You are on page 1of 108

Spiritistiki nauk izloio je Allan Kardec u Knjizi duhova.

Knjiga sadri uenje o besmrtnosti due,


buduem ivotu, naravi duhova i o mogunosti njihove veze s ljudima. U njoj su takoer izloena moralna
naela sadanjeg ivota i budunosti ovjeanstva.
komentare autora nisam prevodio smatrajui shodnim da svoja miljenja sami izrazimo i pri tome nebudemo
sputani njegovim.....
ukoliko smatrate da ovaj materijal nije prikladan forumu ili dovoljno interesantan ili bilo koji dr.razlog,
molim vas recite kako ne bih dangubio vrijeme na prijevodu ,za koji ne mogu rei kojom brzinom e se
odvijati ako bude zainteresiranih......

KNJIGA DUHOVA
KNJIGA PRVA- UZROCI
GLAVA 1.
BOG
1. BOG I BESKONANOST -2. DOKAZI OPOSTOJANJU BOGA
-3. OSOBINE BOANSTVA -4. PANTEIZAM.
BOG I BESKONANOST
1. to je Bog?
"Bog je vrhovna Inteligencija -Prvi uzrok svih stvari."
2. to moemo razumjeti pod pojmom beskonanosti?
"To to nema ni poetka niti kraja, nepoznato: sve to je nepoznato je beskonano''.
3. Moe li se rei da je Bog beskonaan?
"Nepotpuna definicija. Siromatvo ljudskog govora nesposobno je definirati ono to nadilazi ljudsku
inteligenciju. "

DOKAZI O POSTOJANJU BOGA


4 . Kakav dokaz imamo mi o postojanju Boga ?
"Aksiom koji primjenjujete u svim svojim znanstvenim istraivanjima , ' nema uinka\posljedice bez uzroka.
Potraite uzrok svega to nije djelo ovjeka i razlog e dostaviti odgovor na vae pitanje.
5 . to se moe zakljuiti iz intuicije o postojanju Boga za kojeg se moe rei da je

zajedniko vlasnitvo ljudskog uma ?


" Bog postoji , jer odakle bi mogao ljudski um izvui ovu intuiciju , ako on ne bi imao pravi
temelj ? Zakljuak se moe izvui iz injeninog stanja ove intuicije koje je jednako aksiomu da nema
posljedice bez uzroka.
6 . Ne moe li na naizgled intuitivni smisao o postojanju Boga biti posljedica naeg obrazovanja i steenih
ideja ?
" Ako bi to bio sluaj , kako su taj intuitivni osjeaj posjedovali divljaci (praljudi) ? "
7 . Je li prvi uzrok nastajanja stvari u bitnim svojstvima materije?
" Ako je tome tako , to bi bio uzrok tih bitnih svojstava? Tu mora uvijek postojati Primarni uzrok . "
8 . to se moe rei o miljenju koje pripisuje prvo formiranje stvari kao sluajnim kombinacijama materije ,
drugim rijeima , sluajnosti ?
" Jo jedan apsurd ! Kako onaj koji posjeduje zdravi razum moe promatrati vjerojatnost\priliku kao
inteligentnog stvaraoca ? A , osim toga, to je to vjerojatnost\prilika ? Nita . "
9. Kakav dokaz imamo da je primarni uzrok svih stvari Vrhovna inteligencija, superiorna
svim ostalim inteligencijama?
"Vi imate poslovicu koja kae: 'Umjetnik je poznat po svom radu." Pogledajte oko sebe,
i od kvalitete tog stvaralatva, izvedite zakljuak tko je taj radnik?
ATRIBUTI BOANSKOG
10. Moe li ovjek shvatiti esencijalnu\bitnu prirodu Boga?
"Ne, nedostaje mu osjeaj\smisao potreban za razumijevanje."
11. Hoe li ovjek ikada postati sposoban shvatiti misterij\otajstvo Boanstva?
"Kad njegov um vie nee biti zasjenjen materijom, i kada prema svojem putu prema usavravanju, se
dovoljno priblii Bogu, moi e ga vidjeti i shvatiti. "
12. Ako ne moemo shvatiti sutinsku prirodu Boga, moemo li stei barem ideju nekih njegovih
savrenstava?
"Da, nekih od njih. ovjek ih razumije bolje u odnosu kako se i sam uzdie
iznad materije, on dobiva kratki pogled u njih prilikom vjebanja svoje inteligencije".
13. Kada kaemo daje Bog vjean, beskonaan, nepromjenjiv, nematerijalan, jedinstven, svemoan,suveren
pravedan i dobar,zar nemamo potpunu ideju Njegovih atributa?
"Da, sudei prema vaem stajalitu, jer mislite da ste sumirali sve to je u ovim pojmovima, ali morate
shvatiti da postoje stvari koje nadilaze inteligenciju i najinteligentnijeg ovjeka , a za to je va jezik kakav
jest , ogranien na svoje ideje i osjeaje , nema adekvatnog izraza. Va razum vam govori da Bog mora
posjedovati sve te savrenosti u vrhovnom stupnju , jer , ako samo i jedna od njih nedostaje , ili nije prisutna
u njemu u beskrajnom stupnju .,On bi bio manjkav a time ne bi bio Bog . Da bi prije svega bio iznad sviju

stvari , Bog mora biti bez (vicissitudes??) nedostataka (hm..) , on ne smije imati ita od nesavrenosti koje
mata moe zamisliti . "
PANTEIZAM
14. Da li se Bog razlikuje od svemira, ili je on, prema miljenju nekih, rezultat svih snaga i inteligencija u
svemiru?
"Ako je potonje sluaj, Bog ne bi bio Bog, jer bi bio posljedica, a ne uzrok, a on
Ne moe biti zajedno i uzrok i posljedica. "
"Bog postoji. Vi ne moete sumnjati u Njegovo postojanje, a to je jedna bitna stavka. Ne traite se iznad
toga, nemojte se izgubiti u labirintu koji je, za vas, bespredmetan. Takva pitanja vas nee uiniti boljima, ve
imaju tendenciju da nadodaju na va ponos, uzrokujui
da se umislite kako neto znadete, dok u stvarnosti, ne biste znali ita. Ostavite
na stranu sisteme. Imate dovoljno stvari o kojima moete razmiljati a brinu vas mnogo vie,
s poetkom na vama samima. Prouite svoje nesavrenosti, kako bi ih se mogli razrijeiti, to e biti daleko
korisnije nego uzaludno pokuavajui proniknuti u nedokuivo. "
15. to moemo rei o miljenju prema kojem su sva prirodna tijela, sva bia, svi globusi svemira, dijelovi
boanstva,i predstavljaju u svojoj ukupnosti samo Boanstvo, drugim rijeima Panteistika teorija?
"ovjek, u nemogunosti da uini sebe Bogom, bi rado da se ispostavi da je, barem, njegov dio. "
16. Oni koji podravaju ovu teoriju tvrde da u njoj mogu pronai demonstraciju nekih atributa Bojih.
Svjetovi u svemiru bivajui beskonano brojni, ine i Boga da se vidi kao beskonaan; vakuum, ili nitavilo,
bivajui nigdje, Bog je svugdje: Bog jeste posvuda, obzirom da je sve sastavni dio Boga, On je tako vien
kao inteligentni uzrok svih pojava u svemiru. to moemo suprotstaviti tom argumentu?
"Pravila zdravog razuma. Odraavaju se na pretpostavci u vaem pitanju, i vi neete imati potekoa u
otkrivanju tih besmislenosti."

GLAVA II
OPE SILE SVIJETA
1. Znanje o osnovnim principima sviju stvari
- 2. Duh i materija - 3. Svojstva materije- 4. Univerzalni prostor.
ZNANJE O OSNOVNIM PRINCIPIMA SVIJU STVARI
17. Je li dano ovjeanstvu znati prvi princip sviju stvari?
"Ne, postoje stvari koje ovjek ne moe shvatiti u ovom svijetu."

18. Hoe li ovjek ikada biti u stanju proniknuti u tajnu stvari sada skrivenih od njega?
"Veo e biti podignut za njega u omjeru kako on ostvaruje svoj proiavanje, ali
kako bi razumjeli odreene stvari, morali bi posjedovati sposobnosti koje jo ne posjeduje. "
19. Zar ne moe ovjek, kroz znanstvena istraivanja, proniknuti u neke tajne prirode.?
"Mogunost znanstvenog istraivanja dana mu je kao sredstvo kojim se moe napredovati u svakom smjeru,
ali on ne moe prekoraiti granice svojih sadanjih mogunosti. ".
20. Je li ovjek doputeno primiti komunikaciju iz nekog Vieg reda u odnosu na pitanja koja, nisu u
okviru njegovih osjetila, a izvan su okrilja znanstvenog istraivanja?
"Da. Kada Bog prosudi da takve objave su od koristi, on otkriva ovjeku ono gdje je znanost nekompetentna
da ga poui. "
DUH I MATERIJA
21. Je li materija postoji odvajkada, kao i Bog, ili je ona stvorena u nekom odreenom
vremenskom razdoblju?
"Samo Bog zna., ipak,tu je jedna stavka bitna koju bi tvoj razum trebao iznjedriti i biti dovoljan da pokae,
naime, Bog jest prototip ljubavi i dobroinstva, nikada ne moe biti neaktivan. Bez obzira kako daleko u
prolosti moe zamisliti poetak njegovog djelovanja, moe li pretpostaviti da bi On u bilo kojem trenutku
bio neaktivan? "
22. Materija se openito definira kao "ono to ima nastavak", ono to moe utjecati na
naa osjetila" ono to posjeduje neprodornost. "Jesu li ove definicije ispravne?
"S vae toke gledita su tone, jer moete definirati samo u skladu s ono to znate. Ali materija egzistira u
stanjima koja su nepoznata za vas. to moe biti, na primjer, tako eterina i suptilna da ne ine dojam na vaa
osjetila, a ipak je jo uvijek materija. Iako to ne bi bilo, za vas tako. "
- Koju definiciju materije moete dati?
"Materija je element koji okiva duh, instrument koji mu slui, i prema emu,u isto vrijeme, se ispoljava
njegovo djelovanje. "
23. to je duh?
"Inteligentan princip svemira."
- to je esencijalna priroda duha?
"Nije mogue objasniti prirodu duha u vaem jeziku. Za vas to nije stvar, jer nije opipljiva, ali za nas je to
stvar ".
24. Je li duh istoznaan sa inteligencijom?
"Inteligencija je bitan atribut duha, ali se oboje spajaju u univerzalnom principu, tako da,
za vas, se moe rei da su ista stvar. "
25. Je li duh neovisan od materije, ili je to samo jedno od svojstava tvari, kao to je boja

svojstvo svjetlosti, a zvuk zraka?


"Duh i materija su odvojeni jedno od drugog, ali jedinstvo duha i materije je neophodno kako bi pruili
inteligentnu aktivnost materijalnom. "
Je li to jedinstvo jednako potrebno za manifestaciju duha? (U ovom pitanju se koncentriramo na sam princip
inteligencije, apstraktno gledajui, bez pozivanja na individualnost koju odreuje taj pojam.) uh kakve
reenice hahahah
"Za vas je to nuno, jer vi niste oformljeni na opaanje duha kao odvojenog od materije.
Vaa osjetila nisu formirana za tu svrhu percepcije. "
26. Moe li duh biti zamiljen bez materije, a materija bez duha?
"Bez sumnje, kao objekt misli."
27. Tada ovdje imamo, dvije glavne sile svemira ,materiju i duh? "
" Da ; . , A iznad njih nalazi se Bog ,Stvoritelj , roditelj sviju stvari . Ova tri elementa su
princip svega to postoji - Univerzalno Trojstvo . Ali materijalnom elementu mora se dodati
Univerzalna Tekuina\Tenost koja ima tu ulogu posrednika izmeu duha i materije ,priroda
potonjeg je previe gusta za Duh da bi mogla djelovati izravno na njega. Iako iz druge toke gledita , ova
tekuina moe se svrstati kao sastavni dio tog materijalnog elementa , no ,
razlikuje se od tog elementa po nekim posebnim svojstvima . Ako bi je svrstali jednostavno i apsolutno kao
materiju , ne bi bilo nikakvog razloga zato Duh ne svrstati kao tvar . To je posrednik izmeu Duha I
Materije . To je tekuina , ba kao to materija je tvar , i sposobna je stvarati preko svojih bezbrojnih
kombinacija s materijom, pod redateljskim djelovanjem Duha , proizvesti beskonano razliite stvari o
kojima Vi znadete tek jedan mali dio. Ova univerzalna , primitivna ili elementarna Tekuina bivajui agent
uposlen od strane Duha u djelovanju prema materiji je princip bez kojeg bi materija zauvijek ostala u stanju
podvojenosti, i nikada ne bi stekla svojstva dana joj po stanju mjerljivosti . " auuuuuu!!!
-Je li ova Tekuina ono to mi oznaavamo po imenu Struja?
"Mi smo rekli da je sposobna uzeti oblik bezbrojnih kombinacija. Ono to Vi nazivate elektrinom strujom,
magnetskim tokom, itd., su varijacije Univerzalne struje\ tekuine, koja je ispravno gledajui samo materija
savrenije i suptilniji vrste, moe se smatrati kao sila koja neovisno postoji. "
28. Budui da je Duh sam po sebi poseban, ne bi li bilo tonije i jasnije odrediti
ove dva glavna elementa po njihovim stanjima kao inertnoj materiji i inteligentnoj materiji?
"Takva pitanja su od male vanosti za nas. Za vas je bitno da formulirate svoje definicije
na takav nain da su razumljive za svakog. Vai sporovi proizlaze iz nedostatka zajednikog dogovora o
koritenju pojmova, a sve to zbog nedoreenosti vaeg jezika u odnosu na sve ono to ne odgovara vaim
trenutnim afinitetima. "
SVOJSTVA MATERIJE
29. Je li gustoa bitan atribut materije?
"Da, obzirom kako Vi shvaate materiju, ali ne i kod univerzalne tekuine. Eterina i suptilna tvar koja ini
ovu tekuinu je nedostupna za objanjenje za Vas, a ipak je ni manje ni vie princip vae mjerljive materije.
" auuu opet

30. Je li materija formirana od jednog elementa ili vie?


. "Od jednog osnovnog elementa . Tijela koja smatrate jednostavnim nisu stvarno elementarna; ona su
transformacije osnovne materije. "
31. Odakle dolaze razliita svojstva materije?
"Od izmjenama koje proizlaze od osnovnih molekula, a kao rezultat njihovog jedinstva
i djelovanja pod odreenim uvjetima. "
32. Prema tom pogledu, okusi, mirisi, boje, zvukovi, otrovne ili ljekovite kvalitete tijela, su samo rezultat
modifikacije jedne te iste osnovne supstance?
"Da, bez sumnje, i ta odlika postoji na temelju mogunosti organa namijenjenih da ih osjete."
33. Je li ista osnovna supstanca sposobna prolaziti kroz sve mogue izmjene i stjecati sve mogue kvalitete.
"
"Da, i to je injenica koja se podrazumijeva rekavi da je Sve U Svemu."
- Ova teorija ini se da potvruje miljenje onih koji priznaju samo dva bitna svojstva tvari, silu i pokret, te
koji zanemaruju sva ostala svojstva obzira na da su tek sekundarni uinci istih, razliiti prema intenzitetu
snage i smjeru kretanja?
"To miljenje je tono. Ali morate dodati, da prema nainu molekularne kreacije, kao to vidite uveliano, na
primjer, u mutnom tijela, koje moe biti transparentno, i obrnuto. "?? ovo mi slobodno pojasnite
34. Imaju li molekule odreen oblik? '
"Te molekule nesumnjivo imaju oblik, ali onaj koji nije mjerljiv po vae organe. "
Je li to konstantna forma ili promjenjiva?
"Konstantna za osnovne molekule, ali promjenjiva za sekundarne molekule, koje su same po sebi samo
aglomeracije primarnih, za ono to nazivate molekulom je jo uvijek vrlo daleko od onoga to je osnovna
molekula.
UNIVERZALNI PROSTOR
35. Je li univerzalni prostor beskonaan ili ogranien?
Beskonaan. Pretpostavimo postojanje granica, to se nalazi iza njih? Ovo razmatranje zbunjuje ljudski
razum, a ipak sama razum vam govori da ne moe biti drugaije. To je, tako s idejom beskonanosti, pod
kojim god aspektom je razmotrili. Ideje o beskonanosti ne mogu biti shvaene u vaem pogledu . "
36. Da li apsolutna praznina postoji u bilo kojem dijelu prostora\svemira?
"Ne postoji praznina. Ono to vam se ini kao praznina je okupirano materijom u stanju u kojem nije
vidljiva vaim osjetilima i vaim instrumentima. "

GLAVA III
KREACIJA
1. FORMIRANJE SVJETOVA - 2. STVARANJE IVIH BIA
- 3. NASTANJENJE ZEMLJE-ADAM - 4. RAZNOLIKOST LJUDSKE RASE
- 5. MNOTVO SVIJETOVA - 6. BIBLIJSKI OPIS STVARANJA.
FORMIRANJE SVJETOVA
37. Je li svemir stvoren, ili je on postojao od vajkada, poput Boga?
"Nesumnjivo jest da svemir nije samog sebe stvorio, a ako je postojao od vjenosti, kao to je to Bog, ne bi
mogao biti Boje djelo. "
38. Kako je Bog stvorio svemir?
"Da upotrijebimo poznati izraz, po Njegovoj volji. Nita ne moe dati bolji uvid u taj dogaaj od Svemone
volje, koja je opisana u grandioznim rijeima Postanka, " Bog ree: 'Neka bude svjetlo i bi svjetlost"
39. Moemo li 'znati kako se formiraju svjetovi?
"Sve to se moe rei o toj temi, u granicama vaeg razumijevanja, jest ovo: Svjetovi nastaju kondenzacijom
tvari diseminiranom (proirena ili rairena) u prostoru. "
40. Jesu li kometi, kao to se sada pretpostavlja, poetak kondenzacije primitivne materije-svijeta koji je u
tijeku formacije?
Da, ali je apsurdno vjerovati u utjecaj koji im se pripisuje. Mislim, utjecaj koji se obino pripisuje njima, jer
svi nebeska tijela imaju svoj dio utjecaja u kreaciji odreenih fizikih pojava. "
41. Je li mogue da u potpunosti formirani svijet nestane, a materiju od koje se sastojao da se ponovno
raspri u prostoru?
"Da. Bog obnavlja svjetove kao to obnavlja iva bia koja ih nastanjuju."
42. Moemo li znati koliko dugo vremenski se stvara svijet-Zemlja, na primjer?
"To je stvar o kojoj vam ne mogu rei ita, jer je to poznato samo Stvoritelju ;i smijean bi doista bio onaj
koji smatra da posjeduje takvo znanje, ili da moe izbrojati godine takvog stvaralatva. "
STVARANJE IVIH BIA

43. Kada je zemlja postala napuena?


"U poetku je postojao kaos, elementi su pomijeani u stanju konfuzije.
Postupno su se ti elementi naselili u ispravnim mjestima, a zatim su se pojavila iva bia primjerena
uvjetima tadanjeg svijeta. "
44. Odakle su stigla iva bia koji su se pojavila na zemlji?
"Zametci su bili sadrani u samoj zemlji, ekajui povoljan trenutak za njihov razvoj. Organska naela
udruila su se nakon prestanka djelovanja sile koja ih je razdvajala, a ta naela formirala su klice svih ivih
bia koja napuuju zemlju. Ti mikrobi bijahu latentni i inertni, poput kukuljice i sjemena biljke, sve do
dolaska pravog trenutka za oivljavanje svake vrste. Bia sviju vrste su se povezala i umnoila. "
45. Gdje su bili organski elementi prije formiranja Zemlje?
"Oni su postojali, takorei u fluidnom stanju, u prostoru, usred Duha, ili na drugim
planetima, ekajui stvaranje Zemlje kako bi zapoeli novo postojanje na novom svijetu. "
46. Dali bilo koja iva bia dolaze u postojanje spontano i danas?
"Da, ali primitivne klice tih ve postoje u latentnom stanju. Svjedoci ste ovog fenomena stalno. Zar tkivo u
ljudskom tijelu i ono u ivotinja ne sadre klice i mnotvo parazita, koji ekaju da zapone njihov razvoj u
fermentaciji koja je potrebna za njihov ivot? Svaki od vas sadri uspavani svijet mikroskopskih bia u
procesu stvaranja. "
47. Je li se ljudska vrsta nalazila meu organskim elementima sadranih u zemaljskoj kugli?
"Da, pojavila su se u vrijeme koje je odredio Stvoritelj. Od tuda i proizlazi tvrdnja.
da je ovjek 'nastao iz praha\blata ili gline na zemlji. "
48. Moemo utvrditi epohu nastanka ovjeka i ostalih ivih bia na Zemlji?
"Ne, sve vae kalkulacije su himerine (neostvarljiv, nestvaran, neizvodljiv, uobraen.)."
49. Ako klice ljudske rase bile meu organskim elementima svijeta, zato se Ljudska bia ne stvaraju
spontano i danas, kao to je to bilo u vrijeme njihova nastanka?
"Prvi poetak sviju stvari je skriven i od nas, ipak, moemo rei da Najstariji preci ljudske rase, jednom kada
su dovedeni u postojanje, su apsorbirali sami element potrebne za njihovo formiranje kako bi mogli i sami
stvoriti elemente u skladu sa zakonima reprodukcije. Isto se moe rei u odnosu na sve druge vrste ivih
bia. "

NASTANJENJE ZEMLJE-ADAM
50. Je li ljudska rasa stvorena od samo jednog ovjeka?
"Ne, onaj koga zovete Adam nije bio ni prvi ni jedini ovjek koji je napuio zemlju."
51. Je li mogue znati u kojem razdoblju je Adam ivio?
"Razdoblje koje mu i sami dodjeljujete;. Odnosno, oko 4000 godina prije Krista"
RAZNOLIKOST LJUDSKE RASE
52. to je uzrok fizikih i moralnih razlika koja razdvajaju razliite rase ljudi na Zemlji?
"Klimatske, naina ivota i drutvene navike. Ista razlika bi bila nastala u sluaju da dvoje djece iste majke
odrastu daleko jedno od drugoga, a okruena razliitim utjecajima i uvjetima; djeca tako razliito odgajana
ne bi podsjeala jedne na druge. "
53. Je li ljudska rasa dolazila u postojanje na razliitim tokama svijeta?
"Da, i u razliitim epohama, a to je jedan od uzroka razliitosti ljudske rasa. Ljudi primitivnih razdoblja,
bivajui raspreni u razliitim podnebljima, i formirajui saveze s onima iz drugih zemalja, iznjedrile su
nove vrste ovjeanstva. "
Da li te razlike predstavljaju razliite vrste?
"Zasigurno ne. Svi oni ine jednu obitelj. Da li razlike izmeu sorti istoga voa negiraju njihovu pripadnost
istoj vrsti. "
54. Ako ljudska vrsta ne potie od istog pretka, bili oni onda trebali prestati jedni druge smatrati braom?
"Svi su ljudi su braa u osnovi zajednikog odnosa prema Stvoritelju, jer su stvoreni od istog Duha, i tee ka
istom cilju. Ljudski um je oduvijek sklon vezati se doslovno na smisao izjava koje su nuno nesavrene i
nepotpune. "

MNOTVO SVIJETOVA
55. Jesu li sve planete koje se nalaze u svemiru naseljene?
"Jesu, a ljudi na zemlji su daleko od toga, kako vi mislite, prvi u inteligenciji, dobroti, i opem razvoju

Postoje mnogi ljudi koji dre visoko miljenje o sebi, koji si umiljaju da va maleni svijet, od svih
bezbrojnih mirijadi planeta oko vas, ima jedini privilegiju biti naseljen razumnim biima. Njima se svia
pomisao da je Bog stvorio svemir samo za njih. Besmislena tatina! "
56. Je li tjelesna graa svih planeta ista?
"Ne, ona uope ne nalikuje jedna drugoj."
57.Fizika konstitucija razliitih svjetova je razliita,a da li to vrijedi i za bia koja ih nastanjuju da imaju
razliit nain ivota.?
"Nema sumnje da je tome tako, kao to u vaem svijetu, ribe su pripremljene za ivot u vodi, a ptice za ivot
u zraku.
58. Jesu li planeti najudaljeniji od Sunca uskraeni u svjetlosti i toplini, da im sunce samo djeluje poput
velike fiksne zvijezde?
"Zar stvarno mislite li da nema drugih izvora svjetlosti i topline osim sunca? I zar ne uzimate u obzir
djelovanje elektriciteta koji u nekim svjetovima igra vrlo mnogo veu ulogu nego u vaem? Osim toga, kako
znate da li bia tih svjetova vide na isti nain kao i vi, i uz pomo organa kao to su vai? "

BIBLIJSKI OPIS STVARANJA


59. Razliiti narodi zemlje su formirali vrlo razliite ideje o stvaranju; ideje uvijek u skladu sa stupnjem
znanstvenog napretka. Razum i znanost slau se u priznavanju fantastinog karaktera odreenih teorija.
Objanjenje sada dobiveno od duhovne komunikacije je potvrdno miljenju koje su odavno usvojili
najprosvjetljeniji pojedinci moderne znanosti.
Ovom objanjenju e se bez sumnje prigovoriti , s obrazloenjem da je to u suprotnosti s iskazima u Bibliji ,
ali paljivo promatranje tih izjava pokazuje nam da ova kontradikcija je vie prividna nego stvarna , i da
proizlaze iz interpretacija ije znaenje je alegorijsko , a ne povijesno . Pitanje o osobnosti Adama , kojeg se
smatra prvim ovjekom , i jedinim pretkom
ljudskog roda , nije jedino u odnosu na koje su vjerska uvjerenja svijeta doivjela preinake . Hipoteza o
rotaciji Zemlje oko Sunca se u jednom trenutku inila u takvoj krajnjoj suprotnosti s navodima u Bibliji , da
je svaka vrsta progona bila usmjeren protiv iste , kao i protiv onih koji su je zagovarali . Ipak Zemlja se i
dalje okretala u svojoj orbiti u inat izopenja i nitko dan danas ne moe dovesti u pitanje injenicu njezina
kretanja bez da se suprotstavi vlastitom razumu.
Biblija nam takoer govori da je svijet stvoren u est dana , i stavlja ovu epohu Stvaranja na oko 4000
godina prije nove ere . Prije tog razdoblja zemlja nije postojala. A u tom razdoblju je proizvedena iz niega .
Takav je formalan stav svetog teksta , ali znanost , pozitivnim , i neumoljivim koracima dokazuje suprotno .
Povijest stvaranja svijeta je neunitivo zapisana u svijetu fosila ,dokazujui bez mogunosti poricanja da su
est dana u stvaranju sukcesivni period , od kojih svaki moe biti milijun godina . To nije samo stvar izjave
ili miljenja . Ve injenica koja je nedvojbeno sigurna kao to je to kretanje Zemlje , i jedna koju teologija
vie ne moe odbijati priznati, to priznanje je jo jedan primjer pogreaka u koje smo dovodili kada smo

pripisivali doslovni znaaj jeziku koji je esto figurativne prirode . Hoemo li dakle, zakljuiti da je Biblija
samo materijal od greaka sainjen? Ne , ali moramo priznati da su ljudi pogrijeili u svom nainu
interpretiranja iste .
Geologija , u svojem istraivanju o arhivima zapisanim u strukturi samoga svijeta , je potvrdila redoslijedu
kojem su razliite vrste ivih bia se pojavile na povrini , i taj redoslijed je u skladu sa slijedom navedenim
u knjizi Postanka , s tom razlikom , da zemlja , umjesto uskrsavanja udom od Boje ruke u nekoliko dana ,
ostvarivi svoju formu pod impulsom boje volje , ve u skladu sa zakonima i djelovanjem prirodnih sila , u
naravno razdoblju koje je po trajanju nesagledivo za nas . Da li se Bog se ini manje velik i manje moan za
to to je ostvario djelo kreacije kroz djelovanje snaga ,i prema zakonima , svojih vlastitih odreenja? A je li
rezultat kreativne energije manje uzvien zbog toga to se nije ostvarilo sve odmah i trenutno ? Oito da
nije , i djetinjast doista mora biti onaj koji ne prepoznaje rasko Svemogue snage koritene u ovoj evoluciji
svjetova svemira kroz djelovanje vjenih zakona . Znanost , do sada jo umanjujui slavu Boanskog
djelovanja , prikazuje tu akciju pod aspektom ak jo ekstremnijim i vie u skladu s naim intuitivnim
osjeajem moi i velianstvom Boga , pokazujui da je ostvareno bez odstupanja od Zakona koji su odraz
Boanske volje u vladavini prirode .
Moderna znanost , u skladu s povijesnim zapisima , dokazuje da je ovjek na posljednjem mjestu poretka
stvaranja ivih bia . Ali Mojsije stavlja univerzalni potop na godinu 1654 (moja opaska vjerojatno se radi o
pogreci kod stvaranja pdf dokumenta to bi bilo moda oko 6-9 st. pne), dok geologija ini se pokazuju da se
kataklizmiki potop dogodio prije pojava ovjeka , jer sve do sadanjeg vremena , primitivni slojevi ne
sadre tragove njegove prisutnosti , niti ivotinja koje se dovode u vezu s njim . No, jo je daleko da o tome
bude odlueno . Razliita nedavna otkria ukazuju na mogunost da je starost ljudskog roda mnogo vea
nego to se do sada smatralo i ako se ovo pitanje nedvojbeno potvrdi , ono e dokazati da je slovo Biblije , u
odnosu na vrijeme stvaranja ovjeka , kao i u pogledu mnogih drugih stvari , samo alegorijsko . Da geoloki
Potop ne pripada Noi je vidljivo iz proteka vremena potrebnog za formiranje fosilo-fernih slojeva , a ako se
tragovi u konanici i otkriju o postojanju ljudskog roda prije geolokog potopa ,biti e oito da Adam nije
bio Prvi ovjek , odnosno da njegovo stvaranje datira iz razdoblja koje je jo starije . Nema spora oko
injenice, i starosti ljudskog roda, ako bi se dokazalo geolokim otkriem, bi moralo biti prihvaeno,
jednako kao to je to bilo uinjeno u odnosu na kretanje Zemlje i est dana stvaranja.
Postojanje ljudske rase prije geolokog potopa , moemo prigovoriti , je dvojbeno . No isti prigovor ne
moemo uzeti obzirom na sljedea razmatranja Prihvaajui da se ovjek prvi put pojavio na zemlji 4000
godina prije Krista , ako je cijela ljudska rasa , s izuzetkom jedne obitelji , unitena sa 1650 godina poslije ,
to znai da naseljavanje zemlje potjee samo od vremena Noe - to jest , samo2500 godina prije Krista . No ,
kada su idovi emigrirali u Egipat u osamnaestom stoljeu prije Krista , otkrili su da je zemlja gusto
naseljena , i ve u razvoje kao napredna civilizacija . Povijest pokazuje da u isto vrijeme , Indija i razne
druge
zemlje su bile jednako naseljene i u procvatu ,a da ne govorimo o kronolokim tablicama drugih naroda ,
koji tvrde postoje od vremena jo udaljenijeg. Moramo, dakle , pretpostaviti da je od dvadeset etvrtog do
osamnaestog stoljea prije Krista to jest , u vremenu od 600 godina da su potomci jednog pojedinca bili u
mogunosti razmnoiti se i naseliti ogromna prostranstva Zemlje koja su zatim tek bila otkrivena , a da ne
govorimo o onima koja bijahu nepoznata ,ali za koja nemamo razloga tvrditi da su bila liena stanovnika , a
nadalje moramo pretpostaviti da je ljudska rasa u tako kratkom razdoblju , bila u mogunosti da se uzdigne
iz divljakog neznanja primitivni ljudi do drave na najviem stupnju intelektualnog razvoja - sup - pozicije
toliko oprene antropolokim zakonima .
Raznolikost ljudskih rasa potvruje ovaj pogled na temu. Klima i naina ivota nesumnjivo mijenjaju fizike
karakteristike ovjeanstva, ali znamo mjeru do koje ove izmjene mogu ii, a fizioloka ispitivanja

uvjerljivo dokazuju da postoje meu rasama sustavne razlike prevelike i preduboke da bi bile proizvedene
samo razlikama klime. Krianje rasa proizvodi podvrste, a sklonost je izraena prema uklanjanju obiljeja
osobitosti, ali i ne proizvodi osobitosti, te stvara iskljuivo varijacije na temu. Ali krianje rasa pretpostavlja
postojanje rasa oito razliitih od svake druge, i kako bi postojanje tih rasa objasnili ako pripisujemo njihovo
podrijetlo pukim razmnoavanjem, pogotovo ako emo ograniiti razvoj tih razliitih rasa na tako kratak
period ? Kako je mogue pretpostaviti, primjerice , da su se potomci Noe u tako kratkom vremenu
transformirali u Etiopljana ? Takva preobrazba bi bila nedoputena kao one vuka u ovcu , od bube u slona ,
ptice u ribu . Nijedno unaprijed stvoreno miljenje ne moe izdrati , na duge staze , dokaze suprotstavljenih
injenica . No , naprotiv tome, sve potekoe nestaju ako pretpostavimo da je ovjek postojao u razdoblju
onome to dotada mu bilo dodijeljen za njegovo stvaranje , da je Adam stvoren nekih 6000 godina
prije,naseljavanje zemalja do tada nenaseljenih , da je potop Noe bio lokalna katastrofa , pogreno
zamijenjena s velikom geolokom kataklizmom , i , na kraju, ako dozvolimo u alegorijskim obliku
izraavanja to je obiljeje orijentalnog stila ,i zajedniko svetim knjigama svih naroda . Nije mudro
inzistirati na doslovnom tumaenju figurativnih izraza od kojih netonost moe u bilo kojem trenutku biti
jasno vidljiva obzirom na napredak znanstvenih otkria ; ve temeljne propozicije religije nemaju se ega
bojati od otkria znanosti , su ojaane i oplemenjene jer se dovode u sklad s tim otkriima . I samo tada kada
vjerski osjeaj bude obasjan tim savezom sa znanstvenom istinom e vjerska uvjerenja tako doprinijeti
neranjivosti na napade skepticizma , i zauzeti mjesto skepticizma u glavama i srcima ljudi .

GLAVA IV
VITALNI PRINCIPI
1. ORGANSKA I ANORGANSKA BIA - 2. IVOT I SMRT
- 3. INTELIGENCIJA I INSTINKT.

ORGANSKA I ANORGANSKA BIA


60 . Je li sila koja ujedinjuje elemente materije u organska i anorganska tijela ista?
" Da ,zakon privlanosti je isti za sve . "
61 . Postoji li razlika izmeu materije organskih i anorganskih tijela ?
"Materija u oba tijela je ista , ali u organskim tijelima je animalizirana . "
62 . to je uzrok animalizacije materije ?
" Njezina veza s vitalnim principom . "

63 . Da li vitalni princip boravi u posebnom sredstvu , ili je to samo svojstvo organizirane materije, drugim
rijeima , je li to posljedica ili uzrok ?
" To je oboje. ivot je posljedica izazvana djelovanjem sredstva nad materijom ; Ovo sredstvo bez materije
nije ivot , ba kao to materija ne moe oivjeti bez tog agenta . Ono daje ivot svim biima koja ga
apsorbiraju i asimiliraju . "
64 . Vidjeli smo da su duh i materija su dva konstitutivna elementa u svemiru . Da li
Vitalni princip predstavlja trei element ?
" To je bez sumnje , jedan od elemenata neophodnih za konstituiranje svemira , ali svoj
izvor sadri u posebnom preinaci univerzalne tvari, izmijenjene do krajnosti. Za vas, to je osnovno tijelo,
kao to su kisik ili vodik, koji ipak nisu osnovni elementi, jer sva tijela vama poznata, iako se ine
jednostavnim, su modifikacije prvobitne tekuine. "
Ova izjava ini da se podrazumijeva da vitalnost nije zbog izrazitog primitivnog agenta, ali je
posebno svojstvo sveope materije koja proizlazi iz odreenih izmjena ovog potonjeg.
"Tvoj zakljuak je prirodna posljedica onoga to smo naveli."
65. Je li vitalni princip ivi u nekom od tijela koja su nama poznata?
"" Ono ima svoj izvor u prvobitnoj tekuini, to je ono to zovemo magnetski tok ili elektrina
energija, animalizirana. To je posrednik, veza izmeu duha i materije. "
66. Je vitalni princip isti za sva organska bia?
"Da;. Ali izmijenjen prema vrsti. To je ono naelo koje im daje mo stvaranja kretanja i aktivnosti, te ih
razlikuje od inertne materije, jer kretanje materije nije spontano. Materija je pokrenuta, ona ne uzrokuje
pokret '.
67. Je vitalnost stalan atribut vitalnog principa , ili je vitalnosti razvijena od rada organa u kojima se oituje?

"Razvija se samo u povezanosti s tijelom. Nismo li rekli da ovaj agens, bez materije nije ivot? Unija oboje
je potrebna za proizvodnju ivota. "
- Bi li bilo ispravno rei da vitalnost latentna kada vitalni agens nije ujedinjen s
tijelom?
"Da, to je tono."

