Europa u

12 lekcija
Pascal Fontaine,
bivi suradnik Jeana Monneta i profesor na
Institutu za politike studije u Parizu

Europa u 12 lekcija

Sadraj
1.

2.

3.

4.
5.

6.

7.
8.
9.
10.
11.
12.

1. Zato Europska unija?

 omoguiti mir, napredak i stabilnost svojim narodima;

premostiti podjele na kontinentu;
omoguiti siguran ivot svojim graanima;
promicati uravnoteen gospodarski i socijalni razvoj;

Europa u 12 lekcija

Misija Europe za 21. stoljee:

uhvatiti se u kotac s izazovima globalizacije i ouvati razliitost

naroda Europe;
podrati vrijednosti koje Europljani dijele kao to su odrivi razvoj i
zdrav okoli, potivanje ljudskih prava i socijalna trina ekonomija.

I. Mir i stabilnost
Prije nego to je postala stvarnim
politikim ciljem, ideja ujedinjene Europe
nekad je bila samo san u mislima filozofa i
vizionara. Primjerice, Victor Hugo zamiljao
je ujedinjene drave Europe nadahnute
humanistikim idealima. San su unitila
dva strana rata koja su harala kontinentom
tijekom prve polovice 20. stoljea.
No, iz krhotina Drugoga svjetskog rata
izniknula je nova nada. Narodi koji su
odoljeli totalitarizmu tijekom rata bili su
odluni dokrajiti meunarodnu mrnju i
nadmetanje u Europi te izgraditi trajan mir.
Izmeu 1945. i 1950. godine nekolicina
hrabrih dravnika, meu ostalima Robert
Schuman, Konrad Adenauer, Alcide de
Gasperi i Winston Churchill, odluili su
uvjeriti svoje narode da zaponu novo
razdoblje. U zapadnoj Europi nastao bi
novi poredak, utemeljen na zajednikim
interesima njezinih naroda, a na temelju
ugovora koji bi jamili vladavinu prava i
jednakost svim dravama.
Robert Schuman (francuski ministar
vanjskih poslova) preuzeo je ideju koju
je izvorno zaeo Jean Monnet te je 9.
svibnja 1950. godine predloio osnivanje
Europske zajednice za ugljen i elik (EZU).
U dravama koje su donedavno ratovale,

proizvodnja ugljena i elika potpala je pod

djelokrug zajednikog visokog tijela. Na
praktian, ali i duboko simbolian nain,
ratne sirovine pretvorene su u instrumente
pomirenja i mira.

II. Ponovno spajanje Europe

Unija je poduprla ujedinjenje Njemake
nakon pada Berlinskoga zida 1989. godine.
Kada se 1991. godine raspao Sovjetski Savez,
drave srednje i istone Europe, koje su
desetljeima ivjele pod jarmom Varavskoga
pakta, odluile su se za budunost u obitelji
demokratskih europskih naroda.
Proces proirenja nastavlja se i danas. U
listopadu 2005. godine poeli su pregovori
o pridruivanju Turske i Hrvatske, dok
je nekoliko balkanskih zemalja takoer
krenulo putem koji bi ih jednog dana
mogao dovesti do lanstva u Uniji.

III. Sigurnost i zatita

Europa se i u 21. stoljeu jo mora baviti
problemima sigurnosti i zatite. EU mora
poduzeti uinkovite korake za osiguranje
sigurnosti i zatite svojih lanica. Mora
konstruktivno suraivati s regijama uz
svoje granice sa sjevernom Afrikom,

Balkanom, Kavkazom i Bliskim istokom.

