You are on page 1of 17

TEMELJI OPE I RAZVOJNE PSIHOLOGIJE

1. to rade kolski psiholozi?


Rad psihologa u koli je prije svega usmjeren na razvoj potencijala
uenika, odravanje njihovog psiholokog zdravlja te razvijanje
interpersonalnih i socijalnih vjetina. kolski psiholog radi s djecom
koja imaju potekoe u uenju, pamenju, zadravanju panje,
ponaanju. Isto tako, bavi se djecom koja tuguju, boje se,
zlostavljana su ili zanemarivana od strane obitelji. kolski psiholog
pomae izrade pri testovima znanja, eseja, pri konanoj verziji testa.
2. ime se bavi psihometrija?
Psihometrija je znanost o mjerenju mentalnih sposobnosti i procesa,
nastojanje da se duevne pojave predoe matematikim sredstvima.
To ukljuuje mjerenja znanja, mogunosti i osobnosti, velika panja
se posveuje pojedincu, odnosno razlikama izmeu pojedinaca te
razlikama izmeu pojedinaca u grupi.
3. to istrauje bioloka psihologija?
Bioloka psihologija je grana psihologije koja istrauje organske
osnove psihikih procesa i ponaanja, a bavi se odnosima izmeu
grae

funkcije

dijelova

ivanog

endokrinog

sustava

te

doivljavanja i ponaanja.
4. Pojasnite odnos izmeu nezavisne i zavisne varijable?
Nezavisna varijabla varijabla iju vrijednost odreuje istraiva,
predstavlja uzrok. Zavisna varijabla predstavlja posljedicu. Primjer
rezultata je kod nagrade kao nezavisne i kreativnosti kao zavisne
varijable. U sluaju niske kreativnosti nagrada je ekstrinzina,
materijalna, a kod visoke kreativnosti intrinzina, pohvala.
5. Prijenos ivanog impulsa poinje na kvricama aksona, te se
prenosi preko aksona do tijela stanice na dendrite, te na
drugu stanicu?
Netono. Prijenos ivanog impulsa poinje na dendritima, te se
prenosi preko stanice neurona do aksona na zavrni vori te na
neuron.

6. Funkcija kraljenike modine?


Kraljenika modina ima dvostruku funkciju.

Provodna funkcija

provodi impulse iz osjetila smjetenih u trupu i udovima i mozgu u


vie dijelove ivanog sustava. Refleksi, miine reakcije ili reakcije
neke lijezde koje nastaju prilikom prijenosa ivanih impulsa iz
osjetila do izvrnog organa putem koji je odreen naslijeem.
7. Bolesnici s disfunkcijom malog mozga imaju potekoe, koje?
Poremeaj u motorici, potekoe u hodanju i koordinaciji.
8. Koja je funkcija neuroprijenosnika?
Neuroprijenosnici su kemijske tvari koje prenose informacije od
jednog neurona do drugog, tako da slue za komunikaciju izmeu
ivanih stanica. ILI Omoguuju prijenos poruka s jednog neurona na
drugi.
9. Koja je funkcija eferentnih ili motornih neurona?
Prenose poruke iz kraljenike modine ili mozga u izvrne organe ili
lijezde.
10.
Zato kod vaenja krvi neemo izmaknuti prst iako bi
uobiajena refleksna situacija bila njegovo odmicanje?
Refleksi su pod utjecajem nekih nadreenih struktura u sredinjem
ivanom sustavu.
11.
Osjeti su bolje razvijeni kod ivotinja, zato?
To je zato to je evolucija kod ivotinja otila u pravcu osjetila, a kod
ovjeka u pravcu razvoja sposobnosti miljenja, razumijevanja te
osjeanja. ovjek je prilagodio okolinu sebi dok su se ivotinje
evolucijski prilagodile okolini i vaan je za preivljavanje vrste.
12.
to su interoceptori?
Osjetilne stanice koje biljee zbivanja u unutranjost organa,
reprodukciju i homeostazu.

