata obnovljivih. Generalno, u posljednjih
desetak godina potcijenile su brzinu promjena. Od prole godine nastupaju zajedno kao jak
lobi, titei svoje interese. To je legitimno, ali u nekim zaostalim zemljama, Hrvatskoj npr.,
interese tih konzervativnih kompanija prihvaen je kao "sveto pismo" uz potpuno
zanemarivanje drugih interesa. Amerike elektroprivrede izvukle su pouke i poinju se
prilagoavati neizbjenom.]
7. lipnja 2014. (

2014-06-17)

http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2014/06/the-tale-of-parallel-industriesenergy-storage-should-prepare-to-face-the-same-trials-as-solar The Tale of Parallel


Industries: Energy Storage Should Prepare to Face the Same Trials as Solar
Pisali smo vie puta o tome kako dalji rast obnovljivih izvora za porizvodnju elektrine
energije, osobito vjetro i fotonaponskih elektrana (ne zanemarujui ni biomasu, koja ima
ogranienja zbog goriva, ali ne postavlja probleme jer se radom moe upravljati jednako kao
kod klasine termoelektrane - nisu intermittent), nije vie u pitanju u najnaprednijim zemljama
(i mnogim koje ne spadaju u taj krug), te da su sada sredinje pitanje sustavi pohrane
energije.
Komentar povodom 2014 Energy Storage Association (ESA) Conference u Vaingtonu, u
grozniavoj atmosferi industrije u ekspanziji, povlai paralelu sa slinom atmosferom u
solarnoj industriji prije samo sedam godina. Munjeviti razvoj se jest dogodio, ali mnogi se time
nisu okoristili. We all know what happened in the years that followed those prosperous
days came to a screeching halt when too many players entered the game causing a supply
glut. Solar was a terrible place to be. (...) This will happen to you, and a few years from now

you will remember me talking about this. There will be a boom period, and there will be a bust
period. Plan on a bust period. To se moe olakati ako obje industrije budu radile zajedno na
daljem razvoju.
strong>6. lipnja 2014. (

2014-06-16)

http://pollitika.com/lazi-i-obmane-o-ekoloskoj-proizvodnji-hrane#comment-462734
obmane o ekolokoj proizvodnji hrane - pollitika: Neovisni, ali ne i neutralni

Lai i

Na tekst "Sjeme promjene: Veliki potencijal ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj"


(http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/04/sjeme-promjene-veliki-potencijalekoloske-poljoprivrede-u-hrvatskoj/), prenesen kao dnevnik na kolaborativnom blogu
pollitika.com, izazvao je neoekivanu reakciju u vidu "kontra-dnevnika" "Lai i obmane o
ekolokoj proizvodnji hrane" (http://pollitika.com/lazi-i-obmane-o-ekoloskoj-proizvodnji-hrane).
Autor se poziva na svoje osobno iskustvo: ve 25 godina uzgaja hranu za svoje osobne
potrebe na jutru i pol zemlje. Na osnovu toga, smatra da je nemogue da se ekoloka
proizvodnja isplati, te da onih 1.600 proizvoaa u Hrvatskoj koji imaju certificiranu ekoloku
proizvodnju na 40.000 hektara, varaju. (Nije jasno misli li da varaju i svi u Europi, koji obrauju
11 milijuna hektara)Bilo je ipak i zanimljviih reakcija na taj dnevni. Prenosimo ovdje komentar blogera pod nickom
"martin", koji jednostavno prikazuje neke dogaaje s pogledom "odozdo" (a ne sa stajalita
globalnih makroekonomskih i ekoloko-ekonomskih analiza, koje su neminovno donekle
apstraktne).
Na ekolosku poljoprivredu mozemo gledati na dvije razine. Prva razina je ekoloska poljoprivreda na mikrorazini za osobne potrebe koja se odvija vecinom u urbanim podrucjima.
Ovdje mozemo govoriti i o malom poljoprivrednom 'sukobu' izmedju mladje i starije
generacije. Radi se o povratku prirodi koji se odvija u gradovima. Treba samo dignut glavu i u
Zagrebu, pa vidit balkone, terase i prozore prepune rajcica, paprika, jagoda, borovnica i
zacinskog bilja. I hrvatski gradovi ce uskoro u parkovima, po uzoru na susjede, poceti saditi
vocke dostupne svima umjesto dekorativnih stabala.
Moj brat u Zagrebu na zajednickoj terasi ima tri kosnice. Stanare je omeksao tako sto svih
deset stanova dobije svake jeseni veliku teglu meda. Kolegica je uspjela na obicnom
gradskom balkonu i prozorima u jednoj sezoni uzgojiti vise od sto kila rajcica i pedeset kila
jagoda. Kolega ima u gradu kokosinjac sa tri koke jer ne zeli djecu hranit jajima iz ducana.
Drugi kolega ima u vrtu patku koju posudjuje onima s povrtnjacima da im pojede puzeve.
Net je prepun foruma gdje clanovi izmjenjuju savjete. Gradski uzgajivaci se umrezuju i
mijenjaju visak svojih proizvoda za ono sto je nekome drugome visak, a oni nemaju. Jaca
pritisak i na gradove da ustupe neiskoristeno zemljiste gradjanima za komunalne vrtove.
Ovdje se ne radi o ljudima koji u cijeloj stvari ne vide nikakvu financijsku korist, vec zele znati
sto jedu.
A druga razina bi bila profesionalna ekoloska poljoprivreda. Koja je biznis kao i svaki drugi
biznis gdje nije najteze proizvesti, vec je najteze prodati ono proizvedeno. I ako postoji
potraznja za ekoloskim proizvodima, onda zasto ne? Zasto bi se cak i u hrvatskim trgovinama
prodavali austrijski ekoloski proizvodi. Zasto ne obrnuto? Ocito je da hrvatska konvencionalna
poljoprivreda u cjelini nije konkurentna preostaloj europskoj poljoprivredi. I ako hrvatska
ekoloska poljoprivreda moze biti konkurentna, onda zasto ne? Trziste ocito postoji.
Meni je ovaj dnevnik iritantan jer po starom hrvatskom obicaju zeli poruciti da mi sami znamo
sve najbolje i da sto ce nama netko izvana govoriti kako i sto raditi. Postoje dobre prakse u
svijetu u svakom segmentu s kojima se treba upoznati, preoblikovati ih da budu primjerene
hrvatskim prilikama i implementirati. A hrvatska okolina je, sto se dobrih praksi tice puna
primjera. Austrija sa sa svojim turizmom i poljoprivredom, marketingom i spojom turizma i
poljoprivrede. A to je ono o cemu bezuspjesno (osim u Istri) govorimo vec dvadeset godina.
Ako njima uspjeva, treba pogledati zasto i kako. Ako je Juzni Tirol najveci europski
proizvodjac jabuka, onda treba pogledati kako te prakse prenijeti u Gorski Kotar. A u
Hrvatskoj se s jedne strane cuje stalno cmizdrenje, a s druge strane vlada uvjerenje kako mi

sve znamo najbolje.


strong>6. lipnja 2014. (http://cleantechnica.com/2014/06/06/solar-economics-history-presentfuture/ 2014-06-15)
http://cleantechnica.com/2014/06/06/solar-economics-history-present-future/
Economics History, Present, & Future

Solar

Za one koji kao mantru ponavljaju "solarna energija je skupa i uvijek e ostati skupa". U SAD
su prosjeni trokovi proizvodnje tijekom ivotnoga vijeka elektrane (LCOE) za male (krovne)
fotonaponske sustave opali za 50% u tri godine, 2010.-2013.. (Pritom su znatno vei nego u
Njemakoj, zbog raznih "mekih trokova" koji su vei.)
Poelo se sa subvencijama i dvosmjernim brojilima, koji su omoguavali domainstvima i
drugima da prodaju elektriku, proizvedenu fotonaponskim panelima, u mreu, uz povlatenu
cijenu.
Danas, opadajuim cijenama porizvodnje, na mnogim mjestima u SAD, solarna elektrika s
krova je jeftinija nego ona, koju dobavlja lokalna elektra - ak i bez subvencija! A na posebno
sunanim mjestima, LCOE moe biti ak nia od "vrijednosti solara", to znai da investitori u
solarne mogu samo na osnovu toga povratiti investiciju.
A to e se dogaati, daljim padom cijena, u razliitim dijelovima SAD u razno vrijeme, ali
dogodit e se u slijedeih pet do sedam godina.
To e pak izazvati ozbiljne poremeaje na tritu, ako se politike ne promijene. [O tome smo
pisali. Elektroprivredna poduzea u SAD uoila su problem, koji izraava studija instituta
Edison, objavljena prole godine. Pojedinci ili male lokalne zajednice mogu nai ekonmski
interesu tome da se jednostavno iskljue s mree distribucije, to bi povealo cijenu za ostale
te ugroilo opstanak mree, koja je ipak bitna.]
strong>6 lipnja 2014. (

2014-06-14)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140604202056.htm
successful efforts to stem deforestation in 17 countries

Report highlights

Jedna dobra vijest: programi i politike za smanjivanje deforestracije i obnovu tropskih uma
pokazali su se vrlo uspjenim u 17 zemalja na etiri kontinenta, prema novom izvjetaju Unije
zabrinutih znanstvenika (USC). Uz poznati dobar primjer Brazila, iznenaujue napretke
postigli su Meksiko, zemlje sredinje Afrike idr. Tijekom 1990-ih, deforestracija je iznosila 16
milijuna hektara godinje i bila odgovoran za oko 17% svih emisija klimatskih plinova. Danas
je to opalo na 13 milijuna hektara i 10%. (detaljne informacije na
http://www.ucsusa.org/global_warming/solutions/stop-deforestation/deforestation-successstories.html
strong>6. lipnja 2014. (

2014-06-13)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140605141713.htm
European wildlife, experts argue

New EU reforms fail

Usprkos politikim proklamacija o rastuoj brizi za okoli, eksperti za ouvanje prirode, u


asopisu "Science", tvreda da su aktualne reforme Zajednike poljoprivredne politike EU
preslabe da bi imale ikakav pozitivni uinak na opadajuu bioraznolikost na farmama i u
divljini, te pozivaju zemlje lanice da preduzmu akciju. Zadovoljavanje ciljeva ouvanja
bioraznolikosti, koje je EU postavila za 2020., sada ovisi o inicijativama zemalja lanica.
strong>6. lipnja 2014. (

2014-06-12)

http://planetark.org/wen/71668

G7 leaders back 2015 climate deal, aim to build on U.S.

momentum
Bili su sastanci "vodeih industrijaliziranih nacija" G-7 (lanice Vijea sigurnosti, pobjednika u
Drugom svjetskom ratu, sa Zapada: Francuska, SAD i UK, poraeni iz tog rata koji su velike
ekonomske sile: Italija, Japan i Njemaka, te Kanada), pa su se prorili Rusijom na G-8, pa se
sad bez opet sastaju G-7 (plus EU). Njihovi lideri su se u Bonnu povodom 5. lipnja, svjetskog
dana zatite okolia (u spomen na prvu konferenciju UN o okoliu, prije 42 godine), dogovarali
o dogovoru o globalnim mjerama za srijeavanje klimatskih promjena koji bi trebao biti
postignuti u prosincu 2015. na konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu (21.
konferencija potpisnica Okvirne konvencije UN o promjenama klime, COP-21).
Predsjednik SAD poslao je signal dobrih namjera u ponedjeljak, o emu smo pisali; koliko e
od toga biti realizirano u Kongresu, vidjet emo. Kina se takoer javila, neke su mjere ve
poduzeli i obeavaju i znatno jae u slijedeem petogodinjem planu (2016.-2020.). Europska
unija, najavila je povjerenica za klimu Connie Hedegaard, premait e obeani cilj smanjivanja
emisija do 2020. g. za 20% ispod nivoa iz 1990. (SAD obeavaju smanjenje do 2020. od 17%
u odnosu na 2005., odnosno 3,5% u odnosu na 1990.). Unutar EU pripremaju se ciljevi
energetske i klimatske politike za 2020.-2039., a vodee nacije forsiraju ambiciozne mjere
(dok nove lanice, bive komunistike zemlje, pruaju otpor).
elnici G-7 pozvali su sve nacije na najave svoje planove od prvog kvartala idue godine.,
kako bi se do kraja godine pripremio globalni dogovor.
Aktualna kriza u odnosima EU s Rusijom dovela je do toga da klimatske promjene padnu na
drugi pllan. Donesena je izjava da
G7 (tj. SAD i Kanada, jer Japan tu ne moe pomoi) nudi Europskoj uniji podrku u naporima
da osigura sigurniju opskrbu energijom, obeavajui da e podrati napore Europske komisije
da razvije hitne mjere za zimu 2014.-2015..
strong>5. lipnja 2014. (

