You are on page 1of 6

Tokarenje

Strojna obrada odvajanjem estica na tokarilici.

Zavrno ili no tokarenje.

Kutovi tokarskog noa.

Uzduno tokarenje je osnovna operacija tokarenja.

Obradak obavlja glavno gibanje, dok alat obavlja posmino, pripremno i dostavna gibanja. Povrine nakon obrade
skidanjem estica, ma kako ona bila na i precizna, nisu
savreno glatke. Mikroskopski gledano one su hrapave i
pune neravnina raznih oblika, veliina i smjerova.
Prema postupcima tokarenja potrebno je koristiti odgovarajue tokarske noeve. Tokarski no se razvijao tijekom dugog razdoblja i stano se usavrava. Danas se
za izradu tokarskih noeva koriste brzorezni elik, tvrdi
metal, kermet, keramika, CBN, umjetni dijamant i drugi
materijali.

Grubo uzduno tokarenje.

Tokarenje je postupak obrade metala skidanjem estica Strugotina je odsjeeni dio materijala koji moe prema
kojim se proizvode obratci rotacijskih povrina (valjkasti strukturi imati tri oblika: lomljena (mrviasta) strugotina,
proizvodi). Izvodi se na alatnim strojevima tokarilicama. nasjeena (rezana) strugotina i tekua (trakasta) strugoti1

VRSTE TOKARENJA

Moderna tokarilica za obradu drva.

Popreno ili plansko tokarenje.

Univerzalna tokarilica.

Izrada utora tokarenjem.

Suport ili nosa alata tokarilice.

na. Neki oblici strugotine su povoljni u proizvodnji, dok


drugi oteavaju rad, te ih je dobro tijekom obrade usitnjavati ili lomiti. Dodavanje lomila strugotine na no je
jo jedan nain produljenja trajanja noa (osim optimalnih kutova noeva, kutova postavljanja noeva, zaobljenja
vrha noa i ubruivanja faze noa). [1]

1 Vrste tokarenja
Izrada utora tokarenjem.

Tokarenje se moe podijeliti na vie naina: prema obliku tokarene povrine, prema poloaju tokarene povrine,
prema kinematici gibanja noa, prema kvaliteti obraene

1.3

Tokarenje prema kinematici gibanja noa

1.3 Tokarenje prema kinematici gibanja


noa
Prema kinematici gibanja noa tokarenje moe biti: uzduno tokarenje (aksijalno), popreno tokarenje (radijalno) i istovremeno uzduno i popreno tokarenje (konusi,
krivulje).

1.4 Tokarenje prema kvaliteti obraene


povrine

CNC tokarilica.

Prema kvaliteti obraene povrine tokarenje moe biti:


grubo tokarenje, polugrubo tokarenje (zavrno, isto) i
no tokarenje. Tokarenjem se postiu obrade u kvaliteti
od N4 do N12.

povrine.

1.1

Tokarenje prema obliku tokarene po- 2


vrine

Tokarski no

Prema postupcima tokarenja potrebno je koristiti odgoPrema obliku tokarene povrine tokarenje se moe podi- varajue tokarske noeve. Tokarski no se razvijao tijeliti na:
jekom dugog razdoblja i stano se usavrava. Danas se
za izradu tokarskih noeva koriste brzorezni elik, tvrdi
uzduno tokarenje (okruglo, aksijalno): posmino metal, kermet, keramika, CBN, umjetni dijamant i drugi materijali. Tokarske noeve je mogue podijeliti na
gibanje je u smjeru osi rotacije;
nekoliko naina: prema vrsti obrade, prema poloaju toza utore i
popreno ili plansko tokarenje: posmino gibanje je karenja, prema orjentaciji vrha alata, noevi [2]
odrezivanje,
noevi
za
navoje,
prolni
noevi.
okomito na smjer osi rotacije;
stoasto ili konusno tokarenje: posmino gibanje je
pod nekim kutom u odnosu na os rotacije;
2.1

