You are on page 1of 77

RC oscilatori

RC-oscilatori

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

Temeljna obiljeja RC-oscilatora

Mrea povratne veze oscilatora moe se sastaviti i od otpornika i samo


j d vrste
jedne
t reaktancija
kt
ij RCRC oscilatori
il t i ili RL
RL-oscilatori
il t i (RL
(RL-inaica
i i se
gotovo ne koristi).
Mrea povratne veze mora, u zajednici s pojaalom, ispuniti Barkhausenov
uvjet samopobude,

A 1.

RC-oscilatori koriste se za generiranje signala niskih frekvencija, negdje


do oko 10 MHz (prevladavaju u podruju do 1 MHz).
U sklopovima
kl
i
RC
RC-oscilatora
il t
esto
t se, uz pozitivnu,
iti
kkoristi
i ti i negativna
ti
povratna veza.
Negativna
g
povratna veza pridonosi stabilnijem
j
radu pojaala.
j
Pozitivna povratna veza osigurava samopobudu sklopa.
Dobri se rezultati postiu uporabom monolitnih integriranih sklopova pojaala
uz standardnu uporabu diskretnih tranzistora
tranzistora.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

Temeljna obiljeja RC-oscilatora


Dvije su inaice rjeenja zajednice pozitivne i negativne povratne veze;
pozitivna je povratna veza frekvencijski ovisna (kao kod LC-oscilatora),
LC oscilatora), dok je
negativna povratna veza frekvencijski neovisna,
pozitivna je povratna veza frekvencijski neovisna, dok je negativna povratna veza
frekvencijski ovisna.

+
-

R3

R4

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

Oscilatori s CR- ili RC-nizom

Mrea povratne veze sastavljena je od tri


istovrsna CRCR odnosno RC-sloga.
RC sloga.
CR-slog je visokopropusne frekvencijske
karakteristike napona,
zakret faze izlaznog signala mijenja se od
+90o (za f 0) do 0o (za f ).

RC-slog je niskopropusne frekvencijske


karakteristike napona,
napona
zakret faze izlaznog signala mijenja se od 0o
(za f 0) do -90o (za f ).

Najmanje tri istovrsna sloga potrebna su za


postizanje zakreta faze od 180o. Zakret faze
pojedinog sloga odstupat e od 60o zbog
razliitog optereenja pojedinih slogova u
nizu.

Primjenjuju se postupci analize oscilatora s povratnom vezom pretpostavljajui veliki ulazni otpor (RIA ) i mali izlazni otpor pojaala (RIIA 0).
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

Oscilatori s CR- ili RC-nizom


Rezultati analize daju:
RC-oscilator
CR-niz

RC-niz

Frekvencija,

0 =

1 1
6 RC

6
RC

Uvjet samopobude,

A=

29

29

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

Wien-Robinsonov oscilator

Wienovo djelilo ili Wienov slog ima maksimum


frekvencijske karakteristike napona pri
karakteristinoj frekvenciji 0 i fazni je zakret
tad jednak nula potrebno je pojaalo
zakreta faze od 360o.
Omjer napona Wienova djelila iznosi:

U2

U1

1
R1 C2
.
1

j R1 C2
R2 C1
R2 C1

R1
C1
u2

u1

R2

C2

Naponi u1 i u2 e biti u fazi ako je imaginarni dio njihova omjera jednak


nuli. Taj uvjet daje karakteristinu frekvenciju djelila,

1
.
R1 R2 C1 C2
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

Wien-Robinsonov oscilator

Realni lanovi omjera napona odreuju priguenje etveropola odnosno


potrebno p
p
pojaanje
j
j p
pojaala,
j
,

A 1

Kad je R1 = R2 i C1 = C2, kao u sklopu na slici, frekvencija titraja i


potrebno pojaanje pojaala u sklopu oscilatora iznose:

R1 C2
.

R2 C1

1
,
RC

A 3.

Napon u4 mora biti neto


N
t manjiji
od u1 = u2/3 (mora postojati
diferencijalni napon ud za pobudu
pojaala) odnosno R3 mora biti
neto vei od 2R4.

R3

R
C
u2

ud

Visokofrekvencijska elektronika

u1

R4

u4

FER, ZRK

Wien-Robinsonov oscilator
R3
u4

R4
u2
R3 R4

R4
u2
2 R4 R4

1
u2 .
3

u1 u4

1
1

3 3

u2 .

C
u2

u2 .

ud

Minimalno pojaanje potrebno za


samopobudu oscilatora jednako je onda,

A0

u2

ud

R3

Kako je 1 onda je priblino,

ud

2 R4 ,

Ul
Ulazni
i napon diferencijalnog
dif
ij l
pojaala
j l jjednak
d k jje razlici
li i napona,

ud

u1

R4

u4

.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

Oscilator s dvostrukim T-etveropolom

C
m

Dvostruki T-etveropol nastao je paralelnim spajanjem dvaju T-etveropola.

Frekvencijska karakteristika napona ovog etveropola, U 2 U1 ,

pokazuje osobine karakteristike sa zapornim pojasom (band stop).

Karakteristina frekvencija etveropola dobiva se ispunjavanjem uvjeta

m 0 , to daje,

RC

.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

10

Oscilator s dvostrukim T-etveropolom

Na karakteristinoj frekvenciji prijenosni faktor je realan,

2m 2 m
.
2
2m m 1

Razliito je vladanje ovog etveropola i ono ovisi o veliini faktora m.


m

Faktor m

Prij. faktor

Zakret faze

m < 0,5

< 0

180o

m = 0,5

= 0

m > 0,5

> 0

0o

Kad
K
d jje ffaktor
kt m > 0,5
0 5 izlazni
i l
i jje napon d
dvostrukog
t k T
T-etveropola
t
l najmanji
j
ji na
karakteristinoj frekvenciji i zakret faze jednak je nuli.
Takav etveropol ukljuuje se u krug negativne povratne veze prikljuuje
se na invertirajui ulaz operacijskog pojaala.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

11

Oscilator s dvostrukim T-etveropolom

Samopobuda se ostvaruje preko


frekvencijski neovisnog djelila
R3
napona koje je prikljueno na
R
R
neinvertirajuu prikljunicu
+
operacijskog pojaala.
Na karakteristinoj frekvenciji
etveropola mora pozitivna
mR
R4
C
povratna veza biti vea od
m
negativne povratne veze preko
dvostrukog T-etveropola kako bi
se omoguila samopobuda.
Za sve ostale frekvencije, osim karakteristine frekvencije 0, negativna povratna
veza mora nadvladati pozitivnu povratnu vezu i time onemoguiti samopobudu.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