2014-06-11)

http://spectrum.ieee.org/transportation/advanced-cars/driverless-cars-optional-by-2024mandatory-by-2044/?utm_source=techalert&utm_medium=email&utm_campaign=060514
Driverless Cars: Optional by 2024, Mandatory by 2044 - IEEE Spectrum
Prije nekoliko dana pisali smo o tome kako Kalifornija eksperimentalno uvodi vozake dozvole
za "robote". U ovom lanku predvia se da e automobili bez vozaa ("automatobili", kako ih
je nazvao veliki pisac SF-a Isaac Asimov u prii objavljenoj prije 60 godina) postati uobiajeni
za deset godina, a obavezni za 30 godina. Mnogi proizvoai automobila naglo su intenzivirali
takva istraivanja u posljednjih nekoliko godina. Zasluni su neki tehnoloki napretci, ali
moda, ponajprijen, promjena naina razmiljana, da se obuhvati itav sustav.
Why the sudden change? Maybe it had to do with the ongoing drop in the cost of radar,
infrared imagers, sonar, GPS, and other sensors. Or maybe it was the dramatic improvement
in the processing power of embedded systems. Or it could be that engineers had just gotten
comfortable with such building-block technologies as adaptive cruise control, automatic
parking, and navigation. In any case, by the beginning of this decade every major automaker
was working on autonomous driving.
Naravno, velika promjena zahtijevat e godine priprema, ali moe se raditi postepeno.
Volvo is using a fleet of 100 cars to test out autonomy in the Swedish city of Gothenburg. (...)
Testing will proceed road by road and city by city, Coelingh says, building to the point at which
cars can plan the route and take you there, from door to door.
Promet cestovnih vozila koji tee automatski... Prema ovome danas, moda e biti isto toliko
drugaije kao dananji telefonski sustav u odnosu na onaj prije sto godina, kad su
telefonistice runo spajale pozive.
Accident rates will plummet, parking problems will vanish, streets will narrow, cities will bulk
up, and commuting by automobile will become a mere extension of sleep, work, and
recreation.

Kad se jednom cijela infrastruktura prilagodi roboautima, mnogi od najteih problema lako e
se rijeiti. Dakako, osnova za to je suvremena elektronika, komunikacija i raunala.
Cars will talk to the road, to the traffic signs, and to one another. What one car up ahead can
see, all will know about. Even the problem of identifying pedestrians lurking behind shrubbery
will finally fade away: After all, if cars can talk to signs, they can certainly talk to the cellphone
in your pocket.
Kako e sva vozila biti povezana u jedinstveni sustav, moi e se koristiti uinkovito. Osobni
automobil, koji veinu vremena stoji neiskoriten, postat e anakronizam.
Robocars would be shared, and that would make them both convenient and cheap to use.
Vehicles would be fewer in number but far more heavily used, picking up new passengers
near where they left the last ones off.
Kompletna promjena sustava obuhvatit e naravno i prijevoz tereta.
Theres one bunch who wont be able to pay for such fripperies: professional drivers. Say
good-bye to all of them5 million people in the United States alone. In a world of autonomous
cargo carriage, machines could hitch trucks to standardized containers of stuff. Then, at
distribution points, other machines could transfer their contents to smaller trucksor perhaps
to robots so small they could safely roll along sidewalks.
Naravno, neto e se izgubiti.
The self-driving car will free us of much drudgery, true, but future generations may never
know the freedom of the open road. And though the work such a car will do will be of great
value, it probably wont inspire many songs.
Jedan od motiva u western filmovima je ljutnja kauboja protiv farmera, koji ograuju zemlju i
tako im sprijeavaju potpunu slobodu kretanja. Onda je kauboj uskoio u auto, a taj ideal
slobode kretanja postao je jedno od mitskih uporita popularne kulture.
Pa, morat emo tragati za drugim podrujima slobode. I takoer i moi, onog udesnog
osjeaja kontrole nad mnogo veom snagom od svoje, snagom konja ili automobilskog
motora od puno konjskih snaga.
[Dodatno razmiljanje; u novom dizajnu gradova, a i mrei putova izmeu gradova, moi
emo predvidjeti puno prostora za pjeake zone i biciklistike staze (ukljuivo i elektrine
bicikle).]
lanak na blogu - sreen i proiren tekst.
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/06/automobili-bez-vozaca-dostupni-od2024-obavezni-2044-g/ Automobili bez vozaa: dostupni od 2024., obavezni 2044. g.?
strong>5. lipnja 2014. (

2014-06-10)

http://planetark.org/wen/71661

Germany to set new rules for fracking

Njemaka vlada uskoro e predloiti nove, stroge kriterije za koritenje tehnologije frackinga.
Na snazi je sada moratorij. Fracking se masovno koristi u SAD i Kanadi i omoguio je od
sredine 2000-ih naglo poveanje ponude plina iz glinenih kriljevaca (ejla) po niskim
cijenama, to je bitno promijenilo odnose na tritu energenata ne samo u SAD, nego i
globalno. Postoje meutim negativni uinci i rizici za okoli, prvenstveno za zalihe podzemnih
voda. Ta je zabrinutost prirodno puno prisutnija u Europi, gue naseljenoj i siromanijoj
resursima od Sjeverne Amerike. estoke diskusije o frackingu vode se u vie europskih
zemalja. U Velikoj Britaniji postoji veliki otpor lokalnog stanovnitva i ekologistikih
organiazcija vladinim planovima. Poljska pak ulae znatne nade u fracking, koji bi trebao
omoguiti pridobivanje vlastitoga prirodnoga plina i smanjivanje zavisnosti od uvoza iz Rusije.

strong>5. lipnja 2014. (

2014-06-9)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140603092206.htm
domestic solar power storage

Enhancing safety of

Proizvodnja velikih koliina elektrine energije iz nestalnih i neupravljivi izvora, sunca i vjetra,
tehnoloki vie nije nikakav problem, a sve manje to postaje i ekonomski. Ne samo da potaje
cjenovno konkuretna klasinim izvorima (TE na fosilna goriva i NE), nego su trendovi takvi da
e ujednaena cijena proizvodnje tijekom ivotnoga vijeka biti, svuda, bitno nia. Uz to ide
koritenje biomase kao sigurnoga izvora za proizvodnju elektrine energije i toplote, kad se
jednom razvije sustav prikupljanja (danas hrvatska izvozi velike koline ogrijevnog drva), te
geotermalne energije, to su elektrane koje ne postavljaju taj problem neupravljivosti jer rade
kao klasine TE odnosno kogeneracije, te naravno klasine velike hidroelektrane, zatim
toplinske pumpe (tehnologija u razvoju) idr..
Mantra je bila jo 1990-ih i u najnaprednijim zemljama, a u Hrvatskoj prije par godina od
strane uglednih, ali konzervativnih strunjaka: Da, ali morate imati rezervne klasine
elektrane da osiguraju snabdjevanje potroaa kad vjetar ne pue i sunce ne sije. A kad ve
imate klasine elektrane, to e vam uope ovi aditivni izvori? Case closed. esto je bila
ponavljana dogma (kao, znanstveni je dokazano) da "interminent" izvori ne smiju initi vie do
10% instaliranih kapaciteta za proizvodnju elektrine energije, jer inae dolazi do velikih
poremeaja. Danas EU u cjelini ima znatno vie od 10%, pa do nerijeivih problema nije
dolo. Da se to moe i dalje bitno poveavati, uope vie nije u pitanju (Vidi npr.
"Transformacija elektroenergetskih sustava mogua uz male trokove, kae IEA",
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/13/transformacija-elektroenergetskihsustava-moguca-uz-male-troskove-kaze-iea/ ).
Ali naravno, postoji i druga tehnika mogunost da se osigura stabilnost sustava (uz pomone
mjere upravljanja potronjom, koje mogu znatno smanjiti probleme): spremnici energije. O
tome smo puno puta pisali ovdje i na blogu (vidi npr: "Studija: pohrana (elektrine) energije
industrija u eksplozivnom rastu", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/06/23/studijapohrana-elektricne-energije-industrija-u-eksplozivnom-rastu/). To je danas novo polje burnog
tehnolokog i industrijskog razvoja, kojem najnaprednije zemlje svijeta pridaju golemu panju.
Svakoga dana ima novosti. To je danas bitno pitanje, ne vie sami izvori. Tu ono najnapredniji
ulau i razvijaju nove tehnologije.
A pametni, kao mi, naravno, mirno ekaju i dre se stare mudrosti: "pleti kotac k'o i otac". Pa
svi znamo, da samo naivci riskiraju ulaganjem u istraivanja i razvoj! Mi pametni fino ekamo
da drugi razviju tehnologiju, pa emo je kupit gotovu! Evo mi Hrvati tako radimo 50 godine i
vidite kako nam dobro ide!
Klasine litij-ionske baterije, po nekim komparativnim analizama, imaju loije performanse od
nekih drugih rjeenja. Ali to je zrela tehnologija, koja se masovno koristi te se i dalje
poboljava. Ovaj lanak govori o razvoju kriterija za pouzdane sustave litij-ionskih baterija za
pohranu energije proizvedene fotonaponskim panelima. Kako je to novo i nezrelo trite,
javljaju se problemi kriterija kvalitete; ali problemi se rjeavaju. (vidi:"Ako postoji problem
treba li ga rjeavati, li odustati?", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/11/05/akopostoji-problem-treba-li-ga-rjesavati-li-odustati/ )
strong>5. lipnja 2014. (

2014-06-8)

http://planetark.org/wen/71662

U.S. carbon plan will not reach climate goals: study

Predloene mjere smanjivanja emisija iz postojeih termoelektrana na fosilna goriva, koje je


predsjednik SAD poptpisao u ponedjeljak (pisali smo o njima juer), kao i ranije mjere koje su
SAD donjele za smanjivanje emisija staklenikih plinova, nee biti dovoljne da se postigne
postavljeni nacionalni plan iz 2009. da se emisije staklenikih plinova do 2020. smanje za
17% u odnosu na nivo iz 2005..
To su izjavili predstavnici nezavisnih ekologistikih istraivakih organizacija na tiskovnoj
konferenciji u Bonnu, gdje se odrava sastanak UN o klimatskim promjenama. Oni ponovo
istiu da mjere koje svijet preduzima nee biti dovoljno da se postigne zajedniki cilj da

globalni porast temperature u odnosu na predindustrijski nivo ne pree 2 stupnja celzijusa.