Unija mora tititi i svoje vojne i strateke
interese kroz suradnju sa saveznicima,
posebice unutar Sjevernoatlantskoga
saveza (NATO-a) te kroz razvoj zajednike
europske politike sigurnosti i obrane.
Unutarnja i vanjska sigurnost dvije su
strane iste medalje. Borba protiv terorizma
i organiziranog kriminala iziskuje tjenju
suradnju policija svih drava EU-a. Jedan
od novih izazova koji e zahtijevati takvu
suradnju vlada drava Unije jest uiniti
Europu podrujem slobode, sigurnosti i
pravde, gdje svatko ima jednak pristup
pravdi i jednako je zatien zakonom.
Kako bi se to postiglo, vlade drava Unije
trebaju blisko suraivati, a njezina tijela,
kao to su Europol, Europski policijski
ured i Eurojust, koji promie suradnju
izmeu organa gonjenja, sudaca i policije
u razliitim zemljama EU-a, moraju imati
aktivniju i uinkovitiju ulogu.

IV. Ekonomska i socijalna

solidarnost
Europska unija stvorena je za postizanje
mira kao politikog cilja, ali njezina
dinaminost i uspjeh proizlaze iz njezine
ukljuenosti u gospodarstvo.
U dravama EU-a ivi manji postotak
svjetskoga stanovnitva. Drave se
stalno moraju meusobno pomagati
ako ele osigurati gospodarski rast i
sposobnost da konkuriraju drugim velikim gospodarstvima na svjetskoj sceni.
Nijedna drava Unije zasebno nije dovoljno
snana da sama izae na svjetsko trite.
Jedinstveno europsko trite prua
tvrtkama vitalnu platformu za uinkovito
nadmetanje na svjetskim tritima.
No slobodno trino natjecanje za
protuteu
mora
imati
solidarnost
cijele Europe, koja predstavlja jasnu
i opipljivu korist za graane Europe.
U sluaju poplava ili drugih prirodnih
katastrofa dobit e pomo iz prorauna
EU-a. Strukturni fondovi, kojima upravlja
Europska komisija, potiu i podravaju

napore nacionalnih i regionalnih vlada

EU-a da smanje nejednakosti izmeu
razliitih dijelova Europe. I proraun EU-a i
novac koji prikuplja Europska investicijska
banka koristi se za poboljanje europske
prometne
infrastrukture
(primjerice,
za proirenje mree autocesta i brze
eljeznice), omoguujui time bolji
pristup rubnim regijama te podupirui
transeuropsku trgovinu. Gospodarski
uspjeh EU-a djelomino e se mjeriti i
mogunou jedinstvenog trita od pola
milijarde potroaa da pomogne to je
mogue veem broju ljudi i poslovnih
subjekata.

V. Identitet i razliitost
u globaliziranom svijetu
Europska postindustrijska drutva postaju
sve sloenija. ivotni standard u stalnom je
porastu, no jo postoji jaz izmeu bogatih
i siromanih koji se poveao pristupanjem
novih drava u kojima je ivotni standard
ispod prosjeka EU-a. Zato je vano da
drave Unije zajedniki rade na smanjenju
tog jaza.
No ovi napori nisu uinjeni nautrb
kompromitiranja zasebnih kulturolokih
i lingvistikih posebnosti drava EU-a.
Naprotiv, mnoge aktivnosti Unije podupiru
stvaranje novog gospodarskog rasta
temeljenog na regionalnim posebnostima
i bogatoj razliitosti tradicija i kultura.
Pola stoljea europskog ujedinjenja
pokazalo je da je EU kao cjelina vea
od zbroja svojih dijelova: ima zamjetno
vie gospodarske, socijalne, tehnoloke,
komercijalne i politike udarne snage
nego kad bi njezine drave lanice
samostalno djelovale. Postoji dodana
vrijednost u jedinstvenom djelovanju
i jednoglasnom nastupu kakav ima
Europska unija.
Zato?
Zato to je EU vodea svjetska
trgovinska snaga pa igra kljunu ulogu u
meunarodnim pregovorima, kao npr. u
Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO)

Europa u 12 lekcija

Sylvain Grandadam/Van Parys Media

Ujedinjeni u raznolikosti - ploa s dvojezinim imenom ulice na Malti.

sastavljenoj od 149 lanica, ili u primjeni

Protokola iz Kyota o smanjenju oneienja
zraka i spreavanju klimatskih promjena.