12

Oscilator s premoenim T-etveropolom

Frekvencijska karakteristika napona ovog etveropola, U 2 U1 ,


pokazuje
p
j osobine karakteristike sa zapornim
p
p
pojasom
j
((band stop).
p)

Karakteristina frekvencija etveropola dobiva se ispunjavanjem uvjeta

m 0 , to daje,

1
.
RC m
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

13

Oscilator s premoenim T-etveropolom

Na karakteristinoj frekvenciji prijenosni faktor je realan


realan,

2
,
2m

i on je uvijek pozitivan zakret faze jednak je nuli.


etveropol
p se p
prikljuuje
j
j na invertirajui
j
ulaz operacijskog
p
j
gp
pojaala
j
kao
frekvencijski ovisna negativna povratna veza.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

Postupci kojima se poboljava


stabilnost
t bil
t frekvencije
f k
ij
oscilatora
Sklopovi oscilatora stabilne
frekvencije
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

15

Temeljni pojmovi

Oscilatori s promjenjivom frekvencijom,


jednostavno,
jednostavno brzo i tono namjetanje frekvencije tonost frekvencije,
frekvencije
tonost frekvencije ovisi o preciznosti postupka namjetanja frekvencije
preciznost prikaza frekvencije pri namjetanju kapaciteta kondenzatora ili napona
kapacitivne diode koji odreuje frekvenciju,
frekvenciju
sintezator frekvencije je rjeenje dobre tonosti frekvencije kontinuirana
promjena nadomjetena je diskretnim promjenama frekvencije u po volji malim
koracima znatno via cijena
j
od cijene
j
oscilatora,

jednom postavljena frekvencija titraja se ne mijenja tijekom rada oscilatora


stabilnost frekvencije,
odravanje frekvencije u nekim odreenim granicama oko sredinje vrijednosti.
Frekvencija titraja mora biti to manje podlona promjenama zbog djelovanja
vanjskih utjecaja kao to su:

promjena napona napajanja,


promjena temperature sastavnih dijelova oscilatora,
promjena optereenja oscilatora,
mehaniki utjecaji okovi, ubrzanja, vibracije,
promjene klimatskih uvjeta tlak,
tlak vlanost,
vlanost

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

16

Temeljni pojmovi

Oscilatori s vrstom frekvencijom,


namjetena frekvencija titraja se ne mijenja tijekom rada oscilatora
stabilnost frekvencije,
frekvencije
uzroci nestabilnosti frekvencije jednaki su onima kod oscilatora s promjenjivom
frekvencijom,

i kod ove vrste oscilatora moe se govoriti o tonosti namjetanja frekvencije


podruje namjerne promjene frekvencije je vrlo usko.

Tolerancija
T
l
ij ffrekvencije
k
ij tit
titraja
j doputeno
d
t
odstupanje
d t
j ffrekvencije
k
ij tit
titraja
j
od nominalne vrijednosti (doputena nestabilnost).

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

17

Temeljni pojmovi

Tolerancija frekvencije oscilatora odnosi se na zajedniko djelovanje svih


uzroka nestabilnosti u podruju njihovih vrijednosti u kojima je predvien
rad ureaja.
U situacijama
it
ij
potrebe
t b za visokom
i k
stabilnosti
t bil
ti ffrekvencije
k
ij propisuju
i j se
tolerancije frekvencije za svaki uzrok posebno.
Tolerancija frekvencije po vremenu:
kratkotrajna stabilnost,
dugotrajna stabilnost.

Za utvrivanje tolerancije frekvencije prihvaena su vremena: 1 sekunda,


1 sat, 1 dan, 1 mjesec, 1 godina.

Oscilator mijenja frekvenciju i zbog starenja svojih elemenata prilae


se dijagram starenja.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

18

Parametri stabilnosti frekvencije


Stabilnost frekvencije oznauje se apsolutnim iznosom
odstupanja frekvencije titraja od nominalne vrijednosti
vrijednosti,
odnosno njihovim omjerom.
Apsolutna stabilnost najvee odstupanje frekvencije,

f , Hz .
Relativna stabilnost omjer najveeg odstupanja frekvencije i
njezine nominalne vrijednosti,
vrijednosti

f
.
f0

Relativna stabilnost je parametar bez dimenzije (npr. 10-5).


Ako se promjena frekvencije izrazi u Hz, a nominalna vrijednost
frekvencije u MHz onda je dobivena relativna stabilnost izraena u
jedinicama nazvanim ppm (parts per million),

f , Hz
, pp
ppm .
f 0 , MHz
MH
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

19

Parametri stabilnosti frekvencije

Temperaturni koeficijent frekvencije omjer promjene frekvencije i


njezine nominalne vrijednosti pri promjeni temperature za 1oC unutar
podruja promjene temperature od Y1 oC do +Y2 oC,

f 1
.
f0 T

Vrijeme zagrijavanja vrijeme od poetka rada oscilatora potrebno da


frekvencija ue u granice svoje tolerancije (znaajno za oscilatore
smjetene
j
u termostat,, jjer najvee
j
promjene
p
j
frekvencije
j nastaju
j tijekom
j
zagrijavanja termostata).

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

20

Parametri stabilnosti frekvencije


Primjeri tolerancije frekvencije:

frekvencija VHF-FM-odailjaa,
frekvencija UHF-TV-odailjaa,
frekvencija mobilne postaje UHF privatne mree,
frekvencija repetitorske postaje UHF privatne mree
mree,
frekvencija bazne postaje GSM900,

Visokofrekvencijska elektronika

1000
10-7
10
5
0,05

Hz,
,
ppm,
ppm
ppm,
ppm.

FER, ZRK

21

Uzroci nestabilnosti frekvencije titraja


Neeljene promjene frekvencije oscilatora, kao zajednice
aktivnoga i pasivnog etveropola
etveropola, nastaju zbog:
promjena parametara pasivne mree (promjene rezonantne
frekvencije npr.),
promjena parametara aktivnog etveropola (tranzistora, operacijskog
pojaala, ),
parametara (reaktancije) troila.
troila

Stabilnost rezonantne frekvencije titrajnog kruga u pasivnoj


mrei povratne veze najvie utjee na ukupnu stabilnost
frekvencije oscilatora.
Rezonantna frekvencija se mijenja zbog promjena induktiviteta
svitaka i kapaciteta kondenzatora koje su posljedica promjene
ponajvie temperature, a i ostalih uzroka (promjene: klimatskih
stanja, geometrijskog oblika i poloaja elemenata; starenja ).
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

22

Uzroci nestabilnosti frekvencije titraja


Povienje temperature svitka izaziva porast njegova induktiviteta.
Temperaturni koeficijent svitka:

1 L
,
L T

L 0.