Prema aktualnom trendu, porast e biti 3,7 stupnjeva.
[Ostaje nam nadati se u onih 5% vjerojatnosti da su sadanji zakljuci ipak pogreni i da e se
klima stabilizirati sama od sebe.]
strong>4. lipnja 2014. (

2014-06-7)

Hrvatska i druge zemlje Zapadnog Balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora) mogle
bi, prelaskom na 100% ekoloku (organsku) poljoprivrednu prizvodnju, ne samo otvoriti radna
mjesta i poveati stvarnu dodanu vrijednost u poljoprivredi, nego i poveati ukupnu
proizvodnju hrane. Rezultat je to studije "Seeds of Change : Sustainable Agriculture as a Path
to Prosperity fo the Western Balkans", koja je juer predstavljena u Novinarskom domu u
Zagrebu. Studiju je izradila meunarodna ekipa na elu s dr.sc. Darkom Znaorom
(http://www.znaor.eu/), meunarodnim konzultatnom koji ivi u Nizozemskoj (jedan nedavni
novinski prilog o njemu: http://radioimotski.hr/naslovnica/barko-znaor-imocanin-nakraljevskim-dvorima/). Rad na izradi studije trajao je etiri godine, a financirala ga je Zaklada
Heinrich Bll.
Kako je mogue, da se proizvodnja hrane povea, kad je urod u ekolokom uzgoju generalno
manji? Razlog je u loem aktualnom stanju poljoprivrede u sve etiri zemlje, iji su pokazatelj
niski prinosi. Intenzivnim radom na ekolokom uzgoju, ulaganjem u znanje i vjetine, mogli bi
se postii prinosi vei od aktualnih! Uraunavajui smanjenje tete za okoli i druge pozitivne
uinke, korist je viestruka. Danas, zbog visokih subvencija, ekolokih teta i drugih
problema, stvarna dodana vrijednost u poljoprivredi je u Hrvatskoj negativna (takoer u BiH i
Srbiji, a jedino u Crnoj Gori je oko nule).
Promoviraja je studija tiskana na engleskom jeziku, a najavljeno je da e kroz nekoliko
tjedana biti pripremljena i izdanja na hrvatskom i na srpskom. Tijekom ovoga tjedna, studija
e biti prezentirana i u Sarajevu, Podgorici i Titogradu, a najesen i u sjeditima EU i drugdje u
Europi.
Studija je osena, sadri niz prorauna, poznatih metoda i nekih metodolokih inovacija, pa je
za nadati se da e potaknuti strunu raspravu. Vjerojatno emo o tome jo pisati.
Dodajmo podatak, koji se uo na prezentaciji, da Hrvatska danas ima pod ekolokim uzgojem
(certificiranim) neto vie od 40.000 hektara odnosno 3% obraenih poljoprivrednih povrina,
te 1.609 prozvoaa (oko 1,6%). Zanimljivo je da je prosjena povrina eko-gospodarstva 25
hektara, to je etiri puta vie od prosjeka!
https://fbcdn-sphotos-b-a.akamaihd.net/hphotos-ak-xap1/t1.0-9/10403117_835582996471717
_7778610120727994984_n.jpg
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/04/sjeme-promjene-veliki-potencijalekoloske-poljoprivrede-u-hrvatskoj/ Sjeme promjene: Veliki potencijal ekoloke
poljoprivrede u Hrvatskoj
lanak na blogu (proiren u odnosu na ovu biljeku).
http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/hrabri-scenarij-kojeg-si-moramo-priustiti
alter.org/vijesti/ekologija/hrabri-scenarij-kojeg-si-moramo-priustiti

http://www.h-

Izvjetaj s tribine, detaljniji nego to smo ga mi dali, na portalu h-alter:


strong>4. lipnja 2014. (

2014-06-6)

http://www.vox.com/2014/5/29/5761944/this-chart-shows-why-its-so-hard-to-makepredictions-about-energy This chart shows why it's so hard to make predictions about
energy
Nekoliko zanimljivih grafikona, koji pokazuju kako je nezahvalan posao predviati u energetici

ak i neposrednu budunost.
Hrvatska je u posljednji 30-ak godina pet puta radila na energetskim strategijama. Posljednja
je prihvaena u Saboru 2009.. Svaki put, ali ba svaki, predviao se brz rast potronje
energije, te jo bri elektrine energije. Svaki put, ali ba svaki, ve za 2-3 godine pokazalo se
da su aktualni trendovi sasvim drugaiji.
Potronja energije, pa ak i elektrine energije, u najrazvijenijim europskim zemljama, poela
je padati posljednjih godina. Ovoga puta to nije samo neeljena posljedica ekonomske krize iz
2008., nego djelomino i svjesnog planiranja. Planira se i dalje smanjivanje. (Vidi npr.:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/12/elektricna-energija-u-njemackoj-20052013-2020/)
Ne moe se praviti projekcije budunsoti kao da je to kretanje planeta na nebu, na koje
ovjekova djelatnost ne utjee. Naa svjesna djelatnost usmjerava razvoj (kao, naravno, i
nesvjesna). SAD su od kraja 1970-ih uvele znatne mjere tednje energije i razvoja obnovljivih,
kad je naglo porasla cijena nafte, a onda su ih sredinom 1980-ih, kad je cijena nafte znatno
opala, napustile. Izuzetak je bila Kalifornija. I tako sad Kalifornija troi gotovo upola manje
elektrine energije po stanovniku, od prosjeka SAD! A pritom oito nisu rtvovali ivotni
standard (po BDP p.c. je Kalifornija znatno iznad prosjeka SAD)
Dakle, nije bitno pokuavati predvidjeti budunost "objektivno", nego vrijedi li projecirati
POELJNU budunosti i onda nastojati tako usmjeravati razvoj, da se ona i ostvari.
strong>4. lipnja 2014. (

2014-06-5)

http://planetark.org/wen/71643
bid' on carbon cuts

U.S. green groups see need to nudge Obama's 'opening

Veina reakcija na prijedlog plana smanjivanja emisija ugljika iz termoelektrana, koji je


predsjednik SAD Barack Obama potpisao juer (dokument od 645 stranica koji je pripremila
Agencija za zatitu okolia, EPA), mogla je biti napisana mjesecima unaprijed. Kljuni
repulbikanci i mnogoe industrijske grupe kau da je to rat protiv ugljena koji e unititi radna
mjesta i poveati cijene elektrike; okoliari i mnogi demokrati hvale ga kao kljuni korak da se
Obamina obeanja o hvatanju u kotac s klimatskim promjenama stvarno ponu ostvarivati.
Umjereniji glasovi kau da plan i nije naroito ambiciozan. Kao bazina godina, prema kojoj
do 2030. emisije treba smanjiti za 30%, izabrana je 2005, kad su emisije bile na vrhuncu.
Nakon toga, smanjivanje potronje energije zbog ekonomske krize i rast plina iz kriljevaca
doveli su do smanjenja.
Sada tek poinje pravi posao iza scene, tijekom 120 dana za javnu praspravu, iako je velik
napor bio uloen u pripremu ovog dokumenta u prethodnim mjesecima.
Prikaz na sajtu marljivih Australaca (frustriranih jer njihova vlada forsira vrlo konzervativnu
energetsku politiku): http://reneweconomy.com.au/2014/8-things-know-biggest-thingpresidents-ever-done-climate-change-34820
Originalni dokument (pdf, 645 stranica) na sajtu EPA:
http://www2.epa.gov/sites/production/files/2014-05/documents/20140602proposalcleanpowerplan.pdf
Primjer reakcije iz poslovnih krugova, sa sajta amerike "Energy & Enterprise Initiative", koji
se u naelu slau s mjerama suzbijanja klimatskih promjena i drugim mjerama zatite prirode,
ali su protiv jake vlade i za striktno "free enterprise approach":
http://action.energyandenterprise.com/blog/eei-statement-on-president-obamas-eparegulations
Odgovor ekologista na strahove kako su ovakve mjere loe za biznis:
http://thinkprogress.org/climate/2014/06/03/3444064/epa-explainer-economy/

Treba imati na umu takoer da su ovo mjere koje se predlau za danas postojee
termoelektrane, dok su mjere za nove elektrane ve prihvaene prole godine.
strong>3. lipnja 2014. (

2014-06-4)

http://planetark.org/wen/71641

France experiments with paying people to cycle to work

Eksperiment za promociju svakodnevnog koritenja bicikala u Francuskoj: 20 poduzea i


inistitucija, koje zapoljavaju ukupno oko 10.000 ljudi, plaat e zaposlenicima oko 25 euro
centa po kilometru bicikliranja na posao, najavio je ministar promenta juer. Ukoliko se
pokae uinkovitim, program e se proiriti.
strong>2. lipnja 2014. (

2014-06-3)

http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/slovakialaunched-call-proposal-reverse-gas-flow-ukraine_28952.html Slovakia launched call for


proposal for reverse gas flow to Ukraine
Vijest vana za energetsku komponentu geostratekog sukoba EU i Rusije u Ukrajini. EU, na
elu s Njemakom, gradi mogunosti da plinovodi prenose prirodni plin u suprotnom smjeru
od uobiajenog, ako se prekine dotok iz Rusije, tako da Ukrajina moe biti snabdjevana iz
skladita u Srednjoj Europi, izvora u Norvekoji i dopreme preko LNG terminala. To je
srednjorono rjeenje za Europu, dok je dugorono znatno smanjivanje ukupnih potreba za
energijom i znatan rast obnovljivi, ime bi se znatno smanjio uvoz svih fosilnih goriva. (Vidi
komentar na blogu od 7. oujka:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/07/ukrajina-i-prirodni-plin-interesi-rusijeeurope-i-sad/)
U meuvremenu, Rusija je nakon 10 godina pregovora sklopila ugovor s Konom o znatnom
poveanju isporuka prirodnoga plina.
strong>2. lipnja 2014. (

2014-06-2)

http://planetark.org/wen/71635
climate change

Factbox: Major steps by the Obama administration on

Predsjednik SAD e danas objaviti nove propise, usmjerene na smanjivanje emisija ugljinog
dioksida iz postojeih TE na fosilna goriva. Regulativna agencija za okoli (EPA) predloit e
cilj smanjivanja iz postojeih postrojenja za 30% do 2030. godine. Obama u svojem drugom
mandatu nastoji snanije progurati mjere protiv klimatskih promjena, kojima se protive
republikanci (ali i neki demokrati).
strong>2. lipnja 2014. (

2014-06-1)

http://cleantechnica.com/2014/06/02/us-solar-pv-installations-climbed-1-3-gw-1st-quarter2014-73-growth/ US Solar PV Installations Climbed To 1.3 GW In 1st Quarter of 2014 (73%


Growth)
U prvom tromjesjeju 2014. u SAD je instalirano 1,3 GW fotonaponskih panela, to je rast od
73% u odnosu na prvo tromjesjeje 2013.. Ukupno je sada instalirano 13,40 GW. Oekuje se
da e ove godine biti instalirano ukupno 6,6 GW. Od novih elektroenergetskih kapaciteta
prikljuenih na mreu u ta tri mjeseca, solarne su 74%, vjetar 20%. Coijene i dalje padaju,
raste i sektor kuanstava (iako jo daleko zaostaju za Njemakom, Italijom, Kinom).
30. svibnja 2014. (2014-05-8)
http://www.world-nuclear-news.org/NN-Barakah-1-reactor-vessel-delivered-3005144.html

Barakah 1 reactor vessel delivered


U gradnji je prvi nuklearni reaktor u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Isporuena je
reaktorska posuda, koju je proizvela Juna Koreja. Njen predsjednik Park Geun-hye
sudjelovao je sveanosti isporuke, te rekao da je je zajednika gradnja NE Barakah kljuni
projekt koji stvara partnerstvo dviju zemalja za slijedeih 100 godina Planirana je gradnja
etiri reaktora tipa APR-1400, koja treba biti dovrena do 2020.
[Saudijska Arabija razmatra mogunost gradnje nuklearnih elektrana, a paralelno i znatnih
kapacitet u solarnim i vjetroelektranama, ali odluka jo nije donesena.]
30. svibnja 2014. (2014-05-7)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/05/140527085514.htm
thermosolar plants thanks to hybridization with biomethane

More sustainable

Koncentracijske solarne termoelektrane (CSP) posljednjih su godina u drugom planu, zbog


toga to su trokovi proizvodnje jo uvijek visoki, nasuprot spektakularnom padu cijena
fotonaponskih panela. (Vidi lanak na blogu "Ekoloka ekonomija" od 8. svibnja 2013.:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/08/koncentracijske-solarne-elektranevijesti-iz-kalifornije-saudijske-arabije-indije-i-australije/) Europski istraivai istrauju
integraciju drugog obnovljivog izvora, biometana, sa CSP. Demonstracijsko postrojenje se
gradi u panjolskoj, a vodei sudionik projekta je panjolska tvrtka ACS-Cobra.
panjolska ima u pogonu 48 CSP elektrana. Meunarodna energetska agencija (IEA) oekuje
znatan rast te tehnologije, s kapacitetom u svijetu 147 GW do 2020. godine i 1.089 GW do
2050..
29. svibnja 2014. (2014-05-6)
http://reneweconomy.com.au/2014/carbon-emissions-continue-rise-us-7-4-jump-2014
emissions jump sharply, as coal generation returns in force : Renew Economy

