You are on page 1of 5

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

EMOCIONALNU INTELIGENCIJU MOGLI BISMO DEFINIRATI KAO SKUP


EMOCIONALNIH VJETINA KOJE NAM OMOGUUJU DA ODABEREMO
ISPRAVAN NAIN UPORABE EMOCIJA I NESVJESNIH MEHANIZAMA U
INTERAKCIJI S DRUGIM LJUDIMA, KAO I U SHVAANJU I POBOLJANJU
SAMOG SEBE.

PRVI HIJERARHIJSKI MODEL EMOCIONALNE INTELIGENCIJE (EI)


FORMULIRALI SU MAYER I SALOVEY 1990.GODINE.

EQ NIJE U SUPROTNOSTI SA IQ, VE SU ONI U DINAMINOM ODNOSU.

NAJVEA RAZLIKA IZMEU IQ I EQ JE TA TO JE EQ MANJE GENETSKI


UVJETOVANA, ZNAI MOE SE USVOJITI I UITI U BILO KOJEM DOBU
IVOT.

PET JE OSNOVNIH PODRUJA NA KOJI SE ODNOSI EMOCIONALNA


INTELIGENCIJA:
1. SAMOSVJESNOST EMOCIJA- prepoznavanje, imenovanje i
razumijevanje uzroka vlastitih emocija. Npr. osoba koja je samosvjesna
svojih emocija nee samo rei osjeam se loe ve e moi navesti
osjea li se ljuto, povrijeeno, ljubomorno, uzbueno, tuno ili
preplaeno
2. PRAVILNO NOENJE S EMOCIJAMA- razvoj kontrole u raznim
situacijama, poveanje broja odgovora na emocionalno nabijene
situacije. Npr. umjesto reagiranja akom koristimo rijei.
3. SAMOMOTIVACIJA razmiljanje, planiranje i rijeavanje problema uz
koritenje kontrole impulsa, pojaanje tolerancije na frustracije, a s
druge strane razvoj nade, optimizma, odnosno pojaene motivacije
(samomotivacije.
4. EMPATIJA prepoznavanje i razumijevanje emocija u drugih. Ako je
osoba u stanju prepoznati kako se drugi osjeaju automatski dolazi do
smanjenja sukoba, konfliktnih situacija
5. SOCIJALNE VJETINE noenje s emocijama u drutenim
situacijama, razvoj senzibiliteta za tue potrebe i elje, razvoj aktivnog
sluanja i razvoj onih osobina koje volimo pripisati dobromovjeku.
OSNOVNE KOMPONENTE EI SU:
PREPOZNAVANJE EMOCIJA (SVJESNA RAZINA, EMPATIJA)
KORITENJE I IZRAAVANJE EMOCIJA (POMAGANJE U ODLIKAMA I
ODABIRIMA)
RAZUMIJEVANJE EMOCIJA (SHVAANJE I PREDVIANJE)
UPRAVLJANJE EMOCIJAMA (PRIHVAANJE I KORITENJE)

KORITENJE I RAZUMIJEVANJE EMOCIJA


Sljedea vjeba e pokazati koliko u stvari rijetko slikovito izraavamo osjeaje i
rijetko kada iskreno i otvoreno izraavamo osjeaje, ali onda ne smijemo oekivati da
nas drugi razumiju. Jer to izrazitije izrazite neki osjeaj, to e vas sugovornik bolje
razumjeti. Njegovo shvaanje vie ne ovisi o nagaanjima, interpretacijama ili o
osobnim pretpostavkama, te moe primjereno reagirati.
Pokuajte provjeriti je li i kada koristite sljedee izraze i to doivljavate dok ih
izgovarate:
Osjeam se kao
a. Kao iscijeeni limun
b. Kao odbaena krpa
c. Kao u bajci
d. Kao da me pregazio vlak
e. Kao da sam na sedmom nebu
f. Kao Bog
MOGUE ULOGE EMOCIONALNE INTELIGENCIJE U SVAKODNEVNOM IVOTU
(PRILAGOENO IZ CIARROCHI, CHAN, CAPUTI, ROBERTS, 2001).
ivotni dogaaji

ivotni ishodi

Veliki ivotni dogaaji


Svakodnevni sukobi
Svakodnevni uspjesi
Drugi emocionalni dogaaji

Mentalno zdravlje
Kvaliteta odnosa
Profesionalni uspjeh
kolski uspjeh
Tjelesno zdravlje

Prilagodba
B

Emocionalna inteligencija
A

Percipiranje
Izraavanje
Razumijevanje
Upravljanje

Oekuje se da e se osobe s niskom emocionalnom inteligencijom slabo


prilagoditi (B) stresnim ivotnim dogaajima, reagirajui depresivnije, bespomonije i
na druge negativne naine. Suprotno tome, osobe s visokom emocionalnom
inteligencijom trebale bi reagirati prilagoenije na negativne ivotne dogaaje.
Takoer se oekuje da e emocionalna inteligencija biti izravno povezana sa ivotnim
dogaajima i ivotnim ishodima. Npr. oekuje se da e osobe visoke emocionalne
inteligencije organizirati ivot na nain da doive manje negativnih ivotnih dogaaja