Zato to zauzima jasan stav o

osjetljivim problemima koji se tiu obinih

ljudi problemima kao to su zatita
okolia, obnovljivi izvori energije, naelo
predostronosti u sigurnosti prehrane,
etiki aspekti biotehnologije i potreba da
se zatite ugroene vrste.

Zato to je pokrenula vane inicijative

za odrivi razvoj na cijelom planetu, na

tragu sastanka na vrhu o odrivom razvoju
odranog 2002. godine u Johannesburgu.

Stara izreka snaga u jednakosti vrijedi za

Europljane kao nikada dosad. No proces
ujedinjenja Europe nije zasjenio razliitost
ivota, tradiciju i kulturu njezinih naroda.
Dapae, Unija istie raznolikost kao jednu
od svojih kljunih vrijednosti.

trenutano odvijaju. Ljudske se potrebe

ne mogu jednostavno zadovoljavati silama
trita ili jednostranim djelovanjima jedne
drave.
EU se tako zalae za humani aspekt
i model drutva koji podrava veina
njezinih graana. Europljani njeguju svoje
bogato nasljee vrijednosti, koje ukljuuje
vjerovanje u ljudska prava, socijalnu
solidarnost, slobodu poduzetnitva, potenu podjelu plodova gospodarskog
rasta, pravo na zatien okoli, potovanje
kulturnih, jezinih i vjerskih razliitosti te
skladan spoj tradicije i napretka.
Povelja EU-a o temeljnim pravima, donesena 7. prosinca 2000. u Nici, ureuje
sva prava koja danas priznaju sve
drave lanice Unije i njihovi graani. Te
vrijednosti mogu stvoriti osjeaj srodnosti
meu Europljanima. Kao primjer moemo
navesti da su sve drave EU-a ukinule
smrtnu kaznu.

VI. Vrijednosti
EU eli unapreivati humane i napredne
vrijednosti i socijalni napredak te osigurati
da ovjeanstvo ima koristi, a ne da bude
rtva velikih globalnih promjena koje se

2. Ten historic steps

2. Deset povijesnih koraka

1957: Rimski ugovori uspostavljaju zajedniko trite

1973: Zajednica se proiruje, ima 9 drava lanica i razvija

zajednike politike

1979: Prvi izravni izbori za Europski parlament

1981: Prvo proirenje na Sredozemlje

1993: Dovretak jedinstvenog trita

1993: Ugovorom iz Maastrichta utemeljena je Europska unija

1995: Poveanje broja drava lanica na 15

2002: Uvedene su novanice i kovanice eura

2004: Jo se 10 drava pridruuje Uniji

1. Dana

uspostavilo zajedniko trite ugljena

i elika. U razdoblju nakon Drugoga
svjetskog rata cilj je bio da osigurati
mir meu pobjednikim i pobijeenim
narodima Europe te ih povezati kao jednake
suradnjom kroz zajednike institucije.

EC

9. svibnja 1950. godine

Schumanova deklaracija predlae uspostavljanje Europske zajednice za ugljen
i elik (EZU), koja je postala stvarnost
Parikim ugovorom od 18. travnja 1951.
godine. Time je est drava osnivaica
(Belgija, Savezna Republika Njemaka,
Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska)

Europa u 12 lekcija

1951: est drava osnivaica utemeljuje Europsku zajednicu za

ugljen i elik (EZU)

Dana 9. svibnja 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman prvi je put javno iznio
ideje koje su dovele do stvaranja Europske unije. Zbog toga se 9. svibnja slavi kao roendan EU-a.

2. Dana 25. oujka 1957. godine est

je drava potpisivanjem Rimskih ugovora odluilo osnovati Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ), utemeljenu na
zajednikom tritu iroke palete proizvoda i usluga. Carine izmeu est drava
potpuno su ukinute 1. srpnja 1968. godine.
Tijekom ezdesetih godina uspostavljena
je zajednika politika, posebice trgovinska
i poljoprivredna.

3. Taj je pothvat bio toliko uspjean

da su se Danska, Irska i Ujedinjeno

Kraljevstvo odluili prikljuiti Zajednici. To
prvo proirenje, sa est na devet lanica,
dogodilo se 1973. godine. Istodobno,
uvedena je socijalna politika te politika
zatite okolia. 1975. godine osniva
se Europski fond za regionalni razvoj
(engleski: European Regional Development
Fund - ERDF).