US

Eksplozivni rast ponude jeftinoga plina iz ejla u SAD, od sredine 2000-ih godina, snano je
utjecao na ameriku, ali i globalnu energetiku. Potronja ugljena u SAD je bitno opala, porasla
je potronja plina. SAD su postale znaajni izvoznik ugljena, a moda postanu i znaajan
izvoznik ukapljenog plina Sad stiu signali da je taj proces zavren, a neki izraavaju i
zabrnituost koliko moe biti trajan.
Pozitivni rezultat prelaska od ugljena na plin bilo je smanjivanje emisija ugljinoga dioksida.
Sada je dolo ne samo do zaustavljanja, nego do znatnog ponovnog rasta. Amerika Energy
Information Administration (EIA) objavila je da su amerike emisije CO2 i zenergetskog
sektora 2013. porasle za 2,4% u odnosu na 2012., a u prva dva mjeseca 2014. za 7,45% u
odnosu na isti period 2013.
Najvaniji uzrok je ponovni rast proizvodnje u termoelektranama na ugljen. Znatno je porasla i
ukupna potronja elektrine energije.
Amerika Agencija za zatitu okolia (EPA) objavljuje nove standarde za ograniavanje
emisije ugljinoga dioksida uz uvoenja dozvola za emisije. Time e se potcati investicije u
energetsku uinkovitost i obnovljive.
29. svibnja 2014. (2014-05-5)
http://grist.org/climate-energy/heres-why-your-uncle-wont-give-up-those-pesky-climatevaccine-conspiracy-theories/ Here's why your uncle won't give up those pesky climate &
vaccine conspiracy theories
Ljudi koji vjeruju da su klimatske promjene la ili da je cjepljenje loe za zdravlje, suoeni s
jednostavno predoenim, dobro provjerenim injenicama, odgovaraju apriornim negiranjem.

injenicie ih ne zanimaju. Takvi se problemi obino javljaju kad se injenice sukobljuju s


neim najdubljim uvjeenjima, na kojima on ili ona zasniva svoj osjeaj identiteta.
Npr. ameriki konzervativci ospesivno vjeruju u "minimalnu dravu", a ako bi prihvatili da je
globalno zagrijavanje realna opasnost, morali bi prihvatiti da su potrebne opsene mjere
drave.
Oni, dakle, koji se bave javnim zagovaranjem, iako su uvjereni u vrstu zasnovanost svojih
stavova, ne smiju se pouzdati da "istina govori sama za sebe". Moraju se pozabaviti "politikom
identiteta". Trebaju pokuati nadii emu "Mi protiv Drugih". Npr. umjesto o zamjerki "vozei
golemi automobil unitavate Zemlju!" potaknuti afirmativnu diskusiju o tednji energije,
nacionalnoj energetskoj sigurnosti i tehnolokim inovacijama. [A moete primijetiti da upravo
tako nastojimo na ovoj stranici i na istoimenom blogu raditi.]
U ovom se tekstu o tome ne govori, ali drugi oblik ovog negiranja injenica je olako
prihvaanje nekih "teorija zavjere", zasnovanih na malo vjerojatnim ii posve nemoguim
spekulacijama. To je pov3ezano, jer u odgovor na bombardiranje podacima o klimatskom
zagrijavanju jednostavno odgovaraju da je sve to izmiljotina, plod zavjere u kojoj sudjeluju svi
svjetski klimatolozi, ekoloki pokreti, mnogi politiari itd..
(Ali, s druge strane, susreemo jednako dogmatsku tendenciju da se svaka kritika, primjerice
ponaanja farmaceoutskih ili biotehnolokih kompanija, automatski odbaci kao da se
samorazumljivo radi o opsesiji "zavjerama", a ne o politiko-ekonomskoj analizi. Za identitet
nekih ljudi vano je rezolutno odbiti mogunosti da su nuklearna energija ili GMO tetni, ili da
nam naprosto nisu potrebni.)
29. svibnja 2014. (2014-05-4)
http://grist.org/list/pope-francis-climate-change/
says Christians should fight climate change

Pope Francis continues being awesome,

Papa Frane, u govoru odranom prolog tjedna u Rimu, rekao je da se krani moraju boriti
za suzbijanje klimatskih promjena; to je dunost ovjeka kao upravnika nad stvorenim.
Dar znanja nam pomae da izbjegnemo postati plijen neumjerenih ili neispravnih stavova.
Prvi lei u riziku da sebe smatramo gospodarima stvorenoga. Stvoreno nije vlasnitvo kojim
moemo vladati po svojoj volji, ili, jo manje, vlasnitvo samo nekolicine. Stvoreno je dar,
prekrasni dar koji nam je Bog dao da o njemu brinemo za dobrobit svih, uvijek s velikim
potovanjem i zahvalnou. (...) Mi smo skrbnici stvorenoga. Meutim, kad eksplatiramo
stvoreno, mi unitavamo znakove Boje ljubavi za nas (...) Sauvajmo stvoreno. Jer ako
unitimo stvoreno, stvoreno e unititi nas! (...) Stvoreno je za nas da ga koristimo dobro, a ne
eksploatiramo.
(Prevod je s engleskoga, pa su mogue nepreciznosti zbog dvostrukog prevoenja. Rije
"exploit" ovdje, po naem miljenju, treba prevesti upravo pojmom "eksploatacija", jer najbolje
izraava smisao, nasuprot "skrbi" ili "koritenju za dobrobit svih".)
Ovaj govor papa je odrao nakon petodnevnog dogaanja u Vatikanu o odrivosti, gdje su
znanstvenici, pravnici, ekonomisti, filozofi i drugi tragali za odgovorima (brainstormed) o tome
to Katolika crkva moe napraviti glede uinaka klimatskih promjena. Papa je ve odbacio
fracking, zapoeo rad na svojem "zelenom manifestu" i preao na Papamobil pokretan
biogorivom.
28. svibnja 2014. (2014-05-3)
http://cleantechnica.com/2014/05/27/100-renewable-energy-system-denmark-2050-possible/
Danish Energy Agency: 100% Renewable Denmark By 2050 Is Possible
Spominjali smo da je Njemaka svjetski lider u okretu ka niskougljinoj energetici
(Energiewende) a malena Danska avangarda. Danska planira 100% svojih potreba za
energijom pokriti iz obnovljivih izvora do 2050. godine (a 100% potreba za elektrinom

energijom do 2035.). Nedavno objavljena studija analizira razne scenarije. Redukcija


potronje energije, emu se obino u javnosti posveuje manje panje, u svim scenarijima
ima kljunu ulogu, a tek onda kombinacije raznih obnovljivih izvora.
2. svibnja 2014. (2014-05-2)
http://liderpress.hr/poslovna-znanja/deset-industrija-/
pokretanje posla

Deset najboljih industrijskih nia za

Nastavak na pretnodni upis. Od tema, koje ovdje promoviramo - drugo, poljoprivreda:


Briga za zdravlje, strah od GMO-a, promidba zdrave hrane i mnogo kola zdravoga ivota
poveale su broj proizvoaa i prodavaa ekohrane u svijetu. U SAD ih unato rigoroznom
zakonu koji titi velike korporacije ima na tisue, a u Hrvatskoj zasad samo oko dvije tisue,
meu kojima je najvea tvrtka Biovega. Ipak, hrvatsko trite ekohrane zasad nema potencijal
za osvajanje stranoga trita jer sve to se proizvede proda se na domaem terenu. (...)
Proizvodnja ekohrane u Hrvatskoj ima velik potencijal i sve uvjete, a i Ministarstvo
poljoprivrede donijelo je akcijski plan kojim e se do 2016. ekoloki obradive povrine
poveati sa sadanjih malo vie od dva posto na osam posto. Za plasman proizvoda ne treba
se brinuti jer e kvalitetna hrana, a ekoloka sadrava ak pedeset posto vie vitamina i
minerala od konvencionalne, uvijek imati kupce. Olakotna je okolnost i to to je Hrvatska
turistika zemlja, a strani turisti oduevljeni su hrvatskom autohtonom i ekoloki uzgojenom i
proizvedenom hranom: maslinovim uljem, dalmatinskim i istarskim prutom, pakim sirom,
domaim slavonskim kulinom
2. svibnja 2014. (2014-05-1)
http://liderpress.hr/poslovna-znanja/deset-industrija-/
pokretanje posla

Deset najboljih industrijskih nia za

Europski projekt e-Skill for Jobs 2014, koji promie deficitarna informatika zanimanja, ima i
hrvatske partnere. Od tema, koje ovdje promoviramo - prvo, energetika (ukljuivo
graevinarstvo):
Gradnja ekoprijateljskih zgrada takoer je jedna od nia velikog potencijala jer se svjetsko
gospodarstvo pokuava prilagoditi klimatskim promjenama i smanjiti potronju energije. Uza
zelenugradnju ide ulaganje u obnovljive izvore energije, a analitiari Meunarodne financijske
korporacije, IFC, lanice Svjetske banke, poruuju da ulaganje u pametne zelene projekte ima
velik potencijal u zemljama jugoistone, istone i srednje Europe.
Zajednika analiza IFC i konzaltantske tvrtke A. T. Kearney procjenjuje da potencijal ulaganja
zelenog sektora u tom podruju te dravama Bliskog istoka i srednje Azije vrijedi 640 milijardi
dolara. Prilagodba zakona svjetskim standardima u tim bi zemljama poveala vrijednost
ulaganja u zelene pametne projekte na tisuu milijardi dolara
17. travnja 2014. (

2014-04-25)

http://reneweconomy.com.au/2014/bernstein-four-scary-choices-for-utilities-in-face-of-solaronslaught-51609 Bernstein: Four scary choices for utilities in face of solar onslaught
esto piemo o revoluciji koja je zapoela u elektroenergetici, prvo razvojem vjetroelektrana,
a zatim spektakularnim padom cijena krovnih fotonaponskih sustava u posljednjih nekoliko
godina, te upravo zapoetim trinim prodorom jeftinijih baterija. Za male potroae ili lokalnu
grupu malih potroaa (u mikromrei), postaje probitano instalirati vlastite izvore elektrine
energije, bitno smanjujui ili ak posve eliminirajui ovisnost o elektrodistributivnoj mrei. Time
se ugroava poslovni model koji su elektroprivrede (utilities) gradile stotinu godina, zasnovan
na malom broju velikih elektrana i velikom broju potroaa (u Hrvatskoj npr. 35 elektrana i dva
milijuna potroaa).
Eletroprivrede mogu reagirati tako, da politikim utjecajem na vlade sprijee nepoeljan

razvoj. Hrvatska vlada je to bezrezervno prihvatila ("to je dobro za HEP, dobro je i za


Hrvatsku"). To se prikazuje kao oit i za sve koristan "zdrav razum": probleme, koje donose
nove tehnologije, izbjegavamo tako, da blokiramo razvoj novih tehnologija.
Ovaj lanak prikazuje najnoviju analizu te teme, koju je objavila amerika investicijska banka
Sanford Bernstein. Analiziraju etiri naina, na koji elektroprivrede poput HEP-a mogu
odgovoriti na ovu prijetnju. Zakljuuju da se razvoj solarne industrije ne moe zaustaviti. (To
naravno ne vrijedi za Hrvatsku, iji je glavni ekonomski uspjeh sustavno unitavanje svake
industrije, pa je ovo sitnica.)
17. travnja 2014. (

2014-04-24)

http://cleantechnica.com/2014/04/17/britons-prefer-onshore-wind-farm-fracking/
#POyckVmPDrsog4xm.99" target="_blank">Brits: We Prefer Onshore Wind Farms Over
Fracking
U Velikoj Britaniji postoje lokalni otpori gradnji vjetroelektrana, ali posljednjih godina jo vie
protiv planova za nova crpilita prirodnoga plina iz kriljevca (ejla) metodom frackinga. 64%
graana podupire razvoj vjetroelektrana, a samo 28% frackinga.
Britanska vlada eklektina je u energetskoj politici. Juer smo objavili podatak da je VB u
2013. uloila u iste energetske tehnologije najvie u Europi (vidi:
http://www.climatecentral.org/news/u.s.-lags-behind-china-in-renewables-investments-17257
). Ulae velike nade u puinske vjetroelektrane (kojih ima instalirano najvie u svijetu, uz
velike planove zajedno s jo devet zemalja u Sjevernom moru - Nort Sea Grid). Takoer
planira snaan razvoj frackinga i gradnju novih nuklearnih elektrana.
17. travnja 2014. (

2014-04-23)

http://planetark.org/wen/71450

EU seeks to cut plastic bag use by 80 percent by 2017

Europski parlament izglasao je obavezu drastinog smanjenja koritenja plastinih vreica.