IVOT I SMRT
8. to je uzrok smrti organskih bia?
"Iscrpljenost tjelesnih organa."
- Bi li bilo tono usporediti smrt sa prestankom kretanja u stroju koji je izbaen iz brzine?
"Da, kad se stroj pokvari, njegovo djelovanje prestaje . Kada se tijelo razboli, ivot.
odustaje od istog. "
69. Zato je smrt uzrokovana ee od lezije srca od strane nego bilo kojeg drugog
organa?
"Srce je stroj za stvaranje ivota. Ali srce nije jedini organ kojem lezija uzrokuje smrt, to je samo jedan od
kotaa bitnih za funkcioniranje stroja ".
70. to se dogaa s materijom i vitalnim principom organskih bia nakon njihove smrti?
"Inertna tvar se razgrauje, i slui za formiranje drugih tijela; vitalni princip se vraa
opoj masi univerzalne tekuine. "
INTELIGENCIJA I INSTINKT
71. Je li inteligencija atribut vitalnog principa?
"Ne, jer biljke ive i ne misle, oni imaju samo organski ivot. Inteligencija i materija su neovisni jedno od
drugoga, jer tijelo moe ivjeti i bez inteligencije, ali inteligencija se moe
samo manifestirati kroz materijalne organe. Animalizirana materija moe postati inteligentna samo po
jedinstvu s duhom. "
72. to je izvor inteligencije?
"Ve smo vam rekli: univerzalna inteligencija."
- Je li ispravno rei da svako inteligentno bie privlai dio inteligencije od Univerzalnog izvora, i asimilira
kako privlai i asimilira naelo materijalnog ivota?

"Takva usporedba bi bila daleko od tone, jer inteligencija je sposobnost koja je svojstvena
svakom biu, i konstituira svoju moralnu individualnost. Osim toga, rekli smo vam da postoje
stvari koje ovjek ne moe dokuiti, a to je za sada, jedna od njih ".
73. Je li Instinkt neovisan od inteligencije?
"Ne, nije ba tako, jer je to vrsta inteligencije. Instinkt je bezrazlona inteligencija,
pomou koje nii redovi bia osiguravaju svoje potrebe. "
74. Je li mogue uspostaviti liniju razgranienja izmeu instinkta i inteligencije, to jest,
precizno definirati gdje zavrava jedno i poinje drugo?
"Ne, jer esto se stapaju jedna u drugu. Ali radnje koje pripadaju instinktu i one
koje pripadaju inteligenciji se lako razlikuju. "
75. Je li ispravno rei da instinktivne sposobnosti se smanjuju proporcionalno s rastom
intelektualnih sposobnosti?
"Ne, instinkt je uvijek nastavlja postojati, ali ovjek ga zanemaruje. Instinkt, kao i razum moe nas odvesti u
pravom smjeru.
Njegovo vodstvo se gotovo uvijek osjea, a ponekad i vie od razuma. Ono nikada ne zastranjuje. "
- Kako to da razum nije uvijek nepogreiv vodi?
"Bio bi nepogreiv da nije izopen od strane lane naobrazbe, ponosa ili sebinosti. Instinkt ne podlijee
razumu. Razum ostavlja slobodu izbora, i daje ovjeku slobodnu volju. "

KNJIGA DRUGA- SVIJET DUHOVA


GLAVA I
DUHOVI
1. PODRIJETLO I NARAV DUHA - 2. PRIMITIVAN I
NORMALAN SVIJET - 3. FORMA I SVEPRISUTNOST DUHOVA
- 4.PERISPIRIT - 5. RAZLIITI REDOVI DUHOVA
- 6. DUHOVNA HIJERARHIJA -7. NAPREDOVANJE DUHA
- 8. ANELI I DEMONI.

perispirit ( suptilno tijelo koje koristi duh za povezivanje sa percepcijom kreiranom od strane uma)
PODRIJETLO I NARAV DUHA

NAPOMENA : rije duh se ovdje koristi u smislu bez-tjelesnog bia a ne u terminu univerzalnog
inteligentnog elementa

76. Koja definicija se moe dati duhu?


"Duhovi se mogu definirati kao inteligentna bia kreacije. Oni konstituiraju
populaciju svemira, to je u suprotnosti s oblicima materijalnog svijeta. "
77. Jesu li duhovi odvojeni od Boanstva, ili su oni samo emanacija od ili dijelovi
boanstva iz tog razloga zvani sinovi ili "djeca" Boja?
"Duhovi su Boje djelo, ba kao to je stroj rad mehaniara koji ga je stvorio:
Stroj je ovjekovo djelo, ali to nije ovjek. Vi znate da kada ovjek napravi korisnu ili ugodnu stvar, on nju
naziva svojim'djetetom'-njegovom' kreacijom '. Tako je i za nas u odnosu na Boga. Mi smo Njegova djeca u
tom smislu, jer smo njegov rad. "
78. Jesu li duhovi imali poetak, ili postoje, kao Bog, od vjenosti?
"Ako duhovi nisu imali poetak, oni bi bili jednaki s Bogom, a kako su oni njegovo
stvaralatvo podloni su Njegovoj volji. To da Bog postoji odvajkada je nepobitno, ali
o tome kada i kako nas je On stvorio, ne znamo nita. Moda ete rei: da nismo imali poetak u tom smislu,
da Bog bivajui vjean, On mora da neprestano stvara. No, o tome kada i kako je svakog od nas napravio, to
ponavljam, poznato nije ikome. To je velika tajna. "
79. Budui da postoje dva glavna elementa u svemiru, Inteligentan element i
materijalni element, bilo bi ispravno rei da su duhovi formirani od inteligentnog
elementa kao to su inertna tijela formirana iz materijalnog elementa?
"Oito je da je takav sluaj. Duhovi su individualizacija inteligentnog naela,
kao to su tijela individualizacija materijalnog principa. Sama epoha i nain formacije su nam nepoznati. "
80. Da li se stvaranje duhova oduvijek dogaa, ili se to samo dogodilo na poetku vremena?
"To se uvijek dogaa, to jest, Bog nikada nije prestao stvarati."
81. Jesu li duhovi formirani spontano, ili se oni stvaraju jedni od drugih?

"Bog ih stvara kao to stvara sve druge ivotinje, po Njegovoj volji. Ali mi opet moramo ponoviti da je
njihovo podrijetlo misterij. "
82. Je li ispravno rei da su duhovi nematerijalni?
"Kako je mogue definirati stvar kada ne postoje termini za usporedbu iste, a koje je jezik nesposoban
izraziti? Moe li netko tko je roen slijep definirati svjetlo? 'Nematerijalan"nije prava rije,' bestjelesno 'e
biti blie istini, jer vi morate shvatiti da duh, bivajui kreacija mora biti neto stvarno. Duh je savrena
materija ali materija koja postoji u stanju u kojem nema analognog u krugu vaeg razumijevanja, i eterina
tako da ne moe biti percipirana vaim osjetilima.
83. Ima li kraja trajanju duha? Moemo razumjeti da princip iz kojeg pristiu bi trebao biti vjean, ali ono
to elimo znati je, da li njihova Individualnost ima kraj, i hoe li nakon odreenog vremenskog razdoblja,
duljeg ili kraeg element od kojeg su formirani rasformirati se,zar se ne vraa masi od koje su proizvedeni,
kao to je sluaj kod materijalnih tijela?Teko je razumjeti da ono to je imalo poetak ne bi trebalo imati i
kraj.
"Postoje mnoge stvari koje ne razumijete, jer vaa inteligencija je ograniena, ali to nije razloga za njihovo
odbacivanje. Dijete ne razumije sve to se razumije otac, niti neuki ovjek razumije sve to se razumije uen
ovjek. Mi vam kaemo da postojanje duhova nema kraja, i to je sve to moemo rei na tu temu u ovom
trenutku ".
PRIMITIVAN I NORMALAN SVIJET
84. Da li duhovi konstituiraju svijet osim onoga to mi vidimo?
"Da,. Svijet duhova ili bestjelesne inteligencije"
85. Koji od ovo dvoje, svijet duhova ili tjelesni svijet, je primaran u poretku svemira?
"Duhovni svijet. Prije postojei jest i preivljava sve ostalo."
86. Ne bi li tjelesni svijet ikada i postojao ili prestajao postojati, bez promjene u esencijalnosti duhovnog
svijeta? (Uh ova mi reenica ba nije sjela)
"Da, oni su neovisni jedni o drugima, a ipak je njihova veza neprestana, jer oni reagiraju
neprestano jedno na drugo. "
87. Da li duhovi zauzimaju odreeni i ogranieni prostor u svemiru?

"Duhovi su posvuda; nebrojeni prostori su napueni s njima u nebrojivom mnotvu.


Neprimjetni za vas, oni su neprestano uz vas, promatraju i djeluju na vas, jer Duhovi su jedna od sila
prirode, te su instrumenti uposleni od Boga za ostvarenje providnog dizajna. Ali svi duhovi ne ide svugdje,
postoje regije u iji ulaz ne mogu pristupiti oni koji su manje napredni. "
FORMA I SVEPRISUTNOST DUHOVA
88. Imaju li due odreen,ogranien i nepromjenljiv obrazac?
"Ne za oi, kao to su vae, ali, za nas, one imaju oblik, jedan maglovit kako biste ga vi
zamislili ,kao plamen, sjaj ili eterina iskra. "
-Je li taj plamen ili iskra neke boje?
"Ako biste ga mogli vidjeti, razlikovao bi se od tamno sive do briljantnosti rubina,ovisno o stupnju istoe
duha. "
89. Da li duhovi troe vrijeme u transportiranje samih sebe kroz prostor?
"Da, ali njihovo kretanje je brzo poput misli."
-Nije li misao sama kretnja due, prijevoz same due na mjesto ili objekt na koji se misli?
"Gdje je misao, tu je dua, jer dua je ta koja misli. Misao je njen atribut. "
90. Kad duh putuje s jednog mjesta na drugo je li on svjestan udaljenosti koje prolazi
i opsega prostora kroz koji prolazi, ili je on iznenada prevezen na mjesto na koje eli ii?
"Duh moe putovati na oba naina. On moe, ako eli, uzimati u obzir udaljenost koju prolazi
putem, ili moe zanemariti osjeaj udaljenosti. To ovisi o Duh kao i na njegovom stupnju istoe. "
91.Predstavlja li materija prepreku kretanju duha?
"Ne, duhovi prolaze kroz sve, zrak, zemlju, vodu, vatru ak su im i jednako dostupni . "
92. Je li dar duhova sveprisutnost? Drugim rijeima, moe li se podijeliti duh i moe li postojati na nekoliko
toaka prostora u istom vremenu?

"Ne moe biti dijeljenja duha, ali svaki duh je centar koji zrai u svim pravcima, te stoga se moe duh
pojaviti na nekoliko mjesta u isto vrijeme. Sunce samo jedno tijelo, ali zrai u svim smjerovima, i alje svoje
zrake na velike udaljenosti, ali nije podijeljeno."
- Imaju li svi duhovi istu snagu zraenja?
"Postoji velika razlika izmeu njih u tom pogledu: to ovisi o stupnju njihove istoe. "
PERISPIRIT
93. Je li duh, ispravno rei,bez obloge, ili je to, kao to neki izjavljuju, okruen nekom tvari neke vrste?
"Duh je obavijen tvari koja e bi vam se ukazala poput izmaglice, ali koja se ipak, ini se vrlo gustom za
nas, ali je dovoljno propusna kako bi se omoguilo da duh pluta u atmosferi, i da se prijevozi kroz prostor
kako eli. "
94. Odakle si duh privlai tu polu-materijalnu koulju?
"Od sveope tekuine svakog svijeta. Zbog toga perispirit nije isti u svim
planetima. U prolaska iz jednog svijeta u drugi. Duh mijenja koulju kao to vi mijenjate
odjeu. "
- Kad duhovi koji nastanjuju svjetove u viem stupnju od naeg dolaze kod nas, jesu li oni
duni odjenuti se u guu odjeu perispirita?
"Da, oni su duni odjenuti se u vau odjeu kako bi bili u mogunosti pristupiti vaem svijetu. "
95. Da li polu-materijalna omotnica duha ima utvreni oblik, i moe li se primijetiti od strane nas?
"Da, ono moe preuzeti bilo koji oblik koji duh eli To je nain na koji duh.
ponekad napraviti sam sebe vidljivim, bilo u snovima ili u budnom stanju,
i moe uzeti oblik koji moe biti vidljiv, pa ak i opipljiv za vaa osjetila. "
RAZLIITI REDOVI DUHOVA
96. Jesu li svi duhovi jednaki ili postoji meu njima hijerarhija?
"Oni su u razliitim stupnjevima ovisno o stupnju proienja koji su postigli. "
97 . Postoji li odreeni broj redova ili stupnjeva proienja meu duhovima ?

"Broj takvih redova je neogranien , jer ne postoji nita kao barijera ili linija
razgranienja izmeu razliitih stupnjeva uzdizanja , i, prema tome, jer nema fiksne
ili proizvoljne podjele meu duhovima ,broj redova, moe biti povean ili smanjen ovisno o
toci gledita s koje ih razmatrate. Ipak , ako uzmemo u obzir obiljeja duhova , moemo ih svesti na tri
glavna reda ili stupnja ."Moemo staviti u prvi ili najvii rang one koji su dostigli stupanj relativnog
savrenstva , to predstavlja ono to se moe nazvati ' isti duh . " Moda emo u drugom rangu nai one
koji su stigli do sredine uznesenja ljestvice , one koji su postigli stupanj proiavanja u kojima aspiracija za
savrenstvom postala vladajua elja .
Moemo smjestiti u trei ili najnii rang sve one nesavrene duhove koji su jo uvijek nalaze na najnioj
preki ljestava . Karakterizira ih neznanje , ljubavi prema zlu , i sve niske
strasti to usporavaju napredak prema gore . "
98. Imaju li duhovi drugog reda samo aspiraciju za savrenstvom, ili takoer i moda to postignu?
"Oni imaju tu mo u stupnjevima razmjernim njihovom stupnju proienja na koji su
pojedinano stigli. Neki od njih se razlikuju po svojim znanstvenim spoznajama ,drugi
po svojoj mudrosti i ljubaznosti, ali svi oni imaju jo proi disciplinu prosudbe kroz iskuenja i patnju. "
9. Jesu li svi duhovi iz treeg reda loi?
"Ne. Neki od njih su neaktivni i neutralni, ne rade ni dobro niti zlo, drugi, dapae uivaju u zlu, te su
oduevljeni kada su pronau nain za ispoljavanje zla. Drugi, opet, su neozbiljni, bedasti, fantastini,
nestani prije nego zli, lukav prije nego pozitivno zlonamjerni, zabavljaju se mistificirajui ljudska bia na
koja mogu djelovati, a uzrokuju im razne sitne smetnje za vlastitu zabavu "

DUHOVNA HIJERARHIJA
100 . Preliminarna opaanja. -Klasifikacija duhova temelji se na stupnju njihovog napretka , na kvalitetama
koje su stekli , i prema nesavrenostima od kojih se jo uvijek trebaju osloboditi . Ova klasifikacija ,
meutim , nipoto nije apsolutna . Tek u svojoj ukupnosti u kojoj osobina svake kategorije jasno je oznaena
, jer svaka kategorija vee se u onu iznad
po neprimjetnoj gradaciji, osobitost narednih kategorije reflektira se u jednoj naspram drugoj na njenim
ekstremima, kao to je sluaj u razliitim podrujima prirode , u bojama
duge ili fazama ljudskog ivota . Duhovi prema tome mogu biti podijeljeni u nebrojeno kategorija , prema
gleditima iz kojih ih promatramo. To je u ovom sluaju , kao i u svim ostalim sustavima znanstvene
klasifikacije. Sustavi usvojeni su vie ili manje potpuni , vie ili manje racionalni , vie ili manje pogodni za
razumijevanje , ali , bez obzira na oblik koji imaju, ne mijenjanju nita u odnosu na znanstvene injenice
koje ih rabe. Odgovor na pitanje o kategorijama u koje su podijeljeni duhovi je stvar bez praktinog
znaaja .
Jo jedna stvar koja ne bi trebala biti izgubljena iz vida je injenica da meu duhovima , kao i meu
ljudima , postoje oni s velikim neznanjem , i da treba biti na oprezu kod tendencije da se vjeruje da su svi
duhovi sve znaju samo zato to su duhovi . Rad na klasifikaciji zahtijeva metodu, analizu i temeljito
poznavanje predmeta . No oni koji u duhovnom svijetu imaju samo malu koliinu znanja , su nekompetentni
kao i neuki ljudi kojima je teko obuhvatiti cijelu irinu predmeta a kamo li formulirati sistem. Analogija bi
bila jednaka kada bi pra-ovjek pokuao ocijeniti karakteristike civiliziranog ovjeka.

Ova podjela duhova u tri dobro razdijeljene kategorije ini nam se da je posve
racionalna , i ostaje nam samo da se izvedemo dovoljan broj podvrsta tj, glavnih nijansi triju velikih
kategorija. I to smo uinili uz pomo samih duhova, ije prijateljske upute nas nisu omele u poslu na koji
smo oigledno bili navedeni da odradimo.
TREI RED NESAVRENI DUHOVI
101. Glavne karakteristike prevladavajui utjecaj materije nad duhom. Sklonost zlu. Neznanje, ponos,
sebinost, i sve zle strasti koje proizlaze iz njih. Oni imaju intuiciju o postojanju Boga, ali ne i shvaanje.
Nisu svi temeljito loi, u mnogima od njih ui lakomislenost , elja za moi razumijevanja i poriv za
nestalukom , nego stvarnom zlobom . Neki od ne ine ni dobra ni zla , ali sama injenica da ne ine nita
dobra odaje njihovu inferiornost. Drugi naprotiv , uivaju u zlu, te su sretni kada nau priliku ispoljiti isto.
Meu duhovima ovog reda ,odreena koliina inteligencije esto je povezana s zlobom i nestalukom, ali
bez obzira na njihov intelektualni razvoj, njihove ideje ude za balansom , a njihovi osjeaji su vie ili manje
blijedi. Njihovo znanje o duhovnom svijetu je usko , a i ono malo to znaju je pomijeano s idejama i
predrasudama iz tjelesnog ivota . Oni mogu dati samo lane i nepotpune informacije o duhovnom svijetu ,
ali paljivi promatra moe uvijek nai u njihovoj komunikaciji , bez obzira koliko je ona nesavrena
potvrdu velikih istina koje su proklamirane zapravo od duhova vieg reda. Njihov karakter otkrivate po
njihovu jeziku . Svaki duh , koji je u svojim komunikacijama odaje zlu namjeru , moe se svrstati u trei red
a prema tome svaka zla misao koju nam sugeriraju dolazi iz duha tog reda . Oni uviaju sreu koju uivaju
dobri duhovi ali taj prizor izaziva im vjenu muku ;jer oni uivaju sve muke koje su proizvod zavisti i
ljubomore.
Oni uvaju sjeanje i percepciju o patnjama tjelesnog ivota, i taj dojam je esto bolniji od stvarnosti. Oni
pate u stvari i od boletina koje su sami istrpjeli, kao i od onih koje su uzrokovali da drugi trpe. A kako se te
patnje izdravaju dui period, oni vjeruju da su osueni na vjenu patnju. Bog, za njihovu kaznu, hoe da
oni to i vjeruju.
Oni se mogu podijeliti u pet glavnih klasa: -

102 . Deseta klasa - Neisti Dusi. - Oni su skloni zlu , i uiniti ga sredinjim predmetom svih njihovih misli i
aktivnosti . Kao duhovi , oni daju ljudima perfidne savjete , potpiruju razdor i
nepovjerenje , prilaze pod krinkom maske kako bi to efikasnije obmanuli. Oni opsjedaju
one iji karakter je dovoljno slab da poputa njihovim prijedlozima i kojega mogu odvui od puta napretka,
radujui se kad usporavaju napredak uzrokujui da podlegnu izazovima koje su izabrali za svoj tjelesni
ivot. Duhove ove klase moe se prepoznati po njihovom jeziku , po koritenju grubog ili trivijalnih izraza,
kao i kod ljudi , jezik je uvijek pokazatelj moralne , i intelektualne inferiornosti . Njihova komunikacija
odraz je bazinosti njihovih namjera , i iako pokuavaju nametnuti nam se kroz glas razuma i pravinosti ,
ne uspijevaju pratiti taj lani dojam do kraja te naposljetku izdaju svoje pravo lice. Pojedini narodi su
napravili od njih paklena boanstava , drugi su ih imenovali kao demone , zli duhovi i sl. Ljudi u kojima su
utjelovljeni su ovisnici o svim oblicima poroka koji su motivirani odvratnim i degradirajuim strastima senzualnou , okrutnosti , lopovlukom , licemjerjem, pohlepom , krtosti . Oni ine zla za vlastitu korist ,
bez odreenih motiva a iz mrnje prema svemu to je dobro uglavnom biraju svoje rtve meu potenim i
vrijednim ljudima . Oni su tetoine ovjeanstva ,bez obzira na krug drutva kojem pripadaju i presvlaka
civiliziranog obrazovanja nije sposobna izlijeiti niti sakriti njihove degradirajue sklonosti.
103. Deveta klasa- Lakomisleni,neozbiljni ili nestani Duhovi. - Oni su neznalice, nestani, nerazumni i

ovisnici o ruganju. Oni mijeati sve sa svime, i njihov odgovor na svako pitanje, je bez pozornosti na istinu.
Oni uivaju uzrokujui sitne smetnje, u podizanju lane nade
za sitne radosti, dovodei ljude u zabludu mistifikacijom i trikovima. Vulgarno nazvani
straila, gnomovi, patuljci, itd., pripadaju ovoj klasi. Oni slue pod zapovjednitvom
duhova u vioj kategoriji, koji ih koriste kao i mi sluge.
U svojim komunikacijama s ljudima njihov jezik je esto duhovit i domiljat, ali plitak.
Oni brzo iskoriste udnovatost i apsurdnosti ljudi i stvari, koje komentiraju na sarkastian nain. Ako posude
ugledna imena, to im je sklonost initi, to rade iz zabave prije nego iz stvarne elje da zavedu ikoga.
104. Osma klasa- Duhovi koji se ine vie znanstvenici nego to to jesu.-Njihovo znanje
esto jest pozamano, umiljaju si da znadu mnogo vie nego li je to istina. Nakon to su ostvarili odreenu
koliinu napretka iz razliitih predmeta, njihov jezik odaje osjeaj lakoe koji lako moe dati laan dojam o
njihovim kapacitetima i stupnju prosvjetljenja, ali njihove ideje su uglavnom nita vie nego odraz
predrasuda i pogrenih dojmova zemaljskog ivota. Njihove izjave sadre mjeavinu istina i apsurdnosti , u
kojima se naziru tragovi,samouvjerenosti, oholosti, ljubomore i tvrdoglavosti, od koji se jo nisu oslobodili,
a lako se primijete.
105. Sedma klasa neutralni Duhovi.-Oni nisu dovoljno napredni da aktivno sudjeluju u kreiranju dobra, niti
su dovoljno loi da budu aktivni u injenju loeg. Oni skloni injenju jednog pa drugog, i ne izdiu iznad
obine razine ovjeanstva, bilo u pogledu morala ili inteligencije. Oni su vrsto vezani za stvari ovoga
svijeta, i za ijim zadovoljstvima snano ale.
106. esta klasa Buni i Gromki ( oni kojima nedostaje obuzdavanje i disciplina ) Duhovi ove vrste ne,
strogo govorei, ne formiraju poseban razred na temelju njihovih osobnih kvaliteta, oni mogu pripadati svim
klasama treeg reda. Njihova prisutnost se oituje po proizvodnji fenomena koji se mogu primijetiti
osjetilima, kao to je kucanje, pokreti i abnormalno premjetanje krutih tijela ,promjena u zraku i sl. Oni su
od sviju ostalih klasa najvie vezani uz materiju, tj,glavni animatori u kreiranju nestalnosti elemenata svijeta,
te djeluju na zrak, vodu, vatru i na razna druga tijela iz utrobe zemlje. Kad god ti fenomeni pokazuju
karakter i namjeru inteligencije, nemogue je to pripisivati pukoj sluajnosti i nekom fizikom uzroku. Svi
duhovi su u stanju proizvesti fizike pojave, ali duhovi vieg stupnja ostavljaju te fenomene za one nieg
reda kojime je drae baviti se materijom nego li e po pitanju nego inteligencije, a kada i prosude da bi bilo
od koristi stvoriti fiziku manifestaciju upoljavaju duhove nieg reda kao svoje pomono osoblje .
DRUGI RED - DOBRI DUHOVI
107. Osnovne karakteristike.- Dominacija duha nad materijom, elja za izvrsnou. Njihove kvalitete i
htijenje za dobrim proporcionalni su stupnju razvoja koji su postigli. Neki od njih imaju znanstvene
spoznaje, drugi su stekli mudrost i milosre; napredniji meu njima povezali su znanje s moralnom
izvrsnou. Ne bivajui jo uvijek u potpunosti dematerijalizirani,oni uvaju tragove svojeg tjelesnog
postojanja, vie ili manje snano ih obiljeavajui, u skladu sa svojim stupnjem oituju se u tragovima koji
se naziru kroz njihov nain izraavanja, u navikama, ili ak, u nekim sluajevima, u obiljejima
ekscentrinosti i hobija koji ih i dalje okupiraju. No za te slabosti i nesavrenosti oni imaju mogunost proi
u kategoriju duhova iz prvog reda.
Oni su stekli razumijevanje o ideji Boga i beskonanosti , i ve dijele blagoslov viih sfera . Svoje ispunjenje
i sreu pronalaze u ostvarivanju dobra i prevenciji zla . Povezanost kojom su ujedinjeni prua im neizreciv
uitak , ne mui ih zavist , kajanje niti bilo koja druga zla strast koje mue duhove nieg stupnja , ali jo
uvijek imaju proi kroz iskuenja discipline dok nei zavre rad svojeg proienja. Kao duhovi , oni dijele
dobre i plemenite misli u umove ljudi , okreu ih od puta zla , tite one iji tijek ivota ih ini vrijednim

njihove pomoi , te neutraliziraju svojim prijedlozima utjecaj niih duhova na umove onih koji po svojem
karakteru i ne udovoljavaju zlim savjetima potonjih. Ljudi u kojima su utjelovljeni su iskreni i
dobronamjerni, nisu motivirani ponosom, oholou, sebinosti , niti ambicijom, oni ne osjeaju mrnju,
zavist , niti ljubomora, a ine dobro zbog dobra.
U ovaj red pripadaju duhovi najee spominjani u popularnim vjerovanjima po imenima
dobar duh,zatitniki duh , dobri duhovi . U razdobljima neznanja i praznovjerja , ljudi su ih smatrali
benevolentnim boanstvima .
Oni se mogu podijeliti u etiri glavne skupine: 108. Peta klasa-Benevolentni Duhovi.-Njihova dominantna kvaliteta je ljubaznost. Oni uivaju sluei
ljudima i pruajui im zatitu, ali njihovo znanje je poneto usko. Oni su napredovali vie u pogledu morala
nego inteligenciji.
109. etvrta klasa - Ueni Duhovi. - Oni su posebno istiu po opsegu znanja. Oni su manje zainteresirani za
moralnim pitanja vie za pitanja vezana uz znanstvena istraivanja, za koja imaju veu sklonost, ali njihove
znanstvene studije su uvijek povezane s pogledom na praktinu upotrebljivost, i u potpunosti su slobodni od
baznih strasti uobiajenih za duhove nieg stupnja napredovanja.
110. Trea klasa Mudri Duhovi.-najuzvienije moralne kvalitete ine njihov prepoznatljive
karakteristike. Bez da su postigli neogranieno znanje, njihov razvoj intelektualnih sposobnosti im
omoguuje da pravilno sude o ljudima i stvarima.
111. Druga klasa-Uzvieni Duhovi.- Oni ujedinjuju, u vrlo visokom stupnju, znanstvene spoznaje, mudrost i
dobrotu. Njihov jezik, inspiriran samo najiom dobrohotnosti, uvijek
plemenit i uravnoteen, esto dostojanstven. Njihova superiornost ini ih vie spremnima nego bilo koga
drugog da podijele s nama pravedne i istinske ideje u odnosu na duhovni svijet, u granicama znanja
doputenog ovjeanstvu. Oni rado dolaze u doticaj s onima koji
tragaju za istinom u jednostavnosti i iskrenosti, i koji su u dovoljnoj mjeri osloboeni od okova
materijalnosti i sposobni razumjeti ih , ali okreu se od onih ija su ispitivanja
potaknuta samo iz znatielje, ili koji su odvueni sputa estitosti zbog atrakcije materijalnog. U iznimnim
okolnostima, kada se inkarniraju na Zemlji, to je uvijek zbog ostvarenja misije napretka, a time nam
pokazuju najvii oblik savrenstva prema kojem moemo teiti u ovom svijetu.
PRVI RED - ISTI DUHOVI
112. Osnovne karakteristike.-Utjecaj materije je ravan nuli; superiornost u intelektualnom
i moralnom, tako apsolutna da u usporedbi s duhovima svih drugihredova se mogu kvalificirati kao
savrenstvo.
113 . Prva i jedina klasa. - Oni su proli kroz svaki stupanj ljestvice napretka, te su se oslobodili od svih
neistoa materijalnosti. Nakon to su ostvarili ukupnost savrenstva kojih su stvorena bia
prijemiva\svjesna, oni imaju vie ne prolaze ni iskuenja niti ispatanja . Budui da vie ne podlijeu
reinkarnaciji u prolazna\kvarljiva tijela , oni pristupaju ivotu u vjenosti u neposrednoj Bojoj prisutnosti .
Oni uivanju blaenstvo koje je nepromjenjivo , jer oni vie nisu podloni eljama ili nestalnosti
materijalnog ivota , ali to blaenstvo nije monotono i u dokolici vjene kontemplacije . Oni su glasnici i
sluge\predstavnici Boji , izvritelji Njegovih naloga u odravanju univerzalne harmonije. Oni vre suvereno

zapovjednitvo nad svim duhovima slabijim od njih samih , pomau im u ostvarivanju rada na njihovom
ienju i dodjeljuju svakom od njih misiju proporcionalnu njihovom napretku. Kako bi se pomoglo ljudima
u njihovom tjeskobama potiu ih na ljubav, dobro ili na iskupljenje od greaka koje ih potom vraaju natrag
na put do vrhovne sree, to je za njih glavna okupacija. O njima se ponekad govori kao anelima ,
arhanelima ili serafinima . Oni mogu, ako se odlue , ui u komunikaciju s ljudima , ali pretenciozan bi bio
onaj koji bi se pretvarao da ih ima na raspolaganju.
NAPREDOVANJE DUHA

114. Jesu li duhovi dobri ili loi po svojoj prirodi, ili su to isti duhovi koji su napravili sebe boljim kroz svoje
vlastite napore?
"To su isti duhovi ali su uinili sebe boljim kroz vlastite napore. U svojem rastu oni prolaze kroz nie u viu
vrstu. "
115. Jesu li neki duhovi stvoreni dobrima a drugi loima?
"Bog je stvorio sve duhove u stanju jednostavnosti i neznanju, to jest, bez znanja. On je svakom od njih dao
misiju, s ciljem da ih prosvijetli kako bi postupno stigli na put savrenstva kroz spoznaju istine, a time doveo
blie i blie k Sebi. To savrenstvo, za njih je stanje vjene i iste sree. Duhovi stjeu znanje prolazei kroz
iskuenja nametnuta im od Boga. Neki od njih prihvaaju ove kunje s pod-misijama, i dolaze bre na cilj
dok drugi prolaze kroz amor (kmeanje), zbog ega svojom krivnjom ostaju na udaljenosti od savrenstva i
sree obeane im. "
-Prema toj izjavi, ini se da duhovi, 'njihovo podrijetlo, je poput djece,u neznanju i bez iskustva, ali stiui,
malo po malo, znanje koje im nedostaje, prolaze kroz razliite faze ljudskog ivota?
"Da, usporedba je tona. Dijete, ako je buntovno, ostaje u neznanju i nesavrenosti;. Ono napreduje vie ili
manje u skladu s svojom poslunou. No, ivot ovjeka ima mandat\vrijeme trajanja, dok duh se protee u
beskonanost. "
16. Ostaje li itko od duhova zauvijek u niim redovima?
"Ne, svi postaju savreni. Mijenjaju se tijekom vremena, bez obzira koliko dugo moe trajati proces, jer, kao
to smo ve rekli, pravedan i milostiv roditelj ne moe osuditi svoju djecu na vjeno progonstvo. Moete li
pretpostaviti da je Bog, tako velik, tako dobar, tako pravedan, ipak manje dobrostiv nego to ste to Vi? "
117. Da li ovisi o samim duhovima da ubrzaju svoj napredak ka savrenstvu?
"Dakako, oni dolaze do cilja vie ili manje brzo ovisno o snazi njihove elje i stupnju njihove podlonosti
Bojoj volji. Zar posluno dijete ne ui bre od onog koje je tvrdoglavo i pasivno? "

118. Mogu li duhovi propadati u razvoju?


"Ne, u odnosu prema tome kako napreduju, oni razumiju to je usporilo njihov napredak. Kada duh zavrio s
bilo kojim iskuenjem, on je nauio lekciju tog iskuenja, i nikad je nee
zaboraviti. On moe ostati statian, ali nikada ne pada u razvoju".
119. Moe li Bog osloboditi duhove iskuenja koja imaju proi, kako bi dosegli najvii rang?
"Da su stvoreni savreni, oni ne bi zasluili uivanja u prednostima tog savrenstva. Gdje bi bila zasluga ako
nije bilo borbe? Osim toga, nejednakost koja postoji izmeu duhova je potrebna za razvoj njihovih
osobnosti, i tovie, misija koju svaki duh ispuni kao i svaki korak na tom putu napretka element je
providnosti za osiguravanje sklada u svemiru. "
120. Da li svi duhovi prolaze kroz zao put kako bi stigli na put dobra?
"Ne kroz put zla, ve zbog svoga neznanja."
121. Kako je mogue da neki duhovi slijede put dobra, a drugi put zla,zar nemaju slobodnu volju?
-Bog nije uinio niti jednog duha loim. On ih je stvorio kao jednostavne i u neznanju, to jest, posjeduju
jednaku sklonost kako prema dobrom tako i prema zlu . Oni koji se odlue za zlo ine to izborom vlastite
slobodne volje. "
122. Kako duhovi obzirom na njihovo podrijetlo, kada jo nisu stekli samosvijest,
posjeduju slobodu izbora izmeu dobra i zla? Ima li u njima bilo kakvo naelo\princip, neka
tendencija, koja ih naginje prema bilo kojem putu prije nego li na onaj suprotan?
"Slobodna volja se razvija u omjeru kako duh stie svijest o sebi. Sloboda ne bi postojala za duh, ako bi
njegov izbor bio odreen od nekog uzroka neovisnog o njegovoj volji. Uzrok koji odreuje njegov izbor nije
u njemu, ve izvana njega, u utjecaju na koji se dragovoljno oslanja na temelju svoje slobodne volje. Taj
izbor je onaj koji je predstavljao okida u velikom padu ovjeka i izvornom grijehu. Neki duhovi su
popustili nad iskuenjem, dok su drugi se suzdrali".
-Odakle dolaze utjecaji koji djeluju na njega?
"Od nesavrenih duhova, koji trae da ga opsjednu i dominiraju, i koji su sretni kad ga vide da je podlegao
mu. To iskuenje se alegorijski prikazuje kao Sotona. "
- Djeluje li taj utjecaj na duh samo na njegovom izvoru?

"To ga prati kroz sve faze njegova postojanja kao duha, sve dok ne stekne takvo
temeljito samo-savlaivanje da zli duhovi se odriu pokuaja za opsjednuem. "
123. Zato je Bog dopustio da duhovi imaju mogunost zauzeti krivu cestu?
"Boja mudrost je prikazana u slobodi izbora koju ostavlja svakom duhu, jer svaki uiva zasluge svojih
djela. "
124. Budui da postoje duhovi koji od samog poetka slijede pravi put, i drugi koji lutaju u najniim
dubinama zla, tu bez sumnje postoji mnogo stupnjeva devijacije izmeu te dvije
krajnosti?
"Da, svakako, i ti stupnjevi predstavljaju putove velike veine duhova."
125. Hoe li duhovi koji su izabrali pogrean put biti u mogunosti doi do istog stupnja
uzvienja kao i ostali?
"Da, ali e ta neprolaznost trajati malo vie u njihovom sluaju."
(neprolaznost hm u smislu da oni nieg ranga ne vide kraj svojih muka,to im je oblik ispatanja)
126. Jesu li duhovi koji su dosegli najviu razinu nakon lutanja po krivom putu
manje zasluni od ostalih u oima Boga?
"Bog cijeni lutalice koji su se vratili na pravi put s istim odobravanjem i istom ljubavi kao i druge. Oni su
bili neko vrijeme klasificirani kao zli, jer su podlegli iskuenju zla, ali prije njihova pada, su bili neutralni
obzirom na dobro i zlo, kao i svi ostali. "
127. Jesu li svi duhovi stvoreni jednaki u pogledu intelektualnih sposobnosti?
"Oni su svi stvoreni jednaki, ali ne znajui odakle dolaze, njihova slobodne volje mora
imati svoj zamah. Napreduju vie ili manje brzo kako u inteligenciji tako i u moralu. "
128.Da li bia koja nazivamo anelima, arhanelima, serafinima, formiraju posebnu kategoriju , razliitu od
drugih duhova?
"Ne, duhovi koji su sami se proistili od svih nesavrenosti, dosegli su najvii stupanj na ljestvici napretka i
ujedinili u sebi sve vrste savrenstva. "

129. Jesu li aneli proli kroz sve stupnjeve napretka?


"Oni su proli kroz sve te stupnjeve, ali s tom razlikom koju smo ve spomenuli. Neki od njih prihvatili su
svoju misiju bez mrmljanja te ujedno dosegli cilj mnogo bre, a ostalima treba vie vremena u postizanju
istog cilja "
130. Ako je miljenje koje dozvoljava da su neka bia ipak stvorena savrena i superiornija nad svim
drugima pogreno, kako to da se ovo miljenje moe pronai u tradiciji gotovo
svakog naroda?
"Va svijet nije postojao od vjenosti. Davno prije nego to je postao domain duhovima ve je postigao
vrhovni stupanj i zbog toga ljudi sa zemlje su naravno pretpostavili da su ti usavreni duhovi oduvijek bili na
tom stupnju uzvienosti. "
131. Postoje li ikakvi demoni u smislu te rijei kako je mi shvaamo?
"Ako su demoni postojali, oni bi bili Boje djelo, ali bi takvo djelo bilo od Boga da
stvori bia koja su osuena na vjeno zlo i bijedu? Ako demoni postoje, onda se nalaze u niim sferama
svijeta, te u drugim svjetovima slinog stupnja ih moemo nai. To su
ljudski licemjeri koji predstavljaju pravednog Boga kao okrutnog i osvetoljubivog , a koji zamiljaju da ine
sebe podobnima inei grozote u njegovo ime, "

GLAVA II
INKARNACIJA DUHOVA
1. CILJ INKARNACIJE - 2. DUA
- 3. MATERIJALIZAM.