Temperaturna ovisnost kapaciteta kondenzatora oituje se u porastu


ili smanjenju kapaciteta ovisno o grai kondenzatora.
Temperaturni koeficijent kondenzatora:

1 C
,
C T

C 0 ili C 0 .

Temperaturni koeficijent rezonantne frekvencije moe se povezati s


L i C:

1
C L .
2

Porastom vlanosti okoline smanjuje se dobrota titrajnog kruga zbog


poveanja povrinskog odvoda struje.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

23

Uzroci nestabilnosti frekvencije titraja

Parametri
P
t i ttranzistora
i t
ili operacijskog
ij k pojaala
j l podloni
dl i su promjenama
j
zbog nestalnosti pogonskog stanja oscilatora. Na promjenu parametara
aktivnog etveropola utjeu sljedei vanjski inioci:

promjena napona,
promjena temperature,
promjena klimatskih uvjeta
uvjeta, vlaga
vlaga, tlak
tlak,
mehaniki utjecaji, okovi i vibracije.

Toplinski bijeg bipolarnog tranzistora moe nastati uslijed porasta


temperature porast temperature uzrokuje rast struje kolektora koja
pak povisuje temperaturu spojita. Proces je kumulativan.
Unipolarni
U
po a tranzistori
a s o nisu
su pod
podloni
o
toplinskom
op s o b
bijegu
jegu po
porastom
as o
temperature raste njihov unutarnji otpor rd i pada im strmina gm.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

24

Postupci stabiliziranja frekvencije


Osim pridravanja opih smjernica za poboljanje stabilnosti
frekvencije titraja povoljniji se rezultati postiu posebnim
sklopovima stabilne frekvencije nastalih primjenom:
stabilizacije pomou dodatnih otpora,
stabilizacije pomou dodatnih reaktancija,
reaktancija
stabilizacije uz pomo kristala (oscilatori s kristalom).

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

25

Stabilizacija pomou dodatnog otpora


P
Postupakk stabilizacije
t bili
ij ffrekvencije
k
ij pomou
d
dodatnog
d t
otpora
t
temelji se na dodavanju jednog otpornika,
u seriju s ulaznom prikljunicom pojaala (poveava se ulazni otpor)
otpor),
u seriju s izlaznom prikljunicom pojaala (poveava se izlazni otpor),
u zajedniku
j
prikljunicu
p j
pojaala
p j
(p
(poveavaju
j se i ulazni i izlazni
otpor).

Ovim se postupcima smanjuje pojaanje pojaala zbog


negativne
i
povratne veze na d
dodanom
d
otporu valja
lj voditi
di i
rauna o ispunjenju uvjeta za samopobudu.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

26

Stabilizacija pomou dodatnog otpora


+UCC
Pr.

R1

Cv
C2
RS
C3

R2

RE

L
C1

U primjeru
i j
ttranzistor
i t jje u ZB
ZB-spoju
j ((malili ulazni
l
i i veliki
liki iizlazni
l
i otpor).
t )
Stabilizacijski otpor RS doprinosi poveanju ulaznog otpora kao i
eventualno izostavljanje
j j C3.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

27

Stabilizacija pomou dodatnog otpora


R
+UCC
R
C

CG

Cb

R1
+UDD
Cv

10C

1
1

RG RS

Cb
C

1
1

R2

RS

Kameleon oscilator osniva se na Hartleyevu oscilatoru. Stabilizacijski


otpor RS dodaje se u krug slijeva odnosno emitera.
Negativna povratna veza na RS poveava ulazni i izlazni otpor pojaala to je
osnova stabiliziranja frekvencije.
Zbog
g istodobnog
g smanjenja
j j p
pojaanja
j
j treba koristiti jjaku p
povratnu vezu radi
ispunjavanja uvjeta samopobude odvojak je na sredini svitka L.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

28

LC-oscilatori stabilne frekvencije


1

C1

C1
L
L

C2
2

C2

C3

Veim omjerom
j
C/L titrajnog
j g kruga
g p
poboljava
j
se stabilnost frekvencije
j
i smanjuje se utjecaj promjenjivih meuelektrodnih kapaciteta.
Ukupni je kapacitet titrajnog kruga Colpittsova oscilatora,

C1 C2
.
C1 C2
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

29

LC-oscilatori stabilne frekvencije

Zbog promjene meuelektrodnih kapaciteta ukupni se kapacitet u


titrajnom krugu mijenja za C i uzrokuje promjenu rezonantne frekvencije
titrajnog kruga za 0,

2
0

1
1

L C C L C

Kako je,
je C C ,

02

02

C
C
2

0
.
L C C C
C C

C
,
C

Utjecaj promjena kapaciteta u titrajnom krugu bit e manji ako su velike


vrijednosti kapaciteta C1 i C2.
Nakon dodavanja kapaciteta C3 postaje ukupni kapacitet u titrajnom krugu
1
jednak,

C0

C3 C
.

C3 C

C1
L
3

C2

C3

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

30

LC-oscilatori stabilne frekvencije

Ako se, kao i kod Colpittsova oscilatora, kapacitet serijskog spoja C1 i C2


promijeni za C nastat e promjena ukupnog kapaciteta preinaenoga
titrajnog kruga u iznosu,

C 0

C3 C C
C C

3
,
C3 C C C3 C

C C ,

C0
C0
02

02

C C0

,
C C

C C0

.
C C

C1
L
3

C2

C3

Praktino se odabiru vrijednosti


j
kapaciteta
p
C3 deset p
puta manjim
j od
kapaciteta u titrajnom krugu (C3 = C2/10).
Kako je C0/C < 1, to znai da je uporabom C3 smanjena i relativna
promjena frekvencije 0/0.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

31

LC-oscilatori stabilne frekvencije

UCC

Gouriet-Clappov oscilator izveden je iz


Colpittsova oscilatora. Serijski spoj L i
C3 mora biti induktivne reaktancije.
Odgovarajui nadomjesni induktivitet
serijskog spoja je,

L1 L

C2
C4

1
,
2
C3

Pr.

R1

R2
RE

C1

L
C3

L1

1 1
1
1
1 L1 1

,
L C1 C2 C3 rb'e rce L C1 C2

02

L1
1 ; C1 , C2 ;
L

rb'e rce

0 .