Tokarski noevi prema vrsti obrade

prolno tokarenje: koriste se prolni noevi i poPrema vrsti obrade tokarske noeve je mogue podijeliti
smino gibanje je pod nekim kutom na os rotacije.
na: noevi za grubu obradu, noevi za polugrubu (istu)
Kod prolnog tokarenja pravac ulaza noa moe se
obradu i noevi za nu obradu.
mijenjati od paralelnog s osi rotacije do okomitog
na os rotacije ,ali se tijekom obrade ne mijenja;
kopirno tokarenje: posmino gibanje je u obliku 2.2 Tokarski noevi prema poloaju tokakrivulje u odnosu na os rotacije. No putuje po krirenja
vulji koju odreuje ticalo kopirnog ureaja putujui
po modelu (abloni);
Prema poloaju tokarenja tokarske noeve je mogue podijeliti na: noevi za vanjsko tokarenje i noevi za unu tokarenje navoja: posmino gibanje je u smjeru osi
tarnje tokarenje.
rotacije i denirano je korakom navoja;
neokruglo tokarenje: posmino i dostavno gibanje
2.3
su u meusobnoj ovisnosti o glavnom gibanju.

1.2

Tokarski noevi prema orjentaciji vrha


alata

Tokarenje prema poloaju tokarene Prema orijentaciji vrha alata tokarske noeve je mogue
povrine
podijeliti na: lijevi tokarski no, neutralni tokarski no

i desni tokarski no. Na gornju povrinu noa se poloi


Prema poloaju tokarene povrine tokarenje moe biti dlan ruke. Kad se pravac vrha noe i palca ruke poklope
vanjsko tokarenje i unutarnje tokarenje.
odreen je smjer ili orjentacija noa.

2.4

TOKARILICE

Tokarski noevi za utore i odrezivanje hod, to su nazivi gibanja pri povratku noa u ponovno po-

zicioniranje za novi rez. Vrsta obrade se odreuje prema


Tokarski noevi za utore i odrezivanje mogu biti: noe- hrapavosti povrine i kod tokarenje se najee koriste
vi za odrezivanje, noevi za vanjsko dubljenje, noevi za pojmovi grubo tokarenje, isto ili polugrubo tokarenje i
unutarnje dubljenje, no za eono dubljenje, noevi za no tokarenje. [3]
unutarnje i vanjsko podrezivanje, noevi za unutarnje i
vanjsko proliranje.

3.1 Strugotina

Strugotina je odsjeeni dio materijala koji moe prema


strukturi imati tri oblika: lomljena (mrviasta) strugotiNoevi za navoje mogu biti: noevi za vanjske navoje i na, nasjeena (rezana) strugotina i tekua (trakasta) strugotina. Neki oblici strugotine su povoljni u proizvodnji,
noevi za unutarnje navoje.
dok drugi oteavaju rad, te ih je dobro tijekom obrade
usitnjavati ili lomiti. Dodavanje lomila strugotine na no
je jo jedan nain produljenja trajanja noa (osim opti2.6 Prolni noevi
malnih kutova noeva, kutova postavljanja noeva, zaobProlni noevi kod tokarenja imaju samo jedno gibanje: ljenja vrha noa i ubruivanja faze noa).
popreno (radijalno) ili uzduno (aksijalno) do odreene etiri osnovna oblika lomila strugotine:
dubine, te povratno. Mogu biti ravni ili okrugli prolni
noevi.
Izvedba s ubruenom stepenicom i to je najee

2.5

Noevi za navoje

Parametri obrade tokarenjem

Kod tokarenja potrebno je odrediti :


vrstu obrade,
dubinu rezanja,
glavnu brzinu tokarenja (broj okretaja),
posmak.

upotrebljavani oblik lomila srtugotine. Ovaj oblik


prisiljava strugotinu da se savija na stranu i time
ostavlja slobodnu otricu noa. Ovisno o kutu,
polumjeru, dubini i irini stepenice odreuju se parametri tokerenja;
Izvedba s ubruenim lijebom. Plitki lijeb (dubina
0,12 0,25 mm, irina 1,6 3,2 mm) se ubrusi paralelno s otricom noa i zavrava ispred vrha noa;
Izvedba s negativnim bonim kutom. Negativnim
bonim kutom od 3 do 5 mogue je dobro kontrolirati odvoenje strugotine;
Mehaniko lomilo strugotine se koristi kod velikih
alata.