5. Grka se pridruuje Zajednici 1981.

godine, a 1986. godine slijede je panjolska

i Portugal. To je ojaalo prisutnost Zajednice na jugu Europe i potaknulo je na
proirenje programa regionalne pomoi.

6. Svjetska gospodarska recesija ranih

osamdesetih dovela je do vala europesimizma, no nada se ponovno probudila

1985. godine, kada je Europska komisija pod
predsjedanjem Jacquesa Delorsa objavila
Bijelu knjigu koja je zacrtala rokove za
dovrenje jedinstvenog europskog trita
do 1. sijenja 1993. godine. Zajednice su
prihvatile taj ambiciozan cilj i ukljuile ga u
Jedinstveni europski akt, potpisan u veljai
1986. godine, koji je stupio na snagu 1.
srpnja 1987. godine.

Reuters

4. Srpanj 1979. godine bio je kljuan

korak naprijed za Europsku zajednicu.

Tada su odrani prvi izbori za Europski
parlament izravnim opim pravom glasa.
Ti se izbori odravaju svakih pet godina.

Berlinski zid sruen je 1989. godine. Stare podjele na europskom kontinentu postupno su nestale.

10

jenila padom Berlinskoga zida 1989. godine. To je dovelo do ponovnog ujedinjenja

Njemake 3. listopada 1990. godine te do
uspostave demokracije u dravama srednje
i istone Europe koje su se otrgnule sovjetskoj kontroli. Sovjetski Savez prestao je
postojati u prosincu 1991. godine.
U meuvremenu drave lanice pregovarale su o novom Ugovoru o Europskoj
uniji, koji je u prosincu 1991. godine u
Maastrichtu prihvatilo Europsko vijee
sastavljeno od predsjednika i/ili premijera.
Ugovor je stupio na snagu 1. studenoga
1993. godine. Pridruivanjem podruja
meuvladinih suradnji postojeem sustavu Zajednice, Ugovorom je stvorena Europska unija (EU).

8. Nova europska dinamika i promjena

geopolitike na kontinentu naveli su jo tri
zemlje Austriju, Finsku i vedsku da se
1. sijenja 1995. godine pridrue EU-u.

9. EU je tada ve bio na putu prema

svojem dotad najspektakularnijem postignuu, stvaranju jedinstvene valute. Tako

je 1999. godine uveden euro za financijske
(negotovinske) transakcije, dok su tri godine
kasnije u optjecaj sta-vljene novanice i
kovanice eura u 12 drava eurozone. Euro
je sada vana svjetska valuta za plaanja i
rezerve, uz bok amerikom dolaru.

gospodarstva pa je reforma jo potrebnija.

Glasai sve vie pozivaju svoje vlade da
nau praktina rjeenja za te probleme.

10. Tek to je Europska unija narasla na 15

drava lanica, ve su poele pripreme za
novo proirenje dotad nevienih razmjera.
Sredinom devedesetih na vrata EU-a zakucale su bive drave iz sovjetskoga bloka
(Bugarska, eka, Maarska, Poljska, Rumunjska i Slovaka), tri baltike drave koje
su bile dio Sovjetskoga Saveza (Estonija,
Latvija i Litva), jedna od republika bive
Jugoslavije (Slovenija) te dvije zemlje
Sredozemlja (Cipar i Malta).

Europa u 12 lekcija

7. Politika slika Europe uvelike se izmi-

EU je pozdravio mogunost da pomogne u

stabilizaciji europskoga kontinenta i proiri
koristi od ujedinjenja Europe na te mlade
demokracije. Pregovori o pristupanju s
dravama kandidatkinjama poeli su u
Luksemburgu u prosincu 1997. godine.
Dana 1. svibnja 2004. godine Europska
unija proirena je na 25 drava, kada joj se
pridruilo 10 od 12 drava kandidatkinja.
Bugarska i Rumunjska pridruile su se 1.
sijenja 2007. godine.