CILJ INKARNACIJE
132. to je cilj\svrha utjelovljenja duhova.?
"To je nunost nametnuta im od Boga, kao sredstvo za postizanje savrenstva. Nekima je pokora, a za
druge, misija. U cilju postizanja savrenstva, potrebno im je proi kroz sva iskuenja tjelesnog postojanja.
Iskustvo steeno od pokore predstavlja korisnost. Utjelovljenje ima i jo jedan cilj,onaj koji slui tome da
duh odradi svoj udio u djelu kreacije, za koju svrhu je stvoren tjelesni aparat u skladu s materijalnim
stanjem svakog svijeta u kojima je poslan, i mogunostima potrebnim da ostvari taj rad, i u vezi s tim

svijetom na koji je imenovan od strane boanskog reda. Stvoren je tako da doprinese kvoti opeg dobra, a
ujedno ostvari i svoj napredak. "
133. Je li utjelovljenje potrebno za duhove koji su od samog poetka slijedili pravi put?
"Svi su stvoreni jednostavni i neuki, oni dobivaju upute u borbama i nevoljama
tjelesnog ivota. Bog bijui pravedan nije mogao napraviti neke od njih sretnima, bez problema i bez
napora, a time i bez zasluga. "
- Ali ako je tako, to duhovi dobivaju slijedei pravi put, jer oni nisu time izuzeti od muka tjelesnog ivota?
"Oni dolaze bre do cilja. A osim toga, patnje ivota esto su posljedica nesavrenosti duha, dakle,to manje
njegovih nesavrenosti, krae e biti njegove patnje. Onaj tko nije zavidni, ljubomoran, pohlepan, niti
ambiciozan, nee morati proi kroz muke koje su posljedica tih defekata\mana. "
DUA
134. to je to dua?
"Utjelovljen duh."
- to je dua prije sjedinjenja s tijelom?
"Duh".
- Due i duhovi su, dakle, ista stvar?
"Da;. Due su samo duhovi. Prije nego se ujedine s tijelom, dua je jedno od inteligentnih
bia koje nastanjuje nevidljivi svijet, a koja privremeno preuzme tijelo kako bi se utjecala na svoje
proiavanje i prosvjetljenje. "
135. Ima li u ovjeku ita drugo osim due i tijela? '
"Postoji veza koja sjedinjuje duu i tijelo."
- to je esencija prirode te veze?
"To je polu-materijal-moemo rei od prirode,posrednik izmeu due i tijela, kao to nuno mora biti da bi

mogli komunicirati jedno s drugim. Uz pomo te veze duh djeluje na materiju, a materija djeluje reciprono
naduh. "
136. Je li dua nezavisna od vitalnog principa? "
'"Tijelo je samo omotnica due, kao to smo vie puta rekli."
- Moe li postojati tijelo bez due "?
"Da, ali samo kad tijelo prestane ivjeti dua ga naputa. Prethodno roenju, jedinstvo izmeu due i tijela
nije potpuno, ali kad se ova veza definitivno ostvari, samo smrt tijela moe raskinuti vezu koja ih
ujedinjuje, i na taj nain omoguiti dui da se povue iz njega. Organski ivot moe vitalizirati tijelo bez
due, ali dua ne moe stanovati u tijelu koje je
lieno organskog ivota. "
-to bi nae tijelo bilo ako ne bi imalo duu '?
"Masa mesa bez inteligencije, kako god to elite nazvati, osim ovjeka."
137. Moe li isti duh utjeloviti se u dva razliita tijela u isto vrijeme? "
"Ne, duh je nedjeljiv, i ne moe istodobno animirati dva razliita bia." (Vidi,
U knjizi Medija (The Medium's Book-isti autor), u poglavlju o Bi-tjelesnost i Preobraenja.)
138. to misliti na miljenja onih koji smatraju da je dua princip materijalnog ivota? '
"To je pitanje definicije, mi dajemo malenu vrijednost samim rijeima. Trebali bi krenuti tj,
poeti sa usuglaavanjem izmeu samih sebe glede izraza koje elite koristiti. "
139. Odreeni duhovi, i neki filozofi prije njih, su definirali duu "kao
animirana iskra koja je iskrsnula iz Velike Cjeline ", zato ta kontradikcija '?
"Ne postoji nita kontradiktorno u takvoj definiciji. Sve ovisi o znaenju koje pripisujete rijeima koje
koristite. Zato nemate rije za svaku stvar? "
140. to se moe rei o teoriji prema kojoj je dua podijeljena u toliko dijelova koliko je miia u tijelu, a
samim time i predsjedava svakoj od tjelesnih funkcija? '
"To opet, ovisi o znaenju koje se vee na rije dua. Ako se duom smatra vitalna tekuina
, ta teorija je u pravu, a ako je rije koritena da izrazi utjelovljen duh, to je pogreno, ako je duh nedjeljiv,

on prenosi pokrete na tjelesne organe posredstvom tekuine, ali to se odvija bez podjele. "
-Ipak, postoje duhovi koji su dali tu definiciju.
"Duhovi koji su neupueni mogu zamijeniti posljedicu za uzrok."
141. Postoji li istine u miljenju onih koji pretpostavljaju da je dua izvanjska tijelu i okruuje ga?
"Dua nije zatvorena u tijelu kao ptica u kavezu. On zrai u svim smjerovima, i manifestira se izvan tijela
kao to svjetlost zrai iz staklene kugle, ili kao to je zvuk propagiran iz zvunog centra. U tom smislu,
moe se rei da je dua izvanjska tijelu, ali zbog toga ne treba smatrati da obavija tijelo. Dua ima dva
omota, prvi ili naj-unutarnji od njih je od svjetla i suptilne prirode, je ono to zovemo Perispirit drugi,
gust materijal je teko tijelo .Dua je sredite i obje omotnice, poput klice u srcu voa, kao to smo ve
rekli. "
142. to se moe rei o teoriji prema kojoj formiranje due djeteta se provodi prema zavretku tijekom
razvojnih razdoblja ljudskog ivota?
"Duh je jedinica, i u cijelosti je u djetetu kao i u odrasloj osobi. Jedino se tjelesni organi, odnosno
instrumenti manifestacije due postupno razvijaju i kompletiraju tijekom ivota. Opet ste zamijenili
posljedicu za uzrokom "
143. Zato svi duhovi ne definiraju duu na isti nain?
"Svi duhovi nisu jednako prosvijetljeni u pogledu tih pitanja. Neki duhovi su jo uvijek tako
malo intelektualno napredni da su nesposobni shvatiti apstraktne ideje, oni su poput djece u vaem svijetu.
Ostali duhovi su puni lanih uenja, rabe paradu rijei u cilju da nametnu svoju vlast nad onima koji su ih
voljni sluati. Oni takoer, nalikuju na mnoge u vaem svijetu. A osim toga, ak i duhovi koji su stvarno
prosvijetljeni mogu izraziti se u terminima koji se ine drugaijim, ali koji u osnovi znae istu stvar
posebice u pogledu pitanja koja se ne mogu precizno izraziti u vaem jeziku, i koja vam se mogu objasniti
jedino pomou figura i usporedbi koje brkate sa doslovnim znaenjima tih injenica.
144. to se moe razumjeti pod duom svijeta?
"Univerzalni princip ivota i inteligencije iz kojeg su proizvedene individualnosti. Ali,
uestalo oni koji koriste te pojmove ne znaju to misle pod njima. Rije dua je toliko elastina da je svatko
tumai u skladu sa svojim vlastitim predodbama. Odreeni ljudi su takoer pripisali duu zemlji, to se
podrazumijeva kao odred odanih duhova koji usmjeravaju vae aktivnosti u pravom smjeru ako ih sluate, a
koji su, kao to jesu namjesnici Boji u upravi vaeg svijeta. "
145. Kako je mogue da toliki filozofi drevni i moderni su toliko dugo raspravljali o psiholokim pitanjima
bez da su stigli do istine. "

"Ti su ljudi bili prethodnici vjenih istina pravog duhovnog nauka, za koji su utrli put. Oni su bili ljudi i
zbog toga su podloni pogreci, jer su esto zamijenila vlastite ideje za pravu istinu, ali njihove pogreke su
sluile svrsi istine dovodei u olakanje obje strane argumenta. tovie, meu tim pogrekama se mogu
nai mnoge velike istine ije komparativno istraivanje raznih teorija bi omoguilo da se one otkriju. "
146. Ima li Dua ogranieno i utvreno mjesto u tijelu?
"Ne, ali moe se rei da ive vie posebice u glavi, u sluaju ljudi velikih genija i sviju koji puno misle, a u
srcu onih koji osjeaju mnogo i onih ije akcije su uvijek humanitarnog karaktera. "
- to rei na miljenje onih koji stavljaju duu u sredite organskog ivota?
"Za Duh se moe rei da obitava kao takav dio vaeg organizma, jer zbog tog dijela svi osjeaji pritjeu, ali
oni koji ga smjetaju u ono to oni smatraju da je sredite vitalnosti mijeaju ga s vitalnom tekuinom ili
principom. Ipak, moemo rei da je dua vie prisutna u organima koji slue za manifestaciju intelektualnih
i moralnih kvaliteta. "

MATERIJALIZAM
147. Zato su anatomi fiziolozi, i openito oni koji se bacaju na potragu za prirodnim znanostima, toliko
skloni da padnu u materijalizam?
"Fiziolog se odnosi na sve sukladno standardu svojih osjetila. Ljudski ponos umilja da
sve zna, i odbija prihvatiti da moe postojati ita to nadilazi ljudsko razumijevanje. Sama znanost
nadahnjuje neke umove uz pretpostavku, oni misle da priroda ne moe imat ita skriveno od njih. "
148. Nije li alosno da bi materijalizam trebao biti posljedica studije koja bi, naprotiv pokazala ljudima
superiornost inteligencije koja upravlja svijetom?
"Nije istina da je materijalizam posljedica tih studija ve rezultat nesavrenosti koja vodi ljude da izvode
lani zakljuak iz svojih studija, jer ljudi mogu iz najboljih stvari uiniti najloije. Ideja istrebljenja, tovie,
mui one koji tvrde da je se dre vie nego to to dozvoljavaju vidjeti, a oni koji su najglasniji u
proglaavanju svojih materijalistikih uvjerenja esto su hvalisavi a ne hrabri. Vei broj takozvanih
materijalista je takav, jer oni nemaju vrsti temelj vjere u budui ivot. Pokazuju vrsto uporite u
racionalnog vjerovanja u budue stanje, onima koji vide samo otvorenu prazninu ispred sebe, i takvi e
prihvatiti isto s entuzijazmom utopljenika. "

GLAVA III
POVRATAK IZ TJELESNOG U DUHOVNI IVOT
1.DUA NAKON SMRTI; NJEZINA INDIVIDUALNOST;

VJENI IVOT - 2. ODVOJENOST DUE I TIJELA


- 3. PRIVREMENO ZBUNJENO STANJE DUE
NAKON SMRTI.

DUA NAKON SMRTI


149 . to se dogaa s duom u trenutku smrti ? '
" Opet postaje duh , to jest, ona se vraa u svijet duhova, koji je napustila na kratko vrijeme."
150 . Da li dua , nakon smrti , sauva svoju individualnost ? '
" Da , nikada ne gubi svoju individualnost . to bi bila dua ako to ne bi ouvala ? "
- Kako dua sauva svijest o svojoj osobnosti , budui da vie nema svoje materijalno tijelo ?
" Jo uvijek ima osebujnu tekuinu kao dio sebe , koju crpi iz atmosfere svoga planeta , a
koja predstavlja prikaz posljednjeg utjelovljenja - svoj perispirit . "
- Da li dua uzima ita od ovoga ivota i sa sobom ?
" Nita , osim spomena tog ivota i elju da ide prema boljem svijetu . Ovo sjeanje je puno slatkoe ili
gorine ovisno o korisnosti zemaljskog ivota kojeg je napustila. to je napredniji stupanj proienja ,to
jasnije vidi uzaludnost svega to ostavlja iza sebe na Zemlji . "
151. to moemo rei o miljenju koje smatra da se dua nakon smrti vraa u univerzalna
matricu?
"Zar masu duhova, gledajui je u svojoj ukupnosti, ne ine jedinstvenu cjelinu? Zar ne ine svijet? Kada ste
u cjelini ,vi formirate integralni dio te, a opet i ipak zadravate svoju individualnost. "
152. Kakav dokaz moemo imati o individualnosti due nakon smrti?
"Zar nije ovaj dokaz proizveden samom komunikacijom koju sada ostvarujete? Da niste slijepi, vidjeli bi,
da niste gluhi uli biste, jer esto vam se govori glasom koji otkriva postojanje bia izvan samih sebe. "
153. U kojem smislu trebamo shvatiti vjeni ivot?

"ivot duha je onaj koji je vjean; onaj u tijelu je prolazan i kratkotrajan. Kada tijelo
umre, dua ponovno ulazi u ivot vjeni. "
- Ne bi li bilo ispravnije primijeniti pojam ivot vjeni za ivot proienih duhova;
onih koji su, nakon tosu dostigli stupanj relativnog savrenstva, ne moraju vie proi
kroz disciplinu patnje?
"ivot tog stupnja, mogli bismo nazvati vjenom sreom, ali to je pitanje rijei\termina. Moete nazvati
stvari kako vam drago, pod uvjetom da ste meu sobom usuglasili se oko njezina znaenja. "
ODVOJENOST DUE I TIJELA
154. Je li odvajanje due od tijela bolan proces? '
"Ne, tijelo esto pati mnogo vie tijekom ivota nego u trenutku smrti, dua tada obino nesvjesna onoga
to se dogaa tijelu. Osjeti doivljeni u trenutku smrti su esto izvor
uitka za duh, koji ih prepoznaje kao okonanje mandata svojeg izgnanstva. "
155. Kako se odvajanje due i tijela izvrava?
"Veza kojom se dua vezala uz tijelo biva slomljena, to ju oslobaa od tijela."
- Da li se to razdvajanje dogaa odmah, uz pomou naglog prijelaza? postoji li
bilo kakva linija razgranienja izmeu ivota i smrti?
"Ne, dua se oslobaa postupno. Ne bjei od tijela naprasito, poput ptice iji je kavez naglo otvoren. Ta dva
stanja dodiruju se i kreu se sudaraju se a duh potom se izdvaja malo po malo iz njegovih putenih okova
tijela, koji se olabavljeni ali ne i slomljeni. "
156. Moe li definitivno odvajanje due i tijela odrati se prije nego li zavri organski ivot?
"Ponekad se dogaa da dua napusti tijelo prije nego zadnja agonija doe, tako da je posljednji in tek
okonanje organskog ivota. Umirui ovjek nema vie svijest o sebi, a ipak u njemu ostane trag blijedog
disanja vitalnosti. Tijelo je stroj koje se ouva u kretanju zbog rada srca. Ono nastavlja ivjeti dokle god
srce uzrokuje da krv kola po ilama, i nema potrebu za duom zbog toga"
157. Da li dua ponekad u trenutku smrti, iskusi tenju ili ekstazu koja joj daje uvid u svijet u koji e se
uskoro vratiti?
"Dua esto osjea olabavljenje okova koji je veu na tijelo, i ini najvie to je u njezinoj moi da ubrza i
dovri akt odvajanja. Ve djelomino osloboena od materije, ona motri

budunost koja se odvija ispred nje, i uiva, u iekivanju stanja u koje e ponovo ui. "
158. Da li preobrazbe gusjenice-koja, prije svega pue po zemlji, i zatim se zatvara u ahuru u tobonju
smrt, kako bi se ponovno rodila u novo i briljantno postojanje-daje li nam toan prikaz ideje odnosa izmeu
naeg zemaljskog ivota,groba, i na novog postojanja izvan onog to je proao?
. "Kao ideja u osnovi je dobra ali u maloj veliini, slika je ispravna, ali ipak,ne bi bilo dobro da shvatite to
doslovno, kao to to esto radite u odnosu na takve slike. "
159. to osjete doivljava dua u trenutku kada ponovno dobije svoju svijest o svijetu duhova?
"To ovisi o okolnostima. Onaj koji je inio zlo zbog ljubavi prema zlu preplavljen je
od sramote svojih loih djela. S pravednikom je drugaije. Njegova dua ini se da je
osloboena od tekog tereta, za to jer ne strahuje od uzvienog svijetla . "
160. Da li se duh odmah nae u drutvu onih koje je znao na Zemlji, a koji su umrli prije njega?
"Da, i vie ili manje promptno prema stupnju svoje privrenosti prema njima kao i njihovim prema njemu.
esto dolaze ga doekati na povratku u duhovni svijet, i pomoi mu da se oslobodi od okova materije.
Druge koje je takoer neko znao, ali koje je izgubio iz vida
tijekom svog boravka na zemlji, takoer mu dolaze u susret. On vidi one koji su u lutanju
i odlazi u posjet onima koji su jo uvijek utjelovljeni."
161. U sluaju nasilne ili nesretne smrti, kada organi nisu oslabljeni od vremena ili bolesti, da li se odvajanje
due odvijati istodobno s prestankom organskog ivota?
"Obino jest tako, u svakom sluaju, interval izmeu njih, u svim tim sluajevima, vrlo je kratak. "
162. Nakon dekapitacije, primjerice, da li ovjek zadri svijest na due ili krae vrijeme?
"Uestalo i to na nekoliko minuta, dok organski ivot tijela u potpunosti ne izumre, ali, s druge strane, strah
od smrti esto uzrokuje da ovjek izgubi svijest neposredno prije trenutka egzekucije. "
PRIVREMENO ZBUNJENO STANJE DUE NAKON SMRTI.
163. Da li dua, nakon naputanja tijela, pronalazi sebe u svojoj samosvijesti?
"Ne odmah. Odreeno vrijeme je u stanju zbunjenosti koja zamagljuje sve njene osjete."

164. Da li svi duhovi, u istoj mjeri i za istoj duini osjeaju konfuziju koja slijedi nakon odvajanja due od
tijela?
"Ne, to ovisi iskljuivo o njihovom stupnju uzvienja. Onaj koji je ve postignuo odreenu koliinu
proienja vraa svoju svijest gotovo odmah. jer se ve oslobodio ropstva materijalnosti tijekom svog
tjelesnog ivota, za razliku poudno voljnog ija svijest nije ista zadrava impresije materije due vremena.
"
165. Da li znanje Spiritizma ostvaruje bilo kakav utjecaj na trajanje tog stanja zbunjenosti?
"Utjee u znaajnoj mjeri na to trajanje, jer omoguuje duhu da stekne razumijevanje unaprijed o novoj
situaciji u kojoj e se uskoro nai, ali prakticiranje estitosti tijekom zemaljskog ivota, i iste savjesti, su
uvjeti koji djeluju najsnanije i najvie skrauju ga ".

GLAVA IV
PLURALNOSTI POSTOJANJA
1. REINKARNACIJA-2. REINKARNACIJSKA PRAVDA
-3. UTJELOVLJENJEU RAZLIITIM SVJETOVIMA-4. PROGRESIVNO
SELJENJE-5. SUDBINADJECENAKONSMRTI-6. SEKS U DUHOVA
7. OBITELJSKI ODNOSI: OINSTVO-8. FIZIKA I MORALNASLINOST
-9. UROENE IDEJE.

REINKARNACIJA
166. Kako moe dua koja nije postigla savrenstvo tijekom tjelesnog ivota dovriti svoje proienje?
"Ulaskom u iskuenje novog tjelesnog postojanja."
- Kako se dua ostvaruje tu novu egzistenciju? Da li kroz transformaciju kao Duh?
"Dua u proienju nesumnjivo prolazi transformaciju, ali kako bi imala utjecaj na transformaciju, potrebno
je iskuenje novog tjelesnog ivota. "

- Dua znai ima mnoga utjelovljenja?


"Da svi mi imamo mnoge egzistencije, oni koji tvrde suprotno ele vas zadrati u istom neznanju u kojem i
sami ive. "
- ini se da je zakljuak ove izjave da dua, nakon to je odustane od jednog tijela,
preuzima drugo, drugim rijeima, reinkarnira se u novom tijelu. Bi li na ovaj nain trebali razumjeti tu
izjavu ?
"Oito je tako."
167. to je cilj\svrha reinkarnacije?
"Ispatanje; Progresivno poboljanje ovjeanstva. Bez tog cilja, gdje bi bila pravednost? "
168. Je li broj tjelesnih postojanja ogranien, ili se duh reinkarnira zauvijek?
"U svakom novom postojanju, duh ide korak naprijed na putu napretka, kada se ogoli
od svih neistoa, nema daljnje potrebe za kunjama tjelesnog ivota. "
169. Je li broj inkarnacija isti za sve duhove?
"Ne, onaj koji napreduje vrlo brzo poteuje sebe mnogih iskuenja. Ipak, te sukcesivne
inkarnacije su uvijek brojne, jer napredak je gotovo beskonaan. "
170. to duh postaje nakon to svoje posljednje inkarnacije?
"Ona ulazi u stanje savrene sree, kao proien duh."
REINKARNACIJSKA PRAVDA
171. to je osnova\temelj doktrine o reinkarnaciji?
"Boja Pravda, i otkrivenje, jer kao to smo ve napomenuli, osjeajan otac uvijek ostavlja vrata otvorena za
povratak svoje zabludjele djece. Zar vam sam razum ne govori da bi bilo nepravedno nanijeti vjeno
uskraivanje sree onima koji nisu imali priliku za poboljanje samih sebe? Nisu li svi ljudi Boja djeca?
Jedino kod sebinih ljudskih bia se mogu nepravda, neumoljiva mrnja, i neoprostiva kazna nai. "

UTJELOVLJENJEU RAZLIITIM SVJETOVIMA


172. Da li ostvarujemo sve nae razliite tjelesne egzistencije na Zemlji?
"Ne svako od njih, mnoga utjelovljenja se odvijaju u vie razliitih svjetova. Svijet u
kojem se nalazite sada nije ni prvi ni posljednji od njih, ali je jedan od onih koji su ponajvie materijalni i
najudaljeniji je od savrenstva. "
173. Da li dua, u svakom novom tjelesnom postojanju, prolazi iz jednog svijeta u drugi ili moe ostvaruje
nekoliko postojanja na istom svijetu?
"Ona moe ivjeti mnogo puta na istom svijetu, ako nije dovoljno napredovala da prijee u
jedan od viih. "
- Znai moemo i nekoliko puta za redom se pojavljivati na zemlji?
"Svakako."
- Moemo li se vratiti na njega nakon to smo ivjeli u drugim svjetovima?
"Nesumnjivo je da moete, moda ste ve i ivjeli negdje drugdje prije nego li ovdje na Zemlji."
174. Je li neophodno potrebno ponovno ivjeti na Zemlji?
"Ne, ali ukoliko ne napredujete, moete otii i u svijet nita bolji od ovoga, ili ak
mnogo gori. "
175. Postoji li ikakva prednost ako se vratimo na Zemlju?
"Nema nikakve posebne prednosti, osim ako se ispunjava nekakva misija, u tom sluaju duh
napreduje, bilo da je utjelovljen na Zemlji ili negdje drugdje. "
- Ne bi li bilo sretnije ostati kao duh?
"Ne, ne, jer bi ostali stacionarni, a mi elimo napredovati prema Bogu."
176. Mogu li duhovi dolaziti na ovaj svijet, po prvi put, nakon to su bili utjelovljeni u nekom drugom
svijetu? '

"Da;. Jednako kao to moete i vi ii u one druge. Svi svjetovi u svemiru su ujedinjeni
u vezanoj solidarnosti,ono to nije ostvareno u jednom od njih jest ostvareno u drugom. "
- Neki od onih koji su sada na Zemlji su ovdje, onda, po prvi put?
"Mnogi od njih jesu, i na razliitim su stupnjevima napretka."
- Postoji li ikakav znak po kojem moemo prepoznati duhove koji su ovdje prvi put?
"Takvo znanje ne bi bilo od ikakve koristi za vas."
177. Da bi se dolo do savrenstva i vrhovne sree to je i konani cilj ovjeanstva, da li je neophodno za
duh da proe kroz sve svjetove koji postoje u svemiru?
"Ne, jer postoji veliki broj svjetova u istom rangu, u kojima duh ne bi usvojio nita novo. "
- Kako, dakle, moemo objasniti pluralitet ovih egzistencija na istom svijetu?
"On moe pronai sebe, svaki puta kada se vrati, u razliitim situacijama, to mu omoguuje
priliku za stjecanje novih iskustava. "
178. Mogu li duhovi ivjeti tjelesno u svijetu relativno slabijem od onog u kojem su prethodno ivjeli?
"Da, kad moraju ispuniti misiju u cilju pomaganja napretka, au tim sluajevima radosno
prihvaaju nevolje takvog postojanja, jer e ih one opskrbiti sredstvima potrebnim za napredak. "
- Moe li to biti kao iskupljenje i zar ne moe buntovni duh biti poslan od Boga u svijet nieg stupnja?
"Duhovi mogu ostati stacionarni, ali oni nikada nazaduju, oni koji su buntovni su
kanjeni jer ne napreduju, i po tome to moraju proi iznova svoje zlurade egzistencije pod
uvjetima koji odgovaraju njihovoj prirodi. "
- Tko su oni koji su prisiljeni iznova prolazit isto postojanje?
"Oni koji ne uspiju u ispunjavanju svoje misije, ili izdravanju iskuenja koja su im data. "

179. Da li sva ljudska bia koja nastanjuju bilo koji svijet stiu na isti stupanj savrenstva?
"Ne, u drugim svjetovima je kao i na zemlji, postoje oni koji su napredniji, i drugi koji su manje napredni. "
180. U prelasku iz ovoga svijeta u drugi, da li duh zadrava inteligenciju koju je posjedovao u ovom?
"Nema sumnje da je tome tako, inteligencija se nikad ne gubi. Ali on ne mora posjedovati jednaka sredstva
koja mu omoguavaju da to i manifestira a ovisi o njegovom stupnju napretka i kao i kvaliteti tijela koje e
preuzeti. "(Vide,(vide je moda autor?) Utjecaj organizma.)
181. Imaju li ljudska bia koja ive u drugim svjetovima tijela poput naih?
"Oni nesumnjivo imaju tijela, jer je potrebno za duh da bude odjeven u materiju kako bi mogao djelovati na
istu, ali ta omotnica je vie ili manje materijalna ovisno o stupnju
istoe u kojem je svaki duh pristigao, a ove gradacije istoe su te koje odluuju
o razliitim svjetovima kroz koje moramo proi, jer u kui Oca naega ima mnogo stanova,
i tako i mnogi stupnjeva meu tim vilama. Postoje neki koji to znaju, i posjeduju svijest o toj injenici,za
vrijeme dok su na Zemlji, a mnogi drugi nemaju tu intuiciju. "
182. Moemo li dobiti tonu informaciju o fizikom i moralnom stanju drugaijeg svijeta?
"Mi, duhovi, moemo odgovoriti vam sukladno vaem stupnju razvoja koji ste postigli, to jest, ne smijemo
otkriti takve stvari svima, jer neki nisu u stanju koje bi im omoguili da razumiju takve objave, i bili bi
zbunjeni njima. "
183. U prolazu iz jednog svijeta u drugi, da li duh proe kroz novo djetinjstvo?
"Djetinjstvo je u svim svjetovima nuna tranzicija, ali nije u svakom od njih tako glupo kao u vaem. "
184. Ima li duh izbor prilikom utjelovljenja u novi svijet koji nastanjuje?
"Ne uvijek, ali on moe traiti, a to moe biti odobreno, ali samo ako je to zasluio jer razliiti svjetovi su
dostupni samo temeljem stupnja njegova uzdignua . "
- Ako duh ne uputi takav zahtjev, to je to to odluuje na koji svijet e se reinkarnirati?
"Stupanj njegovog uzdignua."
185. Da li je fiziko i moralno stanje ivih bia svakog svijeta uvijek isto?

"Ne;. Svjetovi, kao i bia koja ive u njima, podlijeu zakonu napretka. Svi su poeli kao i va, bivajui u
stanju inferiornosti, a Zemlja e proi kroz transformaciju slinu onoj koju su i drugi ostvarili. Postat e
zemaljski raj, kada ljudi koji ju nastanjuju postanu dobri. "
186. Postoje li svjetovi u kojima duh, prestajui nastanjivati materijalno tijelo, vie nema
niti jednu drugu omotnicu od perispirita?
"Da, i taj omot je toliko eterian sam po sebi da za vas, djeluje kao da i ne postoji. To je stanje u potpunosti
proienih duhova. "
- ini se, iz ove izjave, da ne postoji jasno oznaena linija razgranienja
izmeu stanja potonjih inkarniranih i onih od istog duha?
"Ne postoji takvo razgranienje. Razlika izmeu njih raste postupno je sve manja i manja,
i oni se uklapaju jedno u drugo, kao to tama noi se stapa u zoru. "
187. Je li tvar od perispirita ista u svim svjetovima?
"Ne, manje ili vie je eterina. Na prijelazu iz jednog svijeta u drugi, duh sam sebe odijeva sa materijom
odgovarajuom tom svijetu, mijenja je brzinom munje. "
188. Da li isti duhovi nastanjuju posebne svjetove, ili su u univerzalnom prostoru bez povezanosti na bilo
koji odreeni svijet?
"isti duhovi nastanjuju odreene svjetove, ali oni nisu ogranieni na njih kao to su ljudi
ogranieni na zemlju, oni posjeduju, u veoj mjeri nego bilo koji drugi, mo trenutnog kretanja, to je
ekvivalent za sveprisutnost. "
PROGRESIVNO SELJENJE
189. Da li duh uivau obilju svojih sposobnosti od poetka svojeg nastajanja?
"Ne, jer duh, kao i ovjek, ima djetinjstvo. Duhovi u svojem poetku imaju tek instinktivno
postojanje, i imaju gotovo nimalo svijesti o sebi ili o svojim djelima, tek malo po malo se njihova
inteligencija razvija. "
190. Koje je stanje due na njenoj prvoj inkarnaciji?
"Stanje je analogno onom u djetinjstvu u odnosu prema ljudskom ivotu. Njezina inteligencija se tek poinje

razvijati, moe se rei da ispituje ivot ".


191. Jesu li due naih divljaka due u stanju djetinjstva?
"Relativnog djetinjstva, ali to su due koje su ve ostvarile odreenu koliinu razvoja, jer imaju strast. "
- Strasti su, dakle, znak razvoja?
"Od razvoja da, ali ne i savrenstva. One su znak aktivnosti, te svijest o sebi, dok naprotiv, u primitivnom
stanju due, inteligencija i vitalnost postoje samo kao klica. "
192 . Je li mogue za nas vodei savren ivot u sadanjem postojanju , preskoiti sve
meu korake uspona , i time stii u stanje istih duhova , bez prolaska kroz prijelazne stupnjeve ?
" Ne, jer ono to ovjek zamilja da je savreno je jako daleko od savrenstva , postoje osobine koje su u
potpunosti nepoznate njemu, a za koje ga se ne moe uiniti prijemivim odmah. On moe savren koliko je
to mogue za njegovu zemaljsku prirodu, ali e ipak biti i dalje vrlo daleko od pravog i apsolutnog
savrenstva . To je ba kao i s djetetom , koje je bez obzira koliko napredno,ipak mora nuno proi kroz
mladost do odraslog ivota , ili kao bolestan ovjek , koji mora proi kroz fazu oporavka prije nego potpuno
ozdravi. Osim toga ,Duh mora napredovati u znanju , kao i u moralnosti , ako je napredovao u samo jednoj
od njih, on e morati napredovati jednako i u drugoj, kako bi stigao do vrha ljestvice savrenstva
No,nedvojbeno je da to vie ovjek napreduje u svom sadanjem ivotu
manje bolni e biti izazovi koje e morati proi u svojim kasnijim inkarnacijama."
- Moe li ovjek u najmanju ruku osigurati za sebe, nakon ovog sadanjeg ivota, budue postojanje manje
zasieno gorinom od ovoga?
"Da, bez sumnje, on moe skratiti i duljinu i tekoe na putu. Samo onaj koji ne mari za napredak ostaje
uvijek na istom mjestu '
-193. Moe li ovjek u svojem novom postojanju spustiti se na niu toku od one koju ve postigao?
"to se tie njegovog drutvenog poloaja da, ali ne to se tie njegovog stupnja napretka kao duha."
194. Moe li dua dobrog ovjeka, u novoj inkarnaciji, animirati tijelo nitkova?
"Ne, jer duh ne moe degenerirati se ."
- Moe li dua loeg ovjeka postati ista dua dobrog?
"Da, ako se pokajao, i u tom sluaju, njegova nova inkarnacija je nagrada zbog napora uinjenih prema
poboljanju.

195. Zar nije sama ta sigurnost u opciji zbog koje se uvijek moe popraviti u buduem postojanju razlog
koji odvodi neke ljude da ustraju u zlim djelima, jer znaju da e uvijek biti 'u mogunosti' da se isprave u
nekom kasnijem razdoblju?
"Onaj koji bi se oslanjao na takve kalkulacije ne bi imao pravu vjeru u bilo to, a i takva osoba ne bi bila
vie zarobljena u ideji o nepromjenjivosti vjene kazne, jer bi njegov
razum odbacio tu ideju, to ga vodi u neku vrstu nevjere. Nesavreni duh, to je istina, moe razmiljati na taj
nain tijekom svog tjelesnog ivota, ali kada se oslobodi iz svog materijalnog tijela, on misli drugaije, jer
ubrzo shvaa da je napravio veliku greku u svojim izraunima, i ta percepcija tjera ga da nosi suprotan
osjeaj u svom sljedeem utjelovljenju. To je, dakle, ostvaren napredak, a tome je tako i na zemlji, neki ljudi
su otili dalje naprijed od drugih , jer imaju iskustva koja ovi drugi jo nisu stekli,ali e ih postupno stjei.
Ovisi o svakom duhu da ubrza svoj napredak ili ga uspori na neodreeno vrijeme . "
196. Obzirom da duhovi mogu iskupiti se samo kroz nevolje tjelesnog postojanja, ini se da je materijalni
ivot svojevrsno sito ili cjedilo, kojim bia duhovnog svijeta su duna proi kako bi dola do savrenstva?
"Da tome je tako. Unaprjeuju se u iskuenjima tjelesnog ivota izbjegavanjem zla, i prakticirajui dobro.
No, samo po brojnim uzastopnim inkarnacijama ili proiavanjima uspiju, nakon dueg ili krae vremena
obzirom na koliinu napora koji su uloili prema cilju kojem tee. "
- Je li 'tijelo to koje utjee na duh na njegovo poboljanje ili je duh taj koji utjee na tijelo?
"Tvoj duh je sve, vae tijelo je plat koji trune, i nita vie."
SUDBINA DJECE NAKON SMRTI

197. Je li duh djeteta koje umre u povojima napredno kao ono odrasle osobe?
"On je ponekad i mnogo vie od toga, jer je moda prije toga ivio due i stekao vie iskustva, posebice ako
je to duh koji je ve napravio znaajan napredak. "
- Duh djeteta moe, dakle, biti 'napredniji od svog oca?
"To je vrlo est sluaj. Zar ne vidite primjere ove superiornosti u vaem svijetu? "
198. U sluaju djeteta koje je umrlo u ranom djetinjstvu, bez da je bilo u mogunosti initi zlo, dali njegov
duh pripada viem stupnju u hijerarhiji.?

"Ako nije inio bilo kakvo zlo, on takoer nije uinio niti nita dobrog, a Bog ga ne oslobaa
iskuenja koja ima proi. Ako takav duh i pripada viem stupnju, to nije zbog toga jer je bio dijete, nego zato
to je postigao taj stupanj napredovanja kao rezultat svojih prijanjih postojanja. "
199. Zato se dogaa i to dosta esto da ivot bude skraen ve u djetinjstvu?

"Trajanje ivota djeteta moe biti, za duha koji je tek utjelovljen, dovretak postojanja koje je prekinuto prije
isteka termina u proloj inkarnaciji; a njegova smrt je esto iskuenje ili ispatanje \ pokajanje za njegove
roditelje. "
-to se dogaa s duhom djeteta koje umre u dojenakoj dobi?
"Ono poinje iznova novu egzistenciju."

SEKS U DUHOVA
200. Imaju li duhovi seks?
"Ne kao to vi razumijete seks, seks, u tom smislu, ovisi o tjelesnoj organizaciji.
Ljubav i simpatija postoji meu njima, ali utemeljena na slinosti u osjeajima. "
201. Moe duh, koji je animirao tijelo mukarca, animirati tijelo ene u novom postojanju, i obrnuto?
"Da, isti duhovi animiraju i mukarce i ene."
202. Da li duh, kada egzistira u duhovnom svijetu, radije se utjelovljuje kao mukarac ili kao
ena?
"To je toka u odnosu na koju je duh ravnoduan, a koja se odluuje u pogledu lekcija koje ima proi u svom
novom tjelesnom ivotu. "

OBITELJSKI ODNOSI: OINSTVO

203. Da li roditelji prenose na svoju djecu dio svoje due, ili im samo daju ivotnu silu (ovdje pie na
engleskom animal life pa mi se ini ovaj prijevod nekako bliim kontekstu odgovora)kojoj druga dua
nakon toga dodaje moralni aspekt?