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

32

LC-oscilatori stabilne frekvencije

02
Kako su C1 i C2 puno vei od C3 (ranije pokazano da su poeljni veliki
kapaciteti) onda je rezonantna frekvencija titrajnog kruga,

1 1
1
1
1 L1 1

,
L C1 C2 C3 rb'e rce L C1 C2

2
0

1 1
1
1

L C1 C2 C3

1
,
L C3

odnosno,
d
ffrekvencija
k
ij tit
titraja
j oscilatora
il t
priblino
ibli jje jjednaka
d k ffrekvenciji
k
iji
serijske rezonancije L i C3.
Pomou C3 jjednostavno se mijenja
j j frekvencija
j Gouriet-Clappova
pp
oscilatora.
Stabilnost LC-oscilatora u laboratorijskim uvjetima dosie 1104, ali je
u eksploataciji manja
manja.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

33

Stabilizacija frekvencije pomou kristala

Primjenjuje
j j j se mehanika rezonancija.
j
Mehaniki vibracijski element potie se na
vibriranje elektronikim sklopom.
Z mehaniko
Za
h ik tit
titranje
j kkoristi
i ti se element
l
ts
piezoelektrinim osobinama kristali
prirodnog ili sintetikog kvarca.
Piezoelektrini efekt : ako se ploica
kristala napregne na tlak ili na vlak
pojavljuje
j j j se nabojj na plohama okomitima
na smjer djelovanja sile.
Reciproni piezoelektrini efekt : smjetavanjem kristala u elektrino polje on
se deformira.
Piezoelektrini element obavlja pretvorbu energije elektrine u mehaniku i
obrnuto.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

34

Stabilizacija frekvencije pomou kristala

Kristal kvarca, doveden u izmjenino elektrino polje, poinje vibrirati s


frekvencijom jednakom frekvenciji pobude. Amplituda mehanikih vibracija
odgovara amplitudi napona na ploicama izmeu kojih je smjeten kristal.
Na veem broju pobudnih frekvencija raste amplituda vibracija
pojavljuju se mehanike rezonancije.
Prirodna ili svojstvena frekvencija ploice kristala ovisi o fizikalnim osobinama
materijala i geometrijskom obliku ploice
ploice.
Na rezonantnoj frekvenciji nastaje pretvorba izmeu energije elektrinog i
energije mehanikog stanja elastinog tijela kristala s vrlo malom disipacijom
u kristalu
kristalu.
Krivulja rezonancije je vrlo otra (visoki Q) odgovara dobroti nadomjesnoga
LC-titrajnog kruga u iznosima, Q = 105 106.

Svojstvena frekvencija kristala znatno manje ovisi o uvjetima okoline


negoli se moe postii s elementima elektrinoga titrajnog sustava.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

35

Stabilizacija frekvencije pomou kristala

Stabilnost frekvencije oscilatora s kristalom, osim o kristalu ovisi i o


ostalim parametrima sklopa,
postiu se relativne stabilnosti: 2105 (standardne izvedbe); 1106 do
2107 (temperaturno kompenzirani oscilatori); 5108 do 1109 (posebne
izvedbe sa oscilatorom u termostatu);
) do 11011 ((ostvareno jje za p
potrebe
mjerenja u vrhunskoj tonosti).

Na slici je poloaj pojedinih elemenata na kristalu kvarca.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

36

Stabilizacija frekvencije pomou kristala

Rez kristala je orijentacija ploice kristala s obzirom na kristalografske osi


materijala,
j ,
poznato je 12 rezova kristala. Oni vibriraju na etiri naina:
Smicanje po debljini,
AT-, BT-, SC-rez

Longitudinalno istezanje,
X-, MT-rez

Savijanje,
XY H-,
XY-,
H NT-rez
NT

Savijanje, J-rez

Smicanje po dijagonali,
CT DT-rez
CT-,
DT rez

Visokofrekvencijska elektronika

smicanje po debljini,
savijanjem,
savijanjem
istezanjem,
smicanje po dijagonali.
GT-rez najstariji,
najstariji najvea
stabilnost frekvencije, visoki
proizvodni trokovi.
AT-rez najvie
j
jje u
upotrebi, dobra temperaturna
karakteristika, tekoe u
proizvodnji kristala dobrih
osobina
osobina.
XY-rez koristi se za
elektronike satove
(upotrebljava se i NT
NT-rez),
rez),
frekvencija 32,768 kHz.
FER, ZRK

37

Stabilizacija frekvencije pomou kristala

Kristalna jedinica kristal u kuitu spreman za uporabu.


Nadomjesna shema vrijedi u okoliu rezonantne frekvencije kristala. etiri
nadomjesna elementa Lx, Cx, rx i C0 su neovisni o amplitudi i frekvenciji
titraja.

Lx
Cx
rx
C0

predouje masu kristala,


predouje elastinost kristala
kristala,
predouje trenje u kristalu koje je uzrokom zagrijavanja ploice,
predouje kapacitete ploica, dovoda i kuita.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

38

Stabilizacija frekvencije pomou kristala

Tipine vrijednosti elemenata nadomjesne sheme


Frekvencija

32 kHz

200 kHz

2 MHz

30 MHz

150 MHz

rx

200 k

2k

100

20

Lx

7000H

27H

529 mH

11 mH

2 mH

Cx

0 003 pF
0.003
F

0 024 pF
0.024
F

0 012 pF
0.012
F

0 0026 pF
0.0026
F

0 0001 pF
0.0001
F

C0

1,7 pF

9 pF

4 pF

6 pF

2 pF

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

39

Stabilizacija frekvencije pomou kristala


+xxe

fs

fp

xxe

Pretpostavljajui da je rx = 0, prema nadomjesnoj shemi impedancija


kristala je
je,

Zx

j (1 - 2 Lx Cx )
=
.
3
(
)
Lx Cx C0 - Cx + C0
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

40

Stabilizacija frekvencije pomou kristala

Serijska rezonancija nastaje kad je impedancija Zx = 0, odnosno kad je


1 2Lx Cx = 0, to daje,

fs

U serijskoj
ij k j rezonanciji
iji impedancija
i
d
ij kkristala
i t l predoena
d
jje malim
li otporom
t
rx.
Frekvencija paralelne rezonancije via je od serijske rezonancije,

fp

1
.
2 Lx Cx

1 1 1
1

2 Lx Cx C0

C
f s 1 x .
2 C0

Frekvencija
F
k
ij paralelne
l l rezonancije
ij samo jje malo
l via
i od
d ffrekvencije
k
ij
serijske rezonancije (one se obino razlikuju za manje od 0,1%).
Kad se uzme u obzir i otpor
p rx p
postaje
j impedancija
p
j kristala p
prema
nadomjesnoj shemi jednaka,

Zx

Lx Cx j rx Cx
2 rx Cx C0 j 3 Lx Cx C0 j Cx C0
2

Visokofrekvencijska elektronika

rxe j xxe .
FER, ZRK

41

Stabilizacija frekvencije pomou kristala

Kristalna jedinica koristi se kao dvopol u sklopovima oscilatora u:


serijskom radu na frekvenciji serijske rezonancije kad je xxe = 0, a
impedancija kristala predoena vrlo malim otporom rxe = rx,
paralelnom radu u podruju frekvencija izmeu serijske i paralelne
rezonancije kad je xxe > 0, tj. kristal je induktivne reaktancije.