Europljani se suoavaju s globalizacijom.

Nove tehnologije i poveanje koritenja
interneta mijenjaju svjetsko gospodarstvo,
ali donose i drutvene i kulturoloke
izazove.
U oujku 2000. godine donesena je Lisabonska strategija za modernizaciju europskoga gospodarstva koja bi mu omoguila
konkurentnost drugim velikim igraima
na svjetskom tritu, kao to su SAD i novoindustrijalizirane zemlje. Lisabonska
strategija ukljuuje poticanje inovacija i
poslovnih ulaganja te modernizaciju europskog obrazovnog sustava kako bi mogao
zadovoljiti potrebe informacijskog drutva.
Istodobno, nezaposlenost i rastui trokovi
mirovina vre pritisak na nacionalna

11

3. Proirenje i
dobrosusjedska politika

 Broj drava lanica Unije narastao je nakon nekoliko proirenja sa 6

na 27. Jo nekoliko drugih zemalja su kandidatkinje za lanstvo.
Svaki ugovor o primanju nove lanice zahtijeva jednoglasno
prihvaanje svih drava lanica. Osim toga, pred svako novo
proirenje EU procjenjuje svoj kapacitet za primanje novih lanica i
sposobnost svojih institucija za daljnje uspjeno funkcioniranje.

Europa u 12 lekcija

Europska unija otvorena je svakoj europskoj zemlji koja ispunjava

demokratske, politike i gospodarske kriterije za lanstvo.

Postupno proirenje ojaalo je demokraciju, uinilo Europu

sigurnijom te povealo potencijal trgovinskog i gospodarskog rasta.

I. Ujedinjavanje kontinenta
a. Unija dvadesetpetorice

Kada se u prosincu 2002. godine sastalo u

Kopenhagenu, Europsko vijee poduzelo
je jedan od najmonumentalnijih koraka u
cijeloj povijesti europskog ujedinjavanja.
Pozivanjem deset drava da se 1. svibnja
2004. godine pridrue Europskoj uniji,
Unija nije poveala samo svoju zemljopisnu
povrinu i broj stanovnika, nego je i
dokinula podjele na naem kontinentu,
podjele koje su od 1945. godine dijelile
slobodan svijet od komunistikoga bloka.
To peto proirenje imalo je i politiku i
moralnu dimenziju. Omoguilo je Cipru,
ekoj, Estoniji, Maarskoj, Latviji, Litvi,
Malti, Poljskoj, Slovakoj i Sloveniji
zemljama koje su europske kao i sve
druge, ne samo zemljopisno, nego i po
svojoj kulturi, povijesti i tenjama da se
pridrue demokratskoj europskoj obitelji.
One su sada partneri u velikom projektu
koji su utemeljili osnivai EU-a.

b. Daljnje proirenje

Bugarska i Rumunjska postale su

kandidatkinjama 1995. godine. Proces
je za te dvije zemlje trajao dulje nego za
ostalih 10, no 1. sijenja 2007. i one su se
pridruile Europskoj uniji, poveavi tako
broj drava lanica na 27.

c. Kandidati za lanstvo

Turska, lanica NATO-a, s dugotrajnim

ugovorom o pridruivanju Uniji, kandidirala
se za lanstvo 1987. godine. Unija je zbog
zemljopisnog poloaja, kao i zbog politike
povijesti te zemlje, dugo oklijevala prije
odobravanja kandidature. No u listopadu
2005. Europsko je vijee pokrenulo pregovore o pridruivanju Turske. Istodobno,
pokrenuti su pregovori s jo jednom dravom kandidatkinjom, Hrvatskom. Jo nije
donesena odluka o datumu stupanja na
snagu buduih ugovora o pridruivanju na
kraju pregovora s tim dvjema zemljama.

d. Zapadni Balkan

Zemlje koje su veinom bile u sastavu

bive Jugoslavije okreu se Europskoj
uniji kako bi ubrzale svoj gospodarski
oporavak, popravile meusobne odnose
naruene etnikim i vjerskim ratovima
te konsolidirale svoje demokratske
institucije. EU je u studenome 2005.
status drave kandidatkinje dala Bivoj
Jugoslavenskoj Republici Makedoniji
(FYROM). Ostali mogui kandidati su
Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora
i Srbija.