Danas se u EU godinje upotrijebi 100 milijardi vreica, od ega se procjenjuje da oko 8
milijardi zavri kao smee u morima, ubijajui milijune ivotinja. U elucu 94% ptica u
Sjevernom moru naena je plastika.
Odluka EP (koja jo nije konana, ali e vjerojatno biti potvrena do kraja ove godine) ostavlja
pojedinim dravama naine da postignu zadani cilj. Uvoenje poreza pokazalo je odlian
rezultat u Danskoj: prosjena osoba koristi etiri jednokratne vreice godinje, dok u
Portugalu, Poljskoj i slovakoj to iznosi 466 godinje, po podacima Europske komisije.
17. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=771111319574188
&id=236779699674022 2014-04-22)
Degradacija jedne velike ideje, ekologije, na rutinsku katastrofinost, sama je po sebi
strahota usporediva s poharanim okoliem. (Pascal Bruckner: "Europa se mora rijeiti
bolesnog skepticizma", Europski glasnik, br. 17, Zagreb 2012., str. 7-8.)
Bruckner pie o duhovnoj krizi Europe, iji je jedan od imbenika kukaviluk; vladavina straha,
kojeg dapae, po njemu, odreena inteligencija uzvisuje u kardinalnu vrlinu. On poziva na
promjenu mentaliteta.
Upada u oi, itajui tu reenicu, da je i sama napisana rutinski katastrofino. Je li strahota
zaista ve tolika? Pokuajmo drugaije.
Zabrinutost za okoli, prirodu i Zemlju, kao i briga za zdravlje i blagostanje, ne smije se svesti
na puki izvor katastrofiarske imaginacije.
Panika je nesvrsishodna. Ne samo da raspirivanje straha moe paralizirati sposobnost za
racionalnu analizu i volju za akciju (defetizam), nego moe dovesti do kontrauinka.

Namjerno poticanje straha osnova je horor anra. Uivljujemo se, ali nakon zavretka filma
svjetla se pale, odlazimo kui i preputamo svakodnevnoj zaokupljenosti. Vampiri, kometi ili
globalno zagrijavanje - nije na problem.
Kakva e budunost stvarno biti, ne moemo sigurno znati. Predvianje moguih budunosti
je vaan prvi korak, ali ne smije biti arite nae panje. Nije pravo pitanje "to nas eka",
nego "kojim putem idemo".
Ne moemo utjecati na ono, to jest u ovom trenutku. Ali na budunost moemo.
Shvatiti ono to nam se zbiva, vano je. Ali vanije je ono, to treba initi.
A to nije samo jedna jednostavna ili jedna velika stvar.
17. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=770922892926364
&id=236779699674022 2014-04-21)
http://www.germanenergyblog.de/?p=15647 EEG 2.0: Cabinet Adopts Renewables Law
Amendment Bill Agreement with Brussels on EEG Surcharge Reductions for Industry
U Njemakoj je u tijeku javna rasprava o promjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije
(EEG), kojim je 2000. godine zapoet put Njemake prema energetskom zaokretu
(Energiewende). Zakon je postavio viziju razvoja do 2050. godine. Na etvrtini puta vre se
prilagodbe, ne dovodei u pitanje strateko opredjeljenje.
Proces pregovora, koji treba dovesti do verzije "EEG 2.0", sloen je, jer Nijemci takve stvari
ozbiljno shvaaju, zbog tradicije "pravne drave" (kad se zakon jednom donese, nema
petljanja zbog naknadne ispravke greaka, neusklaenosti raznih zakona, ekanja na
provedbene propise itd.) kao i zbog tradicije demokracije, decentralizacije i pluralizma,
graene u SR Njemakoj nakon 1945.: Njemaka je federacija i savezna vlada mora imati
konsezus sa saveznim zemljama, a takoer je i tradicija socijalnog partnerstva snana i
ozbiljno se shvaa.
Cijeli projekt vodi "superministarstvo" za gospodarstvo i energetiku, osnovano nakon
prologodinjih saveznih izbora, dogovorom o koaliciji CDU/CSU i SPD-a. Na elu tog
ministarstva je socijaldemokrat Sigmar Gabriel.
Jedno od spornih pitanja, koje promjenama Zakona treba rijeiti, zamjerke se Europske
komisije zbog oslobaanja velikih poduzea od doprinosa za poticaje obnovljivih, koje plaaju
kuanstva i ostali korisnici. To je izuzee Njemaka uvela da bi odrala konkurentnost
izvoznih poduzea, ali zamjerka je da se time kre propisi o slobodnom tritu.
Promjene, koje trebaju stupiti na snagu 1. kolovoza 2014., trebale bi omoguiti smanjivanje
trokova za poticaje obnovljivih i vie ih izloiti trinim silama, osiguravajui istovremeno
njihov kontinuirani rast.
Udio obnovljivih u energetici treba bi biti 40% do 45% godine 2025. i 55% do 60% do
2035..Planira se godinji neto rast instalirane snage kopnenih vjetroelektrana za 2,5 GW
(novoizgraene minus iskljuene stare). Planovi za puinske elektrane smanjeni su sa ukupno
10 GW na 6,500 GW instaliranih kapacitete do 2020. i sa 25 na 15 GW do 2030.. Godinji
prirast solarnih kapaciteta do 2,5 GW, a postrojenja na biomasu 100 MW godinje.
Feed-in tarife, koje su bile kljuni zamanjak dosadanjeg razvoja, bit e u pravilu zamijenjene
direktnom prodajom. Financijske potpore e od 2017. biti odobravane na aukcijama.
Sadanji doprinos za razvoj obnovljivih iznosi 6,24 ct/kWh. Ministar Gabriel smatra da se uz
predvienje reforme ovaj iznos nee poveavati bar do 2017., ali neki analitiari predviaju da
bi mogao porasti do 8,3 ct/kWh.
Savezna vlada je 8. travnja usvojila nacrt novog Zakona i uputila ga u parlamentarnu
proceduru. Predvia se da zakon bude konano usvojen u srpnju, da bi stupio na snagu 1.

kolovoza.
17. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=770902576261729
&id=236779699674022 2014-04-20)
http://www.climatecentral.org/news/u.s.-lags-behind-china-in-renewables-investments-17257
U.S. Lags Behind China in Renewables Investments
Zanimljiv grafikon, koji prikazuje investicije u istu energiju (sunce, vjetar, ostali obnovljivi,
uinkovitost i niskougljine tehnologije te biogoriva) u vodeim zemljama svijeta, G-20.
Uvjerljivo na prvom mjestu je Kina (54 milijardi USD, 29% svih investicija u G-20), slijede
SAD, Japan, Velika Britanija i Njemaka. Potonja, iako i dalje vodea u svijetu po koncepciji
Energiewende, imala je relativno skromne investicije (po stanovniku, vie su imale i Kanada,
Juna Afrika i Australija).
Ukupne investicije u svijetu su, kako smo neki dan pisali, u padu, iako su instalirani kapaciteti
2013. porasli u odnosu na 2012..
17. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=770899146262072
&id=236779699674022 2014-04-19)
http://croatia.panda.org/eu_izbori_2014/

WWF: EU izbori 2014

WWF o izborima za Europski parlament.


ZATO BI VAM TREBALO BITI STALO?
Zastupnici Europskog parlamenta imaju vanu ulogu kada je u pitanju budunost okolia u
vaoj zemlji, u cijeloj Europi i na globalnoj razini.
ak 80% legislative iz podruja zatite okolia u nadlenosti je EU i to izravno utjee na va
svakodnevni ivot: na vodu koju pijete, zrak koji udiete, hranu koju jedete, energiju koju
koristite. (...)
to WWF oekuje od zastupnika u Europskom parlamentu?
Zastupnici Europskog parlamenta trebaju podrati politike EU koje e osigurati da e
europsko koritenje prirodnih resursa - vlastiti ekoloki otisak - ostati u granicama jednog
planeta.
Graani i WWF htjeli bi da zastupnici Europskog parlamenta naroito uinkovito djeluju po
pitanjima:
Borbi protiv klimatskih promjena
Promjena u smjeru uinkovite, resursima voene privrede
Zaustavljanja gubitka prirodnih bogatstva
Poticanja odrivije i zdravije potronje
Zatite okolia za dobrobit ljudi diljem svijeta
Osiguravanja iste i pitke vode
Zaustavljanja ilegalne trgovine drvom i divljim ivotinjama
Osiguravanja odrive poljoprivrede
Obnove zaliha ribljeg fonda
15. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=770192806332706
&id=236779699674022 2014-04-18)
planetark.org/wen/71436

Japanese whaling group intends to resume its hunts

Nastavak sukoba oko izlova kitova u "znanstvene" svrhe, kojim Japan godinama zaobilazi

meunarodno zabranu lova, donesenu zbog opasnosti da prelov dovede do izumiranja kitova.
Japanska vlada davala je dozvole za lov, koji zbog obima oito nema veze sa znanou, nego
je svrha komercijalna. Meunarodni sud pravde donio je odluku da s takvom praksom treba
prestati. Oni koji na tome ostvaruju profit ne predaju se.
U lanku se spominje i organizacija "Sea Sheperd", iji se brodovi godinama na ocenima bore
s japanskim kitolovcima, nastupajui mnogo ee od pacifistikog "Greanpeacea". Nedavno
je HTV emitirala dokumentarac "Ispovijesti ekoterorista" (Confessions of an Eco-Terrorist), o
njihovom osnivau Paulu Watsonu.
15. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=770172523001401
&id=236779699674022 2014-04-17)
Informacija od "Reciklirano imanje Vukomeri":
Ove godine planiramo na Recikliranom imanju odrati tri radionice kako bismo ljudima pribliili
znanje o gradnji slamom i drugim prirodnim materijalima.
Kroz radionice planiramo izgraditi mali bungalov od nosivim slamnatih zidova (load bearing)
pa emo najprije imati radionicu dizanja zidova, zatim radionicu bukanja glinenim bukama i
naposlijetku emo izraditi zeleni krov.
Detalje o radionicama moete nai ovdje:
http://www.zmag.hr/hr/radionice,-tecajevi,-dogadjanja/radionice-prirodnog-graditeljstva
15. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=770169626335024
&id=236779699674022 2014-04-16)
Prenosimo zanimljiv dopis Jadrana Kalea s jedne elektronske liste.
Prolog tjedna je u zajednikom desetogodinjem programu UNESCO-a i stalnog tajnitva
Konvencije o biolokoj raznolikosti odran skup "Povezivanje bioloke i kulturne raznolikosti u
Europi", prvi u nizu kontinentalno prilagoenih skupova na ovu temu, koji je zavrio
donoenjem Deklaracije iz Firence.
Ta se Firentinska izjava temelji na dosadanjim sporazumima, preporukama i novim
saznanjima, te donosi sugestije za primjenu na regionalnoj (nadnacionalnoj), nacionalnoj i
lokalnoj razini.
Izjava se oblikovala u zasebnim sesijama koje su slijedile nakon dvije dvodnevne usporedne
sesije izlaganja i preporuka izvjestitelja koji su moderirali zasjedanja. U itav skup (i
izlagateljski, i ekspertni za sastavljanje Izjave) je bilo ukljueno dvjestotinjak ljudi, a samih
izlagaa je bilo ezdesetak. Iz Hrvatske nas je bilo etvero, i, to je zaprepaujue, nijedan
agronom (kolega s Agronomskog fakulteta je krajobrazni arhitekt) ili konzervator (zbog
polaznih tema kulturnih krajolika).
Skup je bio izdano podran od talijanskog Ministarstva poljoprivrede, koje je od Izjave
oekivalo (i dobilo) alat za pregovaranja s Europskom komisijom. Bili smo drani kao kap
vode na dlanu: nije bilo kotizacija, nisam popio ni alicu kave ili pojeo kuglicu sladoleda van
simpozija, izdanja prethodnog tematskog skupa su bila besplatna za sve. Osim UNESCO i SCBD, skup su vodili elnici znanstvenih programa ICOMOS i IUCN, voditelj programa GIAHS
(agronomskih krajolika) u FAO, kao i talijanska konzervatorska sluba. Boljeg mjesta za
ovakvu temu na planetu nema, jer je u Firenci kroz umjetnost iskovan kulturni pojam krajolika
(razliit od "okolia") a Italija je bila prva zemlja koja je kulturne krajolike zatitila kao zasebnu
kategoriju. U nae vrijeme Italija je kulturni krajolik prva povezala s nematerijalnom kulturnom
batinom (Amalfinsko primorje u Popisu svjetske batine).
Izjava se finalizira kroz ovaj tjedan. Za njen konani oblik obratite panju na stranicu
Agronomskog odjela Sveuilita u Firenci, koje je bilo neposredni organizator (profesor Mauro
Agnoletti je u sedmogodinjem projektu objavio registar talijanskih historijskih krajolika,
ispunivi nacionalnu obvezu iz Europske krajobrazne povelje):