Kristal se moe pobuditi na titranje i na neparnim harmonicima osnovne


rezonantne frekvencije (3.; 5.; 7.; 9.; harmonik) slui za
dobivanje titraja viih frekvencija (za frekvencije od oko 30 MHz i vie kad
bi ploica kristala bila jako tanka).
Na harmonicima jako visokog reda mala je amplituda mehanikih titraja.
Kristale namijenjene za uporabu na osnovnoj frekvenciji
f
nije prikladno koristiti
za vibriranje na viim harmonicima. Posebni su tehnoloki postupci
proizvodnje kristala za vibriranje na pojedinome viem harmoniku.

Vea se stabilnost frekvencije moe oekivati u serijskom radu, jer


odgovarajua frekvencija serijske rezonancije ovisi samo o parametrima
j ovisi i o C0 kojij p
poveava nestabilnost
kristala. Paralelna rezonancija
frekvencije.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

42

Stabilizacija frekvencije pomou kristala

Radi smanjenja utjecaja C0 na frekvenciju titraja koristi se kapacitivno


optereenje kristala Cd.
Paralelno dodani Cd ima uinak poveanja C0 (sniava se fp ), ali se
smanjuje relativni utjecaj promjenjivih i rasipnih kapaciteta.
Kapacitivno se optereenje moe dodati i u seriju s kristalom pa je tad
ukupna reaktancija jednaka xxe + XCd.
+xxe
Vrijednosti kapacitivnog optereenja
kristala su normirane i iznose:
Cd = 20; 30; (40); 50 i 100 pF.
0

fs

fp

xxe
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

43

Stabilizacija frekvencije pomou kristala

Pojava
j
vuenja
j ili navlaenja
j frekvencije
j kristala:
razlika frekvencija paralelne i serijske rezonancije fp fs ovisi o kapacitetima
kristala Cx i C0,
ta se razlika moe mijenjati uz pomo kristalu dodane reaktancije
reaktancije,
paralelno dodanom reaktancijom mijenja se frekvencija paralelne rezonancije,
serijski dodanom reaktancijom mijenja se frekvencija serijske rezonancije.

Nuno je predvidjeti mogunost vuenja frekvencije kristala radi


kompenziranja promjena nastalih starenjem.
Prednost se daje serijski dodanom reaktancijom, jer ona ne utjee na dobrotu
kristala.
Vuenjem frekvencije serijski dodanim kapacitetom npr. moe se jako malo
mijenjati frekvencija kristala
kristala, jer je Cx Cs 1 .

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

44

Sklopovi oscilatora s kristalom

Po nainu upotrebe
p
kristalne jjedinice razlikuju
j se dvije
j
skupine oscilatora s kristalom:
A.

Kristal je sastavni dio titrajnog kruga, on odreuje frekvenciju


tit j titraji
titraja,
tit ji nisu
i mogui
i b
bez kkristala,
i t l
I.
II.

B.

kristal je u paralelnom radu i on nadomjeta induktivnu


reaktanciju u okviru titrajnog kruga oscilatora,
kristal je u serijskom radu i on nadomjeta serijski titrajni krug
(u krugu povratne veze).

Kristal nadzire frekvenciju LC-oscilatora,


LC oscilatora, titraji se mogu
uspostaviti i odravati i bez kristala,
III. kristal je u serijskom radu i on predstavlja frekvencijski
selektivni kratki spoj,
spoj tj.
tj uvjet samopobude ispunjen je samo na
frekvenciji serijske rezonancije kristala,
IV. kristal u paralelnom radu se jako rijetko koristi u ovoj funkciji.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

45

Sklopovi oscilatora s kristalom


R

C2

CS

C1

+UDD
Cb

CV
RG

RS

Pierceov oscilator dobiva se stavljanjem


j j
kristala na mjesto
j
svitka u
titrajnom krugu Colpittsova oscilatora Pierceov oscilator pripada
skupini A.I.
Cs u sklopu na slici slui za vuenje frekvencije oscilatora
oscilatora.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

46

Sklopovi oscilatora s kristalom


Bipolarni se tranzistor nalazi u spoju ZC.
Nadomjesti li se emiterski otpornik RE odgovarajuom prigunicom LE valja
poveati R1 da se postigne eljeni poloaj radne toke. Reaktancija te
prigunice mora biti XE RE.
Oscilator s BJT prikladan je za rad na viim harmonicima uvjet
samopobude ispunjava se tad na frekvenciji harmonika, a ne na osnovnoj
frekvenciji. Uvjet XE RE mora biti ispunjen na tom harmoniku.
(Napomena: LE i C1 nisu u rezonanciji!)

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

47

Sklopovi oscilatora s kristalom

Modificirani Pierceov oscilator


visoke je stabilnosti frekvencije.
Dodavanjem otpora R3 u seriju s
pi-etveropolom
i t
l
oblikuju
blik j se d
dva
sloga: R3C2 i KC1 kojima se
zajedno mogu postii i zakreti
fa e ra
faze
razliiti
liiti od 180o, a koji ssu
potrebni kad pojaalo ne
zakree fazu signala tono za
180o.