"ivotna sila je jedina koja je dana od strane roditelja, jer dua je nedjeljiva. Priglup otac
moe imati pametnu djecu, i obrnuto. "
204. Obzirom da smo bili u mnogim egzistencijama, da li se nai odnosi ire izvan naeg sadanjeg
postojanja?
"I ne moe biti drugaije nego tako. Slijed vaih tjelesnih egzistencija uspostavlja meu duhovima razne
odnose koji datiraju iz vaih prolih postojanja, a ti odnosi su esto uzrok simpatija ili antipatija koje se
ponekad osjeaju prema osobama za koje vam se ini da se sastajete prvi put. "
205.Doktrina reinkarnacije prema nekim miljenjima izgleda kao da unitava obiteljske veze,
vraajui ih u razdoblje koje je prethodilo ovom naem sadanjem postojanju.?(hm? Pitanje je malo
nezgrapno)
"Ono produbljuje te veze, a ne unitava ih, ve naprotiv, uvjerenje da se odnosi u sadanjem ivotu temelje
na prethodnim privlanostima ini tu vezu izmeu lanova iste obitelji manje nesigurnom. To ini dunosti
bratstva jo vie nunim, zato jer u vaem susjedu, ili slugi, moe biti utjelovljen neki duh koji je nekada bio
ujedinjena s vama u najbliih sponama
krvnog srodstva ili ljubavi. "
-Ono ipak umanjuje vanost koju mnoge osobe pridaju svojem porijeklu, jer moda smo imali za oca duha
koji je pripadao drugoj rasi, ili koji je ivio na drugaijem drutvenom poloaju.
"To je istina, ali ta vanost obino se temelji na ponosu:
jer ono to veina ljudi potuje kod svojih predaka je titula, in, i bogatstvo. Mnogo ih ima koji bi pocrvenili
ako bi im poten postolar bio za djeda,(boasts of his descent from
some debauchee of noble birth, nisam ovo uspio prevesti sa smislom). No, bez obzira na to to ljudi govore
ili ine, nee sprijeiti da se stvari dogode prema boanskom providnosti, jer Bog nije stvorio zakone prirode
kako bi udovoljio prohtjevima ljudske tatine. "
206 . Ako ne bi bilo porijekla meu duhovima koji su sukcesivno utjelovljeni kao potomci iste obitelji , zar
to znai da je apsurdno da se slavi sjeanje na svoje pretke ?
" Zasigurno ne , jer taj netko treba da se raduje to je pripadao obitelji u kojoj su uzvieni duhovi bili
utjelovljeni . Iako duhovi ne proizlaze jedni od drugih , njihova ljubav za
onima koji su povezani s njima obiteljskim vezama nije nita manje stvarna, jer esto su dovedeni da se
utjelove u takvu i takvu obitelji zbog ve postojeih simpatija , te zbog utjecaja meusobne privlanosti
kojom su se povezali u prethodnim ivotima . No moe biti potpuno uvjereni da duhovi predaka nisu ni na
koji nain zahvalni za poasti koju im se odaju u njihovo sjeanje ako proizlaze iz osjeaja ponosa . Njihove
zasluge , bez obzira kako velike bile , mogu biti lag na torti , potiui vae napore da slijede dobre primjere
koje su vam pruili , i to samo kroz takvu emulaciju njihovih dobrih osobina vae sjeanje moe postati za
njih ne samo ugodno , ve i korisno takoer . "

FIZIKA I MORALNASLINOST

207. Roditelji se esto prenose fiziku slinost sa svojom djecom, da li takoer prenose i moralne odlike?
"Ne, jer imaju razliite due ili duhove. Tijelo proizlazi iz tijela, ali duh ne proizlazi iz bilo kojeg drugog
duha. Izmeu potomaka iste rase nema drugog odnosa od onog u krvnom srodstvu. "
- to je uzrok moralne slinosti koja ponekad postoji izmeu roditelja i djece?
"Utjecaj privlanosti prema moralnom suosjeanju, koji privlai zajedno duhove koji su animirani slinim
osjeajima i tenjama. "

208. Zar su duhovi roditelja, bez utjecaja na duh svojeg djeteta nakon njegova roenja?
"Naprotiv oni djeluju vrlo utjecajno na njega. Kao to smo ve vam rekli, duhovi su stvoreni kako bi
pomagali razvoj jedan drugog. Duhovima roditelja je povjerena misija da razvijaju duh svoje djece pomou
uenja koje im pruaju, to je njihov zadatak, a u tom zadatku ne mogu bez krivice pasti ne ispunivi ga . "
209. Kako je mogue da dobri i estiti roditelji esto raaju djecu perverzne i zle prirode?
Drugim rijeima, kako to da dobre kvalitete samih roditelja ne privuku uvijek na sebe , kroz simpatije, dobre
duhove da animiraju njihovu djecu?
"Zao duh moe traiti da mu se omogui imati vrle roditelje, u nadi da e njihovi savjeti mu pomoi da
izmijeni svoje naine ponaanja, a Bog esto povjerava takvog jednog na brigu estitih ljudi, i kako bi
mogao profitirati od njihove ljubavi i skrbi. "
210. Mogu li roditelji , po svojim namjerama i molitvama, privui dobar duh u tijelo
svojeg djeteta, umjesto inferiornog duha?
"Ne, ali mogu poboljati duh djeteta koje su donijeli na svijet, i koje im je povjereno za tu svrhu. To je
njihova dunost, ali loa djeca se takoer esto alju kao iskuenje za poboljanjem roditelja. "
211. to je uzrok slinosti karaktera tako esto postojeeg meu braom,osobito izmeu blizanaca?
"Simpatije dvaju duhova koji su privueni slinostima osjeaja, i koji su sretni bivajui zajedno. "

212. U djece ija su tijela spojena, i koji neke od svojih organa imaju zajednike, postoje li dva duha, - to
jest, dvije due?
"Da, ali njihova slinost jednog s drugim vam se ini kao da egzistira samo jedan. "
213. Budui da se duhovi utjelovljuju u blizancima iz simpatije odakle dolazi averzija koja se ponekad
osjea izmeu blizanaca?
"Nije pravilo da se samo simpatiki duhovi utjelovljuju kao blizanci. Loi duhovi mogu biti
dovedeni u takav odnos prema njihovoj elji da se bore jedan protiv drugog na pozornici
tjelesnog ivota. "
214. Na koji nain moemo interpretirati prie o djeci koja se bore u majinoj utrobi?
"Kao figurativna prezentacija njihove mrnje jednog prema drugom, iji korijeni proizlaze iz vremena prije
njihova roenja. Rijetko odobravate figurativne i poetske elemente u izjavama."
215. to je uzrok osobitosti karaktera koju primjeujemo u svakoj osobi?
"Duhovi tvore razliite obitelji, povezani su slinostima svojih tenji, koje su
vie ili manje proiene prema njihovom rastu. Svaki ovjek je dio obitelji koja se oformila zajedniki od
strane duhova istih simpatija. Tendencija lanova ovih obitelji da se ujedine je izvor slinosti koji predstavlja
osobit karakter za svakog pojedinca. Da li mislite, da bi se dobri i benevolentni duhovi nastojali utjeloviti
meu primitivnim i brutalnim osobama? Ne, duhovi se suosjeaju s masama ljudi kao i s pojedincima.
Odlaze u regije zemlje s kojima su najvie u harmoniji. "

216. Da li duh, u svojem novom postojanju, zadrava tragove moralnog karaktera svojeg
biveg postojanja?
"Da, on to moe uiniti;ali, kako se poboljava, samim time se i mijenja. Njegov drutveni poloaj takoer
se moe znatno izmijeniti u odnosu na prole ivote. Ako je bio gospodar u jednom postojanju, on postaje
sluga u drugom, njegova htijenja e biti sasvim drugaija, i bilo bi vam teko ga prepoznati. Duh bivajui
isti u svojim raznim inkarnacijama, ipak moe zadrati odreene analogije izmeu manifestacija svojih
likova u ivotima, ali te manifestacije e, se mijenjati promjenom uvjeta i navika vezanih za njegova nova
postojanja, sve dok se kroz poboljanja, njegov lik u potpunosti ne promijeni, onaj koji je bio ponosan i
okrutan postaje ponizan i human ali kroz pokajanje i vlastiti trud. "
217 . Da li ovjek kroz razliite inkarnacije , zadrava bilo kakav trag fizikih osobina
svojih prethodnih postojanja ?
"Tijelo je uniteno, a novo nema veze sa starim. Ipak ,duh se odraava u tijelu , te iako je tijelo samo

materija,ono se modelira u skladu s kapacitetima duha , potonje utiskuje odreen karakter koji je vie vidljiv
u licu , a pogotovo u oima ,za koje se kae da su ogledalo due - to jest , da lice odraava duu vie nego
to to ini ostatak tijela. I istina jest da vrlo runo lice moe ugoditi kad je sastavni dio omotnice dobrog ,
mudrog i humanog duha , dok je s druge strane takoer istinito da jako zgodna lica mogu uzrokovati
nelagodne emocije , ili moda ak i uzbuuju stvaranje odbojnosti . Moda se ini , na prvi pogled , da samo
dobro napravljena tijela mogla biti omotnice dobrih duhova ,a ipak gledate svaki dan estite i vrhunske ljude
u deformiranim tijelima. Bez da postoji bilo kakva znaajna fizika slinost izmeu njih ,slinost ukusa i
tendencija moe , dati ono to se obino naziva obiteljska slinost s tijelima koje utjelovljuje isti duh . "
UROENE IDEJE
218. Da li duh zadrava, kada se utjelovi, percepcije i znanje koje je stekao u bivim postojanjima?
"Ostaju uz njega blijeda sjeanja, koja mu daju ono to nazivate uroene ideje."
- Onda teorija o uroenim ideja nije mit ?
"Ne, znanje steeno u svakom postojanju nije izgubljeno. Duh, kada se oslobodi od materije,.
uvijek zna ono to je nauio. On moe, tijekom inkarnacije, zaboraviti djelomino i za neko vrijeme, ali
latentna intuicija koju je ouvao od svega to je nekad znao, pomae mu u napredovanju. Da nije te intuicije
prolih iskustava, uvijek bi morao zapoeti svoje obrazovanje iznova. Duh, u svakom novom postojanju,
zauzima poetni poloaj s mjesta na koje je stigao na zavretku prethodnog postojanja. "

219. Ako je to sluaj, tu mora biti jako bliska veza izmeu dva uzastopna postojanja.?
"Ta veza nije uvijek tako blizu kao to bi ste mogli pretpostaviti , uvjeti dva postojanja su esto vrlo razliiti,
a, u intervalu izmeu njih, duh moe napraviti znaajan napredak "-. (2l6)
220. to je podrijetlo izvanrednih sposobnosti pojedinaca koji, bez ikakvih pripremnih studija, ini se
posjeduju intuitivno odreene grane znanja, kao to su jezici, aritmetika, itd.?
"Blijeda sjeanja na svoju prolost, rezultat napretka postignut od strane due, ali o kojem nema prisutnu
svijest. Iz ega bi drugog mogle te intuicije biti izvedene?
Tijelo se mijenja, ali duh ne, iako on mijenja svoju odjeu. "
221. U promjeni naeg tijela, moemo li izgubiti neke intelektualne sposobnosti, kao to je, primjerice, ukus
za umjetnost?
"Da, ako ste okaljali tu odliku, ili ste je loe upotrijebili. tovie, intelektualnu odliku moe se otisnuti u
zaborav tijekom cijelog ivota, jer duh elio ostvarivati povezanost s drugom odlikom koja nema vezu s

onom koja je sada latentna, ali e ponovno ui u igru u kasnijem postojanju. "
222. Da li zbog retrospektivnog sjeanja,koje se ini prirodno ovjeku ak i u vremenu divljatva, raa
instinktivan osjeaj o postojanju Boga, i predosjeaj o buduem ivotu,?
"Da, zbog tih sjeanja koja je ovjek ouvao od onoga to je znao kao duh prije nego to se
utjelovio, ali ponos esto gui taj osjeaj ".
- Je su li zbog tog istog sjeanja ,odreena uvjerenja analogna spiritistikoj doktrini,
'koja se pronalaze meu svim ljudima?
"Ta je doktrina stara kao i svijet, te se, stoga moe nai posvuda, sveprisutnost koja dokazuje da je to istina.
Utjelovljeni duh, ouvavi intuiciju svog stanja stanju kao duha, posjeduje instinktivno svijest o nevidljivom
svijetu, ali ta intuicija je esto izopaena predrasudama, i primjesama praznovjerja to u konanici proizlazi
iz neznanja. "

GLAVA VI
DUHOVNI IVOT
1. ZABLUDJELI ILI LUTAJUI DUH - 2. SVJETOVI U TRANZICIJI
- 3. PERCEPCIJE, OSJEANJA I PATNJE DUHOVA 4. TEORETSKO OBJANJENJE PRIRODE OSJETA U DUHA 5. IZBOR ZEMALJSKIHISKUENJA - 6. ODNOSINAKON GROBA 7. SIMPATIJE I ANTIPATIJE DUHOVA - 8. PRISJEANJE NA
TJELESNO POSTOJANJE - 9. KOMEMORACIJA MRTVIH: POGREBI.

LUTAJUI DUHOVI

223. Da li se dua reinkarnira odmah nakon odvajanja od tijela?


"Ponekad se inkarnira odmah, ali ee nakon intervala dueg ili kraeg trajanja. U
viim svjetovima, reinkarnacija je gotovo uvijek trenutna. Tjelesna materija u tim svjetovima
je manje gusta nego u svjetovima nieg napretka, duh, dok se utjelovljuje u njima,
zadrava gotove sve svoje odlike, njegovo normalno stanje je kao vaeg mjeseara u svom lucidnom stanju.
" (to god time htio rei hm..?)

224. to se dogaa sa duom u razmacima izmeu uzastopnih inkarnacija?


"Postaje lutalica ili lutajui duh, eljan nove sudbine. Njegovo stanje je ono u ekanju i isekivanju. "
- Koliko mogu ti intervali trajati?
"Od nekoliko sati do tisue godina. Strogo govorei, nema fiksnih granice za razdoblje lutanja, koje se moe
produiti na jako puno vremena, ali koje meutim, nikada nije trajno. Duh je uvijek ukljuen, prije ili
kasnije, za poetak novog postojanja koje slui da se pojaa proiavanje prethodnih postojanja. "
-Da li trajanje stanja lutanja ovisi o volji duha, ili je to nametnuto kao iskupljenje?
"To je posljedica slobodne volje Duha. Duhovi djeluju s punim razluivanjem;ali u nekim
sluajevima, prolongiranje ovog stanja jest boja kazna,dok u drugim je takvo stanje odobreno na njihov
vlastiti zahtjev kako bi im se omoguilo nastavak stjecanja znanja koja se mogu provesti efikasnije u neinkarniranom stanju.
225. Je li lutanje nuno znak inferiornosti duhova.?
'
"Ne, jer postoje lutalice duhova u svakom stupnju razvoja. Utjelovljenje je prijelazno stanje, kao to smo
vam ve rekli. U svom normalnom stanju, duhovi su odvojeni od materije. "
226. Bi li bilo ispravno rei da su svi neutjelovljeni duhovi lutalice?
"Da, u pogledu onih koji se trebaju inkarnirati, ali isti duhovi koji su postigli savrenstvo se ne smatraju
lutalicama, njihovo stanje je definitivno ".
227. Na koji nain lutajui duhovi dobivaju upute? Teko da se to odvija na isti nain
kao i kod ljudi.
"Oni prouavaju svoju prolost i trae naine za podizanje-sebe na vii stupanj.
Posjedujui viziju, oni promatraju sve to se dogaa u regijama kroz koje prolaze.
Sluaju diskusije prosvijeenih ljudi, kao i savjete naprednijih duhova od sebe, time stjeu nove ideje. "
228. Da li duhovi zadravaju bilo koju ljudsku strast?

"Uravnoteeni duhovi, nakon odvajanja od tijela, ostavljaju iza sebe zle strasti
ovjeanstva, a zadravaju ljubav prema dobrom. No, inferiorni duhovi zadravaju svoje zemaljske
nesavrenosti. Da nije tog zadravanja, oni bili na najvioj razini. "

229. Kako je mogue da duhovi, nakon naputanja zemlje, ne ostavljaju za sobom i sve zle
strasti, jer tada su u stanju percipirati tetne posljedice istih?
"Imate meu vama osoba koje su, na primjer, pretjerano ljubomorne, zar mislite da
da oni izgube tu manu odjednom zato to su napustili va svijet? Ostaju s duhovima, nakon njihova
odstupanja od zemaljskog ivota, a posebno kod onih koji su imali snano izraene takve strasti, poput
svojevrsne atmosfere kojom su obavijeni, i koja uva sve njihove loe osobine, jer duhovi nisu u potpunosti
osloboeni od utjecaja materijalnosti. Samo povremeno dobiju kratki uvid u istine, pokazujui im, istinski
put koji bi trebali slijediti. "
230. Napreduju li duhovi u stanju lutanja?
"Oni mogu napraviti veliki napredak u tom stanju, u skladu s njihovim nastojanjima i eljama za
poboljanjem, ali jedino u tjelesnom ivotu mogu staviti u praksu nove ideje koje su tamo ostvarili. "
231. Jesu li lutajui duhovi sretni ili nesretni?
"Vie ili manje u skladu s njihovim namjerama. Pate od strasti iji su princip zadrali , ili su sretni
proporcionalno postignutom stanju dematerijalizacije. U stanju lutanja, duh shvaa to mu je potrebno kako
bi postao sretniji, na taj nain je stimuliran traiti sredstva za postizanje onoga to mu nedostaje. No nije mu
uvijek odobreno da se reinkarnira kad on eli, a produljenje stanja lutanja tada postaje kazna. "
232. Moe li duh u stanju lutanja ui u sve druge svjetove?
"To ovisi o njihovom stupnju napretka. Kad duh napusti tijelo, on nije nuno odvojen u potpunosti od
materije, te jo uvijek pripada svijetu u kojem je ivio, ili u svijetu istog ranga razvoja, osim ako se podigao
za svoga zemaljskog ivota prema viem stupnju, i taj progresivni napredak bi trebao biti konstantan cilj
svakog Duha, jer bez njega nikada ne bi postigli savrenstvo. Duh, meutim, moe ui svjetove vieg
stupnja, ali, u tom sluaju, on uvidi da je stranac u njima. Moe ostvariti maleni pogled na njih, ali takvi
bljeskovi esto slue da ubrzaju njegovu elju za poboljanjem i unapreenjem, kako bi postao dostojan
sree koja se uiva u njima, i tako si omoguio da ih nastanjuju tijekom vremena. "
233. Da li duhovi koji su ve proieni ikada dolaze u svjetove nieg stupnja?
"Oni dolaze u njih vrlo esto kako bi im se pomoglo prema naprijed. Ako to ne bi uinili,
ti svjetovi bili bi preputeni sebi samom, bez vodia da ih usmjeri. "

SVJETOVI U TRANZICIJI

234. Postoje li, kako ste naveli, svjetovi koje slue kao postaje i odmorita za lutajue duhove?
"Da, postoje svjetovi koji su posebno prilagoeni za prihvat lutajuih bia,svjetovi koje mogu privremeno
nastanjivati; svojevrsni kamp-tereni u kojima e moi kampirati na neko vrijeme, i odmoriti se nakon
predugog stanja lutanja koje uvijek pomalo iscrpljuje. Ti svjetovi predstavljaju posrednike izmeu svjetova
drugih redova, a gradiraju se u skladu s prirodom duhova koji im dolaze, a koji e nai u njima uvjete
odmora vie ili manje ugodnim. "
- Mogu li duhovi koji zauzimaju te svjetove napustiti ih po svojoj elji?
"Da, mogu ih napustiti za bilo koje druge regije u kojoj se moe ii. Oni su poput prolaza ptica koje se
sputaju na otok kako bi se odmorile i oporavile snage za postizanje njihovog
odredita. "
235. Napreduju li duhovi tijekom boravka u prijelaznim svjetovima?
"Dakako, oni koji napreduju ine to s obzirom na upute koje su dobili, a u cilju kako bi lake dobili
doputenje za ulazak u viu regiju, i na taj nain unaprijedilisvoj napredak ka savrenstvu to je njihov cilj. "
236. Jesu li tranzicijski svjetovi posebne prirode, i osueni da budu zauvijek u svrhu boravka lutajuih
duhova. '
"No, njihov poloaj u hijerarhiji svijeta je samo privremen."
- Jesu, li u isto vrijeme nastanjen i tjelesnim biima?
"No, njihova povrina je sterilna. Oni koji ih nastanjuju nemaju tjelesne elje.".
- Je li to trajna sterilnost, i je li to rezultat neeg posebnog u njihovoj prirodi?
"Ne, njihova sterilnost je tranzicijska."
- Takvi svjetovi su praznina u pogledu ljepota prirode?
"Neiscrpno bogatstvo kreacije manifestira se u ljepotama koje su nemjerljive, koje nisu nita
manje vrijedne divljenja od zemaljskih harmonija koje nazivate ljepotama prirode. "
- Budui da je stanje tih "svjetova je samo prolazno, da li e stanje nae Zemlje, u nekoj budunosti, imati

takav karakter?
"Takvo je ve bilo njezino stanje."
- U kojoj epohi?
"Tijekom svog formiranja."

PERCEPCIJE, OSJEANJA I PATNJE DUHOVA

237. Da li dua, kada se vrati u svijet duhova, jo uvijek posjeduje percepciju koju je
posjedovala u zemaljskom ivotu?
"Da, a i ostale koje nisu bile dostupne za tog ivota, jer je njeno tijelo djelovalo kao veo koje ih je zaklonilo.
Inteligencija je osobina duha; ali se manifestira slobodnije kada nije okovano bremenom tijela. "
238. Jesu li percepcije i znanja kako bih reko,znaju li oni sve?
"to su blie savrenstva, vie znaju, duhovi vieg reda posjeduju irok spektar znanja; oni niih redova su
vie ili manje u neznanju obzirom na sve. "
239.Da li duhovi shvaaju prvi princip sviju stvari?
"To ovisi o stupnju njihove uzvienosti i istoe inferiorni duhovi ne znaju nita vie od
ljudi. "
240. Doivljavaju li duhovi trajanje kao i mi?
"No, i to je razlog zato nas ne razumijete kada nastojite traiti fiksne datume i
epohe. "
241. Imaju li duhovi istinitiji i precizniji pogled na sadanjost od nas?
"Njihov pogled, u usporedbi s vaim, jest onakav kakav je vid u usporedbi s sljepilom. Oni vide ono to vi
ne vidite; oni sude, dakle, na drugi nain nego to to vi inite. ali mi vas moramo podsjetiti da to ovisi o
stupnju njihovog uzvienja. "

242. Kako duhovi stjeu znanje o prolosti, i je li to znanje bez ogranienja za njih?
"Prolost, kada skrenemo panju na nju, percipirajmo kao da je sad prisutna, ba kao to je sluaj s vama,
kada se prisjetite neeg to je snano obiljeilo trenutak u kojem postojite; s tom razlikom, meutim, da na
pogled nije oskvrnut materijalnim velom koji prekriva vau inteligenciju, mi se sjeamo stvari koje su u
ovom trenutku izbrisane iz vaeg sjeanja. Ali duhovi ne znaju sve; Na primjer, svoju kreaciju. "
243. Mogu li duhovi predvidjeti budunost?
"To opet, ovisi o njihovom stupnju napretka. Vrlo esto, oni mogu predvidjeti samo djelomian dio; ali, ak i
kad su je predvidjeli jasnije, nije im doputeno obznaniti to. Kad predvidje budunost, ini im se kao
sadanjost. Duh vidi budunost jasnije u omjeru kojem se pribliava Bogu. Nakon smrti, dua vidi i obuhvati
na prvi pogled sve svoje prethodne ivote, ali ne moe vidjeti ono to Bog ima spremljeno za nj. To
predznanje posjeduju due koje su postigle zajednitvo s Bogom, nakon dugog niza postojanja. "
- Da li duhovi koji su stigli u apsolutno savrenstvo, posjeduju kompletno znanje o budunosti?
"'Kompletno nije prava rije, jer je samo Bog suveren gospodar, i nitko ne moe dostii
ravnopravnost s njim. "
244. Vide li duhovi Boga?
"Samo duhovi najvieg reda vide ga i razumiju:duhovi nieg reda osjeaju i dive mu se. "
- Kada duh nieg stupnja, kae da je takva i takva stvar mu doputena ili zabranjena od Boga, kako on zna
da je takvo traenje ili doputenje od Njega?
"On ne vidi Boga, ali osjea njegovu suverenost, te kada neto ne treba initi ili rei, on osjea neku vrstu
intuicije, nevidljivo upozorenje, koje zapovijeda mu da se suzdri. Niste li i vi sami ponekad svjesni tog
prikrivenog dojma, utjeui na vas da neto uiniti ili ne uinite
obzirom na sluaj?Ista stvar je i kod nas, samo u veoj mjeri izraena; lako je shvatiti da je esencija duha
suptilnija od vae ,stoga su duhovi vie sposobniji primiti boanstvena traenja.
- Da li se boanske naredbe prenose svakom duhu izravno od Boga, ili putem posrednika drugih duhova?
"Te naredbe ne dolaze izravno od Boga, kako bi se izravno komuniciralo s Bogom,
duh mora sebe uiniti dostojnim takve komunikacije. Bog prenosi svoje naredbe kroz duhove viih
stupnjeva mudrosti i istoe. "
245. Je li duhovni-vid ogranien, kao to je to vid tjelesnih bia?

"Ne, on ivi u njima."


246. Zahtijevaju li duhovi svjetlo, kako bi vidjeli?
" Nemaju potrebu za bilo kakvim vanjskim svjetlom. Za njih ne postoji tama osim one u kojoj se mogu nai
radi iskupljenja. "
247. Moraju li duhovi putovati kako bi vidjeli dvije razliite toke? Mogu li na primjer, vidjeti dvije polutke
svijeta u isto vrijeme?
"Kako duhovi se prevoze od toke do toke brzinom misli, oni mogu biti tako reeno
, svugdje u isto vrijeme. Njihova misao moe zraiti u istom trenutku na mnogo razliitih toaka; ali ova
mogunost ovisi o njegovoj istoi. to je manja istoa duha to mu je ui raspon vida. Samo vii duhovi
mogu uvidjeti cjelinu u jednom pogledu. "
248. Vide li duhovi stvari jasno kao to mi vidimo?
"Kristalno jasno, jer njihov pogled prodire kroz ono to vi ne moete,nita im ne zaklanja pogled."
249. Percipiraju li duhovi zvukove?
"Da, oni percipiraju zvukove koje vaa tupa osjetila ne mogu"
- Da li mogunost sluha ivi u cijelom duhu bia, poput sposobnosti vida.?
"Sve perceptivne sposobnosti duha su atributi njegove naravi, i ine dio njegovog bia.
Kada je odjeven u materijalno tijelo, njegove percepcije mogu doi samo kroz kanale
njegovih tjelesnih organa; ali percepcija duha, kad je vraen u stanje slobode, nije
vie lokalizirana. "
250. Obzirom da su perceptivne sposobnosti atributi duha po prirodi, moe li se duh
povui iz njihova djelovanja?
"Duh vidi i uje ono to on odlui vidjeti i uti. Ovu izjava, meutim, treba uzeti u opem smislu, te
uglavnom kada je rije o duhovima viih razina; nesavreni duhovi su primorani vidjeti i uti, i to esto i
protiv svoje volje, to god moe biti korisno za njihovo poboljanje.
251. Utjee li glazba na duhove?

"Mislite li na zemaljsku glazbu? to je to u usporedbi s glazbom nebeskih sfera, harmonije kojoj nita na
vaoj zemlji ne moe vam dati ni priblinu ideju? Jedna spram druge su kao to je urlik divljaka spram lijepe
melodije. Duhovi niska stupnja, meutim, mogu uivati u sluanju vae glazbe, jer oni jo uvijek nisu u
mogunosti cijeniti neto vie uzvieno. Glazba posjeduje neiscrpne ari za duhove, zahvaljujui njoj
ostvaruju veliki razvoj svojih osjetilnih kvaliteta; Mislimo na, nebesku glazbu, duhovna mata ne moe
zamisliti nita slae i ljepe.
252. Jesu li duhovi svjesni ljepota prirode?
"Ljepote prirode su toliko razliiti na razliitim globusima, da su duhovi daleko od toga da ih poznaju sve.
Svjesni su je razmjerno njihovoj mogunosti daje cijene i shvate ; ali, za duhove u visokom stupnju
napretka, postoje ljepote ope harmonije u kojoj sami detalji ljepote , da tako kaemo, izgubljeni iz vida. "

253. Osjeaju li duhovi nae fizike potrebe i patnje?


"Poznaju ih, jer su ih proli, ali ih ne osjeaju poput vas u materijalnom smislu: oni su duhovi ".
254. Osjeaju li duhovi umor i potrebu za odmorom?
"Oni ne mogu osjeati umor, kao to to vi iskuavate, a samim time nemaju potrebu za vaim tjelesnim
odmorom, jer oni nemaju organe ija snaga trai da se povrati. Ali
za duh se moe rei uzima predah, budui da on nije stalno u stanju aktivnosti. One
djeluje na materijalnom planu; njegovo djelovanje je sveukupno intelektualno, a njegov odmor je uopen;
drugim rijeima, postoje trenuci kada je njegova misao postaje manje aktivna, i vie nije usmjerena na neki
poseban objekt, i to za njega ini stanje predaha, ali vrsta mirovanja koja nije usporediva s onim u tijelu.
Vrsta umora koju mogu iskusiti je proporcionalna njihovoj inferiornosti; to je vii stupanj njihove
uzvienosti, manje im je potreban odmor. "
255. Kada duh kae da pati, to je priroda patnji koje osjea?
"Mentalne boli, koje uzrokuju daleko vie boli od bilo koje fizike patnje."
256. Kako je mogue da se duhovi ponekad ale da pate od hladnoe ili vruine?
"Takvi osjeaji sa njihove strane su uzrokovani spomenom na patnje koje su prolazili u zemaljskom ivotu, a
ponekad su tako bolne da se ine kao da su stvarne; ali aljenja takve prirode su esto samo figure kojima u
nedostatku boljeg sredstva opisa, oni nastoje izraziti situaciju u kojoj se nalaze. Kada se prisjeaju svojih
zemaljskih tijela, oni doive istu vrstu dojma koji stvara osjeaj na nekoliko trenutaka, kao kad skinete kaput
s ramena,a on kao da je jo uvijek na ramenima. "

IZBOR ZEMALJSKIH ISKUENJA


258. U stanju lutanja, i prije nego to ue u novo tjelesno postojanje, da li duh predvia ono to e se
dogoditi s njim u tom novom postojanju? "On bira za sebe vrste izazova koje e proi, i u toj slobodi izbora
oituje se slobodna volja. "
- Znai nije Bog taj, koji onda namee mu izazove ivota kao iskuenje?
"Nita ne dolazi bez doputenja Boga, jer On je taj koji je uspostavio sve zakone koji vladaju svemirom.
Trebali biste pitati zato je On uspostavio takav i takav zakon, umjesto da je stvari uredio na neki drugi
nain. U davanju duhu slobodu izbora, On ostavlja na njemu svu odgovornost njegovih vlastitih djela i
njihovih posljedica. Ne postoji nita to bi preprijeilo njegovu budunost;pravi put je otvoren jednako
slobodno kao i pogrean put. Ali, ako on podlegne izazovima, uvijek ostaje za njim utjena injenica da sve
nije gotovo s njim, i da je Bog u svojoj dobroti omoguio mu da ponovno pone zadatak koji je loe
odradio . Morate uvijek razlikovati izmeu onoga to je djelo Boje volje i onog to je djelo ovjekove volje.
Ako vam opasnost prijeti , niste vi ti koji ste stvorili tu opasnost , ve Bog ; ali ste dobrovoljno izabrali da se
izloite toj opasnosti , jer ste u njoj vidjeli sredstvo za napredak , a Bog vam je dopustio da to uinite . "
259 . Ako duh ima pravo izbora vrste izazova koji eli proi , da li to znai da sve nedae koje iskuavamo u
zemaljskom ivotu su predviene i izabrane od strane nas ?
" Ne bi bilo ispravno rei da je takav bio sluaj sa svima njima, jer ne moe se rei da su sve nedae
izabrane i predviene koje e se dogoditi vam u ovom ivotu kao i sve njihove
pojedinosti. Odabrali ste vrstu izazova kojoj ste podvrgnuti ; detalji samog iskuenja
posljedica su opeg stanja koje ste izabrali , a esto su posljedica vaih djela.
" Ako je na primjer , duh odluio da bude roen meu mukim imbenicima , znao je kojoj
vrsti iskuenja se izlae , ali ne i svakoj od radnji koje e ostvariti; ti postupci su uinak njegova htijenja ,
njegove slobodne volje. Duh zna da , u odabiru takvog i takvog puta , da e morati kroz takve i takve vrste
borbe proi ; on zna dakle prirodu tekoa s kojima e se susresti , ali ne zna hoe li se prezentirati u jednom
obliku ili drugom obliku. Detalji dogaaja izviru iz okolnosti i prirode same stvari . Samo vodei dogaaji
novog ivota su oni koji e vriti odluujui utjecaj na njegovu sudbinu koji su predvieno od njegove
strane. Ako hodate po cesti punoj brazda , znate da morate ii vrlo oprezno , jer postoji rizik od posrtanja ;
ali ne znate tono mjesto na kojem ete posrnuti , a moe biti da , ako ste dovoljno na oprezu , da uope
neete niti posrnuti. Ako ste u prolazu ulicom ,i crijep vam padne na glavu , ne smijete pretpostaviti da 'je to
bilo napisano , " kao to je esta uzreica vaa. "
260. Kako duh moe odabrati da se rodi meu onima koji vode lo ivot?
"To je nuno za njega da se odvagne u uvjetima koji e omoguiti elemente izazova koje je zahtijevao. U tu
svrhu, mora postojati korespondencija izmeu nesavrenosti od kojih se eli osloboditi i drutvene okoline u
kojoj je roen. Na primjer, ako se morati boriti protiv instinkta razbojnitva, onda je potrebno za njega da

bude baen meu razbojnike. "


- Ako, dakle, ne bi bilo zlih ivota na zemlji, duhovi ne bi mogli pronai u njoj uvjete
potrebne za odreene vrste izazova?
"Bi li bilo razloga za aljenje, ako bi to bio sluaj? Sluaj koji pretpostavljate je onaj koji postoji u
svjetovima vieg reda, u kojima zlo nema pristupa, i koji su, dakle, naseljeni samo od strane dobrih duhova.
Pokuajte dovesti takvo stanje stvari to je prije mogue na
vaoj Zemlji. "
261. Je li potrebno za duh, u tijekom izazova koje e morati podnijeti kako bi doao do savrenstva, proi
svaku vrstu iskuenja? Mora li se susresti sa svim okolnostima koje mogu pobuditi u njemu ponos,
ljubomoru, krtost, senzualnosti, itd.?
"Sigurno ne, jer postoje, kao to znate, mnogi duhovi koji od poetka idu cestom koja ih tedi od nunosti da
prolaze mnoga iskuenja; ali onaj koji pati da bude uvuen na pogrean put, izlae se svim opasnostima tog
puta. Duh na primjer, moe patiti za bogatstvom, i njegov zahtjev se moe odobriti; u tom sluaju, on e
postati, prema svojem karakteru, pohlepan,rasipan, sebian ili velikoduan i plemenito e iskoristiti svoje
bogatstvo, ili e ga troiti na tatine ili senzualnosti; no to ne znai da e biti primoran istrpiti sve zle
sklonosti koje se mogu njegovati posjedovanjem bogatstva. "
262. Kao duh, na svom izvoru, jednostavan je i u neznanju, i bez iskustva, kako on moe napraviti
inteligentan izbor svog postojanja, i kako on moe biti odgovoran za takav izbor?
"Bog omoguuje ono to mu nedostaje kroz njegovo neiskustvo, ucrtavajui mu put ceste koju bi on morao
slijediti, kao to to inite vi za novoroene u kolijevci; ali On mu dozvoljava, malo po malo, kako bi postao
gospodar svog izbora, proporcionalno razvijenosti njegove slobodne volje; i upravo tada on esto izgubi svoj
smjer i odvodi se na krivi put, kada ne poslua savjet dobrih duhova, koji ga nastoje pouiti; to je ono to se
moe nazvati pad ovjeka. "
- Kada duh je u posjedu svoje slobodne volje,da li izbor njegova tjelesnog postojanja
uvijek ovisi iskljuivo o vlastitoj volji, ili je to postojanje ponekad nametnuo mu od Boga kao iskupljenje?
"Bog si moe priutiti ekanje; On nikada ne pouruje djelo iskupljenja. Ipak, Bog ponekad namee
postojanje nad duhom, kada ovaj, kroz svoje neznanje ili tvrdoglavost, nije u stanju opaati ono to e biti u
njegovu korist, a kad Onu vidi da bi to postojanje moglo sluiti njegovom proiavanju i napredovanju, a
usput omoguavajui mu i uvjet iskupljenja. "
263. Da li duhovi odabiru svoj izbor odmah nakon smrti?
"Ne, mnogi od njih vjeruju da su njihove patnje vjene: ve smo vam rekli da je to
kazna. "

264. to je to to odreuje izbor izazova koje duh utvrdi proi?