13.
Percepcija?
Percepcija ili opaanje je proces kojim mozak organizira podatke
dospjele iz raznih osjetila i interpretira ih tvorei smislenu cjelinu.
Percepcija je cjelovit doivljaj kojim pojedinac preko svojih osjetila
odraava predmetni(objektivni) svijet. ILI U psihologiji se prouava
zajedno s osjetima. To je proces integracije podataka iz vie osjetnih

sustava i davanje znaenja tim podacima. Ima dva zadatka,


prepoznati oblik onoga to opaamo te ga locirati u prostoru. To je
dinamian proces jer opaaji nisu statini.
14.
Pojasnite prirodu i kapacitet kratkorone memorije ?
Kratkorono pamenje je faza pamenja koja zadrava podatke u
trajanju

od po prilici jedne

minute nakon

nastanka

tragova

podraaja. Informacije koje elimo zadrati u pamenju se kodiraju u


kratkoronom pamenju i pripremaju za pohranu u dugorono
pamenje. Totalni kapacitet kratkoronog pamenja je poprilino
ogranien otprilike sedam estica u kratkoronom pamenju na oko
20 do 30 sekundi. Taj se kapacitet moe proiriti strategijama poput
grupiranja(mnemotehnika). ILI Priroda kratkorone memorije je
prijenos elektrinog impulsa, a kapacitet 5-9 estica.
On se moe poveati grupiranjem estica mnemotehnikama.
15.
Pojasnite 3 faze proceduralnog pamenja?
Proceduralno pamenje ukljuuje tri faze su kognitivna

faza

(razumijevanje zadatka), faza povezivanja (povezivanje dijelova u


cjelinu) te automatsko odvijanje vjetine (automatizam koji zahtijeva
samo minimum kontrole).
16.
O emu ovisi uspjenost pamenja?
Uspjenost pamenja ovisi o mjestu informacije u nizu koji se ui
(informacije u sredini se esto zaboravljaju) te o neposrednom ili
odgoenom ispitivanju pamenja (neposredno ispitivanje stavlja vie
injenica iz kratkoronog pamenja u dugorono pamenje).
17.
to je motivirano zaboravljanje?
Motivirano zaboravljanje je potiskivanje (represija) neugodnih
sadraja kao kod zlostavljanja ili proivljavanja drugih traumatinih
iskustava.

18.
Objasni tri vana elementa u uenju?
Relativno trajni element je razlikovanje nauenih od privremenih
promjena u ponaanju kao to je umor, bolest i slino, element
promjene u ponaanju mora biti vidljiv, element rezultat vjebe ili
iskustva je razlikovanje od promjena izazvanih biolokim procesima
rasta, odnosno maturacijom.
19.
Organizacija uenja navedite pet principa?

Gradivo uiniti smisleni, stalno se ispitivati, na poetku uenja vie


puta ponavljati krivulja zaboravljanja, stalno mjesto za rad, koristiti
mnemotehniku, grupirati slino gradivo, smanjiti mogunost pada
koncentracije

isti

stol,

gradivo

prenauiti,

nagraivati

se,

eliminirati strah i anksioznost, koncentracija, prouiti nove rijei,


donoenje namjere za uenje.
20.
Pojasnite afekt?
Afekt je kratkotrajna emocija jakog intenziteta. To je stanje duevnog
uzbuenja

koje

obino

dolazi

naglo

praeno

karakteristinim

promjenama tjelesnih funkcija, veinom kao posljedica dogaaja u


vanjskoj sredini ili u vlastitom tijelu kojima se osoba ne moe brzo
prilagoditi. Kratkotrajna ili vrlo jaka uvstva poput bijesa ili straha,
smanjena mogunost logikog zakljuivanja i gubitak kontrole nad
ponaanje kao primjer ubojstvo u afektu.
21.
to je intrinzina motivacija?
Intrinzina motivacija je ona koja uzrokuje ponaanje motivirano
unutarnjim pobudama kao to su interesi i znatielja. Predstavlja sve
ono to nas iznutra navodi na aktivnost i odreuje njen smjer,
intenzitet i trajanje. Neovisna je o moguim materijalnim i socijalnim
dobicima kao to je uenje motivirano znatieljom ili interes za
sadraj uenja.
22.
Kao se manifestira karakter?
Karakter je skup linosti koje izraavaju odnos prema sebi kao to je
samopouzdanje ili nesigurnost, odnos prema drugima kao to je
iskrenost,

suosjeajnost,

agresija,

egocentrizam,

odnos

prema

radu/obvezama kao to je upornost, lijenost, neodgovornost. Ovisno


o situaciji, prethodnom iskustvu i intenzitetu motiva koji usmjeravaju
ponaanje.
23.