Brzina rezanja vc je brzina kojom se alat giba kroz neki materijal. Ona je svojstvena za odreeni materijal i
za odreeni no; ovisi o materijalu alata, dubini rezanja
ap, snazi alatnog stroja, stanju obraene povrine (hrapa- 4 Tokarilice
vosti). Kod tokarenja glavnu brzinu rezanja ima obradak.
Mjeri se u mm/min, odnosno kod tokarenja se prerau- Tokarilice su alatni strojevi za obradu odvajanjem estica, pomou kojih se rezanjem obrauju i izrauju dijenava u n = broj okretaja u minuti:
lovi rotacionog oblika. Tokarilice se dijela: jednostavne tokarilice, univerzalne tokarilice, kopirne tokarilice,
n = (vc 1000) / (D )
planske tokarilice, karusel tokarilice, revolverske tokarilice, CNC tokarilice. [4]
gdje je: D promjer obratka.
Posmak f je relativno gibanje alata prema obratku. Okomit je na glavnu brzinu rezanja vc. Ovisi o vrsti materijala obratka, dubini rezanja, stanju povrine (hrapavosti), suhom ili hlaenom tokarenju, alatu. Kod tokarenja
posmak obavlja alat. Mjeri se u mm/o (milimetrima po
okretaju glavnog radnog vretena, odnosno obratka).

4.1 Jednostavna tokarilica


Suport slui samo kao dra alata i nije predvien posmak
(samo runi). Broj okretanja glavnog vretena odreuje se
remenskim prijenosom, prebacivanjem remena.

Dostavno gibanje je gibanje alata u materijal i ono daje


dubinu rezanja ap. Ovisi o vrsti obrade, alatu, hlaenju, 4.2 Univerzalna tokarilica
snazi stroja. Kod tokarenja dostavno gibanje obavlja alat.
Odreuje se dubinom reza ap (mm), a brzina odgova- Univerzalna tokarilica ima elektromotorni pogon (trofazra brzini posmaka. Prazni hod, povratno gibanje, mrtvi ni asinkroni kavezni elektromotor). Glavni prigon je spo-

4.7

CNC tokarilica

jen na glavno radno vreteno, na kojem se nalazi centrirajua stezna glava (amerikaner). Iz dva posmina prigona izlaze navojno vreteno za tokarenje navoja i posmino
(glatko) vreteno. Oba prolaze kroz suport. Navojno vreteno se spaja preko dvodjelne (rasklopne) matice i osigurava posmak suporta koji odgovara koraku tokarenog navoja. Posmino vreteno se u suportu spaja preko padnog
pua, mehanizma koji omoguava uzduni i/ili popreni
posmak kod tokarenja. Na suportu se nalazi dra noa
u koji se upinju tokarski noevi. Suport klizi po vodilicama koje se nalaze na krevetu tokarilice. Na vodilice
se moe ugraditi i lineta, kojom se centriraju dua i tanja
vratila, kao bi se izbjegao mogui progib i velike vibracije tijekom tokarenja. Konjic na kraju tokarilice slui za
centriranje duljih predmeta zbog to tonije obrade. Na
njima se osim operacija tokarenja (unutarnjeg i vanjskog
obodnog tokarenja, konusnog tokarenja, planskog tokarenja, urezivanja i odrezivanja, prolnog i kruvuljnog tokarenja), mogu se izvoditi operacije buenja, uputanja,
razvrtanja, rezanja unutranjih i vanjskih navoja, ljutenja, vrtloenja, iztokarivanja.

4.3

Kopirna tokarilica

Kopirna tokarilica obrauje samo pomou kopirnog ureaja. Na tokarilici se nalazi model (ablona) po kojoj klizi ticalo. Ticalo je povezano s alatom koji kopira poloaj
ticala. Alat je jednostavni tokarski no masivnih dimenzija. Nalazi se u drau alata koji je na suportu. Suport
je smjeten pod kutom u odnosu na os rotacije, kako bi
se mogli kopirati i stepenasti oblici. Sistemi za kopiranje
su: mehaniki, elektrini, hidraulini, kombinirani (npr.
elektrohidraulini).

4.4

Planska tokarilica

Planska tokarilica slui za izradu obradaka velikih dimenzija. Izradak se upinje u plansku plou. Moe se poduprijeti konjiem. Planske tokarilice imaju dimenzije
planske ploe od 1000 do 4000 mm.

4.5

Karusel tokarilica

Karusel tokarilica ima vodoravno poloenu steznu plou


za prihvat izratka. Postoje karusel tokarilice s jednim ili
dva vertikalna stupa za okomito pomicanje grede. Po vodoravnoj gredi se kreu jedan (kod jednostupne) ili dva
suporta (kod dvostupne). Promjeri tokarenja kod jednostupnih su od 630 do 1500 mm, dok su kod dvostupnih od
1500 do 25 000 mm.