(A). Osim toga, mogu biti vjetiji prilikom uspostavljanja i odravanja visokokvalitetnih odnosa (C).
RAZUMIJEVANJE I UPRAVLJANJE EMOCIJAMA

MNOGE NESPORAZUME I SVAEU OBITELJI I NA POSLU LAKO ETE


IZBJEI AKO SI POSTAVITE SLJEDEA ETIRI PITANJA: TO SE
DOGODILO? KAKVA JE BILA MOJA REAKCIJA? KAKVI SU ME OSJEAJI
OBUZELI U TOM TRENUTKU? JESAM LI NA ISPRAVAN NAIN SAOPILA
SVOJE OSJEAJE I JE LI MOJA REAKCIJA BILA PRIMJERENA? (PRIA
ANE I PETRA-VJEBA 2)

TO ODREENIJE IZRAZIMO NEKI OSJEAJ, TO E NAS SUGOVORNIK


BOLJE RAZUMJETI. NJEGOVO SHVAANJE VIE NE OVISI O
NAGAANJIMA INTERPRETACIJAMA ILI O OSOBNIM PRETPOSTAVKAMA,
TE ON MOE PRIMJERENO REAGIRATI.

Vjeba 3:Jedan osjeaj takoer ima razliite stupnjeve i situacije kada se javlja. Na
primjer LJUTNJA:
NEZADOVOLJSTVO: nezadovoljstvo koje se prazni snanim rijeima.
GNJEV: razljuenost, uzrujanost.
KIVNOST: potisnuta ljutnja.
MRNJA: neprijateljska nesklonost.
UVREDA: osjeajna povrijeenost.
GOROPADNOST: izgubiti kontrolu od bijesa.
OGORENJE: biti ispunjen stalnim bijesom.
POVRIJEENOST: poljuljan ponos.
NERASPOLOENJE: loe raspoloenje.
BIJES: nekontrolirana bujica snane srdbe
SRDBA: jaka, strasna nevoljkost.

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA KOD DJECE


Razvijanje emocionalne inteligencije od najranijeg uzrasta ima veliku ulogu u razvoju
djeje linosti. Evo nekih prednosti dobro razvijene emocionalne inteligencije:
-BOLJI REZULTATI U UENJU
-SMANJENI STRES
-BOLJE POZNAVANJE SEBE, A TIME I BOLJE IZRAAVANJE OSJEAJA
-BOLJE NOENJE S OSJEAJIMA U KONFLIKTNIM SITUACIJAMA
-EMPATIJA
-BOLJA KOMUNIKACIJA
-VEA SURADNJA
Programi razvoja emocionalnih vjetina koji se ve uvelike rade u Americi pokazali su
velike uspjehe na polju smanjivanja nasilja meu uenicima i na poboljanju uspjeha
u uenju. Djeca s razvijenom emocionalnom inteligencijom imaju sposobnost praviti

razliku izmeu ljutnje, tuge, frustracije, bijesa, krivnje, srama i gomile drugih osjeaja.
To im omoguuje i adekvatne reakcije u odreenim situacijama.
PRIMJERI NEKIH AKTIVNOSTI KOJE RAZVIJAJU EMOCIONALNU
INTELIGENCIJU:
1. NII RAZREDI:
-Svako dijete dobiva karton na ijoj jednoj strani je sretno lice, a na drugo strani
tuno lice. Uiteljica svakog dana zamoli uenike da podignu karton i da pokau ono
lice kako su taj dan raspoloeni. Na taj nain se zna to moemo oekivati jedni od
drugih, ali i nauiti kako ta razliita raspoloenja izgledaju u svakoga od nas.
-pantomima osjeaja-djeca pantomimom izraavaju svoja osjeanja i raspoloenja.
-vjeba 1. iz dananje radionice
2. VII RAZREDI:
-sve vjebe iz dananje radionice
Pomona literatura:
1. David Goleman: Emocionalna inteligencija
2. David Goleman: Emocionalna inteligencija na poslu
3. Mayer J.D. i Salovey P.: Emocionalni razvoj i emocionalna inteligecija
4. Weisbach Ch. I Dachs U.: Kako razviti emocionalnu inteligenciju?
5. Lawrence E. Shapiro: Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta?

PEDAGOKE MISLI

Ako te dijete potrai svojim pogledom - pogledaj ga!


Ako te dijete dodirne svojim rukama - zagrli ga!
Ako te dijete dodirne svojim usnama - poljubi ga!
Ako ti dijete eli neto kazati - posluaj ga!
Ako se dijete osjea bespomono - pomozi mu!
Ako se dijete osjea usamljeno - prati ga!
Ako se dijete osjea alosno - utjei ga!
Ako se dijete nalazi u potekoama - osokoli ga!
Ako dijete doivljava neuspjeh - zatiti ga!
Ako dijete izgubi nadu - Ohrabri ga!

ARISTOTELOV IZAZOV
SVATKO SE MOE NALJUTITI- TOJE LAKO. ALI NALJUTITI SE NA
PRAVU OSOBU, DO ISPRAVNOG STUPNJA, U PRAVI TRENUTAK,
ZBOG ISPRAVNOG RAZLOGA I NA ISPRAVAN NAIN TO NIJE
LAKO.

priredila Suzana Leskovar, dipl. psiholog