Pojasnite

bioloko

gledite

adolescencije,

navedite

autore koji su izrazito zastupali to gledite?


Dolazi do biolokih dogaaja zbog kojih se potpuno drugaije razvija
tijelo i javlja se spolna zrelost. Autori su Stanley Hall koji ju opisuje
kao vrijeme bura i oluja, i Sigmund Freud koji opisuje genitalni
stadij kad se bude instinktivni nagoni i premjetaju u genitalno
podruje, javljaju se psiholoki konflikti i nestabilno ponaanje.

24.
Navedite tjelesne promjene u pubertetu?
Mijenjaju se proporcije tijela (neproporcionalnost), izraavaju se
sekundarna spolna obiljeja, spolno sazrijevanje, mijenja se omjer
miia i tjelesne masnoe, promjene u stanjima pobuenosti.
25.
Pojasnite stadij formalnih operacija u Piagetovoj teoriji
kognitivnog razvoja u adolescenciji?
Tijekom adolescencije, djeca poinju razmiljati apstraktno i logino
rjeavati probleme. Poinje s 11 ili 12 godina, javlja se hipotetikodeduktivno rasuivanje kojim se problem rjeava tako da se stvori
opa teorija o svim moguim initeljima koji mogu utjecati na ishod i
iz nje se dedukcijom dolazi do specifinih hipoteza o tome to se
moe dogoditi.
Testiranje hipoteza je sustavno. Primjer toga je Piagetov zadatak s
njihalom. Osim toga javlja se i propozicijsko miljenje temeljem kojeg
adolescenti mogu procijeniti logiku verbalnih tvrdnji ne pozivajui se
na okolnosti iz stvarnog svijeta.
26.
Prema kojim naelima

se

razvija

samopoimanje

samopotovanje?
Samopoimanje je mentalna slika koju pojedinac ima o sebi, razvija se
po naelima diferencijacije i integracije to znai da najprije dolazi
do diferenciranja dijelova samopoimanja uz paralelni proces njihove
integracije u vii nivo globalnog samovrednovanja. Samopotovanje
je rezultat vrednovanja, odnosno evaluativni dio samopoimanja.

27.

Pojasnite dva mogua ishoda uenja razvoja identiteta

koji ne dovode do rjeavanja krize?


Raspreni identitet i problemi prilagodbe. Moratorij odgaanje
razvoja identiteta.

Rjeavan
je krize

DA

KRIZA
DA
Postignut
identitet

NE
osobni Preuzimanje
identiteta

drugih

kako mama kae

Raspreni identitet
Problemi prilagodbe

NE
28.

Moratorij/odgaanje
razvoja identiteta

Psihologija je mlada disciplina, kada povijesno slubeno

poinje samostalna psihologijska empirijska znanost i uz


kojeg autora je povezana?
Psihologija je znanost o ponaanju i psihikim procesima koji
prouavaju um i ponaanje. Znanstveno razdoblje zapoinje 1879.
godine,

Wilheim Wundt otac psihofizike, Leipzig - prvim

eksperimentalnim psiholokim laboratorijem u kojemu su prouavali


i mjerili odnos izmeu dva podraaja (razliite vrste energija)
PSIHOFIZIKA.
29.
emu je sluio prvi test inteligencije koji je napravio
Binet & Simon?
Sluio je testiranju

kolske

djece

za

identifikaciju

mentalne

onesposobljenosti i bio je verbalnog karaktera.