http://landscapeunifi.it/en/
Predviam kako Firentinska izjava trasira trend ouvanja najirih obuhvata batine u
desetljeima koja dolaze, a predloene e primjene okretnim zajednicama biti vano
pomagalo za pozicioniranje na tritu. Jedini kulturni krajolici koji su otprve zamiljeni kao
ambijent estetske naslade su vrtovi, svi ostali su gospodarski krajolici (osim svetih gajeva i
planina) i u njihovim obradama lei mjera svih moguih buduih korisnosti.
S potovanjem,
doc. dr. sc. Jadran Kale, dipl. etnol.
Sveuilite u Zadru i Muzej Grada ibenika
15. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=770156013003052
&id=236779699674022 2014-04-15)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/04/140409134728.htm
ecosystem services seen as economically feasible

Farming for improved

Istraivanja tijekom 25 godina, koja su nedavno objavili znanstvenici sa American Institute of


Biological Sciences, pokazuju da smanjivanje ili izbjegavanje koritenja kemijskih gnojiva u
poljodjelstvu, u sjevernim dijelovima SAD, moe smanjiti zagaivanje okolia duikovim
spojevima, smanjiti globalno zagrijavanje i poboljati kvalitetu tla, uz osiguranje visokih uroda.
Najuinkovitija metoda je koritenje kompleksnije rotacije usjeva. To je sloeno za poljodjelce,
ali oni su spremni prei na te metode uz odreenu naknadu, a javnost izgleda voljna pristati
na taj troak.
15. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=770147383003915
&id=236779699674022 2014-04-14)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/04/140414123820.htm House windows that
double as solar panels? Shiny quantum dots brighten future of solar cells
Prozorsko staklo koje istovremeno slui kao panel za proizvodnju elektrine energije!? Cool
totalno. (Tehniki prikaz u lanku, iako pojednostavljen, preteak je za laike.)
Dananji solarni paneli, koji se masovno koriste u fotonaponskim elektranama snage od
nekoliko kilovata do stotina megavata, zrela su tehnologija, koja sada proizvodi elektrinu
energiju po prihvatljivim cijenama. Svakog dana ima vijesti o istraivanima i razvoju koji bi
trebali dovesti do slijedee generacije panela. Kao to smo juer upozorili, veina znanstvenih
rezultata nee dovesti do neke komercijalne tehnologije zbog raznih prepreka, ali neke
sigurno hoe.
14. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=769635079721812
&id=236779699674022 2014-04-13)
http://ajw.asahi.com/article/views/editorial/AJ201404120044
plan offers no convincing vision for Japans future

EDITORIAL: New basic energy

Japanska vlada usvojila je novi Osnovni energetski plan, koji e zamijeniti onaj donesen 2010.
te odluke koje je tadanja vlada donijela nakon nesree u Fukuimi oujka 2011.. Za razliku
od planova prethodne vlade, plan predvia dalje oslanjanje na nuklearnu energiju (iako uz
smanjenje udjela u ukupnoj proizvodnji elektrine energije), uz ponovno pokretanje reaktora
koji su ve tri godine iskljueni (ako potuju nove, stroe standarde), mogunost gradnje novih
reaktora, te razvoj reprocesiranja istroenog goriva. Plan takoer predvia znatan rast
obnovljivih.
Komentator "Asahi Shinbuna", a i drugi, smatraju da je plan nejasan i nedoreen, te da
skrivajui se iza "fleksibilnosti" ne alje jasnu poruku o energetskoj budunosti japanskoga
drutva. Komentar izraava antinuklearno raspoloenje velikog dijela javnosti, koje podrava i

oporbena Demokratska stranka (izgubila vlast krajem 2012.).


Vlada kae da zbog rastueg uvoza goriva Japan gubi godinje 35 milijardi USD. Neki
eksperti izraavaju sumnje u taj proraun, smatrajui da se radi o banalnoj makroekonomskoj
kalkulaciji koja ne analizira sve vane imbenike. Zamjerke su takoer upuene manjku
sudjelovanja javnosti u procesu donoenja politikih odluka.
14. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=769603569724963
&id=236779699674022 2014-04-12)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/04/140413094117.htm
planet: Research suggests cooling action will clean air

Cool climate clean

Nastavak rasta emisija staklenikih plinova i mogua potreba za koritenje neprovjerenih i


skupih tehnologija klimatskog inenjeringa samo su dve do mnogo loih vijesti u novom
izvjetaju radne grupe III Meunarodnog panela o klimatskim promjenama "Mitigation of
Climate Change" (to je dio Petog izvjetaja IPCC), objavljenog 13. travnja (vidi:
http://www.ipcc.ch/report/ar5/wg3/ ),
Ali ima i dobrih vijesti. Akcije za hlaenje planeta mogu takoer donijeti dodatnu korist iega
zraka, osobito u Kini, kae prof. Edgar Hertwich sa Norvekog sveulilita znanosti i
tehnologije. Kina i dalje pati od tekog zagaivanja zraka, uvelike uvjetovanog ogromnim
rastom koritenja ugljena u termoelektranama. Hertwich je industrijski ekolog, jedan od
glavnih autora poglavlja o energetskim sustavima.
U ovom lanku se takoer govori o tome kako izvjetaji IPCC nastaju. Hertwichov doprinos,
kao jednog od glavnih autora tog poglavlja, iznosi ukupno pet stranica teksta. Iza toga stoje
bezbrojni sati sastanaka na raznim kontinentima, tisue razmijenjenih emailova i dve razine
recencija, u emu su sudjelovali brojni znanstvenici i zainteresirane stranke, kao i 24 vlade, pri
emu je na Hertwichov rad bilo vie od 500 komentara na koje je trebalo odgovoriti.
Hertwich vjeruje u nau sposobnost da se suoimo sa klimatskim promjenama, ali upozorava
su u posljednjem desetljeu emisije staklenikih plinova porasle vie nego ikad. Akcije su
potrebne hitro. Ugljini dioksid ostaje u atmosferi stotinama godina. Prema dananjem
razumijevanju, ako elimo odrati zemljin "ugljini budet" u podnoljivim granicama, moramo
smanjiti emisije praktiki na nulu u slijedeih 50-60 godina.
Slijedee desetljee je kritino. Ukoliko ne kontroliramo rast emisija, morat emo koristiti
"tehnologije negativnih emisija", kao to su bioenergija s hvatanjem i skladitenjem ugljinoga
dioksida ili uklanjanje ugljinoga dioksida iz atmosfere. To su nesigurne i skupe tehnologije
koje e opteretiti budue generacije velikim trokovima.
Dobre su vijesti znatan napredak u obnovljivim izvorima enrgije. Herwich kae da brzina
kojom je industrija obnovljive energije poela rasti iznenaujua. Od posljednjeg izvjetaja
IPCC, 2007., spektakularan pomak napravljen je sa solarnom energijom.
Izvjetaj Radne grupe III donosi spektar opcija za akciju, meu kojima politiari i opa javnost
trebaju izabrati i odluiti to initi.
14. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=769586789726641
&id=236779699674022 2014-04-11)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/04/140413154053.htm
dioxide in photosynthesis: Pioneering findings

Dual role of carbon

Vijest iz iste znanosti, ali kako se radi o fotosintezi i o ugljinom dioksidu koji stalno
spominjemo, moe biti zanimljivo.
Znanstvenici sa sveuilita Umea u vedskoj pokazali su da ugljini dioksid, u svojoj ionskoj
formi bikarbonata, ima regulativnu funkciju u cijepanju vode u fotosintezi. To znai da ugljini
dioksid ima dodatnu ulogu u redukciji na eer. Ovaj pionirski rad razrijeava kontroverzu koja

traje od 1950-ih i otvara novo polje istraivanja biolokih i konzekvenckih konzekvenci


dvostruke uloge CO2.
Ugljini dioksid reducira se u procesu fotosinteze i ugljik se ugrauje u organske spojeve.
Atomi kisika, koji se oslobaaju u otmosferu, ne potiu iz ugljik dioksida, nego iz molekula
vode.
Izgleda kao da dvije razliite vrste ugljika, obje izvedene iz ciklusa ugkljine kiseline, imaju
optimalne kemijske osobine da budu koritene kao konani prihvatnik elektrona (CO2) u
zavrnom koraku fotosintetske reakcije, te u isto vrijeme kao prihvatnik protona (HCO3-) u
poetnim koracima fotosintetske reakcije, rekao je voditelj istraivanja.
13. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=769294096422577
&id=236779699674022 2014-04-10)
http://reneweconomy.com.au/2014/from-ev-start-up-to-energy-giant-teslas-5bn-gigafactoryplans-21351 From EV start-up to energy giant: Teslas $5bn gigafactory plans
Kalifornijski proizvoa elektrinih vozila Tesla Motors objavio je plan invasticije od pet
milijardi USD u gigantsku tvornicu litijum-ionskih baterija, koja e godinje proizvoditi
baterijske sustave za 500.000 vozila; to je znatno vie nego to ih danas ima ukupno u svijetu.
Tesla Motors je prole godine prvi put iskazala profit, kao rezultat deset godina razvoja, a
danas je trina vrijednost kompanije vie od polovice GM-a.
Tasla planira dananju cijenu baterija, koja se kree oko 400 USD po kWh, smanjiti na oko
150 do 2020. godine. Uz tu cijenu, kau analitiar, baterije postaju komercijalne kao sustavi
pohrane u elektrinoj mrei.
Tvornica e zapoljavati 6.500 radnika, a energiju e dobivati uglavnom iz solarnih i
vjetroelektrana.
http://reneweconomy.com.au/2014/how-tesla-could-take-utility-customers-off-grid-44812
How Tesla could take utility customers off-grid
Investicijska banka Morgan Stanley komentira prethodnu vijest. Ukoliko se najave Tesle
ostvare, do 2018. godine za prosjenog korisnika elektrine mree moglo bi biti sasvim realno
da instalira fotonaponski sustav i batarije i iskljui se s mree, uz smanjenje ukupnih trokova.
Cijena po kilovatsatu potronje (LCOE) mogla bi biti svega 10 do 12 centi, odnosno oko
polovicu cijene koja se danas plaa za struju iz mree (uz instalaciju baterija od 38 kWh,
dovoljnih za dva dana; Tesla model S ima 85 kWh).
http://reneweconomy.com.au/2014/say-investors-wake-solar-pro-sumers-24413
Stanley: Tipping point nears for going off grid