"On izabire one koji mogu posluiti za pokajanje grijeha, a istovremeno mu pomoi da
bre napreduje. U svjetlu te injenice, neki mogu nametnuti sebi ivot u oskudici i siromatvu, u cilju da se
treniraju u noenju s hrabrou; drugi mogu iskuati svoje snage otpora prema iskuenjima bogatstva i moi,
to je mnogo vie opasno, zbog loe uporabe koje mogu biti stvorene od njih, i zlih strasti koje mogu biti
razvijene od istih; drugi, opet, moda ele ojaati svoje dobre stavove na nain da se bore protiv utjecaja zle
okoline. "
265. Ako neki duhovi biraju izloiti se dodiru poroka kao probi njihove vrline, nee li drugi initi slian
izbor iz elje da ive usred sredine u tijesnoj suradnji sa svojim opakim ukusima, u kojima mogu dati
slobodu svojim senzualnim tendencijama?
"Takvi sluajevi se bez sumnje dogaaju, ali samo kod onih iji je moralni osjeaj i dalje
nesavreno razvijen. U takvim sluajevima, potreban izazov dogaa se spontano, i oni su
podvrgnut mu za due vrijeme. Prije ili kasnije, oni e shvatiti da je uputanje u ivotinjski instinkt dovodi
do katastrofalnih posljedica, kojima e biti podvrgnuti tijekom razdoblja tako
dugakog da e im se initi da su vjeni; i Bog ponekad ih ostavlja u tom stanju dok ne shvate ozbiljnost
svoje krivnje i ne zatrae sami od sebe, da im se dopustio popravak na nain da prou iskuenja od koje e
imati koristi. "

266. Zar se ne ini prirodno da kod izbora izazova izaberemo one manje bolne ?
"Iz vae toke gledita, ini se da je tako, ali ne i kod duha, kad je osloboen materijalnosti, njegova iluzija
prestaje, te on misli drugaije ".
267. Moe li duh odabrati svoj izbor, dok je u tjelesnom stanju?
"Njegova elja moe ostvariti odreenu koliinu utjecaja, prema kvaliteti svoje namjere; ali, kad se vrati u
duhovni ivot, on esto sudi stvari vrlo razliito. Samo kao duh ini svoj izbor; ali on moe odabrati ipak i
za vrijeme materijalnog ivota, duh, ak i dok je utjelovljen, ima povremene trenutke u kojima je neovisan o
materiji u kojoj ivi. "
-Mnogi ljudi ele zemaljske veliine i bogatstva, ali zasigurno ne kao iskupljenje ili kao
izazov.
" Bez sumnje, u takvim sluajevima njihov materijalni instinkt eli veliinu kako bi
uivao u njezinim zadovoljstvima. Duh bi elio isto samo iz razloga kako bi razumio njenu teinu. "
268. Dok duh ne dosegne stanje savrene istoe, mora li on stalno prolaziti iskuenja?

"Da,ali ne kao to to vi podrazumijevate pod tim pojmom. Pod nazivom izazovi\iskuenja, vi razumijete
samo materijalne nevolje. No, kada duh dosegne odreeni stupanj proiavanja, iako on jo nije savren, on
nema vie potrebu vie prolaziti kroz patnje te vrste. Duh, ipak mora obavljati dunosti koje unaprjeuju
njegov napredak, ali ne postoji nita bolno u njima, na primjer, dunost pomaganja drugima da ostvare svoj
napredak. "
269. Je li mogue da duh napraviti pogreku u djelotvornost izazova koje odabere. '
"On moe odabrati i onaj koji prelazi njegovu snagu, i, u tom sluaju, on e podlegnuti istom, ili moe
odabrati onaj od kojeg nee primiti nikakvu dobit bez obzira, kao, na primjer, ako nastoji voditi prazan i
beskoristan ivot. No, u takvim sluajevima, on osjeti na povratku u duhovni svijet, da nije dobio ita, i tada
trai da nadoknadi izgubljeno vrijeme. "
270. to je uzrok pozivu nekih osoba, i njihovoj spontanoj elji da prate jednu karijeru vie nego drugu?
"ini mi se da biste sami mogli odgovoriti na to pitanje. Nije li postojanje takvog poziva posljedica onoga
to smo rekli to se tie izbora izazova, i napretka ostvarenog u prethodnom postojanju? "
271. Kako duh u lutajuem stanju studira razne uvjete tjelesnog ivota koji e mu pomoi da napreduje,
kako moe pretpostaviti da e ivot to uiniti tako to e se rodit, na primjer,
meu kanibalima?
"Oni koji su roeni meu ljudoderima nisu napredni duhovi, ve duhovi koji su jo uvijek na
kanibalnom stupnju, ili, to moe biti, koji su ak i nie od kanibala. "

272. Mogu li duhovi, koji dolaze iz svijeta nieg razvoja nego na zemlji, ili od najniih
od nae ljudske rase, kao naih kanibala na primjer, biti roen meu naim civiliziranim ljudima?
"Da, takvi duhovi ponekad dolaze u va svijet, pokuavajui doi do stupnja koji je previsoko
iznad njih; ali oni nalaze zapravo izvan svojeg pravo mjesta meu vama, jer oni donose sa sobom instinkte i
navike koji su u sukobu s uvjerenjima i navikama drutva u kojem su
zalutali. "
273. Moe li ovjek koji pripadaju civiliziranoj rasi inkarnirati se kao iskupljenje, u rasi divljaka?
"Da, ali to e ovisiti o vrsti iskupljenja koju je sam stvorio. Gospodar koji je bio okrutan prema svojim
robovima mogao bi postati rob , i proi muke koje je nanio drugima. Tko je upravljao vlau moe, u novom
postojanju, biti obvezan potivati one koje je nekad prisiljavao svojoj volji. Takvo postojanje moe se izrei
kao iskupljenja, ako je zlouporabio svoju mo. Ali dobri duh moe birati utjecajno postojanje meu ljudima
iz nekog nieg roda, kako bi se ubrzao njihov napredak; u tom sluaju, reinkarnacija postaje misija. "

ODNOSI NAKON GROBA


274 . Da li razliiti stupnjevi koji postoje u napredovanju duhova tvore meu potonjima hijerarhiju vlasti ?
Ima li meu duhovima , subordinacije i autoriteta ?
" Da postoji autoritet duhova jednih spram drugih , na temelju njihove relativne superiornosti , vrlo je velik,
i daje onima viima moralnu nadmo nad niima koja je apsolutno neodoljiva.
. "- Moe li duhovi nieg stupnja povui se iz vlasti onih koji su vei od njih samih ?
"Ja sam rekao da autoritet koji proizlazi iz superiornosti jest neodoljiv . "
275 . Moe li mo i utjecaj koji je ovjek uivao u zemaljskom ivotu dati mu superiornost u duhovnom
svijetu ?
" Ne , jer u tom svijetu skromni su uzvieni a ponosni ponieni Proitajte psalme . . "
- U kojem smislu trebamo shvatiti uzviene i poniene ?
" Zar ne znate da su duhovi razliitih redova , u skladu sa svojim stupnjem zaslunosti ?
Dakle , onaj koji je drao najvii rang na zemlji moe se nai u najniem rangu u svijetu duhova , dok
njegov sluga moe biti na najviem . Nije li vam ovo jasno ?
Nije li Isus rekao da je "Svaki koji se uzvisuje , bit e ponien , a koji se ponizuje, bit e uzvien?
276 . Kada netko tko je bio sjajan na zemlji nae se zauzimajui inferiorno mjesto
u duhovnom svijetu, osjea li se ponieno ovom promjenom poloaja ?
"esto je tako;. Pogotovo ako je bio ohol i ljubomoran"
277. Kad vojnik, nakon bitke, sretne svoje generale u duhovnom svijetu, da li on jo uvijek
priznaje ga kao svojeg nadreenog.
'
"Titule su bezvrijedne; intrinzina(ista) superiornost je sve."
278. Mijeaju li se duhovi razliitih redova jedan s drugim?

"Da, i ne, to jest, oni vide jedni druge, ali se svejedno sklanjaju. Izbjegavaju se ili se okrenu jedno drugom
prema antipatijama ili simpatijama svojih osjeaja,ba kao to je to sluaj meu vama samima. Duhovni
ivot je cijeli jedan svijet s razliitim uvjetima i odnosima, od kojih je zemaljski ivot samo prikriveni
refleks. Oni istog ranga su privueni zajedno po afinitetu, i formiraju grupe ili obitelji duhova ujedinjeni
simpatijama i zajednikim ciljevima prema dobrom, uz elju da ine ono to je dobro, a loi, po elji da ine
ono to je zlo i po sramoti njihova zlog injenja, i po htijenju da se pronau meu onima kojim slie. "
279. Jesu li duhovi reciprono dostupni jedan drugome?
"Dobri idu posvuda, jer to nuno i trebaju initi, kako bi pronijeli svoj utjecaj na one zlobne . Ali, podruja
koja oni nastanjuju nedostupna su za inferiorne duhove, tako ovi potonji ne mogu zamarati sretnike
prezentacijama zlih strasti. "
280. to je priroda odnosa izmeu dobrih i loih duhova?
"Dobri nastoje boriti se protiv zlih sklonosti drugih, kako bi im pomogli da se podignu na vii stupanj; taj
odnos je za prve misija. "
281. Zato inferiorni duhovi uivaju da nas uvaaju u zlo?
"Zbog ljubomore. Ne zasluivi mjesto meu dobrima, njihova elja je da sprijee, druge duhove, jo
neiskusne, da postignu sreu iz koje su sami iskljueni. Oni ele da drugi pate jednako kao to oni sami pate.
Zar ne vidite djelovanje iste elje meu vama samima? "
282. Kako duhovi odravaju komunikaciju s drugima?
"Oni vide i shvaaju jedan drugoga. Govor je materijalan; refleks je duha. Univerzalna tekuina uspostavlja
stalnu komunikaciju izmeu njih; ona je vozilo uz koju se misao prenosi, kao to je zrak u vaem svijetu
vozilo zvuka. Ova tekuina ini vrstu univerzalnog telegrafa, koja ujedinjuje sve svjetove, te omoguuje
korespondenciju duhova jednog svijeta s drugim. "
283. Mogu li duhovi skriti svoje misli jedni od drugih? Mogu li se sakriti jedan od drugog?
"Ne kod njih je sve otvoreno, a pogotovo s onima koji su ostvarili savrenstvo. Oni se mogu povui jedan od
drugog, alisu vidljivi jedni drugima. To, meutim, nije apsolutno pravilo, jer vii duhovi su savreno u stanju
uiniti sami sebe nevidljivim onima niim, kad smatraju da je to korisno uiniti. "
284. Kako duhovi, koji vie nemaju tijelo mogu uspostaviti svoju osobnost, i uiniti je da se
razlikuje od one ostalih duhovnih bia koja ih okruuju?
"Njihovu individualnost utvruje njihov perispirit, to ini svakog duha odvojenom

osobnosti, razliitom od svih ostalih, kao to to tijelo ini meu ljudima. "
285. Prepoznaju li duhovi jedni druge kao to su se znali dok su ivjeli zajedno na zemlji? Da li sin
prepoznaje svog oca, prijatelj svog prijatelja?
"Da,. Te generacije meusobno s koljena na koljeno"
- Kako se oni koji se poznaju jo sa zemlje prepoznaju u svijetu duhova?
"Mi vidimo na proli ivot, i itamo ga kao knjigu; vidjevi prolost naih prijatelja i naih neprijatelja,
vidimo njihov prolaz iz ivota prema smrti. "
286. Vidi li dua odmah po gubitku svojih posmrtnih ostataka, odnose i prijatelje koji su se vratili prije njega
u svijet duhova?
"Odmah nije uvijek prava rije, jer, kao to smo rekli, dua zahtijeva odreeno vrijeme kako bi povratila
svoju samosvijest, te kako bi se razrijeila vela materijalnosti. "
287. Kako je dua primljena po svom povratku u duhovni svijet?
"Ona pravedna kao voljeni brat, iji se povratak odavno ekao; one opake, s prezirom. "
288. Koji sentiment doivi neisti duh u oima drugog loeg duha, kada se vrati meu njih?
"Takvi duhovi su zahvalni to vide druge koji im slie, a koji su poput njih lieni najvie sree; ba kao to
banda hulja na zemlji, su zahvalni na susretu s drugim nitkovima poput sebe. "
289. Da li nam nai roaci i prijatelji ponekad dolaze u susret kad naputamo zemlju?
"Da, oni dolaze u susret duama koje vole, oni mu estitaju kao onom koji se vratio s puta ako je uspio
izbjei opasnosti na cesti, i pomau mu u oslobaanju od okova tijela. Da bi se sreo sa voljenim duama je
privilegija odobrena za due koje su bile ispravne na putu; dok dua opakih se kanjavaju na nain da ih se
ostavi same, ili samo u drutvu duhova poput njih samih. "
290. Jesu li rodbina i prijatelji uvijek ujedinjeni nakon smrti?
"To ovisi o njihovom rastu, i putu koji moraju slijediti za svoje napredovanje. Ako je jedan od njih vie
napredovao i raste bre od drugih, tada ne mogu ostati zajedno: mogu se vidjeti povremeno, no mogu se
jedino definitivno ujediniti kada onaj koji je zaostao bude u stanju drati korak s njim, ili kada obojica
dostignu stanje savrenstva. tovie, nedostatak vidokruga rodbine i prijatelja ponekad je nametnuto duhu

kao kazna. "


SIMPATIJE I ANTIPATIJE DUHOVA PREVEO LAN FORUMA "Zagorski"
291. Imaju li duhovi posebne line simpatije meu sobom, pored opih simpatija koje su rezultat slinosti?
"Da, ba kao i meu ljudima, ali veza meu duhovima je jaa zbog odsustva tijela, pa nema podlonosti
nestalnostima strasti."
292. Postoji li mrnja meu duhovima?
"Mrnja postoji samo meu neistim duhovima. To su oni koji siju mrnju i razdor meu ljude.
293. Da li oni koji su bili neprijatelji na zemlji zadravaju svoj gnijev jedan prema drugom u duhovnom
svijetu?
"Ne, jer vide da je njihova mrnja bila glupost i doivljavaju to kao djetinjasto ponaanje. Samo nesavreni
duhovi zadravaju animozitete iz zemaljskog ivota, ega e se osloboditi razmjerno svom proienju.
Duhovi ija je ljutnja, dok su bili ljudi, bila izazvana samo nekim materijalnim interesom, zaboravljaju na
svoj sukob im preu u dematerijalizirani oblik. Uzroka za netrpeljivost vie nema i oni mogu, ako ne bude
antipatije meu njima, viati se meusobno sa zadovoljstvom.
294. Da li je sjeanje na nepravde koje su moda napravili jedan drugom kao ljudi prepreka za simpatije
izmeu dva duha?
Da, to ima tendenciju da ih dri razdvojenima.
295. Kakvo je osjeanje, posle smrti, onih kojima smo nanijeli nepravdu?
"Ako su dobri, oprostit e vam im se pokajete, a ako su loi mogu zadrati ozlojeenost prema vama, a
moda ak i proganjati svojom ljutnjom u sljedeoj egzistenciji. Ovo moe biti doputeno od Boga kao
kanjavanje."
296. Jesu li pojedine naklonosti duhova podlone promjenama?
"Ne, jer ne mogu biti u zabludi jedno o drugom. Maska kojom se licemjeri skrivaju ne postoji u svijetu
duhova, a njihova osjeanja, budui ista, su samim tim nepromjenljiva. Ljubav koja ih ujedinjuje je izvor
najvie sree."

297. Da li e se naklonost koju su dva duha osjeala jedan za drugog na zemlji uvijek nastaviti u duhovnom
svijetu?
"Da, nesumnjivo, ako je to osjeanje zasnovano na simpatiji, ali ako je vie fizike prirode, ta naklonost
prestaje. Osjeaji su vri i trajniji meu duhovima nego meu ljudima jer duhovi nisu podreeni hirovima
materijalnih interesa i samoljublja"
298. Je li tono da su due onih koji e na kraju biti ujedinjeni u ljubavi
predodreene za to sjedinjenje od svog poetka, i da svako od nas ima u nekom dijelu univerzuma svoju
drugu polovinu, sa kojom e jednog dana biti nuno spojen?
"Ne, ne postoji takva stvar kao to je specijalno predodreena zajednica izmeu bilo koje dvije due.
zajednitvo postoji izmeu svih duhova ali u razliitim stupnjevima, prema rangu koji zauzimaju. to je vei
stepen savrenstva, vee je i jedinstvo meu njima. Nesloga proizvodi sve muke ljudskog ivota. Potpuna i
savrena srea do koje svi duhovi na kraju dolaze rezultat je sloge."
299. Kako treba da razumijemo pojam "druga polovina"? Da li se duhovi trude da odrede druge duhove sa
kojima imaju posebne simpatije?
"izraz je pogrean. Ako bi jedan duh bio polovina drugog, onda bi bili nepotpuni kad bi se razdvojili."
300. Kada se dva savreno suosjeajna duha ponovo ujedine na drugom svijetu, da li se oni ujedinjuju
zauvijek ili mogu da se odvoje i spajaju sa drugim duhovima?
"Svi duhovi su ujedinjeni meu sobom. Ja govorim o onima koji su dostigli stanje savrenstva. U sferi ispod
te, kada duh prelazi sa nieg stepena na vei, on ne mora uvijek imati istu naklonost prema onima koje je
ostavio u nioj sferi."
301. Kada su dva duha potpuno suosjeajna, da li su oni komplementarni jedan drugom ili je ta simpatija
rezultat savrene identinosti karaktera?
Simpatija koja vodi jednog duha ka drugom je rezultat savrene usklaenosti njihovih tenji i nagona. Ako
bi za jednog bilo neophodno da kompletira drugog, on bi izgubio svoju individualnost.
302. Da li su slinost misli i osjeanja dovoljni da ine vrstu identiteta koja je potrebna za stvaranje savrene
simpatije ili je ujednaenost steenog znanja takoer potrebna?
"Savrene simpatije izmeu dva duha proizlaze iz jednakosti u stupnju njihovog uzdizanja."
303. Mogu li duhovi koji trenutno nemaju simpatije kasnije da ih steknu?

Da, svi e biti suosjeajni tokom vremena. Tako, od dva duha koja su nekad bili zajedno jedan moe
napredovati bre od drugog, ali drugi, iako je trenutno u nioj sferi, napredovat e dovoljno da bi mogao ui
u viu sferu u kojoj onaj prvi boravi. I njihov ponovni sastanak odigrat e se utoliko prije ako onaj koji je bio
napredniji podbaci na svojim kunjama, on e im i dalje biti podvrgnut bez daljeg napretka.
- Mogu li dva duha koji su u simpatijama prestati biti u takvom odnosu?
"Naravno, ako je jedan sa manjkom energije, a drugi napreduje." PREVEO LAN FORUMA "Zagorski"

SJEANJE NA MATERIJALNU EGZISTENCIJU


304. Sjea li se duh svog tjelesnog postojanja? "
Da, obzirom da je mnogo puta ivio kao ljudsko bie, on se sjea onoga to je bio, a esto se smijei zbog
ludosti iz svoje prolosti. "
Kao ovjek, koji je dostignuo dob razuma, smijei se ludostima svoje mladosti i ludostima svog djetinjstva.
305.Da li se sjeanje na svoje tjelesno postojanje predstavlja duhu u cijelosti i spontano, odmah nakon
njegove smrti?
"Ne, ono se vraa u njega malo po malo, u odnosu kako fiksira svoju pozornost na nju, kao to predmeti
postupno postaju vidljivi iz magle. "
306. Sjea li se Duh svih detalja dogaaja iz svog ivota? Da li uzima u cjelini svoj ivot u jednom
retrospektivnom pogledu?
"On se sjea stvari iz svog ivota vie ili manje jasno i detaljno, prema utjecaju koji su vrili na njegovo
stanje kao duha; , ali lako moete shvatiti da postoje mnoge stvari u njegovom ivotu kojima ne pridaje
nikakvu vanost, a koje on ni ne eli se sjetiti.
"- Bi li ih se, ako to poeli mogao sjetiti? "
On ima mo podsjeajui se na najsitniji detalj svakog incidenta njegova ivota, pa ak i njegovih misli; ali
kad nema korisne svrhe koristiti tu mogunost, on ne koristi tu mo. "
307. Na koji se nain njegov proli ivot predstavlja duhovu sjeanju? Je li to kroz nastojanja njegove mate,
ili je to poput slika koje se prikazuju pred njegovim oima? "

Dolazi k njemu na oba naina. Sve radnje za koje je postoji interes prema sjeanju ine mu se kao da su
sadanje; druge se vide vie ili manje nejasno u njegovim mislima, ili su potpuno zaboravljene. to je vie
nematerijaliziran on pridaje manje vanosti materijalnim stvarima. esto vam se dogodilo, da evocirajui
neki lutajui duh koji je upravo napustio zemlju, pronaete da se on ne sjea ni imena osoba koje je volio,
niti detalja koji se vama ine vanim. On brine malo o njima, i oni su nestali iz njegove memorije. Ali uvijek
ete nai da savreno pamti vane injenice svog ivota koje su utjecale na njegov intelektualni i moralni
napredak. "
308. Sjea li se svih egzistencija koje su prethodile onu koju su prethodile ovoj koju je napustio? "
Njegova cijela prolost je prostrta pred njime poput cjelina koje je ve putnik proao, ali, kao to smo vam
rekli, ne sjea se svih svojih prolih akcija s apsolutnom preciznou; on ih pamti vie ili manje jasno u
odnosu na utjecaj koji su ostvarili na njegovo sadanje stanje. to se tie njegovih najranijih postojanja, onih
koja se mogu smatrati razdobljem duhovnog djetinjstva, su izgubljena u magli, i nestaju u noi zaborava.
309. Kako se duh osjea u odnosu prema tijelu koje je upravo napustio? "
Kao neugodnom komadu odjee koja ga sputava, i drago mu je da se je rijeio."
- Koji se osjeaj budi u njemu gledajui raspadanje svoga tijela?
"Gotovo uvijek onaj ravnodunosti;. Kao neto o emu se vie ne brine"
310. Nakon nekog vremena, prepoznaje li duh posmrtne ostatke, ili druge predmete, koji su neko pripadali
njemu?
"Ponekad da, ali to ovisi o vie ili manje uravnoteenom stajalitu iz koji promatra zemaljske stvari. "
311. Privlae li duhu pozornost njegove materijalne relikvije zbog potovanja koje odaju oni koji su ih
naslijedili, te gleda li on na to potovanje s zadovoljstvom? "
Duh je uvijek zahvalan na spomen koji odravaju oni koje je ostavio. Predmeti tako sauvani u spomen na
njega slue ga podsjetiti na sjeanja na one kod kojih su sauvani; ali je radnja njihovih misli ta koja ga
privlai, a ne ti objekti. "
312. Zadravaju li duhovi sjeanje na patnje koje je podnio u svom posljednjem tjelesnom postojanju? "
Uestalo to ine, a to sjeanje tjera ih shvatiti sve jasnije vrijednost sree koju uivaju kao duhovi. "
313. Onaj tko je bio sretan ovdje ali li svoje zemaljske uitke nakon naputanja Zemlje? "

Samo duhovi nieg stupnja mogu aliti zbog materijalnih zadovoljstava u harmoniji s neistoom prirode
njih samih, a okajati e se patnjom. Za duhova viih stupnjeva , srea vjenosti je nemjerljivo vrjednija od
prolaznih uitaka zemaljskog ivota. "
Kao to odrasla osoba prezire to je konstituiralo uitke u djetinjstvu.
314. Kad ovjek, koji je zapoeo niz vanih poslova u pogledu neke korisne svrhe, vidi da su ti napori
prekinuti smru, osjea li on u drugom svijetu aljenje zbog toga to ih je ostavio nedovrenima? "
Ne, jer vidi da je drugima sueno da ih dovre. Naprotiv, on nastoji djelovati nad glavama drugih ljudskih
bia, kako bi ih uputio da zavre ono to je zapoeo. Njegov je cilj bio da na zemlji bude koristan za ljudsku
rasu: njegov je cilj isti u duhovnom svijetu. "
315. Kad je ovjek ostavio iza sebe umjetnine ili knjievnost, da li on sauva interes za njih u drugom ivotu
kao to je to bilo na zemlji?
"On ih promatra iz druge toke gledita, sukladno njegovom rastu, i esto se optuuje za ono emu se nekad
divio. "
316. Postoji li interes kod duha u poslove koji se dogaaju na zemlji, u napretku znanosti i umjetnosti? "
To ovisi o njegovom stupnju napretka, a i na misiji koju e moda morati ispuniti. to izgleda velianstveno
za vas esto je od male vanosti za duhove; ako i nau interes u njemu, to je kao kad uen ovjek pokae
interes za rad u kolskog djeaka. Oni ispitaju sve to ukazuje na ravnoteu utjelovljenog duha i oznae
stupanj njihovog napretka. "
317.Da li duhovi, nakon smrti, zadre bilo kakvu sklonost prema domovini? "
Za duhove vieg stupnja, njihova domovina je svemir; u odnosu prema zemlji,njihova privrenost je mjesto
u kojem se nalazi najvei broj osoba s kojima su bili u simpatiji. "
318.Mijenjaju li duhovi svoje ideje u drugom ivotu? "
Vrlo znaajno. Ideje prolaze vrlo velike promjene u omjeru kao kako on postaje nematerijaliziran. Ponekad
moe zadrati iste ideje za due razdoblje, ali malo po malo utjecaj materijalnosti smanjuje se, a on vidi
jasnije. To je trenutak, dakle, kada on trai naine za napredak. "
319. Obzirom da su duhovi ve ivjeli u drugome svijetu, prije nego to se utjelove, zato se onda osjeaju
zapanjeni nakon ponovnog ulaska u taj svijet? "

Osjeaj je trenutan, a proizlazi iz konfuzije koja prati njihovo buenje; oni uskoro povrate znanje o sebi,
kako im se sjeanje na prolost vraa , a dojam zemaljskog ivota postaje izbrisana. "(Vide 163 i dalje).

KOMEMORACIJA MRTVIH POGREBI


320. Jesu li duhovi pogoeni sjeanjima onih koje su voljeli na zemlji?
" Mnogo vie nego to ste skloni pretpostaviti. Ako su oni sretni to sjeanje nadopunjuje njihovu sreu; ako
su nesretni, donosi im utjehu.
"321. Jesu li duhovi posebno privueni prema svojim prijateljima sa zemlje po dolasku Dana koji je, u
nekim zemljama, posveen 'sjeanju na one koji su napustili ivot?
Da li si oni daju za obvezu da pou u susret onima koji su, na taj dan,doli moliti se pored grobova gdje su
njihovi posmrtni ostaci sahranjeni?
"Duhovi odgovaraju na poziv izraenog sjeanja na taj dan ( kao i oni na bilo koji drugi dan.)
Da li oni, na taj dan, idu posebno na grobna-mjesta svojeg tijela? "
Oni idu na grobljima u veem broju na taj dan, jer su pozvani onamo po mislima veeg broja osoba, ali svaki
duh ide samo za svoje prijatelje, a ne zbog mnotva onih kojima nije stalo do njih. "
- U kojem obliku dolaze, i kakav bi bio njihov izgled ukoliko bi se mogli vidljivo prikazati nama?
"Obliku i izgledu po kojem su bili poznati tijekom svog ivota."
322. Da li duhovi onih koji su zaboravljeni, i ije grobove nitko ne posjeuje, dolaze na groblja usprkos
tome zanemarivanju? Osjeaju li aljenje kada vide da se nitko njih ne sjea ? "
to je Zemlja njima? Oni su samo vezani za nju srcem. Ako, na zemlji, nema ljubavi za duha, ne postoji
nita to ga moe vezati na nju; on ima cijeli svemir ispred sebe.
"323. Da li posjet njegovom grobu daje mu vie zadovoljstva nego li molitva za njega od strane prijatelja iz
njihova vlastita doma?
Kao to sam ti rekao, molitva je ta koja posveuje utjecaj na sjeanje;mjesto s koje je potekla od male je
vanosti, ako dolazi od srca. "

324. Kada se kipovi ili drugi spomenici podiu za osobe koje su napustile ovaj ivot, jesu li duhovi tih osoba
prisutni na njihovim inauguracijama; i da li oni svjedoe tim ceremonijama s uitkom?
"Duhovi esto prisustvuju takvim prigodama, kada su u mogunosti to uiniti, ali oni pridaju malo vanosti
tim poastima posveenim njima nego li spomenu zbog kojeg su odrane.
"325. to ini da neke osobe ele biti pokopan na jednom mjestu, a ne u nekom drugom? Idu li onamo radije
ponuditi svoju smrt? I je li to znak inferiornosti na dijelu duha koja lei na njemu da se treba obazirati na
pitanje isto materijalno?
"Ta elja potaknuta od duha je ljubav prema odreenim mjestima, to je znak moralne inferiornosti.
Uravnoteenom duhu, to je jedna toka na zemlji spram druge? Zar on ne zna da e njegova dua se
ujediniti s onima koje voli, iako su njihove kosti razdvojene?
- Je li to uzaludno okupiti posmrtne ostatke svih lanova jedne obitelji na isto ukopno mjesto?
"Takvo okupljanje je od male vanosti za duhove, ali je korisno ljudima, ije sjeanje na one koji su otili
prije njih , je tako ojaano i daje ozbiljniju notu. "
326. Kada se dua vrati u duhovni svijet, je li poaena zbog poasti koja je odana njenim posmrtnim
ostacima? "
Kada je duh dosegao odreeni stupanj napretka, on je oien od zemaljske ispraznosti, jer on shvaa
njihovu uzaludnost. No, tu su i mnogi duhovi koji, u ranom razdoblju njihovog povratka u drugom ivotu,
imaju veliko zadovoljstvo u poastima odanim njihovu sjeanju, ili su duboko potreseni kada se nau
zaboravljenima; jer i dalje su zadrali neke od lanih ideja koje su ouvali tijekom svog zemaljskog ivota.
"327. Da li duhovi ikada prisustvuju vlastitom sprovodu? "
"Duhovi uestalo to ine, ali, u mnogim sluajevima, i ne shvaaju to se dogaa, jer su jo uvijek u stanju
zbunjenosti koja obino slijedi nakon smrt. "
- Osjeaju li se polaskani po prisutnosti velikog mnotva osoba na svom pogrebu? "
Vie ili manje, ovisno o osjeaju koji ih je spojio."
328. Je li duh uvijek prisutan na sjednicama njegovih nasljednika?
"Gotovo uvijek. Providnost je odredila to za potrebe uenja Duha, i za kanjavanje sebinosti. Pokojnik na
taj nain moe ocijeniti vrijednost pruene ljubavi i odanosti koja mu se davala za vrijeme njegova ivota , i

njegova razoaranja na svjedoenje lakomosti onih koji osporavaju vlasnitvo koje je ostavio, esto je vrlo
velika. No, kazna za pohlepne nasljednike e doi u pravo vrijeme. "
329. Jeli potovanje koje je ovjeanstvo, u svim vremenima i svim narodima, uvijek instinktivno
pokazivalo prema mrtvima, se pripisuje intuitivnim vjerovanjem u budue stanje postojanja?
"Jedno je prirodna posljedica drugoga, da nije bilo tog uvjerenja, Takav respekt ne bi imao svrhu ni smisao.
"

GLAVA VII
POVRATAK U TJELESNI IVOT
. 1 PRELUDIJ POVRATKA - 2 SJEDINJENJE DUE I TIJELA:. POBAAJ. -. 3 MORALNE I
INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI OVJEANSTVA. -. 4. UTJECAJ ORGANIZMA -. 5
IDIOTIZAM I LUDILO -. 6 DJETINJSTVO -7. ZEMALJSKI SIMPATIJE I ANTIPATIJE -. 8
ZABORAV PROLOSTI.

PRELUDIJ POVRATKA
330. Mogu li duhovi predvidjeti epohu svog sljedeeg povratka u tjelesni ivot? "
Oni imaju slutnju tog povratka, kao to slijepac osjea toplinu vatre kad joj se pribliava. Oni znaju da e se
reinkarnirati, kao to vi znate da ete umrijeti; ali ne znajui kada e doi do promjene "-. (166.)
Reinkarnacija je dakle, nunost duhovnog ivota, kao to je smrt nunost tjelesnog ivota?
"Svakako."
331. Optereuju li se duhovi unaprijed sa inkarnacijom koja se pribliava? "
Postoje oni koji nikad i ne pomisle na nju, i koji jo ne znaju nita o tome, to ovisi o njihovoj veoj ili
manjoj mjeri napretka. U nekim sluajevima, nesigurnost u kojoj su ostavljeni odnosu na njihovu budunost
je kazna. "
332. Moe li duh ubrzati ili usporiti trenutak svoje reinkarnacije?

"Moe ubrzati djelovanjem snane elje, moe i odloiti je ako se ustruava izazova koji ga eka (jer
kukavice i i ravnoduni nalaze se meu duhovima kao i meu ljudima), ali on ne moe initi to nekanjeno.
On pati od takve odgode, kao bolestan ovjeka kad pati koji bjei od lijeka koji ga jedino moe izlijeiti. "
333. Ako je duh podnoljivo sretan u prosjenom stanju meu zalutalim duhovima, moe li produiti to
stanje u nedogled ?
"Ne, ne u nedogled. Nunost napredovanja je ono koje prije ili kasnije osjeti svaki duh. Svi duhovi moraju
rasti to je njihova sudbina. "
334. Je li jedinstvo odreenom duom s odreenim tijelom predodreeno unaprijed, ili se stvar izbora tijela
odvija u posljednji trenutak?
"Duh koji e animirati da to tijelo uvijek je odreen unaprijed. Svaki duh, na odabiru izazova koje odlui
proi, zahtijeva da se reinkarnira; i Bog, koji vidi i sve zna, je predvidio i zna da takva i takva dua se treba
ujediniti u takvo tijelo.
"335. Ima li duh pravo birati tijelo u koje e ui, ili samo odabire nain ivota koji e sluiti za njegov
izazov?
"On moe odabrati i tijelo takoer, jer nesavrenosti odreenog tijela prua toliko izazova koji e pomoi mu
u napretku, ako uspije premostiti prepreke smjetene na putu. Takav izbor uvijek ne ovise o njemu, ali moe
traiti da mu se omogui takva opcija.
"- Moe li duh odbiti, u posljednji trenutak, ulazak u tijelo koje je izabrao ?
"Ako odbije ui, on bi patio mnogo vie od onog tko nije niti pokuao proi novo iskuenje.
"336. Moe li se dogoditi da dijete koje e se tek roditi ne moe nai nijednog duha spremnog utjeloviti se u
njemu?
"Bog brine za sve nepredvienosti. Svako dijete koje je predodreeno da se rodi zdravo, takoer je
predodreeno da ima duu. Nita se ne kreira bez plana.
"337. Je li jedinstvo due s tijelom ikada nametnuto od Boga?
"Ponekad jest nametnuto, kao i razliite kunje koje e proi duh, a pogotovo kada potonji je jo uvijek
previe nazadan da bi mogao izabrati mudro za sebe. Duh moe biti ogranien, kao u kunji, da se ujedini s
tijelom djeteta koje e, prema okolnostima svoga roenja kao i poloaja kojeg e zauzeti u svijetu zapravo
postati instrument sankcije.

338. Ako nekoliko duhovi zahtijeva da se inkarnira u tijelu koje e se roditi, na koji
nain e odluka biti donesena meu njima?
"U tom sluaju, Bog sudi koji je duh najbolje spreman ispuniti sudbinu imenovanu za dijete; ali, kao to sam
ve rekao, duh je odreen unaprijed za tijelo s kojim e se ujedinit.
"339. Da li trenutak utjelovljenja pratnji zbunjenost slina onoj koja slijedi uslijed odvajanje duha od tijela?
"Da, ali mnogo vea, i osobito mnogo dulja. Kod smrti duh se oslobaa od stanja ropstva; pri roenju, on
ponovno ulazi u njega.
"340..Da li trenutak u kojem se duh reinkarnira javlja ka jedinstven i svean? Da li ostvaruje taj in kao
neto ozbiljno i vano za njega?
"On je kao putnik koji se uputa u opasnu pustolovinu, i koji ne zna da e nai svoju smrt u valovima, meu
kojima putuje. "Ba kao to je smrt tijela vrsta ponovnog roenja za duha, tako je reinkarnacija za njega
svojevrsna smrt, odnosno progonstvo i zatvaranje. On naputa svijet duhova za tjelesni svijet, kao to ovjek
naputa tjelesni svijet, za svijet duhova. Duh zna da e biti reinkarniran, ba kao to ovjek zna da e
umrijeti, ali, kao i potonji, on postaje svjestan promjene u trenutku kada se ona odvija. U ovom trenutku se
dogaa zbunjenost zbog promjene i preuzima ga u cijelosti. Kao to je sluaj s ovjekom u inu umiranja i
ova zbunjenost traje dok njegov novi ivota ne bude u potpunosti uspostavljen. Poetak reinkarnacije je, za
duh, svojevrsno umiranje.
341. Je li neizvjesnost u duha, s obzirom na uspjeno iskuenje koje kani proi u svom novom ivotu, uzrok
tjeskobe za njega prije njegovog roenja?
"Da, vrlo velike tjeskobe, jer tim iskuenjima e usporiti ili ubrzati svoj napredak, sukladno prema tome
hoe li se prema njima snositi loe ili dobro.
"342. Ima li duh pratnju, u trenutku reinkarnacije, po duhovnim prijateljima koji dolaze biti prisutni po
njegovom odlasku iz duhovnog svijeta, kao to ga dou doekati kada se vraa u njega?
"To ovisi o podruju koje nastanjuje duh. Ako on spada u sferu u kojoj ljubav vlada, duhovi koji ga vole
ostaju s njim do posljednjeg trenutka, ohrabruju ga, a esto i slijede u njegov novi ivot.
"343. Jesu li to duhovi-prijatelji koji nas prate u naem zemaljskom ivotu i ponekad ih moemo vidjeti u
naim snovima koji manifestiraju ljubav za nas, ali ije karakteristike su nam nepoznate?
"Da, u vrlo velikom broju sluajeva, oni dolaze vas posjetiti kao to vi posjeujete uznika u svojoj eliji."
SJEDINJENJE DUE I TIJELA

344. U kojem trenutku je dua sjedinjena s tijelom?


"Ujedinjenje poinje u trenutku zaea, ali je cjelovito u trenutku roenja. Od trenutka zaea, duh odreen
da nastani odreeno tijelo sjedini se s tim tijelom kroz fluidnu poveznicu, koja postaje sve blia i blia do
trenutka roenja; krik djeteta objavljuje da on pripada meu ivima.
"345. Je li jedinstvo izmeu duha i tijela definitivno od trenutka zaea? Moe li duh, tijekom tog prvog
perioda tog ujedinjenja, odrei se nastanjenog tijela dizajniranog za njega?
"Jedinstvo izmeu njih je definitivno u tom smislu, najvie zbog toga, da nijedan drugi duh ne bi mogao
zamijeniti onaj koji je bio odreen za to tijelo. No, kako su veze na kojima su zajedno na prvi pogled vrlo
slabe, lako se lome, i mogu biti raskinute voljom duha koji povlai iz iskuenja koja je izabrao. No, u tom
sluaju, dijete ne ivi.
"346. to se dogaa s duhom, ako tijelo koje je izabrao umre prije roenja?
"On bira novo tijelo."
- to moe biti svrha prerane smrti?
"Takve smrti su najee uzrokovane nesavrenou materije."
347. Koju korist moe duh dobiti iz inkarnacije u tijelo koje umire nakon nekoliko dana od roenja?