30.
Ljudi se razlikuju u svojim fizikim osobinama (visini,
teini,

tjelesnoj

snazi),

psihofiziolokim

psihikim

osobinama. Koja teorijska grana to istrauje? S kojom


drugom psihologijskom disciplinom je ona povezana?
Istrauje ju diferencijalna psihologija, a povezana

je

sa

psihometrijom. Metrijska se bavi konstrukcijom testova znanja,


karakteristika

testa

su

valjanost,

pouzdanost

(u

ponovljenim

mjerenjima daje iste ili sline rezultate) objektivnost (rezultat ne


ovisi o ispitivau). Diferencijalna istrauje te razlike i koristi testove.
Veze izmeu znanja i inteligencije, Gausova krivulja. U ocjenjivanju
mora biti vrlo objektivan ispitiva, te je pismeno ispitivanje
najobjektivnije.
31.
Navedite i opiite strukturu eksperimenta?
Struktura eksperimenta:
1. Problem je precizno formulirano pitanje na koje traimo
odgovor.
2. Operacionalizacija problema daje cilj istraivanja.
3. Formuliranje hipoteze je pretpostavka o odnosu dva fenomena.
Hipoteze mogu biti nultne (kada se negira, ne dira se veza

izmeu pojava) i afirmativne (pozitivna). Zavisna varijabla je


ono to ispitujemo, mjerimo, zadatci su objektivnog tipa.
Nezavisnom varijablom ispitujemo da li on izaziva ili je uzrok
zavisnoj varijabli, moe utjecati na rezultat u zavisnoj varijabli.
Spol je kontrolirana varijabla (ene su bolje u verbalnom
ispitivanju).
4. Definiranje zavisne i nezavisne varijable je posljedica i uzrok
koji odreuje istraiva.
5. Provoenje eksperimenta je prikupljanje podataka.
6. Obrada podataka su statistiki postupci.
7. Izvoenje zakljuaka, dvije razine strogost. 1% znai da smo
pogrijeili, a moemo imati i sa 5% dobra analiziranja iako
imamo 5% da smo pogrijeili.
32.
U koju skupinu emocija spada strah?
U primarnu skupinu.
33.
Odmah nakon lekcije iz engleskog uite lekciju iz
njemakog jezika. Do koje interferencije moe doi prilikom
ispitivanja znanja iz engleskog jezika?
Retroaktivne interferencije.
34.
Navedite metodu koja se jedino koristi u psihologiji?
Samoopaanje/introspekcija. Nedostatci su joj analiza osjeaja,
moe se u sito vrijeme doivljavati i

ne

opaati, svatko od nas ima

svoje opaanje, znanost tei generalizaciji, dovodi se u pitanje govor


jer misli izraavamo rijeima, potekoe saopavanja. Introspekcija
se moe uvjebati, moramo imati svijest kod doivljavanja, ne misliti
unaprijed, negativne misli utjeu na emocije.

35.
Opiite pateralni refleks?
Udarcem po tetivi ispod koljena nastaju ivani impulsi u senzornim
ivanim vlaknima kojima se prenose u kraljeniku modinu na
motorna vlakna. Na to mii reagira trzajem potkoljenice. Obavlja se
zbog kontroliranja urednog funkcioniranja ivanog sustava u
predjelu kraljenike modine.
36.
U limbiki sustav ubraja se i struktura koja se zove
hipokampus, u koje je procese hipokampus ukljuen?

Hipokampus je ukljuen u formiranju, organiziranju i pohranjivanju


sjeanja.
37.
U trenutku pisanja ovog testa tijek informacija iz vaeg
pamenja da biste uspjeno odgovorili na pitanja je?
Iz dugoronog pamenja u kratkorono pamenje.
38.
to je od navedenog primjer uenja klasinim
uvjetovanjem?
Pas tri u kuhinju na zvuk otvaranja vreice s hranom.
39.
Od prethodno navedenog pitanja odaberite odgovor koji
opisuje socijalno uenje?
Nogometa izvodi udarac oponaajui trenera.
40.
U tumaenju pojma adolescencije

postoje

razliita

teorijska ponaanja, pojasnite uravnoteeno gledite?