Primjer: Za samopobudu potrebni zakret faze daju slogovi R3C2 (npr. 74o),
KC1 (105o) te pojaalo (181o).
Potrebno je vee pojaanje pojaala.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

48

Sklopovi oscilatora s kristalom

Millerov oscilator dobiva se stavljanjem kristala na mjesto jednog svitka u


titrajnom krugu Hartleyeva oscilatora Millerov oscilator pripada
skupini A.I.
Rezonantnu frekvenciju LC-kruga treba podesiti na frekvenciju viu od radne
f k
frekvencije
ij oscilatora
il t
LC-krug
LC k
j iinduktivne
je
d kti
reaktancije.
kt
ij
Bez kapaciteta C signal je
izoblien i manje je amplitude.
Nestabilnost frekvencije
C2
potjee od uinka ulaznog
C
L
L2
(Millerovog) kapaciteta, koji
ovisi
i i o pojaanju.
j j
K

RG

RS

CS
Cb
UDD

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

49

Sklopovi oscilatora s kristalom

Meuelektrodni kapacitet Cbc sui za ostvarenje povratne veze.


Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

50

Sklopovi oscilatora s kristalom


K

RIIA

uiz

RIA

Kod oscilatora iz skupine A.II. kristal je u grani povratne veze.


Poeljno je da glavnina izlaznog napona bude na kristalu, a manji dio na
izlaznome i na ulaznom otporu pojaala
pojaala. Napon na ulaznom otporu mora biti
dovoljan za pobudu pojaala.
Odabire se pojaalo maloga ulaznog i maloga izlaznog otpora mali otpori
pojaala ne smanjuju dobrotu kristala i njegove stabilizirajue osobine
osobine.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

51

Sklopovi oscilatora s kristalom

Heegnerov
g
oscilator nastaje
j vezanjem
j
dvostupanjskog
p j
gp
pojaala,
j
, ukupnog
p g
zakreta faze od 360o, u zatvorenu zamku Heegnerov oscilator
pripada skupini A.II.
Frekvencija titraja odgovara frekvenciji serijske rezonancije kristala
kristala, jer tad je
najvee pojaanje dvostupanjskog pojaala.
Ako se irokopojasna (aperiodska) pojaala nadomjeste selektivnim
pojaalima usklaenima na frekvenciju neparnog harmonika fs, tad e kristal
biti pobuen na toj frekvenciji.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

52

Sklopovi oscilatora s kristalom

Buttlerov oscilator takoer pripada skupini A.II.


Stupanj pojaala s tranzistorom T1 moe se izvesti i kao aperiodsko pojaalo
postie se vea stabilnost frekvencije titraja.
T1 radi u ZB-spoju, dok je T2 u ZC-spoju kristal je s obje strane zakljuen
malim otporima
otporima.
Nedostatak sklopa je u
UCC
malom pojaanju pa on
C
L
R1
R3
RC
moe
raditi
diti samo s
Cv
kristalima visoke dobrote Q.
Kristal se moe pobuditi na
viim
ii h
harmonicima
i i
T1
T2
uporabom selektivnog
K
R2
pojaala s T1 (titrajni krug u
kolektor )
kolektoru).
D

Visokofrekvencijska elektronika

RE1

RE2

R4

FER, ZRK

53

Sklopovi oscilatora s kristalom


Ub
RD

R3

Cv

T1

T2
K

RS

RE2

R4

U Buttlerovom oscilatoru za niske frekvencije bolje je uzeti FET za T1.


Potrebni mali ulazni otpor daje FET vee strmine.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

54

Sklopovi oscilatora s kristalom

Oscilatori iz skupine B.III.


B III nastaju kad se ve postojeem LC
LC-oscilatoru
oscilatoru
prekine grana povratne veze i na to se mjesto ugradi kristal. LC-oscilator
mora biti projektiran za titranje na frekvenciji koja je jednaka frekvenciji
serijske
ij k rezonancije
ij kkristala.
i l
UDD

Kristalna jedinica djeluje kao


uskopojasni filtar.
Faktor dobrote titrajnog kruga ne
smije biti prevelik.
Na niskim frekvencijama potekoe
moe izazvati veliki otpor kristala rx
potrebno je veliko pojaanje.

K
RG

Visokofrekvencijska elektronika

RS

C2
C1

FER, ZRK

55

Sklopovi oscilatora s kristalom


Na visokim frekvencijama kristal vie ne stabilizira frekvenciju,

povratna se veza zatvara preko C0 koji je tad male impedancije


impedancije,
dodatnim svitkom Lk kompenzira se kapacitivna reaktancija od C0 (Lk i C0 su u
paralelnoj rezonanciji ili bar blizu nje velika je impedancija paralelnog spoja Lk i C0).

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

56

Jo nekoliko pojmova

Naponom
p
upravljani
p
j
oscilator s kristalom ((VCXO, Voltage
g Controlled
Crystal Oscillator) frekvencijom oscilatora upravlja se pomou napona
koji se privodi odgovarajuoj prikljunici. Uobiajeno je upravljanje od 35
do 50 ppm/V, a za vee vrijednosti treba smanjiti Q kristala.
Temperaturno kompenzirani oscilator s kristalom (TCXO, Temperature
Compensated Crystal Oscillator) sastoji se od jednog VCXO i jedne
termistorske mree ili digitalnog sustava za ispravljanje promjena
frekvencije nastalih pod utjecajem temperature.
Oscilator s kristalom u termostatu (OCXO, Oven Controlled Crystal
Oscillator) zahvaljuje visoku stabilnost frekvencije titranja zbog dranja
sklopa na stalnoj povienoj temperaturi.
MCXO (Microcomputer Compensated Crystal Oscillator) i DCXO (Digitally
Compensated Crystal Oscillator) koriste digitalne postupke kompenzacije
temperaturnih promjena frekvencije.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

Oscilatori s digitalnim sklopom

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

58

Zato digitalni sklop?

U sklopovima oscilatora, umjesto diskretnih aktivnih elemenata, koriste se


i integrirani sklopovi.
Analogni integrirani sklopovi,
kontinuirana promjena ulazne veliine izaziva kontinuiranu promjenu izlazne
veliine, linearni integrirani sklopovi,
operacijsko pojaalo uspjeno se upotrebljava za RC-oscilatore.
RC-oscilatore

Digitalni integrirani sklopovi,


kontinuirana promjena ulazne veliine uzrokuje diskretnu promjenu izlazne veliine,
jjavljaju
j j se samo dvije
j vrijednosti
j
izlazne veliine,
na raspolaganju su logiki sklopovi, vrata raznih vrsta.

U elektronikim ureajima digitalnih sustava (raunala, mikroprocesori,


mjerni
j
instrumenti,, digitalni
g
komunikacijski
j
sustavi)) koriste se oscilatori
kao: generatori takta, digitalni satovi,
Zbog razliitih pogonskih napona i ulazno-izlaznih otpora primjena oscilatora s
j
bi meusklop
p izmeu oscilatora i mree
diskretnim tranzistorima zahtijevala
digitalnih jedinica.