4.6

Revolverska tokarilica

Revolverska tokarilica slui u serijskoj proizvodnji za


kompletnu obradu izratka u jednom zahvatu. Naziv su

5
dobile po osebujnom nosau alata: revolverskoj glavi.
Revolverska glava moe prihvatiti vei broja alata, koji
u jednom zahvatu izvre sve potrebne operacije obrade.
Pri tome se pojedini rezni alati ili slogovi alata ukljuuju
jedan za drugim u obradu. Danas se sve vie zamjenjuju
CNC tokarilicama.

4.7 CNC tokarilica


CNC tokarilica (engl. Computer Numerical Control) ili
brojano upravljani alatni stroj danas je sve vie u upotrebi. Strojevi imaju jednu ili dvije stezne glave (amerikanera), jedan ili dva suporta s revolverskom glavom .
Alati mogu biti bez ili s pogonom, te se tokarilice pretvaraju u obradne centre. Jednostavnim programiranjem
mogue je proizvoditi sloene predmete. Takoer je mogue CAD-CAM tehnologijom upotrijebiti programske
naredbe iz 3D crtea.

5 Izvori
[1] Strojarski prirunik, Bojan Kraut, Tehnika knjiga Zagreb 2009.
[2] Obrada materijala II, dipl. ing. strojarstva Ivo Slade,
www.cnt.tesla.hr, 2012.
[3] Alatni strojevi I, dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.
cnt.tesla.hr, 2012.
[4] Tehnika enciklopedija, glavni urednik Hrvoje Poar,
Graki zavod Hrvatske, 1987.

6 TEXT AND IMAGE SOURCES, CONTRIBUTORS, AND LICENSES

Text and image sources, contributors, and licenses

6.1

Text

Tokarenje Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Tokarenje?oldid=4397573 Suradnici: Ivica Vlahovi, Mmarre, Addbot i Anonimno: 2

6.2

Images

Datoteka:Dreher_an_einer_Drehbank.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3a/Dreher_an_einer_Drehbank.


jpg Licencija: Public domain Prinositelji: http://www.news.navy.mil/view_single.asp?id=12304 Originalni umjetnik: Airman Eric S. Garst
Datoteka:HwacheonCentreLathe-carriage-mask_legend.jpg Vrelo:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/13/
HwacheonCentreLathe-carriage-mask_legend.jpg Licencija: CC-BY-SA-3.0 Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik:
Glenn McKechnie
Datoteka:HwacheonCentreLathe_460x1000.jpg
Vrelo:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/68/
HwacheonCentreLathe_460x1000.jpg Licencija: CC-BY-SA-3.0 Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Glenn
McKechnie
Datoteka:Kutevi_tokarskog_noza.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/1/19/Kutevi_tokarskog_noza.jpg Licencija:
Javno vlasnitvo Prinositelji:
Vlastiti crte
Originalni umjetnik:
Mmarre
Datoteka:Lngs-Plan-Drehen.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5e/L%C3%A4ngs-Plan-Drehen.jpg Licencija: GFDL Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Florian Schott
Datoteka:Lngs-Rund-Drehen.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1e/L%C3%A4ngs-Rund-Drehen.jpg
Licencija: GFDL Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Florian Schott
Datoteka:MoriSeikiLathe.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/07/MoriSeikiLathe.jpg Licencija: CC-BYSA-3.0 Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Glenn McKechnie
Datoteka:Quer-Plan-Drehen.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/78/Quer-Plan-Drehen.jpg Licencija:
GFDL Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Florian Schott
Datoteka:Quer-Rund-Drehen.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/bf/Quer-Rund-Drehen.jpg Licencija:
GFDL Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Florian Schott
Datoteka:SchlichtenDrehen.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/90/SchlichtenDrehen.jpg Licencija: GFDL
Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa (Eigenes Photo) Originalni umjetnik: Florian Schott
Datoteka:SchruppenDrehen.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/ed/SchruppenDrehen.jpg Licencija: GFDL
Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa (Eigenes Photo) Originalni umjetnik: Florian Schott
Datoteka:Woodlathe.JPG Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/51/Woodlathe.JPG Licencija: Copyrighted free
use Prinositelji: ? Originalni umjetnik: ?

6.3

Content license

Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0