Govori da je adolescencija proizvod i biolokih i socijalnih initelja.
41.
Usporedite osobine i ponaanje djeaka i djevojice koji
rano sazrijevaju?
Djeaci su oputeni, nezavisni, samopouzdani i tjelesno privlani, a
djevojice nepopularne, povuene, tjeskobne i bez samopouzdanja.
42.
Navedite pet strategija spreavanja spolno prenosivih
bolesti?
Dobro upoznati partnera, odravati uzajamnu vjernost, ne koristiti
alkohol i droge, koristiti kondom i kontracepciju te izbjegavati spolne
odnose s osobama koje imaju spolno prenosivu bolest.
43.
Objasnite i navedite primjer hipotetiko-deduktivnog
rasuivanja?
Stvara se opa teorija o svim initeljima koji mogu utjecati na ishod i
iz nje se dedukcijom dolazi do hipoteza o tome to se moe dogoditi,
te se na taj nain rjeava problem.

44.

Navedite

kratko

objasnite

posljedice

apstraktnog

miljenja?
1. Svadljivost.
2. Samosvjesnost i usmjerenost na sebe - misle da su u
sreditu panje, doivljavaju da nitko nije tako poseban kao
oni i osjeaju da su neunitivi.
3. Idealizam i kritinost zamiljaju idealan svijet i razmiljaju
o budunosti i planovima pretjerano kritino ili pretjerano
idealistino.

4. Planiranje i donoenje odluka radije sluaju sebe nego


druge i esto reagiraju bez razmiljanja, javljaju se rjeenja
problema i empatija, preplavljeni raznim mogunostima
45.

postaju neodluni.
Uz naveden posljedice apstraktnog miljenja navedite i

prijedloge

suoavanja

posljedicama

nove

sposobnosti

apstraktnog miljenja adolescenta?


1. Svadljivost tijekom nesuglasica ostati miran i racionalan,
usredotoen na naela, objasniti svoje gledite i razloge koji
stoje iza njega.
2. Osjetljivost na javnu kritiku suzdrati se od traenja
pogreaka adolescenata pred drugima, ako je stvar vana
razgovarati nasamo.
3. Pojaan osjeaj osobne jedinstvenosti u prikladno vrijeme
istaknite kako ste se i vi kao tinejer osjeali kako biste kod
njega stvorili uravnoteeniju perspektivu.
4. Idealizam i kritinost strpljivo odgovarajte

na

adolescentova velika oekivanja i kritike primjedbe.


5. Teko donoenje svakodnevnih odluka suzdrati se od
donoenja odluka umjesto adolescenta, strpljivo im nuditi
podsjetnike i diplomatske primjedbe sve dok ne budu u
mogunosti izabrati s vie samopouzdanja.
46.
Opiite dva zrela statusa identiteta?
Siguran etniki identitet vie samopotovanja, pozitivniji stavovi
prema

vlastitom

etnikom

porijeklu.

Bikulturalni

identitet

istraivanje i prihvaanje vrijednosti iz subkulture i dominantne


kulture, zdrav identitet.

47.

Usporedite

heteronomnu

autonomnu

moralnost

piaget?
Prema heteronomnoj moralnosti pravila su zadana od strane
autoriteta, trajna su i nepromjenjiva te se moraju potivati,
ponaanja se procjenjuju prema ishodu i kazna je automatska
posljedica krenja pravila. Autonomna moralnost kae da su pravila
drutveno dogovorena i promjenjiva prema potrebi, ponaanja se
procjenjuju prema namjeri i kazna je odreena namjerom.

48.

Svi

ljudi

ostvaruju

razinu

orijentacije

prema

univerzalnim etikim naelima?