Digitalni (logiki) sklop moe posluiti u sklopu oscilatora ako moe


osigurati pojaanje signala pojaanje zamke povratne veze mora biti
neto vee od jedan u trenutku ukapanja oscilatora.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

59

Primjer logikog sklopa CMOS-invertora


G2

+UDD
S2
p-MOS
D2
D1

U1

G1

n-MOS

U2

S1

Ulaz:
U1

Izlaz:
U2

L (0)

H (1)

H (1)

L (0)

Kad je U1 niske razine (L-razina):


p-kanalni tranzistor T2 je ukljuen i malog je otpora izmeu izvora napajanja
i izlaza; napon izmeu G2 i S2 priblino je jednak U
UDD,
n-kanalni tranzistor T1 je u zapornom stanju; veliki je otpor izmeu D1 i S1.
Uz veliki otpor tranzistora T1 i mali otpor tranzistora T2 napon U2 na izlazu je
visoke razine (H-razina).
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

60

Primjer logikog sklopa CMOS-invertora


G2

+UDD
S2
p-MOS
D2
D1

U1

G1

n-MOS

U2

S1

Ulaz:
U1

Izlaz:
U2

L (0)

H (1)

H (1)

L (0)

Kad je U1 visoke razine (H-razina):


p-kanalni tranzistor T2 je u zapornom stanju; veliki je otpor izmeu izmeu
izvora napajanja i izlaza
izlaza,
n-kanalni tranzistor T1 je ukljuen; mali je otpor izmeu D1 i S1.
Uz veliki otpor tranzistora T2 i mali otpor tranzistora T1 napon U2 na izlazu je
niske razine (L-razina).
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

61

Primjer logikog sklopa CMOS-invertora

Statika disipacija CMOS-invertora je zanemarivo mala u oba logika


stanja
t j jedan
j d od
d ttranzistora
i t
jje zaporan. U di
dinamikim
iki uvjetima
j ti
di
disipirana
i i
snaga raste s frekvencijom.
Sve logike
g
sklopove
p
obiljeava:
j

veliki ulazni otpor,


mali izlazni otpor.

Namjetanje radne toke

Kad se digitalni sklop nalazi u jednom od dva stabilna stanja njegovo je


pojaanje jednako nuli,
konanu vrijednost pojaanja moe se oekivati u intervalu prijelaza iz
jednoga binarnog stanja u drugo
drugo,
radnu toku digitalnog sklopa treba smjestiti u podruje izmeu dva stabilna
stanja tad se digitalni sklop vlada kao linearno pojaalo.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

62

Primjer logikog sklopa CMOS-invertora

Veliki otpor R1 vee se izmeu ulaza izlaza CMOS-invertora.


Zbog velikoga ulaznog otpora invertora struja gata je zanemarive razine,
nema p
pada napona
p
na otporniku
p
R1
U DD
,
U1 U 2
2
radna je toka smjetena u podruje velike strmine prijenosne karakteristike
invertora veliko je pojaanje invertora (uobiajeno je pojaanje napona
nekoliko stotina).
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

63

Primjer logikog sklopa CMOS-invertora


G2

+UDD
S2
D2

R1

D1

U1

G1

U2
S1

R1 mora biti mali u odnosu na ulazni otpor


p CMOS-invertora RIA,
R1 mora biti dovoljno velik da ne optereuje pasivni etveropol oscilatora da
nebi utjecao na amplitudu i frekvenciju (dobrotu Q) oscilatora.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

64

Digitalni sklopovi za oscilatore

Osim invertora (NE-sklop) za oscilatore se mogu koristiti i drugi logiki


sklopovi, npr. NILINILI ili NI-sklop,
NI sklop, s tim da im se poveu dvije ulazne
prikljunice.
Za oscilatore su prikladni:
emiterski-spregnuti
it ki
ti sklopovi
kl
i (ECL
(ECL, E
Emitter-Coupled
itt C
l dL
Logic)
i ) za vie
i ffrekvencije
k
ij
ili,
unipolarni CMOS logiki sklopovi (ili BiCMOS) za nie frekvencije.
Tradicionalno koriteni simboli

Simboli prema IEC

I sklop

NILI sklop

NE sklop

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

65

Sklopovi oscilatora s kristalom

Prema nainu upotrebe kristala dvije su skupine oscilatora i u


obje
j jje kristal sastavni dio titrajnog
j g kruga
g i on odreuje
j
frekvenciju titraja (sklopovi iz skupine A.),
u serijskom radu kristal nadomjetava serijski titrajni krug u krugu
povratne
t veze (sklopovi
( kl
i iiz skupine
k i A
A.II.),
II )
u paralelnom radu kristal nadomjetava induktivnu reaktanciju u
titrajnom
j
krugu
g ((sklopovi
p
iz skupine
p
A.I.).
)

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

66

Sklopovi sa serijskim radom kristala


K

+
R0

RIIA
uo

Kod oscilatora sa serijskim radom kristala otpori R0 i RIIA moraju biti mali u odnosu
na rx kristala kristal tad ima dominantni utjecaj na frekvenciju titraja dobrota
Q kristala ostaje velika.
velika
Da li ima kakvog utjecaja pobuda kristala pravokutnim naponom?
U serijskoj rezonanciji kristal je realne i male impedancije rx.
U krugu tee sinusna struja frekvencije fs ako repeticija pobudnoga pravokutnog
napona odgovara fs.
Nema zakreta faze izmeu sinusne struje i pobudnoga pravokutnog napona.
Sinusni napon na R0 u fazi je s pobudnim naponom u oscilatoru sa serijski vezanim
kristalom nema zakreta faze na kristalu.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

67

Sklopovi sa serijskim radom kristala


K

C2

1
R0

R1
C1

R2

U sklopu oscilatora koriste se dva invertora radi postizanja zakreta faze od 360o.
Namjetanjem radne toke prvog invertora uz pomo malog otpora R0 i velikog otpora
R1, kojima je spojite dinamiki uzemljeno (C1 ), smanjuje se utjecaj sklopa na
dobrotu kristala i stabilnost frekvencije.
j
U nekima praktinim sklopovima izostavljaju se R0 i C1 usprkos nastaloga nepovoljnog
uinka.
U prikazanom primjeru koristi se odvojni stupanj s treim invertorom radi uklanjanja
utjecaja troila na rad sklopa.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