13

II. Uvjeti lanstva

a. Pravni zahtjevi

Ujedinjenje Europe oduvijek je bilo

politiki i ekonomski proces otvoren svim
europskim dravama koje su spremne
potpisati ugovore o osnivanju i preuzeti
cjelokupno zakonodavstvo EU-a. lanak
237. Rimskih ugovora navodi da se bilo
koja europska drava moe prijaviti za
lanstvo u Zajednici.
lanak F Ugovora iz Maastrichta dodaje
da e sve drave lanice imati vladu []
temeljenu na naelima demokracije.

b. Kopenhagenski kriterij

Godine 1993., nakon zahtjeva bivih

komunistikih drava za lanstvo u Uniji,
Europsko je vijee donijelo tri glavna
kriterija koje drave kandidatkinje moraju
zadovoljiti ako ele postati lanicama. Prije
nego to pristupe, nove lanice moraju:

kandidatkinje dobivat e pomo od EU-a

kako bi se lake gospodarski prikljuile.
Proirenje za 10 zemalja iz 2004. godine
ukljuivalo je paket od 41 milijarde eura
namijenjene uglavnom za financiranje
strukturnih projekata koji su novim
pristupnicama omoguili ispunjavanje
uvjeta lanstva.

III. Koliko velika moe postati

Europska unija?
a. Zemljopisne granice

Rasprave vezane uz ratifikaciju Ugovora o

Ustavu EU-a voene u veini drava lanica
ukazuju na to da su mnogi Europljani
zabrinuti za krajnje granice Europske unije,
pa ak i za njezin identitet. Na ta pitanja
nema jednostavnih odgovora, posebice
zato to svaka drava drukije vidi svoje
geopolitike i gospodarske interese.

imati stabilne institucije koje jame

demokraciju, vladavinu prava, ljudska
prava te potovanje i zatitu nacionalnih
manjina;
imati trino gospodarstvo koje je u

stanju podnijeti pritisak konkurencije i

trinih snaga unutar Unije;
sposobne preuzeti obaveze
lanstva, ukljuujui podrku ciljevima
Unije. Moraju imati javnu administraciju
sposobnu za provoenje i upravljanje
zakonima EU-a u praksi.

Inger Hogstrom/Van Parys Media

biti

c. Postupak pridruivanja

Pregovori o ulasku vode se izmeu svake

drave kandidatkinje i Europske komisije
koja predstavlja Uniju. Nakon dovretka
pregovora odluku o ulasku nove drave
u Uniju moraju jednoglasno prihvatiti
postojee drave lanice Vijea. Europski
parlament mora dati svoj pristanak
veinskim brojem glasova svojih lanova.
Sve ugovore o pridruivanju moraju
zatim ratificirati sve drave lanice i
drave kandidatkinje sukladno ustavnom
postupku svake od njih.
U godinama dok teku pregovori drave

14

Biser Jadrana, Dubrovnik, Hrvatska.

Baltike zemlje i Poljska zagovaraju ulazak

Ukrajine u Uniju. Mogui ulazak Turske
pokrenut e pitanje statusa nekih zemalja
Kavkaza, kao to su Gruzija i Armenija.
Iako su ispunile uvjete lanstva, Island,
Norveka, vicarska i Lihtentajn nisu

b. Administrativna ogranienja

Nadalje, trenutana pravila o lanstvu

definirana Ugovorom iz Nice iz 2003.
godine ustanovila su institucionalni okvir
Unije s maksimalno 27 lanica. Broj vei
od ovoga zahtijevao bi novi sporazum
u institucijama meu vladama drava
lanica.

U skladu s dobrosusjedskom po-

litikom Unija ima sporazume o trgovini i suradnji s dravama koje nisu

kandidatkinje na jugu Sredozemlja i na
jugu Kavkaza, kao i sa zemljama istone
Europe iji budui odnos s Unijom nije
jasan.