Netono.
49.
Opiite klike i klape?
Klike su male grupe prijatelja slinih stavova, interesa, vrijednosti i
socijalnog statusa. Klape su utemeljene na reputaciji i stereotipima i
nalaze se unutar ire socijalne strukture.
50.
Opiite depresiju, initelje povezane s depresijom i
odgovorite postoje li spolne razlike u pojavljivanju s obzirom
na spol?
Depresija se manifestira kroz osjeaj tuge, frustriranosti i beznaa,
nemogunost, sudjelovanja i uivanja u aktivnostima, te poremeaje
spavanja, apetita i koncentracije. Povezana je s tjeskobom, loim
kolskim uspjehom, uporabom droga i krenjem zakona. initelji su
kombinacija biolokih i vanjskih imbenika i bitan je nasljedni faktor.
Postoje razliite manifestacije s obzirom na spol. Depresivne djevojke
ee imaju crne misli i hipohondriju, a mladii su nemirni i besciljni.
51.
Navedite najmanje pet mitova i injenica o suicidu?
1. Mit - ljudi koji govore o samoubojstvu nee ga nikad uiniti.
injenica to je poziv za pomo koju toj osobi treba pruiti.
2. Mit razgovor o samoubojstvu je opasan i potie na njegovo
izvrenje. injenica razgovor o toj temi znai brigu za
probleme te osobe.
3. Mit osobe koje su poinile samoubojstvo eljele su
umrijeti. injenica veina tih osoba eli da prestane
neizdriva bol, a ne ivot.
4. Mit samoubojstvo se dogaa bez najave. injenica
suicidalne osobe obino daju mnogo znakova o svojim
namjerama.
5. Mit veina ljudi koji razmiljaju o svojim namjerama.
injenica iako su takve osobe duboko nesretne, nisu
52.

nuno psihiki bolesne.


Pojasnite razliku izmeu

rizinog

delikventnog

ponaanja, te navedite primjere?


Rizino ponaanje ne znai krenje pravnih propisa, ali esto
prethodi ili se javlja uz delikventno ponaanje koje je zabranjeno
zakonskim propisima i za njega postoje sankcije.

Primjer rizinog

ponaanja je konzumacija alkohola, bjeanje iz kole ili rizino spolno


ponaanje, a delinkventnog kraa ili zlouporaba droge.
53.
Pojasnite hijerarhiju motiva Maslowa?
Sastoji se od 5 razina potreba, 5. bioloke, 4. potrebe za sigurnou,
3. potrebe za pripadanjem,

2. potovanje i 1. samoaktualizacija.

Potrebe vie razine mogu se zadovoljiti tek kad se barem djelomino


zadovolje potrebe nie razine, na njoj je baziran kolski sustav, a u
svakodnevnom ivotu postoje brojna odstupanja od nje.
54.
Usporedite temperament i karakter?
Temperament je uroen nain emocionalnog doivljavanja

ponaanja pojedinca koji je razmjerno stabilan tijekom ivota.


Karakter je skup crta linosti koje izraavaju odnos prema sebi,
drugima i obvezama i pod utjecajem je okoline, a ovisi o situaciji,
prethodnom

iskustvu

intenzitetu

motiva

koji

usmjeravaju

ponaanje.
55.
Teorijska psihologija koja razlikuje fizike osobine ljudi,
razlikuje

ljude

svojim

psihofiziolokim

psihikim

osobinama s kojom je psihologijo ona jo u vezi?


Sa razvojnom psihologijom.
56.
U koje emocije spada strah?
U primarna uvstva.
57.
Funkcija dendrita i aksona?
Dendriti njihova funkcija je da primaju obavijesti s osjetnih organa
ili drugih ivanih stanica i da te obavijesti putem tijela stanica
poalju na akson. Akson funkcija mu je da prenosi obavijest s jedne
ivane stanice na druge ivane stanice ili izvrne organe.
58.
Ukoliko mali mozak boluje od neega, u emu e se
tekoe oitovati?
Oitovati e se u ravnotei, izvoenju pokreta i tonusu miia.
59.
to je to apsolutni, a to diferencijalni prag ili limen?
Apsolutni prag/limen je minimalni intenzitet podraaja koji moe
izazvati osjet. Diferencijalni prag/limen je najmanja razlika u
intenzitetu koju moemo osjetiti.
Apsolutni prag je neki prag ispod kojeg ne doivljavamo, a iznad
kojeg doivljavamo, tim jae to je podraaj intenzivniji. Na primjer
test sa aama vode i eerom, jedna aa bez eera, zatim jedna
aa sa malo eera, pa jedna aa sa vie eera te jedna aa sa