Morgan

Dalji, detalji prikaz analiza koje je provela banka Morgan Stanley. Njihov izvjetaj o
mogunosti da se postigne toka preokreta, u kojoj se potroai mogu iskljuiti iz elektrine
mree, izazvao je lavinu komentara. Investitori, kau bankini analitiari, nisu svjesni kako je ta
toka blizu. Predviaju da su trine mogunosti za distribuiranu solarnu proizvdnju u SAD
240 GW u slijedeih pet godina, ak i ako se ukinu dananji federalni poticaji, a 415 GW uz
dananje poticaje. Danas je instalirano ukupno svega 6,2 GW.
Analiziraju razne scenarije, uz zakljuak da se elektroprivredne kompanije (utilities) hitno
moraju prilagoditi novim uvjetima, ako ne ele da njihov model poslovanja doivi potpuni
kolaps.
[Ove analize i predvianja odnose se na SAD. U Europi, Njemaka u svojem Energiewende
ima jasnije perspektive, o emu smo pisali u lanku "Izranjajua harmonija velikog i malog u
elektroenergetici" na naem blogu.]
13. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=769294313089222

&id=236779699674022

2014-04-09)

http://reneweconomy.com.au/2014/solar-storage-demand-tipped-boom-germany-15695
Solar storage market tipped to boom in Germany
Njemaka je prole godine uvela poticaje za sustave skladitenja energije u kuanstvima i
malim poduzeima. Dalji rast prizvodnje elektrine energije iz sunca i vjetra, zbog nestalnosti
tih izvora, zahtijevat e rast instaliranih kapaciteta skladitenja. (O tome smo esto pisali ovdje
i na blogu.)
U Njemakoj je krajem prole godine bilo instalirano 6.000 sustava skladitenja solarne
energije. Nedavno objavljena studija predvia da e ih do kraja 2018. biti 100.000. Glavni
razlog rasta je pad cijena fotonapona.
vie od dvije treine njemakih instalatera FN sustava sada nude opcije spremnika energije
kombinirane s postavljanjem sustava, ili uz ve instalirane sustave. S time su poeli i britanski
i talijanski instalateri.
Ugovori o obaveznom otkupu uz garantiranu cijenu (feed-in tariff) u Njemakoj sklapaju se na
20 godina [u Hrvatskoj na 14]. Ulaganje u spremnike bit e logian korak za vlasnike FN
postrojenja (u Njemakoj ih ima preko milijun), kako se bude bliio kraj roka, jer e veina
sustava raditi i dalje.

13. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=769271366424850


&id=236779699674022 2014-04-08)
http://www.green10.org/publications/

Green10

"Green 10", savez deset najveih europskih organizacija i mrea za okoli (BirdLife
International, CEE Bankwatch Nework, Climate Action Network, European Environmental
Bureau, Health and Environment Alliance, Transport & Environment, Naturefriends
International, Greenpeace, WWF i Friend of the Earth Europe) sastavio je popis "Deset bitnih
zelenih zahtjeva za europske parlamentarne izbore 2014.", pod naslovom "Zdrav okoli za
dobru kvalitetu ivota".
1. stvarati nova radna mjesta, premjetati porezno optereenje s rada na troenje resursa, te
eliminirati subvencije tetne za okoli kroz novu ekonomsku strategiju zasnovanu na naelima
odrivosti.
2. Osigurati da Europa prihvati tri odvojena, ambiciozna i obavezujua cilja za obnovljivu
energiju, staklenike plinove i energetsku uinkovitost za 2030..
3. Zaustaviti ubrzano gubljenje bioraznolikosti u Europi do 2020..
4. Donijeti znaajne politike smanjivanja koritenja resursa, proizvoda i otpada.
5. Prihvatiti mjere za smanjivanje koritenja pesticida i zamjenu rizinih kemikalija.
6. Ograniiti zagaivanje zraka i uskladiti razine s posljednjim preporukama vezanim uz
zdravlje.
7. Zaustaviti deforestraciju i degradaciju uma u Europi i globalno.
8. Suprotstaviti se svim novim ugovorima o slobodnoj trgovini, osobito ugovoru sa SAD i
Kanadom, koji ugroavaju visoke socijalne i okoline standarde.
9. Staviti okoli u fokus globalnih razvojnih ciljeva za eliminiranje siromatva.
10. Garantirati slobodu informacija, participacije i pravde europskim graanima.

13. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=769157463102907


&id=236779699674022 2014-04-07)
http://www.windpowermonthly.com/article/1285778/analysis-suppliers-line-moroccos-850mwwind-tender Analysis: Suppliers line up for Morocco's 850MW wind tender
Maroko je raspisao tender za gradnju ukupno 850 MW vjetroelektrana na pet lokacija,
uglavnom na obali Atlantika. Planiraju izgraditi ukupno 2 GW do 2020.. Maroko ima velike
potencijale za koritenje energije vjetra, kao i sunca.
Ured Desertec Initiative, koju su pokrenule uglavnom njemake tvrtke, koja slijedi viziju
umreavanja regije EUMENA (Europa, Srednji Istok, Sjeverna Afrika) u jedinstveni
elektroenergetski sustav baziran na obnovljivima, odnedavno je premjeteno u Rabat, glavni
grad Maroka.
Marokanska tvrtka DLM moe proizvesti 300 tornjeva za vjetroagregate godinje, a drava
rauna na poveani udio domaih proizvoaa i u drugim dijelovima gradnje.
13. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=769145503104103
&id=236779699674022 2014-04-06)
http://www.skepticalscience.com/docs/Guide_Skepticism_Croatian.pdf
kroz skepticizam o globalnom zagrijavanju

Znanstveni vodi

"Znanstveni vodi kroz skepticizam o globalnom zagrijavanju" (broura, pdf, 16 stranica),


autor: John Cook. Hrcvatski prijevod: ljudi iz Dravnog hidrometeorolokog zavoda i
Hrvatskog meteorolokog drutva.
13. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=769098346442152
&id=236779699674022 2014-04-05)
http://cleantechnica.com/2014/04/11/largest-rooftop-solar-development-initiative-latinamerica-will-use-unsubsidized-solar/ Largest Rooftop Solar Development Initiative In Latin
America Will Use Unsubsidized Solar
U prethodnom lanku (o globalnim kretanjima obnovljive energije u 2013), spomenuto je da
irom svijeta niu projekti koritenja obnovljivih i bez dravnih subvencija odnosno potpora.
Komentar direktora portala cleantechnica.com Zacharya Shashana, povodom projekta u
Meksiku.
On upozorava, da moramo imati na umu kako svi glavni energetski izvori u svijetu uivaju
znaajne subvencije vlada. Dakle, kada govorimo o solarnoj bez subvencija, govorimo o
prijelomu ka ne-subvencioniranoj energiji generalno. To nije novost samo za solarnu. To je
novost za energetiku.
Kompanija Tiendes Soriana, druga najvea tvrtka za trgovinu na malo u Meksiku, postavit e
na krovove 120 svojih trgovinskih centara solarne panele ukupne snage 31 MW. Projekte je
potpuno bez subvencija, iskljuivo na osnovu trininih kriterija: kompanija oekuje
smanjivanje svojih ukupnih izdataka za elektrinu energiju.
13. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=769069779778342
&id=236779699674022 2014-04-04)
http://cleantechnica.com/2014/04/12/falling-solar-panel-prices-resulted-global-boom-solar2013-less-total-investment/ Falling Solar Panel Prices Resulted In Global Boom In Solar In
2013, Less Total Investment
Novi izvjetaj Global Trends in Renewable Energy Investment 2014", objavljen u ponedjeljak

7. travnja, koji su zajedniki pripremili savjetnika tvrtka Bloomberg i Program UN za okoli,


donosi detaljniji uvid o cijenama i investicijama obnovljive energije u 2013. godini
Godinja istalirana snaga solarnih elektrana u svijetu porasla je za 26% (sa 31 GW 2012. na
39 GW 2013. godine), a iznos investicija opao za 23% (sa 135,6 milijardi na 104 milijarde
USD). Nastavljen je znatan pad cijena po instaliranoj jedinici snage i proizvedenoj jedinici
energije (LCOE).
Udio obnovljivih (ukljuujui vodne snage) u proizvodnji elektrine energije u svijetu porastao
je sa 7,8% 2012. godine na 8,5% 2013..
Obnovljivi izvori, bez vodnih snaga, ine 43,6% nove instalirane elektrine snage tijekom
2013. godine.
Uz pad cijena, razlozi za pad investicija su i nesigurnost politika u mnogim zemljama, kao i
rast investicija u fosilna goriva, naroito prirodni plin iz kriljevaca (ejla).
Od globalnih investicija u obnovljivu energiju 2013. godine, neto vie od etvrtine je u Kini
(56,3 milijarde USD), neto manje od etvrtine u Europi, a jedna estina u SAD.
Zbog intenzivne konkurencije na globalnom tritu, naroito fotonaponskih panela, burzovna
vrijednost dionica uloenih u istu energiju opala je za 78% u razdoblju od etiri i pol godine
(od poetka 2009. do sredine 2013.), da bi u drugoj polovici 2013. zabiljeila rast od 54%,
zahvaljujui tome to su proizvoai fotonaponskih panela i vjetroagregata ponovo poeli
iskazivati dobit.
Pad cijena dovodi do toga da se na sve vie mjesta na svijetu, u visokorazvijenim zemljama
kao i onima u razvoju, obnovljivi izvori poinju instalirati i bez subvencija, jer su jeftiniji od
elektrana na fosilna goriva.
13. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=769053186446668
&id=236779699674022 2014-04-03)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/04/140409134724.htm
corn or other plants

Making ethanol without

Proizvodnja bioetanola iz kukuruza i drugih biljaka, kao zamjena za derivate nafte, razvila se
kao alternativa ekonomski povoljna za proizvoae i trgovce i ekoloki povoljna za
smanjivanje emisija ugljika. Dolazi meutim u drastian sukob s brigom da se hrani rastue
svjetsko stanovnitvo. Zato se traga za novim tehnologijama.
Ovaj lanak prikazuje izvjetaj, objavljen u asopisu "Nature", o istraivanju dvoje
znanstvenika sa sveuilita Stanford u SAD. Oni su razvili katalizator, zasnovan na bakru, koji
bi mogao omoguiti proizvodnju velikih koliina etanola iz ugljik monoksida pri sobnoj
temperaturi i pritisku.
(Kad itamo ovakve lanke moramo imati na umu da je to tek istraivanje i da je dalek put do
praktine primjene. Veina ovakvih istraivakih rezultata, koliko god sami po sebi bili vrijedni,
na kraju, zbog tehnikih ili komercijalnih tekoa, ne ostvare svoja obeanja. Ali ona koja to
uspiju, sve nadoknauju. Moramo pratiti takve vijesti, da bismo vidjeli u kojim se smjerovima
danas razvijaju nove tehnologije. A u dananjoj globalnoj ekonomiji najbolje prosperiraju oni,
koji znatno ulau i potiu istraivanje i razvoj. Zaostaju oni koji, kao Hrvatska u posljednjih 50
godina, ekaju da drugi nove tehnologije razviju i onda kupe gotove patente. To izgleda
zdravorazumski: izbjegavaj rizik, oslanjaj se na poznato i provjereno; ali slabo funkcionira.)
13. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=769023686449618
&id=236779699674022 2014-04-02)
http://www.sciencedaily.com/releases/2014/04/140411091719.htm
lots of energy