"U tom sluaju, svijest novog bia o svom postojanju, je tako malo razvijena da njegova smrt je od male
vanosti. Kao to smo vam rekli, takve smrti esto su namijenjene prvenstveno kao iskustvo za roditelje.
348. Znade li duh unaprijed da smo tijelo koje je odabrao nema anse za ivot?
"Ponekad zna, ali ako se za njega svjesno odlui iz tog razloga to je zbog bijega od iskuenja koje ga eka.
"349. Kada, iz bilo kojeg razloga, duh nije uspio ostvariti podastru mu inkarnaciju, je li druga egzistencija
osigurana za njega odmah?
"Nije uvijek odmah. Duh zahtijeva vremena za odluku o novom izboru, osim ako njegova trenutna
reinkarnacija nije ranije planirana.

"350. Kad se duh definitivno ujedini u tijelo djeteta, je li, dakle, prekasno za njega odbiti ovaj sjedinjenje
ali li ponekad za izborom koji je napravio?
"Ako ste mislili pitati, da li se ovjek moe aliti na ivot koji mora proi, te bilo da ne eli imalo drugaiji,
odgovaram DA; ali ako mislio pitati da li se on ali zbog izbora koji je napravio, odgovaram, Ne, jer ne
sjea se da ga je napravio. Duh, kad jednom utjelovljen. ne moe se poaliti na izbor kojeg nije svjestan da
je napravio; ali on moe uvidjeti da teret koji si je pretpostavio je preteak te ako smatra da je to izvan
njegove snage, moe pribjei i prema samoubojstvu.
"351.Da li duh, u intervalu izmeu zaea i roenja, uiva u koritenju svih njenih mogunosti.?
"On to ini vie ili manje u skladu s razliitim razdobljima trudnoe jer je on jo uvijek nije utjelovljen u
novom tijelu, ve samo spojen u vezu. Od trenutka zaea zbunjenosti poinje ulaziti u posjed duha, koji na
taj nain postaje svjestan da je doao trenutak za novo postojanje; i ta zbrka postaje sve vie i vie gusta do
trenutka roenja. U intervalu izmeu ta dva stanja, njegovo stanje je gotovo onog utjelovljenog duh tijekom
spavanja tijela. U razmjerima kako se trenutak roenja blii, njegove ideje postaju izbrisane, zajedno sa
njegovim sjeanjima iz prolosti, kojih kada jednom ue u tjelesni ivot, vie nije svjestan. To sjeanje se
vraa malo po malo kad se vrati u duhovni svijet.
"352. Da li duh, u trenutku roenja, ponovno prima svoje sposobnosti?
"Ne, one se postupno razvijaju s rastom njegovih organa. Tjelesni ivot za njega je novo postojanje; on mora
nauiti koristiti svoje tjelesne instrumente. Njegove ideje se vraaju njemu malo po malo, kao u sluaju
ovjeka koji se probudio iz sna, bi trebao se nai u drugaijoj situaciji od one u kojoj je bio prije nego to je
zaspao.
"353. Jedinstvo duha i tijela jo nije potpuno i definitivno konzumirano sve do trenutka roenja, moe li se
za fetus smatrati da ima duu?
"Duh koji e animirati ga ve postoji, kao to i postojao, izvan njega; strogo gledano, dakle, nema duu, jer
utjelovljenje potonjeg je u tijeku izvoenja; ali je povezano s duom koju e imati.
"354. to je priroda intrauternog ivota?
"One od biljke koja vegetira. Fetus, meutim, ivi ivotom biljke i ivotinje, na koji Unija due s tijelom
djeteta pri roenju dodaje duhovni ivot.
"355. Postoje li, kao to je navedeno od strane znanosti, djeca konstituirana tako da ne mogu ivjeti, s kojom
svrhom se oni stvaraju?
"To se esto dogaa. Takva roenja su doputene kao izazovi, bilo za roditelje ili za duh koji je imenovan ga
animirati.

"356. Postoji li, meu mrtvoroenom djecom, neka koja nikada nisu bila namijenjena za inkarnaciju od
duha?
"Da, postoje i ona koja nikada nisu imala duha odreenog im, za koje nita nije bilo uinjeno. U tom sluaju,
to je jednostavno proba za roditelje.
"- Moe li bie ovakve prirode doi do svog mandata?
"Da, ponekad, ali ne ivi."
Svako dijete koje preivi svoje roenje ima, dakle, nuno duh utjelovljen u sebi?
"to bi bilo da takav nije sluaj? To ne bi bilo ljudsko bie.
" 357. Koje su, za duh, posljedice pobaaja?
"To je postojanje koje je nitavno, i mora se zapoeti iznova."
358. Je umjetan pobaaj zloin, bez obzira na razdoblje trudnoe u kojem je provedeno?
"Svaki prijestup Bojeg zakona je zloin. Majka, ili bilo tko drugi, tko oduzme ivot neroenom djetetu, tim
djelom onemoguio je dui utjelovljenje za iskuenje koje je imao proi, ije tijelo tako uniteno trebalo je
biti sredstvo istog.
"352. U sluajevima u kojima je ivot majke ugroen roenjem djeteta, je li zloin rtvovati dijete kako bi
spasili majku?
"Bolje je rtvovati bie ije postojanje jo uvijek nije zavreno nego bia ija postojanje traje.
"360. Je li racionalno postupati s fetusom s istim potovanjem kao tijelom djeteta koje je ivjelo?
"U jednom, kao i u drugome, trebali biste prepoznati volju i runi rad Boga, i to uvijek treba potovati. "
MORALNE I INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI
361. Odakle ovjeku moralne kvalitete, dobre ili loe?

"Od duha koji se utjelovio u njemu to je ii duh, ovjek je vie sklon dobroti.
"ini se, dakle, da je dobar ovjek utjelovljenje dobrog duha, a zao ovjek od loega?
"Da, ali radije bi trebali rei 'od nesavrenog duha,' inae bi se moglo pretpostaviti da postoje duhovi koji e
zauvijek ostati loi, ono to vi zovete demonima.
"362. Kakav je karakter pojedinaca u kojima se lagani i glupasti duhovi utjelove?
"Oni su nepromiljeni, objeenjaki, a ponekad nestani.
" 363. Imaju li duhovi bilo kakve strasti koje ne pripadaju ovjeanstvu?
"Ne, kad bi ih imali,podijelili bi ih s vama.
" 364. Je li to jedan te isti duh koji daje ovjeku i njegove moralne i intelektualne osobine?
'Dakako, da je isti. ovjek nema dva duha u sebi.
" 365. Kako to da neki ljudi, koji su vrlo inteligentni, to pokazuje da imaju u sebi znatno naprednog duha,
takoer su iznimno opaki?
"To je zato to duh koji se utjelovio u ovjeku nije dovoljno proien, a ovjek se priklanja utjecaju drugih
duhova jo gorih od sebe. Napredak duha prema gore se postie sporim stupnjevima; ali taj napredak se ne
odvijaj istovremeno u svim smjerovima. U jednom razdoblju svoje karijere moe napredovati u znanju, a u
drugom u moralu. "
366. to se moe rei o miljenju prema kojemu ovjekove razne intelektualne i moralne sposobnosti su
proizvod razliitih duhova utjelovljenih u njega, a svaki posjeduje poseban talent?
"Apsurd takvog miljenja postaje vidljiv na trenutni osvrt. Svakom duhu je sueno da posjeduju sve mogue
sklonosti; ali, kako bi ostvario napredak, on mora posjedovati jedinstvenu i unitarnu volja. Ako bi ovjek bio
amalgam razliitih duhova, ta unitarna volja ne bi postojala, a on bi posjedovao individualnost, jer, po
njegovoj smrti, svi duhovi bi otili u razliitim smjerovima, poput ptica koje pobjegnu iz kaveza. ovjek se
esto ali da ne razumije odreene stvari, a ipak je genijalan u kompliciranju potekoa, dok su mu na
dohvat i najjednostavnija i veinom prirodna objanjenja! Takvo miljenje je, drugi primjer naina na kojim
ljudi esto zamjenjuju posljedicu za uzrok. To ini za ovjeka ono to su pogani inili za Boga. Oni su
vjerovali u postojanje onoliko bogova koliko ima pojava u svemiru; ali, ak i meu njima, oni svjesniji
vidjeli su u tim fenomenima razliite efekte koje imaju za svoj uzrok jednog te istog Boga. "

UTJECAJ ORGANIZMA
367. Da li duh u ujedinjenju s tijelom, identificira se s materijom?
"Materija je samo omotnica duha, kao to je odjea omotnica za tijelo. Duh sjedinjujui se s tijelom,
zadrava atribute svoje duhovne prirode.
"368. Da li duh koristi svoje sposobnosti u punoj slobodi nakon sjedinjenja s tijelom?
"Ostvarivanje sposobnosti ovisi o organima koji im slue za instrumente. Njihova sposobnost koritenja je
oslabljena gustoom materije.
"- ini se, dakle, da je materijalna omotnica zapreka slobodnoj manifestaciji duhovih sposobnosti, kao to je
neprozirnost mlijenog stakla zapreka slobodnoj emisiji svjetlosti?
"Da, prepreka koja je izuzetno neprozirna.
" 369. Je li slobodno ostvarivanje sposobnosti podreeno, tijekom inkarnacije, razvojem njegovih tjelesnih
organa?
"Ti organi su instrumenti due za manifestaciju njegovih mogunosti, ta manifestacija je, dakle, nuno
podreena stupnju razvoja i savrenstvu tih organa, kao to savrenstvo djela runog rada ovisi i o namjeridobroti sredstva koje ga koristi.
"370. Moemo li, od utjecaja tjelesnih organa, povezati vezu izmeu razvoja modanih organa i onih
moralnih i intelektualnih sposobnosti?
"Ne brkajte uinak i uzrok. Duh uvijek posjeduje sposobnosti koje pripadaju njemu.; ali morate imati na
umu da nisu organi ti koji daju sposobnosti, ve su sposobnosti potaknute razvojem organa.
"- Prema ovom gleditu predmeta rasprave raznolikost sklonosti svakog ovjeka ovisi iskljuivo o stanju
njegovog duha?
"Rei da to ovisi 'iskljuivo', ne bi bilo sasvim tono. Kvalitete utjelovljenog duha su, bez sumnje,
odreujui princip tih sklonosti; ali morate ustupiti prostor i utjecaju materije, koja optereuje svakog
ovjeka, vie ili manje, u prakticiranju mogunostima koje su sastavni dio njegove due. "

IDIOTIZAM I LUDILO

371. Postoji li ikakva osnova za uvrijeeno miljenje da su due idiota po svojoj prirodi inferiorne spram
drugih?
"Ne, oni imaju ljudsku duu, koja je esto inteligentnija nego to pretpostavljate, i koji pati akutno od
insuficijencije svojih sredstava komunikacije, kao to gluh ovjeku pati od svoje nesposobnosti da govori.
"372. Koji je cilj Providnosti u stvaranju bia, tako bolesnih od strane prirode kao to su idioti?
"Idioti su inkarnacije duhova koji prolaze kaznu, i koji pate od ogranienja koje iskuavaju, i iz svojih
nemogunosti da se manifestiraju kroz organe koji su nerazvijeni, ili ne funkcioniraju.
"- Tada to nije posve ispravno rei da su organi, bez utjecaja nad sposobnostima?
"Nikada nismo rekli da su organi bez utjecaja. Oni imaju vrlo velik utjecaj na manifestaciju sposobnosti, ali
oni ne tvore sposobnost; postoji razlika. Vjeta svira nee kreirati dobru glazbu s loim instrumentom, ali to
nee sprijeiti da bude dobar svira. "
373. Koja je odlika u postojanju bia koje, kao idioti, ne moe uiniti ni dobro ni zlo, i stoga ne moe
napredovati?
"Takva egzistencija namee se kao iskupljenje zbog zloupotrebe koje duh je uinio odreenim svojim
sposobnostima; to predstavlja pauzu u karijeri.
"-Tijelo idiota moe, dakle, sadravati duh koji je animirao genija u prethodnom postojanju?
"Da, genij ponekad postaje bi kada se zloupotrebljava.
" 374. Je li idiot, u duhovnom stanju, svjestan svog mentalnog stanja?
"Da;. vrlo esto. On shvaa da su lanci koje ometaju njegovu aktivnost ispitivanje i pokora.
"375. Kada je ovjek lud, koje je stanje njegova duha?
"Duh, u stanju slobode, prima svoje dojmove izravno i ispoljava svoju aktivnost neposredno kroz materiju;
ali kad je utjelovljen, on je u posve drugom stanju,i prisiljen djelovati samo kroz instrumentalnosti
specijalnih organa. Ako su neki ili svi od tih organi ozlijeeni, njegovi postupci ili dojmovi, to se tie tih
organa su prekinuti. Ako izgubi oi, on postaje slijep; ako izgubi sluh, on oglui; i tako dalje. Pretpostavimo
da organ koji predsjeda manifestaciji inteligencije i volje je djelomino ili potpuno oslabljen ili promijenjen

u svom djelovanju, i lako ete razumjeti da duh, koji imaju po svojoj slubi samo organe koji su nepotpuni
ili preusmjereni iz ispravnog djelovanja, moraju doivjeti funkcionalnu perturbaciju koje je savreno
svjestan, ali nije u stanju ispraviti njihov tijek. Znai da onda uvijek je tijelo, a ne duh, to koje je neureeno?
"Da, ali ne smijete zaboraviti da je, ba kao to duh djeluje na materiju, materija, u odreenoj mjeri, reagira
na njega; i da se on stoga moe nai za neko vrijeme podvrgnut utjecaju lanih dojmova posljedinog
korumpiranog stanja njegovih organa percepcije i djelovanja. Takoer se moe dogoditi, kada se ta mentalna
aberacija odvija dugo vremena, da ponavljanje iste izopaene aktivnosti moe ostvariti na duh utjecaj iz
kojeg e se izbaviti tek nakon potpunog odvajanja od svih materijalnih utisaka. "
376. Koliko to da ludilo ponekad dovodi do samoubojstva?
"U takvim sluajevima, duh pati od ogranienja koje osjea, a zbog svoje nemogunosti da se oituje
slobodno; on trai smrt kao sredstvo za razbijanje svojih lanaca.
"377. Da li duh luaka i dalje osjea, nakon smrti, rastrojstvo koje je pretrpio u svom tjelesnom ivotu?
"On moe i dalje ga osjeati neko vrijeme nakon smrti, sve dok ne bude potpuno osloboen od materije; ba
kao to ovjek, na buenju, i dalje osjea, neko kratko vrijeme, zbunjenost u koju je bio umoen u snu.
"378. Kako mogu djelovati bolesti mozga na duhu nakon njegove smrti?
"To je uinak sjeanja, koji tei kao teret po njemu, a kako nije bio svjestan svega to se dogodilo tijekom
ludila, on uvijek treba odreenu koliinu vremena za oporavak svojih ideja. Iz tog razloga je nastavak
njegove nelagode nakon smrti uvijek proporcionalno trajanju tjelesnog ludila od kojeg je ranije trpio. Duh,
kada je osloboen od tijela, jo uvijek osjea, na due ili krae vrijeme, dojam o vezama koje su ga ujedinile
s tim. "

DJETINJSTVO
379. Je li duh koji animira tijelo djeteta, razvijen kao onaj u odrasle osobe?

"On moe biti ak i vie razvijen, ako je prije nego to se utjelovio, vie napredovao;. radi se samo o
nesavrenosti njegovih organa koji ga spreavaju da se manifestira. On djeluje u skladu sa stanje instrumenta
kojim kad je utjelovljen, se oituje.
"380. Tijekom perioda djetinjstva njegovog tijela, a bez pozivanja na prepreke koje onemoguavaju njegovu
slobodnu manifestaciju zbog nesavrenost njegovih organa, da li duh misli kao dijete, ili kao odrasla osoba?
"Dok je dijete, vidljivo je da su mu organi misli, nerazvijeni, te mu ne mogu dati svu intuiciju odrasle osobe;
njegov domet intelekta je, dakle, uzak, dok poveanje starosne dobi ne poanje razum. Konfuzija koja prati
inkarnaciju ne prestaje, odjednom u trenutku roenja; ve se raspruje postupno s razvojem tjelesnih organa.
"
381. Poslije smrti djeteta, da li duh odjednom povratiti svoju energiju?
"On bi trebao to uiniti, jer je osloboen svoje tjelesne omotnice, ali, u sutini stvari, on vraa samo svoju
bivu lucidnost kad je odvajanje zavreno - to jest, kada nema vie nikakve veze izmeu duha i tijela.
"382.Pati li utjelovljeni duh, u stanju djetinjstva,zbog ogranienja nametnutih zbog nesavrenosti njegovih
organa?
"Ne, to stanje je nunost. To je dio ureenja prirode, i plana providnosti. To predstavlja vrijeme mirovanja za
duh.
"383. Koja je svrha za duh, prolazak kroz stanje djetinjstva?
"Cilj inkarnacije je napredovanje duha, a duh je tijekom djetinjstva prijemiviji za impresije koje zaprima, a
koje mogu doprinijeti njegovom napretku-kraju ,a kojem svi oni koji su povjereni njegovom obrazovanju bi
trebali doprinijeti.
"384. Zato je djetetov prvi izraz pla?
"Iz razloga da pobudi majin interes za njega, a kako bi se osigurala briga koja mu treba. Zar ne razumijete
da, ako bi dijete, prije nego to bude u stanju govoriti, ispoljilo samo izraz radosti, oni oko njega bi se vrlo
malo obazirali o njegovim eljama? U svim tim stvarima divite se mudrosti providnosti.
"385. Odakle dolazi promjena koja se pojavljuje u prelasku iz mladoga na prijelazu u mukost: da li duh
postaje modificiran?
"Duh, vraajui u posjed sebe, pokazuje sebe, kakav je bio prije svog roenja.
"Vi ne znate tajne skrivene pod prividnom nevinosti djece. Ne znate ni to su, ni to su bili, niti to e biti; i
unato tome ih volite i cijenite kao da su dio vas, i u tolikoj mjeri, da ljubav majke prema svojoj djeci je

pretpostavljena da bude najvea ljubav koje jedno bie moe imati za drugo. Odakle dolazi slatka
privlanost, njena dobrohotnost, koju ak i stranci osjeaju za dijete? Znate li njeno podrijetlo? Ne; ali u
sada vam je objasniti.
"Djeca su bia poslana od Boga u nove egzistencije, a, kako ne bi bila u mogunosti predbacivat "Njemu" da
je bio neopravdano grub\teak prema njima, on im daje sav vanjski izgled nevinosti; ak i u sluaju djeteta
najgore mogue prirode, njegova nedjela su pokrivena njegovom nesvjesnosti o kvaliteti djela koja je
poinio. To prividna nevinost ne predstavlja za djecu nikakvu stvarnu superiornost u odnosu na ono to su
prethodno bila; to je samo slika onoga to bi trebala biti, a ako nee biti takva, tada je na njima samima
razlog to e kazna pasti.
"Ali, nije iskljuivo zbog njih Bog dao djeci ovaj izgled nevinosti; to je dao i njima, a osobito u pogledu
roditelja, ija im je ljubav tako potrebna u njihovoj slabosti: jer bi ta ljubav bila znatno umanjena u pogledu
na grubu i neugodnu prirodu istih, dok, vjerujui da su njihova djeca dobra i njena, oni e dati im svu svoju
ljubav, a okruiti ih svakog trena s delikatnom njenou. No, kada djeca vie ne budu trebala tu zatitu, tu
pomo, koja je im davana tijekom petnaest ili dvadeset-ak godina, njihov pravi karakter i individualnost
ponovno e se pojaviti u svojoj istinskoj naravi. Onaj koji je uistinu dobar i dalje e biti dobar; ali ak i tada,
njegov karakter otkriva mnoge osobine i nijanse koje su bile skrivene tijekom njegovih ranijih godina.
"Vidite da Boji putovi su uvijek za najbolje, i da za one istog srca, su lako objanjivi.
"Uzmi dobro u obzir u svojim mislima da je duh djeteta roen meu vama moda pristigao iz svijeta u
kojem je stekao navike potpuno drugaije od vaih, kako bi bilo mogue za jedno takvo novo bie, koje
dolazi meu vas sa strastima, sklonostima i sposobnostima, u cijelosti razliitima od vaih, da se smjesti u
va svijet, ako bi doao meu vas na bilo koji drugi nain nego li to onaj odreen od Boga-to jest, prolazei
kroz sito djetinjstva? Upravo se to postie kroz proces odrastanja u povojima,putem kojeg sve misli, sva
obiljeja, sve vrste bia okruene gomilom svjetova u kojima stvorenja slijede tendenciju rasta, su na kraju
izmijeana. I vi, takoer, nakon umiranja, pronalazite sebe u nekoj vrsti djetinjstva, te usred nove obiteljske
brae; te u svojoj novoj ne zemaljskoj egzistenciji ste u neznanju o navikama, manirima, odnosima svijeta
koji je nov za vas, i vi pronalazite da vam se teko izraziti na jeziku koji vam nije uobiajen za koritenje,
jezik u kojem ima vie ivota nego to je vaa misao danas. (319.)
"Djetinjstvo ima jo jedan program. Duhovi jedino ulaze u tjelesni ivot, kako bi utjecali na svoje
poboljanje, njihova amelioracija stanja. Slabost njihove tjelesne mladosti ini ih vie podatnim i
pogodnijim za savjetima onih ije iskustvo bi trebalo pomoi njihov napredak. Upravo tada dakle, se zle
tendencije potiskuju, te neispravni karakteri se postupno reformiraju; i ta represija i reformacija predstavljaju
dunost povjerenu od Boga onima koji su zasnovali roditeljski odnos, sveta misija za koju roditelji e morati
podnijeti raun iskljuivo Njemu.
"Vidite, dakle, da djetinjstvu nije samo korisno, potrebno, neophodno, ve je i osim toga, naravno prirodan
rezultat zakona koji je Bog uspostavio, i koji upravlja svemirom.
ZEMALJSKE SIMPATIJE I ANTIPATIJE
386. Mogu li dva bia, koji su poznati si i voljeli su se, ponovno sastati i prepoznati se u drugom tjelesnom
postojanju?
"Prepoznat se ne mogu;ali mogu biti privueni jedni na druge. Privlanost koja proizlazi iz veza u bivem
postojanju je uestalo uzrok najintimnijih veza u naknadnom postojanju. se esto se dogaa u vaem svijetu
da dvije osobe budu privuene okolnostima koje se ine tek naoko kao sluajnost, ali iji stvarni razlog lei
u privlanosti koju su prakticirali ranije, u aktivnosti dva duha koja nesvjesno trae se meusobno usred

guve koji ih okruuje. "


Zar ne bi vie odgovarajue bilo da prepoznaju jedni druge?
"Ne uvijek, sjeanja na protekla postojanja bi bila obiljeena s veim nedostacima nego li pretpostavljate.
Nakon smrti oni e prepoznati jedni druge, i sjetit e se tada razdoblja koje su proli zajedno. "(392).
387. Jesu li simpatije uvijek rezultat prethodnog zbliavanja?
"Ne, dva duha, koja su u harmoniji, naravno, trae jedni druge, bez da su se prethodno upoznali jedno s
drugima kao ljudi.
"388. Zar nije tako da sastanci koji se ponekad odvijaju izmeu dvije osobe, a koji se pripisuju sluajnosti,
su stvarno zbog djelovanja nekakvog simpatijskog odnosa?
"Postoji, meu misleim biima, pravila unutar odnosa s kojima jo niste upoznati. Magnetizam je pilot
znanosti koja e vam omoguiti da ih razumijete u narednom razdoblju.
"389. to je uzrok instinktivne odbojnosti ponekad potaknute u nama od strane osoba koje sretnemo po prvi
put?
"Latentna netrpeljivost dvaju duhova koji uzvisuju svoju prirodu spram drugog, i prepoznaju jedan drugog,
bez potrebe da komuniciraju.
"390. Da li ta instinktivna odbojnost predstavlja znak zle prirode od strane jednog ili obje strane koji je
osjeaju?
"Dva duha nisu nuno zla, jer si nisu simpatini, jer netrpeljivost moe izvirati iz nedostatka slinosti u
njihovom nainu razmiljanja. No, u odnosu kako e se uzdizati, ove nijanse razlika e se izjednaiti, a
njihova netrpeljivost nestati.
"391.Da li netrpeljivost dviju osoba uzima svoj poetak na dijelu boljeg ili goreg od te dvojice?
"To moe poeti istovremeno na dijelu oba, ali u tom sluaju, njihovi uzroci i posljedice su drugaiji. Lo
duh osjea antipatiju prema onome tko je u stanju prosuditi ga i raskrinkati. Na prvi pogled prema takvoj
osobi, on zna da e biti od nje osuen ; njegova odbojnost mijenja se u mrnju ili ljubomoru, i nadahnjuje ga
sa eljom da naini tetu predmetu svoje antipatije. Dobri duh osjea odbojnost za njega, jer zna da ga isti
nee razumjeti , te da ne dijele iste osjeaje; ali snaga u vlastitoj superiornost, ini ga da ne osjea niti
mrnju niti ljubomoru prema njemu, te se zadovoljava sebe izbjegavanjem i aljenjem istog. "
ZABORAV PROLOSTI
392. Zato utjelovljen duh gubi sjeanje na svoju prolost?
"ovjek ne zna i ne smije znati sve, Bog, u svojoj mudrosti, je tako odredio. Bez vela koji skriva neke stvari
od njegova pogleda ovjek i bio zbunjen, poput onog koji prolazi odjednom iz tame prema svjetlu. Kroz
zaborav svoje prolosti ovjek vie sam svoj.
"393. Kako moe ovjek biti odgovoran za djela, i iskupiti se za pogreke,za koje nema sjeanje? Kako
moe profitirati od iskustva steenog u egzistencijama koje je zaboravio? Moemo razumjeti da tekoe
ivota mogu biti pouka za njega, ako bi se on sjetio krivih djela koja mu se stavljaju na teret ; ali ako on
zaboravlja svoje bive postojanje, svaki novi ivot je za njega, kao da mu je prvi, a time i njegov rad uvijek
bi poeo iznova. Kako se to moe uskladiti s pravdom Boga?

"Sa svakim novim postojanjem duh postaje inteligentniji, i bolje razlikuje izmeu dobra i zla. Gdje bi bila
njegova sloboda ako bi se sjeao sve svoje prolosti? Kada duh ponovno ue u svoj primitivni ivot (ivotduha), cijela njegova prolost sama se otvori pred njim. On uvia greke koje je poinio te koje su uzrok
njegove patnje, te takoer vidi to bi sprijeilo ga da ih ne poini; on shvaa pravednost situacije koja mu se
dodjeljuje , i on tada trai novo postojanje koje moe posluiti za popravak greaka iz onog u kojem je
upravo preminuo. On zahtijeva nove kunje analogne onima u kojima nije uspio, ili one koje smatra da e
vjerojatno mu pomoi u napretku; te trai od duhova koji su mu nadreeni da pomognu u novom zadatku
koji kani poduzeti, jer znade da e duh koji je imenovan za vodia u novom postojanju nastojati izlijeiti ga
od njegovih greaka, dajui mu svojevrsnu intuiciju od onih koje je poinio u prolosti. To intuicija je zla
misao, kriminalna elja, koja esto dolazi k vama, a kojoj se instinktivno opirete, pripisujui tu otpornost
naelima koje ste primili od svojih roditelja, do u stvarnosti je to glas savjesti; a taj glas je sjeanje na svoju
prolost,koji vas upozorava da ponovno ne upadnete u kriva djela koja ste ve poinili.
On koji je uao u novo postojanje, prolazi svoje kunje s hrabrou, i odupire se kunjama prema krivim
djelima, raste u hijerarhiji duhova, i zauzima vie mjesto kad se vrati u normalan ivot. "
Ako nemamo tono sjeanje, tijekom naeg tjelesnog ivota, o tome to smo bili, i o dobrim ili loim
stvarima koje smo uinili, u prethodnim egzistencijama, imamo intuiciju nae prolosti, o kojoj postoji
sjeanje u instinktivnim tendencijam nae savjesti,to je elja koju smo naumili kako bi izbjegli poiniti nae
greke iz prolosti u budue, upozorava nas da pruimo otpor. (opaska autora)
394. U svjetovima naprednijim od naeg, gdje ljudski rod nije rtva fizikih elja i slabosti, da li ljudi znaju
da im je bolje nego to je nama? Srea je obino relativna; osjea se u usporedbi s stanjem koje je manje
sretno. Kao to neki od tih svjetova, iako bolji od naeg, nisu dostigli savrenstvo, ljudi koji su ih naselili
moraju imati svoje nevolje i tekoe. Meu nama, bogat ovjek, iako ne mora izdravati fizike oskudice
koje trpe siromani, je bez obzira na to, plijen nevoljama drugih vrsta koje zagoravaju ivot. Ono to se ja
pitam jest, da li se stanovnici tih svjetova smatraju jednako nezadovoljni, prema svojem standardu sree,kao
to to mi smatramo sebe prema naima; i da li oni ine, kao i mi, da se ale na sudbinu, to nemaju sjeanje
na inferiorno postojanje koje bi im sluilo kao uvjet usporedbe?
"Na ovo pitanje moraju se dati dva razliita odgovora. Ima nekih svjetova meu onima o kojima govorite
iji stanovnici imaju vrlo jasan i toan spomen na svoja prola postojanja, a time mogu i cijene sreu koju im
je Bog dozvolio uivati. No, tu su i drugi, iji stanovnici, iako stavljeni, kao to kaete, u bolje uvjete nego
vi, su, ipak, predmet velikih tekoa, pa ak mnogo nesrea, i koji ne cijene povoljnije uvjete svojeg ivota,
jer nemaju sjeanje na stanje koje je bilo jo nesretnije. Ali, ako ih ispravno ne cijene kao ljudi, oni ih cijene
pravednije po svom povratku u duhovni svijet. "
395. Moemo dobiti bilo kakve objave naih bivih egzistencija?
"Ne u svim sluajevima. Postoje, meutim, mnogi koji znaju tko su bili i to su uinili. Ako bi im bilo
doputeno o njima otvoreno govoriti, oni bi otkrili zadivljujua otkrivenja o prolosti.
"396. Neke osobe smatraju se da imaju nejasnu spomen na nepoznatu prolost, koja dolazi pred njih kao
odbjegla slika sna kojeg se uzaludno nastoje sjetiti. Je li to vjerovanje samo iluzija?
"Ponekad je stvarna, ali esto je iluzija protiv koje se treba uvati, jer to moe biti i samo uinak uzbuene
mate.
"397. U tjelesnim postojanjima vie uravnoteene prirode nego li je naa, je li reminiscencija naih
prethodnih postojanja vie tona?
"Da, u omjeru kako je tijelo manje materijalno, duh utjelovljen u njima ih pamti jasnije. Sjeanje na prolost
uvijek jasnije u svjetovima vieg reda.
"398. ovjekove instinktivne tendencije bivajui odraz njegove prolosti, dali slijedi i da prouavanjem tih

tendencija, on moe utvrditi koje su pogreke poinjene?


"Nema sumnje da to moe uiniti do odreene toke, ali on e takoer morati uzeti u obzir napredak koji je
postignut u duhu, i sa odlukama koje je poduzeo u stanju lutanja. Njegovo sadanje postojanje moe biti
znatno bolje od prethodnog. "
-Moe li biti i gore? - To jest, moe li ovjek poiniti, u narednom postojanju, pogreke koji nije poinio u
prethodnom?
"To ovisi o njegovom napretku. Ako nije bio u stanju oduprijeti se iskuenju, mogao bi biti uvuen u nove
greke kao posljedicu situacije koju je sam izabrao; ali takve greke treba promatrati kao stanje koje
stacionarno, a ne retrogradno, jer duh moe ii unaprijed ili ostati stacionaran, ali on nikad ne ide unazad.
"399. Izazovi tjelesnog ivota bivajui jednom iskupljenja od greaka iz prolosti te lekcije za budunost,
moemo li, iz prirode tih izazova, zakljuiti karakter nae prethodnog postojanja?
"Moete to initi vrlo esto, jer priroda kazne nametnute vam uvijek odgovara pogreci koja je poinjena.
Ipak, to ne bi trebali smatrati apsolutnim pravilom. Instinktivne tendencije tvore vie odreenije naznake za
izazove koje je proao kako za budue tako i za one iz prolosti. "

GLAVA VIII
EMANCIPACIJA DUE
1 SAN I SNOVI -. 2 POSJETE IZMEU
DUHOVA IVIH OSOBA -. 3 TRANSMISIJA
. MISLI - 4 LETARGIJE,KATALEPSIJA: PRIVIDNA
SMRT -. 5 MJESEARENJE -. 6 TRANS -7 VIDOVNJATVO
-. 8 TEORIJA MJESEARENJA, TRANSA, I VIDOVNJATVA.
SAN I SNOVI
400. Da li utjelovljeni duh obitava voljno u svojoj tjelesnoj omotnici?
"Moda i pitati da li svojevoljno ostaje zatoenik zakljuan u zatvoru. Utjelovljen duh tei neprestano nakon
isporuenja; i to je omotnica gua, to je vie eljan osloboditi se je.
"401. Uzima li dua odmor, poput tijela, za vrijeme spavanja?

"Ne, duh nije nikada neaktivan. Veze koje ga ujedinjuju s tijelom su oputene tijekom spavanja; a kako tijelu
tada nije potrebno njeno prisustvo , ona putuje kroz prostor\svemir, i ulazi u izravan odnos s drugim
duhovima. "
402. Kako moemo utvrditi injenice o slobodi duha tijekom spavanja?
"Putem snova. Budite sigurni da, kada njegovo tijelo spava, duh uiva u koritenju mogunosti kojih je
nesvjestan, dok je tijelo budno. On se sjea prolosti, a ponekad predvia budunost: on dobiva vie snage,
te je u stanju ui u vezu s drugim duhovima, bilo u ovom svijetu ili u nekom drugom. "Vi esto kaete,"
Imao sam udan san, grozan san, bez ikakve slinosti sa stvarnou 'Vi ste u zabludi mislei da je tako;jer je
esto to sjeanje na mjesta i stvari koje ste vidjeli u prolosti, ili uvid u ona koja ete vidjeti u drugom
postojanju, ili u ovom u nekom buduem vremenu. Tijelo budui nepokretno, duh pokuava razbiti svoj
lanac, te trai, u prolosti ili u budunosti, nain da to uini.
"Jadna ljudska bia! Koliko malo znadete od najeim pojavama vaeg ivota! Umiljate si da ste vrlo
ueni, a zbunjeni ste najobinijim stvarima. Na pitanja koja svako dijete moe postaviti, "to radimo dok
spavamo? ''to su snovi?' vi niste u stanju odgovoriti. (uh evo malo bijesa prvog he he)
"Uinak sna djelomino oslobaa duu od tijela. Kada spavate, va duh, tada je u stanju u kojem e te biti
nakon vae smrti. Duhovi koji su nakon smrti promptno osloboeni materije su oni koji su, za vrijeme
ivota, imali ono to se moe nazvati inteligentnim snom. Takve osobe, tijekom spavanja, vraaju se u
drutvo drugih duhova superiornijih od njih. Idu okolo , razgovaraju s njima, i dobivanjem pouka iz istih;
ak su i aktivni, u duhovnom svijetu,na poduzimanju mjera za koje, kod umiranja, uvide da su zapoeli ili
zavrili. Iz ovoga vidite koliko malo smrt treba biti zastraujua, jer, prema izreka Sv. Pavla, vi umirete
svakodnevno.
""Ono to smo upravo naveli upuuje na duhove vieg stupnja napretka. to se tie onih zajednikih masi
ljudi, koji nakon svoje smrti, ostaju dugo vremena u stanju zbunjenosti i nesigurnosti kojoj smo vam
govorili, oni idu tijekom spavanja, u svjetove nieg ranga nego na zemlji, u koje su uvueni svojim starim
strastima, ili privlanostima naslada jo niih od onih na koje su ovisni u vaem svijetu; posjetima skupljaju
ideje jo zlobnije, vie prostake, te vie tetne od onih koje su ispoljili tijekom budnih sati. A to to izaziva
simpatije u zemaljskom ivotu nije nita drugo nego injenice osjeate sebe same, na buenju, privlano
privueni prema onima s kojima ste prolih osam ili devet sati potratili na sreu i zadovoljstvo. No s druge
strane, objanjenje nepobjedive antipatije koju ponekad osjeate za odreenu osobu takoer moete nai u
intuitivnom znanju koje ste prethodno na taj nain stekli u injenici da te osobe imaju neku drugu svijest
nego li je vaa, jer ih poznate, bez da ste ih prethodno vidjeli sa svojim tjelesnim oima. To je ta ista
injenica, tovie, koja objanjava ravnodunost nekih ljudi za druge; ne zanima me ih stjecati nove
prijatelje, jer oni znaju da imaju druge putem kojih su voljeni i njegovani. Drugom rijeju, san ima vei
utjecaj nego to mislite na vae ivot.
"Kroz uinak sna, utjelovljeni duhovi su uvijek u vezi s duhovnim svijetom; i u razmatranju ove injenice
duhovi vieg reda pristaju, bez puno gnuanja, utjeloviti se meu vama. Boja je volja da , tijekom njihovog
kontakta s porocima, mogu otii i sami obnoviti se na izvoru estitosti, kako ne bi ti koji su doli u va svijet
poduavati druge, pali u isto zlo. Snovi su vrata otvorena za njih od strane Boga, kako bi oni mogli proi
kroz njih svojim prijateljima iz duhovnog svijeta; to je njihova rekreacija nakon posla, dok ekaju veliko
izbavljenje, konano osloboenje, koje e ih vratiti na njihovo pravo mjesto.