dosta eera. Diferencijalni govori koliko se neka dva podraaja


moraju razlikovati da bismo ih doivjeli kao razliite. Na primjer kod
kuhanja. Razlike su individualne i u funkciji dobi. Osjetni pragovi se
mijenjaju pod razliitim imbenicima, ako smo motivirani, ako nam je
neto poznato. Bolji osjetilni pragovi su u ivotinja.
60.
Navedi primjer s klasinim uvjetovanjem?
1905. Pavlov pokus sa luenjem sline kod psa. Izluivanje slina na
hranu je bezuvjetna reakcija, a slinjenje na zvuk zvona ili neki drugi
podraaj je uvjetovana reakcija. Ovaj tip uvjetovanja je nazvan
klasinim uvjetovanjem.
61.
Primjer socijalnog uenja?
Socijalno uenje po modelu je modeliranje, imitacija, uenje
promatranjem i simboliko uenje.
62.
Svrhe prvoga IQ testa?
Identifikacija djece kojoj treba pomo pri svladavanju kolskog
kurikuluma. Binet & Simon.
63.
Koja je metoda opaanja svojstvena psihologiji?
Spoznajnih doivljaja, uvstva, emocije i motivacija.
64.
Da li svi ljudi na svijetu odrastaju uz isti univerzalni
moral? Tono/Netono
Netono.
65.
Eksperiment
omoguava

spoznavanje

posljedinih odnosa. Tono/Netono


Tono.
66.
Anketa
ukljuuje
introspekciju
Tono/Netono
Tono.
67.
U upitnicima

se

ispitanicima

postavljaju

uzrono-

ispitanika?

pitanja

najeem ponaanju i doivljavanju? Tono/Netono


Tono.
68.
to je psihologija?
Znanost koja je bavi prouavanjem ponaanja i psihikih procesa.
69.
Klinika psihologija kao grana primijenjene psihologije
bavi se?
Rjeavanjem emocionalnih problema i problema u ponaanju.
70.
Razumna pretpostavka koja bi mogla biti odgovor na
problem zove se?
Hipoteza.
71.
Tko je otac moderne psihologije u RH?
Ramiro Bujas.

72.

Psiholog istrauje kako zdravlje osobe moe utjecati na

uinak na poslu. Na zadatke koji slijede treba upisati kratak


odgovor?
a) Odredite nezavisnu varijablu: zdravlje osobe b) odredite zavisnu
varijablu: uinak na poslu c) koja grana primijenjene psihologije
73.

se bavi istraivanjem ovog pitanja? Psihologija rada.


Kojom bismo metodom u kratkom vremenu

mogli

prikupiti podatke od radnika kako zdravlje utjee na njihov


uinak na poslu?
Anketom.
74.
Kako se zovu neuroni koji prenose informaciju iz mozga
u miie?
Eferentni neuroni.
75.
Kako se zove mjesto kontakta dviju ivanih stanica?
Sinapsa.
76.
Jednostavna
senzomotorna
reakcija
koja
ima
svrsishodnost, a nije voljno kontrolirana, zove se?
Refleks.
77.
Kada moramo odluiti hoemo li otii lijeniku to nam
je osobito mrsko ili emo i dalje trpjeti bol tada se radi o?
Sukobu istovremenog odbijanja.
78.
Receptori za ravnoteu smjeteni su u?
Unutarnjem uhu.
79.
Navedite sekundarne emocije?
Ljubav, ljubomora i zavist.
80.
U kojim psihikim procesima miljenje dolazi do
izraaja?
81.

Motiv za bliskom, toplom komunikacijom s drugom

osobom naziva se?


Motiv za prisnou.
82.
to se od sljedeeg odnosi na dugorono pamenje?
Neogranienog kapaciteta i relativno trajno.
83.
Informacije
iz
dugoronog
pamenja
bivaju
zaboravljene?
Nekoritenja prikladnih znakova za pronalaenje.
84.
Kapacitet kratkoronog pamenja je?
5-9 informacija.
85.
Pojasnite razliku izmeu induktivnog i deduktivnog
zakljuivanja (rezoniranja)?

Deduktivnim zakljuivanjem iz openitog zakljuivanja dolazimo od


pojedinanih

sluajeva.