68

Sklopovi sa serijskim radom kristala


K

C2

1
R0

R1
C1

R2

Ck

Lk

Kad se eli da kristal vibrira na nekome viem harmoniku treba onemoguiti


titranje na osnovnoj frekvenciji. To se postie smanjenjem pojaanja u zamci
povratne veze na osnovnoj frekvenciji.
Rezonancija paralelnog spoja Lk i Ck postavlja se na frekvenciju viu od osnovne
rezonantne frekvencije kristala, obino negdje izmeu osnovne frekvencije i frekvencije
eljenog harmonika.
Kristal onda nee moi biti pobuen na neeljeni nain vibriranja, jer je odgovarajui
elektrini signal kratko spojen preko LkCk spoja.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

69

Pierceov oscilator

Pierceovim se oscilatorom naziva i inaica koja koristi digitalni sklop i


kristal u paralelnom radu.
Protivno serijskom radu, paralelni rad kristala zahtijeva optereenje kristala
velikim otporom ulazni i izlazni otpor pojaala moraju biti veliki.
Dodatni otpornik
p
R2 p
poveava opteretni
p
otpor
p kristala s izlazne strane
pojaala mali je izlazni otpor invertora.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

70

Pierceov oscilator
Otpornik R1 za namjetanje radne toke velike je otporne vrijednosti (reda
veliine M) pa je za izmjenini signal povratna veza preko R1 zanemarivo
mala.
Stabilnost frekvencije titraja ovisi o faznoj strmini pasivnog etveropola
kad bi nadomjesni otpor kristala rxe 0 (Qxe ) dobila bi se okomita fazna
karakteristika frekvencija oscilatora bi ostala stalna i pri promjeni faze u
zamci povratne veze.

Koristimo se Barkhausenovim uvjetom samopobude Colpittsova


oscilatora uz,

Z1 j X 1 ,

j X2 ,

Z2

Z 3 rxe j xxe ,

R1

K
C1

1
R2

C2

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

71

Pierceov oscilator
R1

K
C1

1
R2

C2

Na temelju nadomjesne sheme izlazi pojaanje u zamci povratne veze


veze,

A0
j
r j xxe
j
RII

xe
X1 X 2
X1 X 2

j r xxe
1 xe
X1

Visokofrekvencijska elektronika

1.

FER, ZRK

72

Pierceov oscilator

Zakret faze signala nakon prolaza kroz zamku povratne veze mora biti
jednak nuli
nuli, tj
tj.

A 0 .

to daje,

1
1
xxe rxe

RII
X1 X 2 X1 X 2 X1

0.

Odavde
Od
d se iizrauna

nadomjesna
d j
induktivna
i d kti
reaktancija
kt
ij kristalne
k i t l jjedinice
di i
xxe i izjednai s normiranim kapacitivnim optereenjem XCd,

xxe
Cd

r
X 1 X 2 1 xe X Cd ,
RII

20; 30; (32); 50; 100 pF.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

73

Pierceov oscilator

Za oscilatore u elektronikim satovima preporuuje se kapacitivno


optereenje kristala u iznosu od Cd = 10 ili 20 pF
pF.

Primjer:
Podaci za 32-kHz kristal:
f0 = 32,768
32 768 kHz;
Cd = 10 pF;
rx = 40 k;
C0/Cx = 580;
Q = 25000.

Iz uvjeta e

C0 = 2,85
2 85 pF;

izlazi
A 1 , izlazi,

A0 X 1 X 2
1.
rxe RII X 2 xxe X 1

Za samopobudu pri ukljuivanju oscilatora potrebno je minimalno


pojaanje u iznosu,
iznosu

A0min

rxe RII X 2 xxe X 1


.
X1 X 2
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

74

Pierceov oscilator

Malo guenje pi-etveropola dobiva se uz jednake vrijednosti kapaciteta,


C1 = C2 = 2Cd.

CMOS-sklopovi ograniene su strujne izdanosti,


postoje problemi pri radu na jako niskim frekvencijama zbog velikog rx kristala,
kristala
potrebno je paralelno spojiti vie CMOS-invertora radi postizanja potrebne
izdanosti struje.

Na viim frekvencijama pojaalo ne zakree vie fazu u idealnom iznosu


od 180o. Prolaskom signala kroz invertor dolazi do njegova kanjenja, za
g zakreta faze za iznos A:
iznos tp, a to jje uzrokom dodatnog

A 2 f 0 tp ,
gdje je f0 radna frekvencija oscilatora
oscilatora.
Primjer : Na radnoj frekvenciji oscilatora od 4 MHz kanjenje od
samo 10 ns uzrokuje
j dodatni zakret faze od 14,4
, o.
Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

75

Pierceov oscilator

Ukupni zakret faze u zamci mora ostati 360o, a on se mora dobiti kad se
pojaala
j
dodaju
j oni od R2C2-sloga
g i KC1-sloga.
g
zakretu faze p
Zbog velikoga dodatnog zakreta faze, zbog kanjenja u invertoru, otpor R2
u sklopu oscilatora nadomjetava se kapacitetom C3. Veliina C3 odabire
se obino u iznosu polovice jednakih kapaciteta C1 i C2,

C1

C3

C2

C3

R1

R1

K
C1

Cd .

1
R2

C2

K
C1

Visokofrekvencijska elektronika

1
C3

C2

FER, ZRK

76

Pierceov oscilator

Oscilatori s digitalnim sklopom loije su stabilnosti od odgovarajuih


sklopova
p
s diskretnim tranzistorom.
Stabilnost frekvencije moe se poboljati uporabom velikih vrijednosti
kapaciteta C1 i C2 kojima se smanjuje relativni utjecaj promjena
impedancija invertora pri promjenama temperature i napona napajanja
napajanja.
Mali kapacitet Cs u seriju s kristalom dodatno izolira kristal od ostatka sklopa.

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK

77

Pierceov oscilator

Pri radu kristala na viim harmonicima treba smanjiti pojaanje u zamci


povratne veze na osnovnojj frekvenciji.
p
j
Paralelna rezonancija spoja La i C2 postavlja se na frekvenciju koja je
neto nia od frekvencije eljenog harmonika vibriranja kristala.
Pravilnim izborom kapaciteta C3 dodatno se potiskuje titranje na osnovnoj
frekvenciji kristala.
Sklop moe posluiti za pobudu na treem harmoniku (od 10 75 MHz) i na
petom
t
harmoniku
h
ik ((od
d 50 125 MH
MHz).
)
R1

K
C1

1
C3

C2

La

Visokofrekvencijska elektronika

FER, ZRK