"Snovi su sjeanje na ono to je va duh vidio u snu, ali morate primijetiti da ne sanjate uvijek, jer ne sjeate
se uvijek onoga to ste vidjeli, ili svega to ste vidjeli. Vai snovi ne reflektiraju uvijek aktivnosti vae due
u punom mahu; ve su oni esto samo odraz konfuzije koja prati va odlazak ili povratak, pomijeano s
nejasnim sjeanjem na ono to ste uinili, ili to je obuzelo vae misli, u budnom stanju. Na koji drugi nain
moete objasniti apsurdne snove koji su sanjali kako najmudriji tako i najbedastiji od ovjeanstva? Loi
dusi, takoer, koriste snove kako bi muili slabe i bojaljive due.
"Vidjet ete, nadalje razvoj druge vrste sna, vrste koji je drevan kao onaj kojeg znate, ali od kojeg ste
neupueni. San na koji aludiramo je onaj od Ivane Orleanske, Jakovljeve, od idovskih proroka i odreenih
hindukih asketa- san koji je sjeanje na iskustva due, dok je u potpunosti osloboena od tijela, sjeanje na
drugi ivot,o kojem sam upravo govorio.
"Trebali bi paljivo nastojati razlikovati ove dvije vrste snova meu onima kojih ste se u mogunosti
prisjetiti:ako to ne uinite,biti ete u opasnosti od pada u kontradikcije i pogreke koje bi mogle tetiti vaem
uvjerenju. "
403. Zato se uvijek ne sjeamo naih snova?
"Ono to zovete san je samo spokoj tijela, jer duh je uvijek u pokretu. Tijekom sna on povrati dio svoje
slobode, te ulazi u komunikaciju s onima koji su mu dragi, bilo u ovom svijetu, ili u drugim svjetovima; ali
kako je materija tijela teka i gusta, teko mu je zadrati, na buenju, dojmove koje je stekao tijekom sna, jer
ti dojmovi nisu primljeni od njega kroz tjelesne organe. "
404. to se moe rei za znaenja koja se pripisuju snovima?
"Snovi zapravo nisu indikacije u smislu koje im pripisuju vraare, jer apsurdno je vjerovati da odreena
vrsta sna najavljuje zbivanje u odreenoj vrsti dogaaja. No, oni jesu naznake u tom smislu-viz., da
predstavljaju slike koje su stvarne za duha, iako one ne moraju imati nikakve veze s onim to se dogaa u
njegovom trenutnom tjelesnom ivotu. Snovi su takoer, u mnogim sluajevima, kao to smo rekli,
sjeanje;a mogu takoer biti ponekad i predosjeaj o budunosti, ako je doputeno od Boga, ili pogled na
neto to odrava u neko vrijeme na nekom drugom mjestu na koje se dua sama prebacila. Zar nemate
mnoge sluajeve koji dokazuju da se osobe mogu pojaviti svojim roacima i prijateljima u snovima, te im
dati obavijest o tome to se dogaa s njima trenutno? to su ukazanja, ako ne dua ili duh osobe koji dolaze
komunicirati s vama? Kad steknete izvjesnost da ono to ste vidjeli se stvarno i dogodilo, zar to nije dokaz
da to nije ispad vae mate, pogotovo ako je ono to ste vidjeli bile neto o emu niste razmiljali kada ste
bili budni? "
405. esto vidimo u snovima stvari koje izgledaju kao slutnja, ali koje se ne ispune, to bi to bilo?
"Te stvari mogu se odvijati u iskustvu duha, ali ne i u tijelu; to jest, da duh vidi ono to eli vidjeti, jer on ide
ga pronai. Ne smijete zaboraviti da tijekom spavanja, duh je uvijek vie ili manje pod utjecajem materije;
da, shodno tome nikada nije potpuno slobodan od zemaljskih ideja , te da predmeti njegovih budnih misli,
mogu dati snovima izgled onoga to on eli ili ega se boji, stvarajui na taj nain ono to se moe ispravno
nazvati uinkom mate. Kad je um prezaposlen s idejom, on je sposoban povezati sve to vidi s tom idejom.
"

406. Kada smo u snu vidimo osobe koje su nam dobro poznate kako rade stvari koje nisu njihov nain
razmiljanja , nije li to samo uinak nae mate?
"O kojima oni ne razmiljaju? Kako zna da je tome tako? Njihov duh moe dolaziti u posjetu tvojem, kao
to tvoj moe ii njima u posjetu; a vi ne znate uvijek u svom budnom stanju,o emu oni mogu razmiljati. A
osim toga, vi esto u svojim snovima, obraate se osobama koje znate, te prema vlastitim eljama, prisjeate
se to se dogodilo, ili se dogaa, u drugim egzistencijama.
"407. Je li potrebno za emancipaciju due da san tijela bude zavren?
"Ne,. Duh vraa svoju slobodu im osjetila utrnu. On iskoritava trenutak, kako bi emancipirao sebe svakog
trenutka u predahu koje mu tijelo ostavilo. im se javi malaksalost vitalnih snaga, duh se odvaja od tijela, i
to je tijelo slabije, slobodniji je duh. "
408. Ponekad nam se ini da ujemo unutar sebe rijei izrazito naglaene, ali koje nemaju veze s onim to
mislimo ,- to je uzrok tome?
"Da, ponekad ujete rijei, pa ak i cijele reenice, pogotovo kada vaa osjetila ponu slabjeti. To je ponekad
tihi odjek govora duha koji eli komunicirati s vama.
"409. esto, kada smo samo napola u snu, te bez zatvorenih oiju, vidimo razliite slike, slike od kojih
opaamo najsitnije pojedinosti, - je to uinak vida ili mate?
"Obzirom da tijelo biva obamrlo, duh pokuava razbiti svoj lanac. On kree dalje i vidi;kada bi osjeaj sna
bio dublji, vizija bi postala san. "
410. Ponekad, kad spavamo, ili smo napola u snu, imamo ideje koje nam se ine izvrsnima, ali koje unato
svim naporima koje inimo kako bi ih se podsjetili, nestaju iz naeg sjeanja nakon buenja, - odakle dolaze
te ideje?
"Oni su rezultat slobode duha, koji se emancipirao iz tijela, te uiva u koritenju drugih sposobnosti tijekom
trenutaka slobode; a esto su to savjeti koje su dali drugi duhovi.
"- Koja je korist takvih ideja i savjeta, kad gubimo sjeanje na njih, i ne moemo profitirati od istih?
"Te ideje esto pripadaju, svijetu duhova nego li tjelesnom svijetu, ali openito, iako ih tijelo moe
zaboraviti, duh ih pamti, te ideja se vraa vama u pravo vrijeme, u vaem budnom stanju, kao da je to bilo
nadahnue jednog trenutka. "

411. Da li utjelovljeni duh, kada je osloboen od materije i djeluje kao duh, znade ' epohu svoje smrti?
"esto ima slutnju o tome. Ponekad ima vrlo jasno predznanje toga ;a to je ono to mu daje intuiciju u
budnom stanju. To je takoer ono to omoguuje nekim osobama predvidjeti vrijeme svoje smrti sa
savrenom tonou.
"412. Moe li aktivnost duha, u mirovanju ili snu tijela, uzrokovati umor osobe?
"Da, jer duhu je privren za tijelo, kao to balon privren za postolje, te ba kao to postolje je
pomaknuto kretanjem balona, tako i djelatnost duha reagira na tijelo, te moe uzrokovati da se osjeate
umorno. "

POSJETE IZMEU DUHOVA IVIH OSOBA


413. Emancipacija due tijekom spavanja, ini se, ukazuje na to da ivimo istovremeno dva ivota; ivot
tijela, a to je ono vanjskog odnosa, te ivot due, a to je ono okultne prirode, - je li tome tako?
"Tijekom emancipacije due, ivot potonje uzima prednost spram ivota tijela; to, meutim, strogo govorei,
ne ini dva ivota, ve prije dvije faze jednog te istog ivota, jer ovjek ne ivi dvostruki ivot. "
414. Mogu li se dvije osobe, koje su upoznate jedna s drugom, posjetiti jedna drugoga u snu?
"Da, i mnoge druge, koje u budnom stanju, ne znaju da su upoznale se, mogu se susresti i razgovarati
zajedno. Moete, a da uope i ne sumnjate, imati prijatelje iz neke druge zemlje. injenica jest, da tijekom
spavanja, posjeujete prijatelje, rodbinu, poznanike, osobe koje vam mogu biti od koristi, je zapravo esta;
vi sami ostvarujete takove posjete gotovo svaku no. "
415. Koja je svrha tih nonih sastanaka, kad ih se ne sjeamo?
"Intuicija od njih obino ostaje s vama u budnom stanju, te su esto izvor ideja koje naknadno iznjedre,
spontano,a smatrate da nisu vae , ali koje su zapravo vae koje ste dobili u duhovnom odnosu u snu.
"416. Moe li ovjek osigurati duhovne posjete naporom svoje volje? Moe li to uiniti, primjerice, govorei
u sebi, kada ide na spavanje, "ja u veeras se sastati s tom i tom osobom u duhu, i razgovarati s njom o
takvoj i takvoj stvari "?
"Evo to se dogaa. ovjek zaspi, i njegov duh probudi se u drugom ivotu;., ali njegov Duh je esto vrlo
daleko od plana koji je osmiljen od strane ovjeka, jer ivot ovjeka malo pobuuje interesa u duhu kad je
emancipiran od materije. Ova izjava, meutim, odnosi se samo na ljude koji su ve postignuli odreeni
stupanj napretka. Ostali prolaze kroz duhovno-postojanje vrlo razliito. Neki se odaju svojim strastima, ili
ostaju neaktivni. Moe se dogoditi, dakle, da u skladu s ciljem predloenim od ovjeka, da duh ode vidjeti

osobe koju je kao ovjek predloio za posjetu; ali ne proizlazi iz toga da e to uiniti zato to je tako zaelio
u svom budnom stanju. "
417. Moe li neki broj utjelovljenih duhova, tijekom spavanja, sastati se, i formirat skup?
"Nema sumnje da mogu. Veze prijateljstva, stare ili nove, esto okupljaju duhove koji su sretni u
meusobnom druenju. "
418. Ako osoba vjeruje da je jedan od njegovih prijatelja mrtav, a koji zapravo nije , mogla ga upoznati kao
duha, i tako saznati da on jo ivi?
Mogao bi, svakako, kao duh, vidjeti svog prijatelja, i znati koja je njegova situacija, ali ako vjera u smrt tog
prijatelja nije nametnuta kao iskupljenje, on bi mogao zadrati dojam o njegovom postojanju, kao to bi, u
protivnom, mogao zadrati onu o njegovoj smrti. "
OKULTNA TRANSMISIJA MISLI
419. Odakle dolazi da ista ideja- o otkriu, primjerice-tako esto sugerira sama sebe istovremeno prema vie
osoba, iako oni mogu biti vrlo udaljeni jedan od drugog?
"Ve smo rekli da je, tijekom spavanja, duhovi komuniciraju jedni s drugima; znai, kada se njegovo tijelo
budi, duh pamti ono to je nauio, a ovjek misli da je izumio to. Dakle vie osoba moe saznati istu stvar u
isto vrijeme. Kada kaete da "Ideja visi u zraku", zapravo se slikovito izraavate a to je puno blie istini
nego pretpostavljate. Svatko pomae nesvjesno da se ona propagira. "
420. Mogu li duhovi komunicirati izmeu sebe, kada je tijelo budno?
"Duh nije zatvoren u tijelu, kao u kutiji, ve zrai oko sebe u svim smjerovima. On dakle,moe odrati
komunikaciju s drugim duhovima, ak i u budnom stanju, iako to ini s vie potekoa.
"421. Kako to da dvije osobe, posve budne, esto imaju istu misao u isti trenutak?
"To je zato to dva duha, koji su u suosjeanju, mogu komunicirati svoje misli jedan drugome ak i kada
tijelo ne spava. "
LETARGIJA, KATALEPSIJA, PRIVIDNA SMRT
422. U letargiji i katalepsiji, pacijenti uglavnom vide i uju to se dogaa oko njih, ali ne mogu oitovati
svoje dojmove. Je su li te impresije zaprimljene kroz oi i ui tijela?
"Ne, one su zaprimljene po duhu. Duh je svjestan, ali se ne moe izraziti."
. -Zato se ne moe izraziti?
"Stanje njegova tijela spreava ga u tome; ovo neobino stanje njegovih tjelesnih organa dokazuje da se
ovjek sastoji od neeg vieg od tijela, obzirom da tijelo vie ne funkcionira, a ipak duh djeluje. "
423. Moe li duh u stanju letargije, odvojiti se u cijelosti od svog tijela, kako bi naizgled djelovalo mrtvo, a
potom se vratiti i nastaniti ga ponovno?

"U letargiji, tijelo nije mrtvo, jer jo uvijek ostvaruje neke od svojih funkcija. Njegova vitalnost je latentna,
kao u ahuri leptira nije uniteno; i duh je sjedinjen s tijelom dok je ivo. Kada se veze koje ih dre zajedno
slome zbog smrti i dogodi se desegregacija tjelesnih organa, odvajanje je kompletno, i duh se nikada vie ne
vraa svom tijelu. Kada netko tko je navodno mrtav vrati se ponovno u ivot, to je zato to proces smrti nije
bio u potpunosti dovren. "
424. Je li mogue, pomou pravovremene pomoi, obnoviti veze koje su bile spremne za lom, te vratiti ivot
osobi, koja bi bez ove pomoi definitivno prestala ivjeti?
"Da, bez sumnje, i imate dokaze za to svaki dan. Mesmerizam se esto koristi u takvim sluajevima, snano
obnavljajue djelovanje, jer daje tijelu vitalnu energiju koja mu nedostaje, i koja je potrebna da bi se organi
odrali u igri. "
(Mesmerizam - Dobio je ime po Antonu Franzu Mesmeru, austrijskom lijeniku iz 18. st. Koji ji postavio
tezu da sva organska i anorganska tijela utjeu jedna na druge. Taj utjecaj vri se pomou osobite supstance
fluiduma koji proima svu ivu i neivu tvar, pa tako utjee i na ovjeje ivce, dovodei ih u ravnoteu.
Mesmer je primijetio da u ljudskom tijelu postoje zakonitosti koje odgovaraju magnetu, s mogunou
utjecaja na druge ljude, i taj je fenomen nazvao animalni magnetizam. Na temelju te postavke Mesmer je
uveo "magnetiziranje" pacijenata (prvenstveno u lijeenju neuroza), iz ega se kasnije razvio tzv.
mesmerizam, odnosno mogunost utjecanja na ope stanje (lijeenje?) pacijenata u promijenjenom
stanju svijesti.) dodao prevoditelj zbog lakeg razumijevanja materijala oops.

MJESEARENJE
425. Postoji li veza izmeu prirodnog mjesearenja i sanjanja?
"U mjesearenju neovisnost due je potpunija, i njezine funkcije su vie razvijene, nego u snu, i uiva
percepciju da ne sanja, to je nesavreno mjesearenje.
"U mjesearenju, duh je u potpunosti osloboen od djelovanja materije; materijalni organi, su u nekoj vrsti
ukoenosti, nisu vie prijemivi za vanjske dojmove.
"Ovo stanje najee se javlja tijekom sna, jer je duh tada u mogunosti da se odvoji od tijela koje je stavio
na odmor to je neophodno za materiju. Kada se mjesearenje dogodi, to je zato to duh spavaa, ima
namjeru neto uraditi, to zahtijeva pomo tijela, jednako kao to ini kada duhovi koriste stol ili drugi
materijalni objekt, u proizvodnji fenomena fizike manifestacije, ili od ljudske ruke, u pisanoj
komunikaciji(misli se na automatsko pisanje). U snovima u kojima je ovjek svjestan, njegovi organi,
ukljuujui i one od memorije, poinju se buditi; i, kako oni samo primaju i odailju duhu nesavrene
impresije koje na njih ostavljaju vanjski objekti ili aktivnosti, duh, koji je tada u stanju mirovanja, percipira
dojmove kroz zbunjenost i esto nepovezane senzacije, koje se, u mnogim sluajevima, jo dodatno
zbunjuju s nejasnim sjeanjima svog trenutnog ivota i postojanja. Lako je, stoga, shvatiti zato se mjeseari
ne sjeaju svoje vizije, i zato se veeg broja snova ne sjeate i imaju neracionalno znaenje. Kaem vei
broj, jer se ponekad dogodi da su snovi posljedica preciznog sjeanja na dogaaje koji su se dogodili u
jednom od vaih bivih ivota, ili ak vrsta intuicije neke budunosti. "
426. Postoji li veza izmeu onoga to se zove mesmeriko mjesearenje i prirodno mjesearenje?

"Oni su ista stvar, jedina razlika izmeu njih je da je jedno od njih umjetno proizvedeno.
"427. to je priroda agensa koji se zove magnetska ili mesmerina energija?
"To je vitalna energija, animalizirana struja;. modifikacija univerzalne tekuine"
428. to je priroda mjeseareve vidovitosti?
"Rekli smo vam da je to uvid due."
429. Kako mjesear vidi kroz neprozirna tijela?
"Jedino vaim prostim organima su tijela neprozirna. Nismo li vam rekli da materija nije prepreka za duh, jer
on slobodno prolazi kroz istu? Mjesear esto govori da on vidi kroz svoje elo, koljena i sl., jer vi obavijeni
materijom, ne razumijete da on moe vidjeti bez pomoi organa. On sam, pod utjecajem vaih ideja, vjeruje
da su mu potrebni ti organi; ali, ako ga ostavite samog, on e shvatiti da vidi kroz svaki dio svog tijela,
odnosno, da vidi neovisno o svom tijelu. "
430. Budui da je vidovitost mjeseara ona njegove due ili njegova duha, zato on ne vidi sve, i zato tako
esto ini pogreke?
"Na prvom mjestu, duhovi niskog stupnja razvoja ne vide i ne shvaaju sve, jer kao to znate, oni i dalje
dijele vae greke i predrasude; te nadalje, sve dok ostaju vie ili manje vezani za materiju ,nemaju
mogunost koritenja svih svojih duhovnih sposobnosti. Bog je dao sposobnost vidovitosti ovjeku u ime
ozbiljne i korisne svrhe, a ne da ga informira o tome to mu nije doputeno znati; i to je razlog zato
mjeseari ne znaju sve. "
431 to je izvor mjesearevih uroenih ideja, i kako moe tono govoriti o stvarima od kojima je neupuen
u svom budnom stanju, a koje su ak i iznad njegova intelektualnog kapaciteta?
"Mjesear moe posjedovati vie znanja nego to e te mu priznati, ali to znanje je latentno u njegovom
budnom stanju, jer njegov omota je previe nesavren da bi mogao biti u stanju zapamtiti sve to znade kao
duh. Ali, u sutini stvari, to je on? Kao i svi mi, on je duh koji se utjelovio u materiju za ostvarenje svoje
misije, te njegovi odlasci u stanja mjesearenja ga bude iz letargije inkarnacije. U vie navrata smo vam rekli
da ponavljamo ivot mnogo puta. Upravo to mijenjanje nae egzistencije je ono koje tjera ga da ju izgubi iz
vida, u novoj vezi s materijom, od onoga to je on moda znao u prethodnoj. Na ulasku u stanje koje
nazivate krizom, prisjea se onog to je nekada znao, ali ne u potpunosti. On znade, ali ne moe rei odakle
proizlazi to znanje, niti na koji nain je to ostvario. Kriza povie, njegove reminiscencije nestaje iz njegove
svijesti, a on ponovno ulazi u skuenost tjelesnog ivota. "
432. Kako objanjavate mo gledanja na udaljenost koju posjeduju neki mjeseari?
"Zar dua sama sebe ne transportira na udaljenosti tijekom spavanja?ini istu stvar i u mjesearenju
"433.Da li vei ili manji stupanj mjeseareve vidovitost ovisi o fizikoj organizacija tijela, ili o prirodi duha
utjelovljenog u njemu?

"U obje, ali tu su i fizike kvalitete koje omoguuju duhu da se vie ili manje lako oslobodi od materije,
"434. Jesu li mogunosti koje uivaju mjeseari iste kao i one koje posjeduje duh nakon smrti?
"One su iste, ali samo do odreene toke, jer morate uzeti u obzir utjecaj materije za koje su jo uvijek
vezani. "
435. Mogu li mjeseari vidjeti 'druge duhove?
"To ovisi o prirodi i stupnju njihovih kvaliteta. Vei broj njih vidi druge duhova savreno dobro, ali ne
prepoznaju ih uvijek kao takve, i potom ih zamijene za tjelesna bia; pogreka koju esto ine mjeseari, a
osobito oni meu njima koji ne znaju nita o spiritizmu. Ne shvaajui nita u sutini duhova, oni su
zapanjeni vidjevi ih u ljudskom obliku, te pretpostavljaju da su u biti to ive osobe. "
436. Kada mjesear vidi objekte na udaljenosti, vidi li ih svojim tijelom ili s duom?
"Zato ste trebali postaviti takvo pitanje, jer dua je ta koja vidi, a ne tijelo?"
437. Budui da je dua ta koja se prenosi na udaljenosti,kako mjesear osjea u svom tijelu osjeaj topline ili
hladnoe sa mjesta gdje je njegova dua, i koja je ponekad vrlo daleko od mjesta gdje joj je tijelo?
"Njegova dua nije u potpunosti napustila svoje tijelo, jo je uvijek vezana sa poveznicom koja ujedinjuje ih
zajedno; ta poveznica je veza tih osjeaja. Kada se dvije osobe u dva razliita grada dogovaraju jedna s
drugom putem elektriciteta, ta struja je ona koja predstavlja vezu izmeu njihovih misli, i omoguava im da
komuniciraju jedno s drugim kao da su blizu. "
438. Je li stanje mjeseara nakon smrti utjecano koritenjem te sposobnosti?
Znatno, kao to to ini dobro ili loe koritenje svih sposobnosti koje je Bog dao ovjeku. "
TRANS
439. Koja je razlika izmeu transa i mjesearenja?
"Trans je rafiniranije mjesearenje. Dua, kada je u transu, je vie neovisna.
"440.Da li dua zanesenog stvarno ulazi u vie svjetove?
"Da, on ih vidi i doivljava radost onih koji su u njima, ali postoje svjetovi koji su nedostupni duhovima koji
nisu dovoljno proieni.
"441. Kada osoba u transu izraava elju da napusti zemlju, govorili ona iskreno, zar ne posjeduje vie

instinkt samoodranja?
"To ovisi o stupnju proienja duha. Ako vidi da e njegova budunost biti bolja od njegove sadanje, on
ini napor kako bi prekinuo veze koje ga veu za Zemlju.
"442. Ako bi zanesena osoba bila preputena sebi, bili njegova dua definitivno napustila svoje tijelo?
"Da, on bi mogao umrijeti, i zato je potrebno zvati ga i obraati mu se po svemu to ga moe vezati za nii
ivot, a pogotovo tako to e uvidjeti da, ako razbije lanac koji ga dri ovdje, on e uzeti najefikasnije
sredstvo kojim spreava boravak u svijetu u kojem je on percipira da bi bio sretan. "
443. Zanesena osoba ponekad propovijeda da vidi stvari koje su oito proizvod mate impresija
ovozemaljskih uvjerenja i predrasuda. Ono to on vidi, dakle, nije uvijek stvarno?
"Ono to on vidi je pravo za njega, ali, kako je njegov duh uvijek pod utjecajem zemaljskih zamisli, on moe
vidjeti to na svoj nain, odnosno, tonije reeno, on se moe izraziti na nain koji je vie podloan njegovim
predrasudama, ili idejama u kojima je odgojen, ili vaima, kako bio bolje shvaen, na taj nain veina je
sposobna grijeiti.
"444. Koji stupanj povjerenja treba posvetiti objavama osoba u stanju transa?
"Zanesena osoba moe vrlo esto biti u zabludi, pogotovo kada nastoji prodrijeti u ono to mora ostati tajna
za ovjeka; jer tada naputa sebe svojim vlastitim idejama, ili postaje zabava obmanjujuim duhovima, koji
iskoritavaju njegov entuzijazam kako bi ga oarali lanim nastupima.
"445. Koje zakljuke moemo izvui iz fenomena mjesearenja i transa? Zar ih se ne moe smatrati nekom
vrstom inicijacije za budui ivot?
"Bilo bi tonije rei da u tim stanjima, mjesear moe dobiti naznake svoje prolosti i budunosti. Neka
ovjek prouava ove pojave; nai e u njima rjeenje za vie od jednog otajstva u koja njegov ne pomognuti
razum uzalud eli proniknuti.
"446. Mogu li fenomeni mjesearenja i transa biti dovedeni u svezu s teoretskim materijalizmom?
"Onaj tko bi ih uio iskreno, i bez unaprijed stvorenih ideja, ne bi mogao biti ni materijalist niti ateist. "
VIDOVITOST
447. Postoji li veza izmeu pojave vidovitosti i one sanjanja i mjesearenja?
"One su sve ista stvar. to vi zovete vidovitost je stanje u kojem je duh djelomino slobodan, iako tijelo nije
uspavano. Vidovitost je pogled due.
"448. Je li sposobnost vidovitosti trajna ?
"Sposobnost vidovitosti je stalna, ali njena uporaba nije. U svjetovima manje materijalnim od vaeg, duhovi
se oslobaaju od materije lake, i ulaze u vezu jedan s drugim jednostavno putem misli, ipak bez da prestanu
koristiti artikulirani govor. U tim svjetovima, vidovitost je, za vei dio njihovih stanovnika, trajna
sposobnost. Njihovo normalno stanje moe se usporediti s onim lucidnim mjesearenjem meu vama; i zbog
toga razloga se oni oituju vama lake od onih koji su se utjelovili u tijelima grublje prirode. "
449. Da li se vidovitost dogaa spontano, ili putem napora volje onih koji posjeduju tu sposobnost?

"Obino se dogaa spontano, ali volja, esto igra vanu ulogu u stvaranju ovog fenomena. Uzmite, na
primjer, osobe koje se nazivaju vraarama od kojih neki zaista imaju tu mo i vidjet ete da djelovanje
njihove volje pomae im koristiti vidovitost, kaoi onome to nazivate vizijom.
"450. Je li vidovitost podlona ostvarenju na nain koji se razvija vjebanjem?
"Da, napor uvijek dovodi do napretka, i veo koji prekriva stvari postaje transparentniji. "
- Je li ta sposobnost posljedica fizike strukture?
"Struktura ima nesumnjivo mnogo veze s tim, tu su i strukture s kojima je sposobnost nespojiva. "
451. Kako je mogue da je vidovitost ponekad nasljedna u odreenim obiteljima?
"To proizlazi iz slinosti strukture, koja se prenosi, kao i druge fizike osobine; i od razvoja same
sposobnosti kroz svojevrsno obrazovanje, koje se takoer prenosi s jedne generacije na drugu.
"452. Je li istina da okolnosti razvijaju vidovitost?
"Bolest, dolazak opasnosti, bilo kakva velika uzbuenja, je mogu razviti. Tijelo je ponekad u stanju koje
omoguava duhu vienje onoga to se ne moe vidjeti s tjelesnim oima. "
453. Jesu li osobe koje su obdarene vidovitou uvijek svjesne svoje sposobnosti?
"Ne uvijek, ini im se to prirodno, a mnogi od njih pretpostavljaju da ako bi svi promatrali svoje utiske,da bi
takoer uvidjeli da posjeduju istu mo. "
454. Moemo li pripisati nekoj vrsti vidovitosti pronicljivost onih osoba koje, bez iznimne nadarenosti,
imaju neobino jasnu viziju u odnosu na stvari iz svakodnevnog ivota?
"Takva bistrina prosudbe je uvijek zbog slobodnijeg zraenja due, omoguavajui ovjeku vidjeti tonije od
onih ija je percepcija gue prikrivena materijom.
"- Moe li ta preciznija prosudba, u nekim sluajevima, dati pred-znanje buduih dogaaja?
"Da, to moe dati slutnju, jer postoji mnogo stupnjeva u toj sposobnosti, ista osoba moe posjedovati sve te
stupnjeve,kao to moe imati i samo neke od njih. "

TEORIJA MJESEARENJA, TRANSA, I VIDOVNJATVA

455. Fenomen prirodnog mjesearenja dogaa se spontano i neovisno o bilo kojem poznatom vanjskom
uzroku; no, u osoba obdarenih posebnom strukturom, ono moe biti umjetno proizvedeno putem djelovanja
mesmerikih sredstava. Jedina razlika izmeu stanja oznaenog kao mesmeriko mjesearenje i prirodno
mjesearenje jest da je jedno umjetno proizvedeno a drugo je spontano.
Prirodno mjesearenje je notorna injenica, stvarnost koju nekoliko osporava, bez obzira na udesan
karakter fenomena koji predstavlja. Zato, bi dakle, trebali mesmeriko mjesearenje trebali smatrati vie
izvanredno ili nevjerojatno, jednostavno zato to se proizvodi umjetno, poput mnogih drugih stvari? Zato jer
je bilo zlouporabljeno od strane arlatana, neke e osobe rei; ali ta injenica samo prua dodatni razlog da

se ne ostavlja u njihovim rukama. Kada ju znanost bude posjedovala; arlatanstvo e imati puno manje
kredita kod masa; , ali u meuvremenu mjesearenje, kako prirodno ili umjetno, jest injenica, i kao
injenica se ne moe opovrgnuti, ono stvara svoj put, unato zloj volji protivnika, i dobivanje uporite ak i
u hramu znanosti, u koji ulazi na mnotvo sporednih vrata, umjesto da ue na glavni ulaz. Njeno pravo da
bude tamo e, kroz due vrijeme, biti u potpunosti priznato.
Za spiritiste, mjesearenje je vie nego fiziki fenomen; To je svjetlo baeno na predmet psihologije; to je
stanje u kojem moemo prouavati duu, jer se u njoj dua iskazuje, tako rei kaem, bez skrivanja. Jedan od
fenomena koji karakteriziraju duu je jasnoa pogleda neovisnog od obinih vizualnih organa. Oni koji
osporavaju tu injenicu ine to na temelju da mjesear ne vidi u svakom trenutku, i na volju eksperimenta,
kao to je sa oima. Zar trebamo biti zapanjeni, ako, uporabljena sredstva su drugaija,a rezultati nisu isti?
Je li opravdano zahtijevati identine uinke u sluajevima u kojima se koriste razliiti instrumenti? Dua ima
svoja svojstva kao to to imaju oi; i potonji treba suditi po sebi, a ne po analogiji s pozicije drugog.
Uzrok vidovitost od mesmerikog i prirodnog mjesearenja je identino isto: to je atribut due, sposobnost
svojstvena svakom dijelu nevidljivog bia koje je u nama, i nema drugih ogranienja do onih dodijeljenih od
same due. Mjesear vidi gdje god njegova dua moe transportirati se, bez obzira na udaljenost.
U pogledu na udaljenost, mjesear ne gleda sa toke na kojoj je njegovo tijelo, ve gleda kao kroz teleskop.
Stvari koje uoava su prisutne s njim, kao da se nalazi na mjestu gdje one postoje, jer je njegova je dua
tamo u stvarnosti; i to je razlog zato je njegovo tijelo, ini se lieno osjeaja, sve do trenutka kada se dua
vrati i preuzme posjed. Ovo djelomino odvajanje due i tijelo je nenormalno stanje, koje moe trajati due
ili krae vrijeme, ali ne i neodreeno vrijeme; to je uzrok umora koje se osjea po tijelu nakon odreenog
vremenskog razdoblja, osobito kada dua tijekom tog djelominog odvajanja, okupira sebe s nekim aktivnim
zadacima. injenica da pogled-due ili duhovni-uvid nije ogranien, i nema definitivno mjesto, objanjava
zato mjeseari ne mogu odrediti mu nikakav poseban organ ili arite. Oni vide, jer vide, ne znajui zato ni
kako; njihov pogled, kao duhovni- uvid je bez posebnog fokusa. Ako referiraju svoju percepciju na svoje
tijelo, ovaj fokus ini im se da se nalazi u organskim centrima u kojima je vitalna aktivnost najvea, osobito
u mozgu, u epigastrinoj regiji, ili koji god organ im se pojavljuje kao fokalna toka na kojoj je veza izmeu
duha i tijelo najistaknutija.
Opseg mjeseareve lucidnosti nije neograniena. Duh, ak i kad je potpuno slobodan, samo posjeduje
sposobnosti i znanje pripadajuem stupnju napretka u koji je stigao, ogranienja koja postaju jo dodatno
suena kada je vezan s materijom, a time i podvrgnut njenom utjecaju. To je razlog zato mjeseareva
vidovitost nije niti univerzalna niti nepogreiva; a njegova pouzdanost je sve manja, kada se odmetne od
cilja koji joj je dodijeljen od strane prirode, i ini je jedva stvari od znatielje i eksperimenta.
U stanju komparativne slobode u kojoj mjesear nae, on ulazi lake u komunikaciju s drugim duhovima,
utjelovljenim ili neinkarniranim; i ta komunikacija je uspostavljena kroz kontakt tekuine koja tvori
perispirite, i slui, kao i elektrine ice, za prijenos misli. Mjesear, dakle, nema potrebe za artikuliranim
govorom kao sredstvom razmiljanja, to on osjea i sluti; nain percepcije ini ga izrazito dostupnim, i
impresioniranim, utjecajem moralnog ozraja u kojem se on nalazi. Iz istog razloga, brojni gledatelji, a
posebno oni koji su privueni vie ili manje zbog zle znatielje, u biti su nepovoljni za oitovanje njegovih
neobinih sposobnosti, koje se zatvore, da tako kaem prilikom kontakta s neprijateljskim utjecajem, i samo
se razvija slobodno u intimi i pod utjecajem simpatike okoline. Prisutnost onih koji su zlonamjerni ili
antipatini proizvodi na njega uinak jednak kontakta ruke na osjetljivoj biljci.
Mjesear vidi u isto vrijeme, svoj duh i tijelo; oni su, da tako kaem. dva bia koja predstavljaju mu
dvojnika u postojanju, duhovno i tjelesno, i koji su svejedno uklopljeni u jednu od veza koje ih ine
ujedinjenima. Mjesear uvijek ne razumije ovu dvojnost, to ga esto dovodi da govori o sebi kao da je on
druga osoba; u takvim sluajevima, tjelesno bie ponekad govorio duhovnom biu, a duhovno bie ponekad
govori tjelesnom biu.
Duh stjee poveanje znanja i iskustva u svakom od svojih tjelesnih postojanja. On gubi iz vida dio tih
dobitaka tijekom svojih reinkarnacija u materiju, koja je previe gusta da bi omoguila ih prisjeati se u
cijelosti; ali ih pamti kao duh. Zato dakle, neki mjeseari pruaju dokaze o posjedovanju znanja izvan
njihova trenutnog stupnja obrazovanja, pa ak i njihovih prividnih intelektualnih sposobnosti. Intelektualna i

znanstvena inferiornost od mjeseara u njegovom budnom stanju, dakle, ne dokazuje nita protiv njegovog
posjedovanja znanja koje on moe prikazati u svom lucidnom stanju. Prema okolnostima trenutka i cilja
predloenog, on moe izvui to znanje iz skladita vlastitog iskustva, iz svoje vidovite percepcije stvari koje
se zapravo dogaaju, ili od savjeta koje prima od ostalih duhova; ali, u omjeru kako je njegov duh vie ili
manje napredan, on e uinit svoje izjave vie ili manje tonima.
U fenomenu mjesearenja, bilo prirodnog ili mesmerikog, Providnost nam opskrbljuje s nepobitnim
dokazima o postojanju i neovisnosti due,inei da svjedoimo uzvienom prizoru njene emancipacije od
okova tijela, a time nam omoguuje da proitamo nau buduu sudbinu kao u otvorenoj knjizi. Kad mjesear
opisuje ono to se dogaa na udaljenosti, jednako je oito da on vidi ono to opisuje, i da to ne vidi sa svojim
tjelesnim oima. On vidi sebe u toj dalekoj toki, i osjea da se prevezao onamo. Neto od njega, je dakle,
stvarno prisutno na toj udaljenoj toci; i da neto, ne bivajui to njegovo tijelo, moe biti samo njegova dua
ili duh.
Dok je ovjek u potrazi za uzrocima njegova moralna bia, gubi se u apstraktnim i nerazumljivim
metafizikim suptilnostima,koje Bog stavlja svakodnevno pred oi, i unutar dosega njegovih ruku,
najjednostavnije i najsigurnije naine za prouavanje eksperimentalne psihologije.
Trans je stanje u kojem je neovisnost due od tijela najjasnije vidljivo, i, da tako kaem, opipljivo, na osjetila
promatraa.
U sanjanju i mjesearenju, dua luta meu zemaljskim svjetovima; u transu, ona zadire u sferu postojanja
drugog reda, u onoj eterinih duhova s kojima ulazi u komunikaciju, meutim, bez mogunosti da se
prekorae odreene granice koje ne bi mogao proi bez u potpunosti razbijanja veza koje ga veu za tijelo.
Okruen novim ljepotama,zanesen harmonijama nepoznate zemlje, proet blaenstvom koje prkosi opisu,
dua uiva predokus nebeskog blaenstva, i moe se rei da je stavila jednu nogu na pragu vjenosti.
U stanju transa, unitenje tjelesne veze je skoro gotovo. Tijelo ne posjeduje nita vie nego li organski ivot;
i osjeamo da se dua odrava samo za nj po jednoj niti, to bi daljnji napor sa njene strane razbio zauvijek.
U tom stanju, sve zemaljske misli nestaju, i daju mjesto proienoj percepciji koja je sutina naeg
nematerijalnog bia. U cijelosti apsorbiran u uzvienoj kontemplaciji, zanesenjak smatra zemaljski ivot kao
samo trenutan zastoj prema vjenom putu; usponi i padovi ovog donjeg svijeta, njegove proste radosti i tuge,
ine mu se samo kao jalovi incidenti putovanja iji je kraj oduevljen predvidjeti.
To je sa zanesenjacima kao i s mjesearima; njihova lucidnost moe biti vie ili manje savrena, a njihov
duh, kako ve vie ili manje uzvien, je takoer vie ili manje sklon prihvaanju istine stvari. U njihovom
abnormalnom stanju, ima ponekad vie emotivnog uzbuenja nego istinske lucidnosti; ili, govoriti tonije,
njihovo emotivno uzbuenje oteava lucidnost, i, zbog tog razloga, njihova otkria su esto mjeavina istine
i pogreke, od uzvienih ideja i apsurdnih ili ak i smijenih ideja. Inferiorni duhovi esto iskoritavaju ova
nervozna uzbuenja (koja su uvijek izvor slabosti za one koji nisu u stanju ih kontrolirati), kako bi pokorili
zanesenjaka; i u tom smislu oni predstavljaju njegovim oima pojave koje potvruju ga u idejama i
predrasudama njegova budna stanja. Ova podjarmljivanja vidovnjaka uz prezentacije lanih nastupa je
"kamen smutnje" ovog objelodanjenog reda. Meutim nisu svi oni jednako podloni toj opasnoj zabludi; i na
nama je da vagnemo njihove izvjetaje hladne glave i paljivo, i da prosudimo o njihovim objavama po
svjetlu znanosti i razuma.
Emancipacija due dogaa se ponekad u budnom stanju, i prua, onima koji su obdarena sposobnou
vidovitosti, mo vida, sluha i osjeaja, izvan granica tjelesnih osjetila. Oni vide stvari na udaljenostima, na
svim mjestima na kojima njihova dua proiruje svoje djelovanje; oni ih vide, da tako kaem, ukoso u
odnosu na njihov obian prizor, i kao da su u nekoj vrsti fatamorgane.
U trenutku kada se fenomen vidovitosti javlja, fiziko stanje vidioca se vidno mijenja. Njegov pogled
postaje nejasan; on gleda ispred sebe, bez gledanja; njegova fizionomija odraava abnormalno stanje
ivanog sustava. Oito je da mu organi vida nemaju nikakve veze s njegovim trenutnim percepcijama; jer
njegova vizija ide dalje, ak i kada su mu oi zatvorene.