Induktivnim

zakljuivanjem

iz

niza

pojedinanih sluajeva dolazimo do opeg zakljuka.


86.
Mnemotehnika je?
Postupak kojim sebi olakavamo pamenje nekog gradiva.
87.
Karakter je prvenstveno odreen?
Utjecajem okoline, a vezan je za moralnu stranu linost.
88.
Podjela stresova?
89.

Shizofrenija, to biste napravili da imate uenika s

shizofrenijom u razredu?
90.

Razlike u izmeu djevojica i djeaka koji se rano

razvijaju i kakvom su delikventnom ponaanju djevojice


sklone, te to biste napravili da imate u razredu djevojicu
koja se tako ponaa?
91.

kojim

imbenicima

ovise

procesi?
Fizikalnim, emocionalnim i socijalnim.
92.
ivana vlakna koja povezuju

ponaanja

osjetne

psihiki

organe

sa

sredinjim ivanim sustavom su?


Senzorna vlakna.
93.

Osobe kojima je uniten jedna struktura u mozgu ne

mogu pamtiti nove sadraje, ali se sjeaju svega prije


ozljede. O kojoj je strukturi rije?
Hipokampus.
94.
Zato su radost, alost, strah, srdba, iznenaenje i
gaenje osnovne ili primarne emocije?
95.
Po hedonistikom tonu emocije dijelimo na?
Ugodne i neugodne.
96.
Pojava potrebe, njezino zadovoljenje i njezin nestanak
nazivamo?
Motivacijski ciklus.
97.
Objasnite razliku izmeu afekata i raspoloenja?
98.

Opiite ekstrinzinu motivaciju?

99. Na osnovi reakcije ispitanika na razliite nestrukturirane,


vieznane podraaje i situacije prua se uvid u njegovu
strukturu linosti i motivaciju. Rije je o?

Projektivnim tehnikama.
100.
Koja od navedenih dimenzija ne pripada u dimenzije
petofaktorskog modela linosti?
Psihoticizam.
101.
ija teorija linosti naglaava samoaktualizaciju kao
pokretaa ponaanja?
Maslowljeva.
102.
Pojasnite spolne razlike u kognitivnim sposobnostima?
103.

Opiite dva nezrela statusa identiteta?

104.

Pojasnite miljenje i njegovu simboliku prirodu?

105.

Opiite

krivulju

zaboravljanja

pojasnite

kakve

posljedice ima za rad u koli?


106.
107.
Objasnite funkciju motorikih/eferentnih neurona?
Motoriki neuroni ili/i eferentni neuroni su neuroni locirani u
sredinjem ivanom sustavu iji aksoni izlaze iz sredinjeg ivanog
sustava i direktno ili indirektno kontroliraju miie.
108.
Retrogradna amnezija?
Nemogunost dosjeanja onoga to se dogodilo prije ozljede mozga.
109.
Korelacijsko istraivanje?
Metoda istraivanja psihologije obrazovanja, to je najei oblik
istraivanja koji utvruje vezu meu varijablama ali bez utjecaja na
njih.
110.
Doprinos E.L.Spearmana u razvoju teorija inteligencije?
Spearman je donio dvofaktorsku teoriju inteligencije, prvi faktor je G
faktor koji je opi, a drugi je S faktor koji je specifini i njih moe biti
vie.
111.
Opii interpersonalnu inteligenciju prema Gardnerovoj
teoriji?
112.
Neuroprijenosnici (neurotransmiter)?
Kemijske tvari koje prenose informacije od jednog neurona do
drugog, slue u komunikaciji izmeu ivanih stanica.
113.
O emu ovisi uspjenost pamenja?
O mjestu informacije u nizu koji se ui i neposrednom ili odgoenom
ispitivanju pamenja. Prve i zadnje informacije se najvie pamte, dok
one u sredini se zaboravljaju najee.
114.
Pojasnite doprinose Stanley Halla u afirmaciji Psihologiji
odgoja i obrazovanja?

115.

Navedite

primjer

zrelosti

kao

najnavedeniji

ponaanja na intelektualnom planu?


116.

Pojasnite odnos razvoja pojedinca i maturacije?

oblik