Passive houses save

U tranziciji energetskog sustava na okolinu i resursnu odrivost (Energiewende), prvo pitanje


nije iz kojih izvora dobivati energiju, nego koliko nam je energije potrebno za zadovoljavanje
potreba. (Nakon smanjivanja ukupne potronje, drugi zadatak je maksimalizacija obnovljivih
izvora, a trei maksimalizacija oporabe materijala).
U razvijenim zemljama (u koje Hrvatska pripada) postoji znaajan potencijal da se potrebe za
energijom smanje. Osobito je znaajno zgradarstvo, u emu danas postoje opseni i
ambiciozni programi (politike) i projekcije. Zahvaljujui gnjavatorima iz Europske unije, ti se
programi, uz teke muke u razbijaju inercije i dogmi, poinju provoditi i kod nas.
Ovaj lanak norvekih znanstvenika posveen je tzv. "pasivnim kuama" (pojam "pasivan"
zato, jer same sebe griju bez aktivnih vanjskih sustava). Iako se predvia da e 2050. godina
stanovnitvo Norveke porasti sa sadanjih pet na sedam milijuna, predvia se da bi
potronja energije u kuanstvima mogla opasti za ak 75% u odnosu na dananju, a emisija
ugljika za 70%.
8. travnja 2014. (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=766384916713495&id=
236779699674022 2014-04-01)
http://www.reuters.com/article/2014/02/24/usda-gmo-report-idUSL1N0LT16M20140224
U.S. GMO crops show mix of benefits, concerns - USDA report
Sonja Karoglan Todorovic pie:
ak ni USDA (Ameriko ministarstvo poljoprivrede) ne moe nai pozitivne strane GMO-a!
Prema njihovom izvjetaju: prinosi nisu vei, ekonomska dobit poljoprivrednika nije vea,
koliina koritenih herbicida na GMO usjevima se stalno poveava (za razliku u
konvencionalnim gdje je koliina stabilna).
U prvih 15 godina koritenja, nema dokaza da GMO sjeme dovodi do poveanja uroda;
dapae, u nekim sluajevima je bitno nii.
Nema bitne razlike izmeu neto zarade za farmere koj koriste GMO sjeme otporno na
herbicide i onih koji koriste obino sjeme.
Vie je koristi od GMO usjeva koji koji smanjuju koritenje insekticida da farmama kukuruza,
ali s druge strane koritenje herbicida je znatno naraslo. Intenzivno koritenje glifosfata je
dovelo do poveanja u otpornih korova, to izaiva dodatne problem farmerima.
23. oujka 2014. (

2014-03-25)

http://www.csmonitor.com/World/Europe/2014/0318/Why-Europe-can-t-hit-Russia-with-itsbiggest-club-energy-sanctions-video Why Europe can't hit Russia with its biggest club:
energy sanctions (+video)
Komentar povodom teksta "Zato Europa ne moe udariti Rusiju svojom najteom batinom:
energetske sankcije".
Eto dakle, problem je zavisnost o uvozu energenata. (Vidi lanak na blogu:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/07/ukrajina-i-prirodni-plin-interesi-rusijeeurope-i-sad/) A mi koji drobimo zadnjih godina o obnovljivima smo navodno nepraktini
idealisti. Kad je Njemaka krenula sa "Energiewende", strategijom za 50 godina prelaza ka
energetici zasnovanoj preteno na obnovljivima (2000.-2050.) upravo im je dugoroni cilj
likvidiranja zavisnosti od uvoza energenata bio jedan od kljunih (ne samo "idealistiki"
ekologistiki ciljevi). Rusija je dvaput bila zavrnula pipe u sijenju, zbog dugova Ukrajine,
1996. i 1999., i to je jako utjecalo da se oko Energiewende postigne strateki meustranaki
konsenzus.
To je valjda razlika izmeu POLITIKE, koja uvijek gleda trenutnu situaciju i neposredne
korake (te eventaualno planira 2-3 koraka unaprijed), i DRAVNITVA, koje gleda strateki,
globalno i dugorono.

OPEC je bio gadno potresao Zapad, 1973. i 1979, sjeam se paninih kmentara tipa "Arapi e
zavladati svijetom", ali se ve 1985. pokazalo da OPEC ne moe na dulji rok ucjenjivati (naglo
pad cijena nafte, koje zatim opet naglo rastu tek 2004. - kao posljedica rata u Iraku, a od toga
je glavni dobitnik bila Rusija).
Sad je upravo u tijeku diskusija o klimatskim i energetskim ciljevima EU za razdoblje 2020.2030.. U tom bi se razdoblju, ako se sadanji trendovi i planovi najjaih zemlaja nastave,
trebale dogaati ve zaista dramatine promjene energetskoga sustava. To pak guraju stare
lanice (one iz 1995. plus Norveka i vicarska koje su povezane s EU, ja ih oznaavam sa
EU15+2), dok su veina novih lanica konzervativne u energetskoj politici (vidi:
http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europski-energetskikonzervativci/). U konzervatnivnom duhu je i ovaj komentar, istiui samo mogunosti
"diverzifikacije izvora" prirodnoga plina, uvozom iz SAD ili aktiviranjem tehnologije frackinga za
pridobivanje prirodnoga plina iz glinenih krijevaca (ejla) u Europi. (Naravno da su to vani
imbenici, ali nije sve.)
Mislim da Rusija nee moi dulje (ne vie od recimo 10 godina) nastaviti s ovom strategijom
pritiska na Zapad. Ali naravno, za razliku od OPEC-a, tu je i vojna mo. S druge strane, plin
mogu prodavati i Kini (sklopljeni su neki sporazumi o gradnji novih plinovoda i znatnom
poveanju prodaje).
(pie: Zoran Otri)
22. oujka 2014. (

2014-03-24)

http://www.sciencedaily.com/releases/2014/03/140321095506.htm
trading markets offer lessons

Emerging carbon

Sustavi trgovanja emisijama (odnosno pravom na emisiju) ugljika uvedeni su kao mehanizam
draven intervencije na tritu da bi se zatitio globalni ekoloki interes. Budui globalni sustav
uvodi se odozdo prema gore. Uvoe se u raznim zemljama, kao i u vie drava unutar SAD.
Dosadanja iskustva su raznolika; u cjelini, dosad nisu opravdali nade (to se odnosi naroito
na Europsku uniju). lanak u asopisu "Science" analizira dosadanja iskustva.
19. oujka 2014. (

2014-03-23)

http://www.ewea.org/fileadmin/files/library/publications/statistics/EWEA_Annual_Statistics_
2013.pdf Wind in Pover : 2013 European Statistics
Europska asocijacija za energiju vjetra (EWEA) objavila je godinji pregled "Wind in Pover :
2013 European Statistics". Tijekom prole godine, na mreu je prikljueno 11.159 MW
vjetroelektrana, to je 8% manje nego 2012.. (Iskljueno je s mree 324 MW.) To je 32%
novoprikljuene snage (fotonaponske elektrane iznose 31%, a prirodni plin 21%) . Ukupno
instalirani kapaciteti u EU 117.300 MW (porast 10% u odnosu na 2012.), to je 11,2%
instaliranih kapaciteta elektrana u EU. U normalno vjetrovitoj godini, mogu proizvesti 257
TWh elektrike, to bi pokrilo 8% potreba. Ukupno u Europi i Turskoj ima instaliranih 121.474
MW.
Najvie novih kapaciteta instalirano je u Njemakoj: 3.238 MW. Slijedi UK s l.883, Poljska
894, vedska 724, Rumunjska 695, Danska 657 MW itd.. Veliki pad novih instalacija u
odnosu 2012. zabiljeen je u panjolskoj, Italiji i Francuskoj.
Tijekom 2013. instalirano je u EU 7,5 GW novih termoelektrana na prirodni plin, ali je 10 GW
iskljueno. Kod TE na ugljen, to iznosi +1,9 GW i -7,7. [Rast proizvodnje u TE na ugljen,
uzrokovan rastom cijena plina i padom cijena ugljena od 2008, postignut je duljim radom
postojeih elektrana.]
16. oujka 2014. (

2014-03-22)

http://www.germanenergyblog.de/?p=15413
Picks Up But Remains Fairly Low

New Solar Capacity Added in January 2014

U sijenju je na elektrinu mreu u Njemakoj prikljueno 193,4 MW vrne snage


fotonaponskih sustava. Ukupni instalirani kapacitet sada iznosi 35.886 MW. Tijekom 2013.
instalirano je 3.300 MW.
Tempo novih instalacija sada opada, to je bilo i predvieno. Ipak, Njemaka u osam dana
instalira onoliku vrnu snagu, koju Hrvatska planira ukupno instalirati do kraja 2020. godine.
U Njemakoj je krajem 2012. bilo instalirano 1.303.219 solarnih elektrana, 22.198 kopnenih
vjetroelektrana i 13.099 elektrana na biomasu. (Vidi: http://www.germanenergyblog.de/?p=
15374) Po godinjoj proizvodnji, na vrhu je Donja Saksonija (21,8 TWh), slijede Bavarska
(19,4) i Sjeverna Rajna-Vestfalija (12,4). Biomasa ini 8% kapaciteta obnovljivih osim velikih
HE, ali daje 26,1% proizvodnje.
16. oujka 2014. (

2014-03-21)

http://www.theguardian.com/environment/earth-insight/2014/mar/14/nasa-civilisationirreversible-collapse-study-scientists Nasa-funded study: industrial civilisation headed for


'irreversible collapse'?
Studija, zasnovana na raunalnom viedisciplinarnom modelu "Ljudska i prirodna dinamika"
(HANDY; vidi: http://www.sesync.org/events/motesharrei-minimal-model), pokazuje opasnost
kolapsa dananje industrijske civilizacije. Takva propast razvijenih civilizacija dogaala se
puno puta u prolosti. Glavni imbienici kolapsa bili su manjak resursa zbog pritiska na okoli
iznad noseeg kapaciteta, te velika ekonomska razlika izmeu bogate elite i siromanih masa.
(Studija u pdr-u: http://www.atmos.umd.edu/~ekalnay/pubs/handy-paper-for-submission-2.pdf)
Tehnologija sama ne moe rijeiti problem, jer iako moe poboljavati uinkovitost koritenja
resursa, stimulira i veu potronju i ekstrakciju. Ppak, najgori scenarij nije neizbjean, uz
primjerene politike i strukturalne promjene. Dva bitna imbenika su smanjiti ekonomsku
nejednakost, te dramatino smanjiti potronju resursa prelaskom na obnovljive i
smanjivanjem rasta stanovnitva.
12. oujka 2014. (

2014-03-20)

http://cleantechnica.com/2014/03/11/iea-high-renewable-energy-market-penetration-feasiblecountry/ IEA: High Renewable Energy Market Penetration Is Feasible In Any Country
Studija koju je nedavno objavila Meunarodna energetska agenccija (IEA) zakljuuje da je
integracija velikog udjela vjetrenih i solarnih elektrana u elektroenergetski sustava (30%
godinje proizvodnje ili vie) mogua uz male dodatne trokove na dulji rok. Meutim, trokovi
ovise o tome koliko je sustav na poetku fleksibilan i koja je strategija usvojena za razvoj
sustavske fleksibilnosti na dulji rok. Upravljanje tranzicijom bit e tee za neke zemlje i
elektroenergetske sustave nego za druge.
Studija "The Power of Transformation Wind, Sun and the Economics of Flexible Power
Systems" (http://www.iea.org/w/bookshop/add.aspx?id=465), posljednja u seriji izvjetaja IEA
o integraciji varijabilnih obnovljivih (Grid Integration of VRE project - GIVAR), fokusirana je na
injenicu o kojoj smo na ovoj stranici i na blogu "Ekoloka ekonomija" vie puta pisali: dalji
rast obnovljivih u najnaprednijim zemljama vie nije stvar diskusije; IEA, tradicionalno
konzervativna institucija, navodi: vjetroelektrane i fotonapon su od kljunog znaaja za
zadovoljavanje buduih energetskih potreba uz dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora.
Fokus se premjeta na preobrazbu sustava. (Vidi tekst "Izranjajua harmonija velikog i malog
u elektroenergetici", http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/analize/izranjajuca-harmonijavelikog-i-malog-u-elektroenergetici/ ).
Ova analiza poziva na promjenu perspektive, rekla je, prestavljajui studiju, izvrna
direktorica IEA Maria van der Hoeven. U klasinom pristupu, varijabilni obnovljivi se dodaju u<