Sposobnost vidovitosti ini se onima koji su obdareni njome kao to je to prirodni obian vid. ini im se da
je to atribut njihova bia; te nisu svjesni tog izuzetnog karaktera. Oni openito zaborave ovu lucidnost,
sjeanje koje, postaje sve vie i vie nejasno, nestaje na duini iz njihovih sjeanja kao san.
Mo vidovitosti varira od zbunjene senzacije do jasne i razgovijetne percepcije stvari sadanjih ili udaljenih.
U rudimentarnom stanju, to daje nekim osobama takt, pronicljivost, svojevrsnu sigurnost, u njihovim
odlukama i djelima, koja se mogu oblikovati u estitosti moralnog pogleda. Na viem stupnju razvoja, to
budi slutnje; jo dalje razvijen, pokazuje vidjelicama dogaaje koji su se ve dogodili, ili se trebaju dogoditi.
Prirodno i umjetno mjesearenje, trans, i vidovitost su samo vrste ili modifikacije djelovanja jednog te istog
uzroka. Poput snova, oni su ogranak prirodnog fenomena, te su stoga postojali u svakom dobu. Povijest nam
pokazuje da su bili poznati, pa ak i zlostavljani, od davnina; i stvorile objanjenja bezbrojnih injenica, koje
su praznovjerne predrasude dovele ljude da promatraju ih kao natprirodne.

slijedi....
GLAVA IX
INTERVENCIJA DUHOVA U TJELESNI SVIJET
1. PERCEPCIJA NAIH MISLI OD STRANE DUHOVA 2. UTJECAJ DUHOVA NA NAE MISLI I
DJELA -3. OPSJEDNUTOST- 4.KONVULZIJE (grenje) 5. NAKLONOST DUHOVA ZA
ODREENE OSOBE 6. ANELI UVARI, ZATITA POZNATIH I SIMPATETINIH DUHOVA
-7. UTJECAJ DUHOVA NA DOGAAJE LJUDSKOG IVOTA - 8. DJELOVANJE DUHOVA U
PROIZVODNJI FENOMENA PRIRODE 9. DUHOVI I RAT - 10. PAKTOVI S DUHOVIMA -11.
OKULTNE MOI, TALISMANI, AROBNJACI -12. BLAGOSLOVI I KLETVE.
INTERVENCIJA DUHOVA U TJELESNI SVIJET
1. PERCEPCIJA NAIH MISLI OD STRANE DUHOVA 2. UTJECAJ DUHOVA NA NAE MISLI I
DJELA -3. OPSJEDNUTOST- 4.KONVULZIJE (grenje) 5. NAKLONOST DUHOVA ZA
ODREENE OSOBE 6. ANELI UVARI, ZATITA POZNATIH I SUOSJEAJNIH DUHOVA
-7. UTJECAJ DUHOVA NA DOGAAJE LJUDSKOG IVOTA - 8. DJELOVANJE DUHOVA U
PROIZVODNJI FENOMENA PRIRODE 9. DUHOVI I RAT - 10. PAKTOVI S DUHOVIMA -11.
OKULTNE MOI, TALISMANI, AROBNJACI -12. BLAGOSLOVI I KLETVE.
PERCEPCIJA NAIH MISLI OD STRANE DUHOVA
456. Vide li duhovi sve to mi radimo?
"Mogu, ako to ele, jer su stalno oko vas. Ali, praktino, svaki duh vidi samo one stvari na koje je usmjerava
svoju panju; jer on ne troi pozornost na ono to ga ne zanima.

"457. Mogu li duhovi vidjeti nae najtajnije misli?


"Oni esto vide i ono to bi vi rado sakrili od sebe samih, ni djela, niti misli ne mogu biti skriveni od njih.
"- ini se, dakle, da je lake sakriti neto od osobe dok je iva nego sakriti od te iste osobe nakon njene
smrti?
"Dakako, i kada volite se skrivati od svakog oka, esto je gomila duhova oko vas, i promatra. "
458. to misle o nama duhovi koji su oko nas, i promatraju nas?
"To ovisi o kvaliteti samih duhova. Lakomisleni duhovi uivaju u nedaama u koje su vas doveli i smiju se
vaim izljevima nestrpljenja. Bolji duhovi ale vae nesavrenosti, i nastoje vam pomoi da se sami izlijeite
od njih. "
OKULTNI UTJECAJ DUHOVA NA NAE MISLI I DJELA
459- Da li duhovi utjeu na nae misli i djela?
"Njihov utjecaj na njih je vei nego to mislite, jer su vrlo esto oni ti koji ih usmjeravaju
". 460. Imamo li mi neke misli koje potjeu u nama, i druge koje su nam predloene?
"Tvoja dua je duh koji misli. Sigurno ste primijetili da mnoge misli, a esto upravo suprotne one, dolaze u
va um u odnosu na istu temu, te u isto vrijeme. U takvim sluajevima, neke od njih su vae, a neke su i
nae. To je uzrok vaih nesigurnosti, jer imate u svom umu dvije ideje koje su jedna nasuprot druge. "
461. Kako moemo razlikovati misli koje su nae vlastite i one koje su predloene nam?
"Kada je misao predloena, to je kao glas koji govori vama. Vae misli su uglavnom one koje vam prvi put
padnu na pamet. U stvari, ta razlika nije od mnogo praktinog znaaja za vas, a esto je bolje za vas da ne
budete u stanju to razluiti. ovjekovo djelo je tako ostalo u veoj slobodi. Ako se odlui za pravi put, on to
ini vie spontano; ako ode na krivi, to je vie izrazito odgovoran za svoju pogreku. "
462. Da li ljudi od inteligencije i genijalnosti uvijek vuku svoje ideje iz svojih misli?
"Njihove ideje ponekad dolaze iz vlastitog duha, ali esto jesu predloene im od drugih duhova koji
prosuuju da e oni biti u stanju razumjeti ih, i dostojni prenositi ih. Kada oni ne pronau potrebnu ideje u
sebi, oni ine u nesvijesti zahtjev za inspiracijom; vrsta prizivanja koju oni ine bez da su toga svjesni. "
463. Ponekad se kae da je naa prva misao uvijek najbolja, -je li to istina?
"Moe biti dobra ili loa, prema prirodi utjelovljenog duha. Uvijek je dobro posluati nadahnua. "
464. Kako moemo razabrati da li sugerirana misao dolazi od dobrog duha ili zlog?
"Studirajte njenu kvalitetu. Dobri duhovi daju samo dobre savjete. Na vama je razlikovati dobro od loeg. "
465. S kojim ciljem to nesavreni duhovi nas potiu na zlo?
"Da bi ste patili kao to i oni sami ine."

- Da li to umanjuje njihove patnje?


"Ne, to ine iz ljubomore spram onih koji su sretniji od njih samih."
- Kakve patnje to oni ele da mi prolazimo?
"One koje rezultiraju do toga da budete inferiornog reda i to dalje od Boga."
466. Zato Bog doputa duhovima da nas potiu na zlo?
"Nesavreni duhovi koriste se od Providnosti kao instrumenti koji iskuavaju ljudsku vjeru i postojanost u
dobrim djelima. Vi, bivajui duh, morate napredovati u spoznaji beskonanosti. U tu svrhu imate proi kroz
kunje zla kako bi postigli dobrotu. Naa misija je voditi vas na pravi put. Kada ste pod zlim utjecajima, to
je zato to privlaite zle duhove zbog svoje zle poude, jer zli duhovi uvijek e doi pomoi vam kada elite
uiniti zlo; samo vam oni mogu pomoi init zlo kada ustupite prostor zlim eljama. Ako ste skloni poiniti
ubojstvo, imat ete oko vas roj duhova koji e drati tu sklonost ivu u vama; ali ete takoer imati i druge
oko vas koji e pokuati utjecati na dobro, to vraa ravnoteu, i ostavlja vas na vaoj odluci. "
467. Moemo li se osloboditi od utjecaja duhova koji nas potiu na zlo?
"Da, jer oni se samo ele prikljuiti na one koji ih privlae po zloj naravi svojih misli i elja.
"468. Da li se duhovi, iji je utjecaj odvraen naom voljom, odriu svojih iskuenja?
"to jo mogu uiniti? Kada su uvidjeli da ne mogu ostvariti svoj cilj, oni odustaju u pokuaju; , ali i dalje
prate na povoljan trenutak, kao to maka prati mia. "
469 Na koji nain moemo neutralizirati utjecaj zlih duhova?
"inei samo ono to je ispravno, stavljajui sve svoje povjerenje u Boga, tako odbijate utjecaj inferiornih
duhova, te prevenirate dobivanje moi nad vama. Pazite da ne sluate sugestije duhova koji vas nadahnjuju
na zle misli, potpiruju razdor meu vama, i pobuuju u vama zle strasti. Budite nepovjerljivi osobito prema
onima koji laskaju va ponos, jer, na taj nain, napadaju vau najslabiju stranu. To je razlog zato je Isus
rekao u Oenau, " ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla."
470. Jesu li duhovi koji ele nas uvesti u zlo, i koji time stavljaju nau vrstinu u estitosti na kunju, dobili
na zadatak da to uine; i jesu li time odgovorni za uspjeh takve misije?
"Niti jedan duh ne dobiva ikada zadatak da uini zlo, kad to ini, radi to po svojoj volji, ime na kraju
prolazi posljedice svojih nedjela. Bog moe dozvoliti mu da ide svojim zlim putem, kako bi te iskuao; ali
mu On nije naredio da to i napravi, i na vama je da mu se oduprete. "
471. Kada imamo osjeaj neke neodreene tjeskobe, neopisive nelagode, ili unutarnjeg zadovoljstva, bez
pripisivog razloga, jesu li ti osjeaji jednostavno proizlaze iz naeg fizikog stanja?
"Oni su gotovo uvijek uinak komunikacije koje nesvjesno primate od duhova oko vas, ili koje ste dobili od
njih za vrijeme sna. "
472. Kad duhovi ele nas pobuditi na zlo, da li oni samo iskoritavaju okolnosti u kojima smo se nali, ili te

okolnosti mogu oni sami kreirati po svom dizajnu?


"Oni iskoritavaju dogaaje po bilo kojim povoljnim okolnostima, ali ih takoer esto dovode do realizacije,
pozivajui vas prema, bez da ste svjesni toga, predmetima vaih nerazboritih elja. Tako, primjerice, ovjek
pokupi smotuljak novanica s puta. Ne trebate misliti da su duhovi donijeli taj novac na to mjesto, ali su
moda predloili ovjeku ideju da krene ba tim putem; te kad je pronaao novac, mogu mu predloiti ideju
da novac uzme za sebe, dok e drugi mu ukazivati na ideju o vraanju novca pravom vlasniku. Tako je dakle
i u svim drugim kunjama. "
OPSJEDNUTOST
473. Moe li duh privremeno preuzeti tijelo ive osobe - zapravo, moe li on uvesti sebe u ivo tijelo, te
djelovati u prostoru umjesto duha utjelovljenog u njemu?
"Duh ne ulazi u tijelo kao to vi ulazite u kuu. On se asimilira u utjelovljeni duh koji ima iste nedostatke i
osobine kao i on, kako bi oni mogli djelovati meusobno; ali uvijek je utjelovljen duh taj koji djeluje po
njegovoj volji spram materije s kojom je ogrnut. Niti jedan drugi duh ne moe zamijeniti mjesto duha koji je
utjelovljen u odreenom tijelu, jer duh je neraskidivo ujedinjen sa tijelom sve do dolaska trenutka koji je
odreen od strane Providnosti za prestanak njegova materijalnog postojanja. "
474. Ako nema takve stvari kao to je "opsjednutost", u uobiajenom smislu tog pojma-recimo to tako,
suivot dvaju duhova u istom tijelu- je li mogue da se jedna dua nae dominirana, pokorena, opsjednuta
drugom duom do te mjere da je njena volja, da tako kaem, paralizirana?
"Da, i upravo ta dominacija je ona koja doista predstavlja ono to vi zovete opsjednutost. Ali morate shvatiti
da ta dominacija nikada nije uspostavljena bez sudjelovanja duha koji je podvrgnuti istoj, bilo kroz njegovu
slabost ili slobodnu volju. Ljudi su esto znali zamijeniti sluajeve opsjednutosti za one to su stvarno bili
sluajevi epilepsije ili ludila, trebajui pomo lijenika, a ne egzorcista. "
Rije opsjednutost, u svom zajednikom shvaanju, pretpostavlja postojanje demona - to jest, kategorije bia
koja su po prirodi zla, te suivot jednog od tih bia s duom ovjeka u tijelu potonjeg. Budui da ne postoje
takva bia kao demoni u smislu kojeg smo sad definirali, te kako dva duha ne mogu istodobno nastanjivati
isto tijelo, ne postoji takva stvar kao to je "opsjednutost" u smislu koje se obino pripisuje toj rijei. Rije
opsjednutost treba shvatiti kao izraavanje stanja apsolutne podlonosti kojoj dua u tijelu je pretpostavljena
od nesavrenog duha pod iju dominaciju je pala.
475. Moe li dua, vlastitom inicijativom, otjerati zle duhove kojima je na taj nain opsjednuta, i osloboditi
se njihove dominacije?
"Uvijek se moete otresti obrua ako ste vrsto odluili to uiniti.
476. Zar ne moe fascinacija izvrena od strane zlog duha biti toliko potpuna da osobu pokorena nije niti
svjesna toga; i, u tom sluaju, moda bi trea osoba mogla stati na kraj toj podlonosti? to bi trebalo
poduzeti od potonjeg u tu svrhu?
"Snaga volje estitog ovjeka moe biti korisna privlaenjem suradnje dobrih duhova u radu izbavljenja; to
vie estit ovjek, to vie snage on posjeduje, kako nad nesavrenim duhovima kako bi ih otjerao, tako i nad
onim dobrima da ih privui blie. Ipak, i najbolji ljudi e biti nemoni u takvom sluaju, osim ako se
pokorena osoba ne nakloni naporima u njegovo ime, jer postoje osobe koje imaju uitak u stanju ovisnosti
koja ih podvedi u njihove nastrane ukuse i elje. Ni u kome sluaju ne moe onaj koji je neista srca
prakticirati bilo kakav oslobaajui utjecaj, jer je preziran od strane dobrih duhova, te oni loi nemaju

nikakvo strahopotovanje prema njemu. "


477. Imaju li formule egzorcizma ikakvu mo nad loim duhovima?
"Ne, kada zli duhovi vide nekog tko ozbiljno nastoji djelovati nad njima takvim sredstvima, oni mu se smiju,
i ustraju u svojoj opsesiji.
"478. Osobe koje su dobronamjerne ponekad budu opsjednute; Koja su najbolja sredstva za oslobaanje od
opsjednua duhova?
"Da izmorite njihovo strpljenje,ne dajete nikakvu pozornost njihovim prijedlozima, te im pokaete da gube
vrijeme. Kad uvide da ne mogu nita uiniti, idu dalje. "
479. Je li molitva uinkovita kao sredstvo za okonanje opsjednua?
"Molitva je uvijek efikasno sredstvo za dobivanje pomoi, ali morate zapamtiti da mrmljajui odreene
rijei nee biti dovoljno za dobivanje onog to elite. Bog pomae onima koji pomau sebi samima, ali ne i
onima koji ograniavaju svoju akciju samo na molbu za pomo. Dakle neophodno je za osobu opsjednutu da
uini svoj maksimum kako bi se izlijeila od nedostataka koji privlae zle duhovi za njim. "
480. to se moe rei za istjerivanje vragova, o kojima se govori u evaneljima?
"To ovisi o znaenju koje pripisujete rijei avao. Ako ste mislili pod tim pojmom zlog duha koji podreuje
ljudsko bie, oito je da, ako je njegov utjecaj uniten, on e stvarno biti otjeran. Ako pripisujete oboljenje
vragu, moete rei, kad izlijeite bolest, da ste otjerali vraga daleko. Izjava moe biti istinita ili lana, ovisno
prema znaenju koje pripisujete odreenim rijeima. Najvie bremenite istine mogu se initi apsurdne ako
gledate samo na oblik pod kojima su se predstavile, kao i kad alegoriju uzimate kao injenicu. uvajte ovaj
princip vrsto u svom umu, i drite ga tamo; jer je od univerzalne primjene. "
KONVULZIJE (GRENJE)
481. Da li duhovi igraju ulogu u pojavama koje se pojavljuju kod pojedinaca poznatih kao konvulzije?
"Da, vrlo vanu, kao to to ini i agens kojeg zovete magnetizam, bilo upotrebljeno od ljudskih bia ili
duhova; jer taj agens je originalni izvor tih pojava. arlatanstvo je esto preuveliavalo te efekte, i uinilo ih
stvarima pekulacija, koje su ih dovele do razine ismijavanja. "
Koja je openito priroda duhova koji pomau proizvesti pojave ove vrste?
"Od niskog rasta. Zar mislite da bi duhovi viih stupnjeva tratili svoje vrijeme na takav nain?
"482. Kako moe cijela populacija biti iznenada baena u abnormalno stanje konvulzije i krize.
'"Kroz suosjeanje. Moralne dispozicije su ponekad veoma zarazne. Niste toliko u neznanju u pogledu
uinaka ljudskog magnetizma, da to ne bi razumjeli, kao i ono gdje bi neki duhovi naravno iskoristili
trenutak u takvim pojavama, kroz suosjeanje s onima na kome se pojave oituju. "
483. to je uzrok fizike neosjetljivosti koja se ponekad primjeuje u konvulzijama, a ponekad, takoer, i
kod drugih osoba, kada su podvrgnute najokrutnijim muenjima?
"U nekim sluajevima to je jednostavno posljedica ljudskog magnetizma, koji djeluje na ivani sustav na
isti nain kao to to ine odreene supstance. U drugim sluajevima, mentalno uzbuenje oslabljuje

senzibilitet organizma, ivot ini se kao da se povlai iz tijela kako bi se usredotoio u samom duhu. Zar
niste primijetili da, kada je duh intenzivno zaokupiran bilo ime, da tijelo ne osjea niti vidi niti uje?
NAKLONOST DUHOVA ZA ODREENE OSOBE
484. Da li duhovi od milja vole odreene osobe?
"Dobri duhovi suosjeaju se sa svim ljudima koji su dobri, ili prijemivi prema poboljanju; inferiorni
duhovi, s ljudima koji su loi, ili koji mogu postati takvima. Razlog, u oba sluaja, je posljedica slinosti u
osjeajima. "
485. Je li privrenost odreenih duhova za odreene osobe iskljuivo ona od sentimenta?
"Istinska privrenost nema nita od tjelesnosti, ali, kada se duh vee uz ive osobe, to nije uvijek samo kroz
privrenost; jer tu takoer moe biti kao razlog reminiscencija (nejasno sjeanje) na ljudske strasti.
"486. Da li duhovi pokazuju interes za nae nesree i nae blagostanje? Oni koji nam ele dobro, jesu li
oaloeni boljkama kojima smo podvrgnuti tijekom ivota?
"Dobri duhovi vam ine sve dobro to mogu, i raduju se s vama u svim vaim radostima. Oni tuguju nad
vaim nevoljama kada se ne moete nositi s rezigniranou spram istih, jer u tom sluaju nevolja ne
proizvodi blagotvorni rezultat, jer vi ste poput bolesnog ovjeka koji odbija neugodan gutljaj koji bi ga
izlijeilo."
487. Koja je vrsta zala koja uzrokuje najvie nevolja naim duhovnim-prijateljima? Je li to fizika patnja, ili
nae moralne nesavrenosti?
"Ono to ih najvie tuguje je vaa sebinost i vae tvrdo srce, jer to su korijeni svih vaih problema. Oni se
osmjehuju na imaginarne tuge koje su rod ponosa i ambicije; a raduju se onima koje e skratiti va mandat
od iskuenja. "
488. Imaju li rodbina i prijatelji koji su otili prije nas u drugi ivot vie simpatija za nas od duhova koji su
stranci nama?
"Nema sumnje da je tome tako i oni su ti koji esto vas tite kao duhovi, prema svojim mogunostima."
- Jesu li prijemivi na osjeaje koje smo sauvali na njih?
"Vrlo znaajno, ali zaboravljaju one koji su zaboravili njih."
ANELI UVARI, ZATITA POZNATIH I SUOSJEAJNIH DUHOVA
489. Postoje li duhovi koji se veu za odreenu osobu, kako bi ga zatitili te mu pomogli?
"Da, duhovni-brat, ono to vi zovete zatitnik, ili dobar duh."
490. to treba shvatiti pod izrazom, aneo uvar '?

"Duh-zatitnik visokog stupnja."


491. to je poslanje duha- zatitnika?
"Ono koje otac ima prema svojoj djeci- da vodi predmet svoje zatite prema pravom putu, pomaui svojim
savjetima, pruajui utjehu u njegovim nevoljama, te da odri njegovu hrabrost nad kunjama njegova
zemaljskog ivota.
"492. Je li duh-zatitnik vezan za pojedinca od njegova roenja?
"Od roenja do smrti, a esto ga slijedi i nakon smrti u duhovnom ivotu, pa ak i u stjecaju nekoliko
tjelesnih postojanja; jer te egzistencije su samo kratke faze njegova postojanja . "
493. Je li misija duha-zatitnika dobrovoljna ili obvezna?
"Tvoj duh-zatitnik je duan bdjeti nad vama, jer je prihvatio taj zadatak, ali duhu je doputeno izabrati svog
tienika meu ljudima s kojima je suosjeajan. U nekim sluajevi taj posao je zadovoljstvo; u drugima, to
je misija ili obveza.
"Kada se vee za osobu, je li duh duan suzdrati se od zatite drugih pojedinaca?
"Ne, ali to ini rjee."
494. Je li duh-zatitnik neraskidivo vezan za osobu koja je povjerena njegovom skrbnitvu?
"esto se dogaa da duhovi napuste svoj poloaj kako bi ispunili razliite misije, ali u tom sluaju, razmjena
staratelja se odvija.
"495. Da li duh-zatitnik ponekad napustiti svog tienika kada ovaj ustraje u zanemarivanju njegovih
savjeta?
"On se povlai od njega kad vidi da su njegovi savjeti beskorisni, te da postoji tvrdoglava odlunost
priklanjanju utjecaju inferiornih duhova; ali ne naputa ga u cijelosti, te i dalje osigurava da se njegov glas
uje. Nije duh taj koji naputa ovjeka, ve ovjek koji zatvara ui spram duha. im ga ovjek pozove
natrag, duh mu se vraa.
"Ako bude postojao nauk koji bi trebao pridobiti veinu u nevjerici svojim armom i ljepotom, onaj o
postojanju duha zatitnika ili anela uvara. Kad se zamislite da imate uvijek blizu vas bie koje je
superiorno spram vas, a koje je uvijek tu uz vas za savjet, da vas odri, kako bi vam pomoglo u penjanju
strmim usponima prema samo-poboljanju, ije prijateljstvo je istinitije i odanije nego najintimnija veza
koju moete stvoriti na zemlji zar nije takva ideja ponajvie utjena? Ta bia su u vaoj blizini na zapovijed
Boga. On je taj koji ih je stavio pored vas. Oni su tu iz ljubavi prema njemu, a ispunjavaju prema vama
plemenitu, ali napornu misiju. Oni su sa vama ma gdje god bili; u tamnici, u samoi, u Lazar-kui (kolonija
gubavaca), ak i progonima razvratnim . Nita vas ikad ne dijeli od prijatelja kojeg ne moete vidjeti, ije
njene poticaje osjeate, ije mudre savjete ujete, u dnu dubine svoga srca.
"O da si barem bio vie impresioniran s ovom istinom! Koliko esto bi vam pomogla u vaim trenucima
potrebe! Koliko esto bi vas spasila od zamke zlih duhova! No, na veliki dan (kad doe Bogu na istinu) ,
koliko esto e va aneo uvar morati rei: 'Nisam li te poticao, a ipak nisi slijedio moje vodstvo? Nisam li
ti pokazati ponor, a ipak si ustrajao bacajui sebe u njega? Nisam li potaknuo tvoju savjest da uje glas
istine, a zar nisi potom slijedio savjete lane
'Propitujte svoje anele uvare?; uspostavite izmeu sebe i njih prijemivu intimnost koja postoji izmeu

voljenih prijatelja. Nemojte misliti skrivati ita od njih, jer su oni boje oi, a vi ne moete obmanuti ih.
Razmislite o budunosti; trudite se napredovati prema gornjem putu: Vaa iskuenja e biti kraa, a vae
postojanja sretnija. Ljudi, budite hrabri! Odbacite daleko od sebe sve predrasude i mentalne rezervacije;
uite odluno na nove ceste koja se otvaraju pred vama! imate vodie; slijedite ih. Va cilj ne moe
iznevjeriti, jer taj cilj je sam Bog.
"Za one koji moda misle da je nemogue da se duhovi visokog stupnja trebaju vezati na zadatak tako
naporan i zahtjevan s toliko strpljenja s njihove strane, mi odgovaramo, da utjeemo na vae due, dok smo
mnogim milijunima liga od vas. Za nas, prostor je nita; i, dok ivimo u nekom drugom svijetu, na duh
uva vezu s vaom. Posjedujemo kvalitete kojima ne moete formirati niti pojma; ali budite sigurni da Bog
nije nametnuo na nas zadatak iznad naih snaga, te da On nije vas napustio na zemlji bez prijatelja i podrke.
Svaki aneo uvar ima svog tienika, nad kojeg gleda kao to otac bdije nad svojim djetetom, on se raduje
kad vidi da prati ispravan put; on tuguje kad su njegovi savjeti zanemareni.
"Nemojte se bojati da ete nas umoriti svojim pitanjima. Ostanite, naprotiv, uvijek je u vezi s nama: tako
ete biti jai i sretniji. Upravo je ta komunikacija izmeu svakog ovjeka i njegovog poznatog duha ta koja
e na kraju sve ljude uiniti medijima i protjerati nevjericu iz ovog svijeta. Vi koji ste primili uputu, uputite
druge zauzvrat: vi koji posjedujete talente, podignite svoju brau. Vi niste svjesni kako velik posao ste
ostvarili pritom; to je djelo od Krista, djelo nametnutog od Boga. Zato vam je Bog dao inteligenciju i
znanje, ako ne da ih podijelite sa svojom braom, kako bi im pomogli da napreduju ka putu koji vodi do
vjene sree? "
496. Ako duh napusti svog tienika, i vie mu ne ini dobro, moe li mu potom nakoditi?
"Dobri duh nikada ne ini zlo bilo kome. Oni ostavljaju to onima koji su zauzeli njihovo mjesto; a vi tada
optuujete sudbinu za nevolje koje su vas preplavile, a to su, u stvarnosti, rezultati vlastitih loih postupaka.
"497. Moe li duh-zatitnik napustiti tienika na milost i nemilost duhu koji ima elju da mu nakodi?
"Zli duhovi se ujedinjuju zajedno kako bi neutralizirali djelovanje onog dobrog, ali volja tienika je
dovoljna da vrati sva mo duhovnom zatitniku. Potonji moe nai i drugdje drugu osobu ija
dobronamjernost mu prua lagan nain za pruanje pomoi; u tom sluaju, on iskoritava priliku initi
dobro, dok eka povratak svoga tienika. "
498. Kada duh-zatitnik omogui svom tieniku da odluta u krive staze, je li to zato to on nije u stanju
nositi se zlim duhovima koji su ga odveli u krivo?
"To nije zato to on nije u stanju, nego zato to je on odluio tako uiniti, on zna da e njegov tienik
postati mudriji i bolji kroz iskuenja koja je predtavio pred sebe. Duh-zatitnik pomae svog tienika kroz
savjete koje predlae kroz njegov um, ali koji se nesretno uvijek ne potuju. To je jedina slabost, nemar, ili
ponos ljudi koji daje snagu loim duhovima; njihova mo nad vama dolazi iskljuivo iz vae nedovoljnog
otpora spram njihova djelovanja.
"499. Je li duh-zatitnik stalno sa svojim tienikom? Postoje li okolnosti pod kojima, bez da ga napusti, ga
bi mogao izgubiti iz vida?
"Postoje okolnosti pod kojima prisutnost duha-zatitnika nije potrebna tieniku. "
500. Doe li ikada vrijeme kada duh vie ne treba anela uvara?
"Da, kada dosegne stupanj napretka koji mu omoguuje da se sam vodi, kao to doe vrijeme kada uenik
vie nema potrebe za uiteljem. No, to se ne dogaa na vaoj zemlji. "

501. Zato je djelovanje duhova spram naeg postojanja okultno? i zato, kada nas tite, oni ne ine tako
navodno?
"Ako biste raunali na njihovu podrku, ne bi djelovali od sebe, a va duh ne bi ostvario napredak. Kako bi
napredovao, svaki ovjek treba stjecati iskustvo, a esto i na vlastiti teret. On treba prakticirati svoje
mogunosti; inae bi bio kao dijete, kojem nije dozvoljeno hodati samom. Aktivnosti duhova koji ele vau
dobrobiti uvijek su regulirane na takav nain da vam ostavi na slobodnu volju; Jer, ako ne biste imali
nikakvu odgovornost, ne bi napredovali na putu koji e vas dovesti do Boga. ovjek,kada ne vidi svojeg
pomagaa , stavlja naprijed vlastitu snagu; njegov vodi, meutim, bdije nad njim, i poziva ga s vremena na
vrijeme, kako bi ga upozorio da se uva od opasnosti.
"502. Kad duh-zatitnik uspije odvesti tienika ka pravom putu,da li on time dobiva bilo kakve koristi za
sebe?
"To je zasluan rad, koji e se raunati za njega ili za napredak ili za njegovo zadovoljstvo. On se raduje kad
vidi svoju brigu okrunjenu uspjehom, te trijumfira kao to to ini uitelj u uspjehu svog uenika. "
Je li on odgovoran ako tienik ne uspije?
"Ne, jer je uinio sve to je ovisilo o njemu."
503. Da li duh-zatitnik osjea tugu vidjevi da tienik uzima krivi put? i zar takav prizor mu ne remeti
vlastitu sreu?
"On je tuan spram njegovih pogreaka, te ga saalijeva,ali ove nevolje nemaju tjeskobu zemaljskog
porijekla, jer on znade da postoji lijek za zlo, te da to nije uinjeno danas e se obaviti sutra.
"504. Moe li mi uvijek znati ime naeg anela uvara?
"Kako je mogue da znate imena koja za vas nemaju egzistenciju? Mislite li da nema drugih duhova, osim
onih koje znate? "
Ali kako ga moemo prizvati ako ne znamo tko je on?
"Dajte mu ime koje elite - bilo kojeg vrhunskog duha za koga osjeate simpatije ili tovanje. Va aneouvar e odgovoriti na vae traenje; jer svi dobri duhovi su braa, i pomau jedni drugima. "
505. Jesu li duhovni-uvari koji uzimaju poznata imena uvijek i osobe koje su rodile s tim imenima?
"Ne, ali oni su duhovi koji su u suosjeanju s njima, i koji, u mnogim sluajevima, dolaze u njihovo ime. Vi
zahtijevate imena; Oni, dakle, uzimaju ime koje e vas inspirirati s samopouzdanjem. Kada niste u
mogunosti izvriti zadatak osobno, poslat ete nekoga u mjesto sebe, koji e djelovati u vae ime. "

slijedi 506 ......

Prevod radili Saboter i Zagorski (nikovi sa foruma Objave)


Preostalo za prevod:
Guardian-angels-Protecting, familiar, and sympathetic spirits 233

Presentiments 242
Influence of spirits on the events of human life 242
Action of spirits In the production of the phenomena of nature 246
Spirits during battle 248
Pacts with spirits 250
Occult power-Talismans-Sorcerers 251
Benedictions and curses 253
429
INDEX
CHAPTER X
OCCUPATIONS AND MISSIONS OF SPIRITS 254
CHAPTER XI
THE THREE REIGNS 261
Minerals and plants 261
Animals and men 262
Metempsychosis 269
BOOK THIRD
CHAPTER I
MORAL LAWS 270
Divine or natural law 270
Characteristics of natural law 270
Knowledge of natural law 272
Good and evil 274
Division of natural law 278
CHAPTER II
I. THE LAW OF ADORATION 280
Aim of adoration 280
External acts of adoration 280
Life of contemplation 282
Prayer 282
Polytheism 285
Sacrifices 287
CHAPTER III
II. THE LAW OF LABOUR 290
Necessity of labour 290
Limit of labour-Rest 291
CHAPTER IV
III. THE LAW OF REPRODUCTION 293
Population of the globe 293
Succession and Improvement of races 293
Obstacles to reproduction 294
Marriage and celibacy 295
Polygamy 298
CHAPTER V
IV. THE LAW OF PRESERVATION 297
Instinct of self-preservation 297
Means of self-preservation 297
430
INDEX
Enjoyment of the fruits of the earth 299
Necessaries and superfluities 300
Voluntary privations -Mortifications 301
CHAPTER VI

V. THE LAW OF DESTRUCTION 304


Necessary destruction and unjustifiable destruction 304
Destructive calamities 306
War 308
Murder 309
Cruelty 309
Duelling 311
Capital punishment 311
CHAPTER VII
VI. SOCIAL LAW 314
Necessity of social life 314
Life of isolation 314
Family ties 315
CHAPTER VIII
VII. THE LAW OF PROGRESS 317
State of nature 317
March of progress 318
Degenerate peoples 320
Civilisatlon 322
Progress of human legislation 323
Influence of spiritism on progress 324
CHAPTER IX
VIII. THE LAW OF EQUALITY 327
Natural equality 327
Inequality of aptitudes 327
Social inequalities 328
Inequality of riches 328
Trials of riches and of poverty 330
Equality of rights of men and women 331
Equality In death 332
CHAPTER X
IX. THE LAW OF LIBERTY 333
Natural liberty 333
Slavery 334
Freedom of thought 335
Freedom of conscience 335
431
INDEX
Free-will 336
Fatality 338
Foreknowledge 343
Theoretic summary of the springs of human action 345
CHAPTER XI
X. THE LAW OF JUSTICE, OF LOVE, AND OF CHARITY 349
Natural rights and justice 349
Right of Property-Robbery 351
Charity-Love of the neighbour 352
Maternal and filial affection 354
CHAPTER XII
MORAL PERFECTION 356
Virtues and vices 356
The passions 361
Selfishness 362

Characteristics of the virtuous man 365


Self-knowledge 365
BOOK FOURTH
HOPES AND CONSOLATIONS.
CHAPTER 1
Earthly joys and Sorrows 363
Happiness and unhappiness 368
Loss of those we love 373
Disappointments-Ingratitude-Blighted affections 374
Antipathetic unions 375
Fear of death 376
Weariness of Life-Suicide 377
CHAPTER II
Future joys and sorrows 383
Annihilation-Future life 383
Intuition of future joys and sorrows 383
Intervention of God in rewards and punishments 384
Nature of future joys and sorrows 385
Temporal sorrows 391
Expiation and repentance 394
Duration of future penalties 397
Resurrection of the body 4