Europa u 12 lekcija

lanice Europske unije jer je javnost u tim

zemljama trenutano protiv pridruivanja.
Politika situacija u Bjelorusiji i strateki
poloaj Moldavije jo predstavljaju
problem. Jasno je da bi pristupanje Rusije
stvorilo neprihvatljivu neravnoteu u Uniji,
i politiki i zemljopisno.

Sposobnost Unije da funkcionira sukladno

temeljnim naelima Ugovora (vidi 4.
poglavlje Kako funkcionira EU?) bit
e tea ako broj lanica prijee 30.
Bilo bi potrebno temeljito preispitati
postupak donoenja odluka kako bi se
izbjegla paraliza i EU omoguilo da zadri
sposobnost djelovanja.
Tu su i osjetljiva pitanja kao to je
uporaba slubenih jezika. lanstvo
Bugarske i Rumunjske povealo je broj
slubenih jezika na 23. Obini ljudi ne
bi zbog proirenja Unije trebali osjeati
da im se nacionalni i regionalni identitet
razvodnjava unutar standardizirane Unije.

IV. Drave kandidatkinje i drave

koje nisu kandidatkinje

Unija ima dvije paralelne politike za

rjeavanje odnosa sa susjednim zemljama,
ovisno o tome jesu li na trenutanom
popisu moguih kandidatkinja ili nisu.

Ugovori o stabilizaciji i pridruivanju

otvaraju mogunost da drava postane

kandidatkinja za lanstvo u Uniji na kraju
pregovora. Prvi takvi ugovori potpisani
su s Hrvatskom i Bivom Jugoslavenskom
Republikom Makedonijom (FYROM), a
nakon toga i s Albanijom. Ostale mogue
kandidatkinje u tom kontekstu su Bosna i
Hercegovina, Crna Gora i Srbija.

15

.4. How does the EU work?

4. Kako funkcionira EU?

 Vijee ministara Europske unije, koje predstavlja drave lanice,

glavno je tijelo za donoenje odluka u EU. Ako se susree na razini
predsjednika drava ili vlada, postaje Europsko vijee ija je uloga
dati Uniji politiki poticaj u kljunim pitanjima.

Europski parlament, koji zastupa graane, dijeli zakonodavnu i

proraunsku mo s Vijeem Europske unije.

Europska komisija, koja zastupa zajednike interese Unije, glavno

je izvrno tijelo. Ima pravo predlagati zakone te osigurava pravilno
provoenje politike EU-a.

I. Trokut odluivanja
Europska unija vie je od konfederacije
drava, ali nije ni federacija. Ona zapravo
predstavlja novu strukturu koja ne
pripada niti u jednu tradicionalnu pravnu
kategoriju. Njezin povijesno jedinstven
politiki sustav neprestano je evoluirao
tijekom proteklih pedeset godina.
Ugovori ine ono to se naziva primarno
zakonodavstvo. Oni su temelj za veliku

Europa u 12 lekcija

koliinu sekundarnog zakonodavstva,

koje ima izravan utjecaj na svakodnevni
ivot graana Europske unije. Uglavnom
se sastoji od uredbi, direktiva i preporuka
koje donose institucije Unije.
Ti zakoni, uz opu politiku Unije, rezultat
su odluka koje donosi institucionalni
trokut koji ine Vijee (koje predstavlja
drave lanice), Europski parlament (koji
predstavlja graane) i Europska komisija
(politiki neovisno tijelo koje zastupa
zajednike europske interese).

a. Vijee Europske unije i

Europsko vijee

Vijee Europske unije (poznato i kao

Vijee ministara) glavno je tijelo EUa za donoenje odluka. Svaka drava
lanica predsjeda Vijeem u razdoblju
od est mjeseci. Svakom sastanku
Vijea prisustvuje po jedan ministar iz
svake drave lanice. Koji e ministri
sudjelovati na sastanku, ovisi o temi koja
je na dnevnom redu: vanjska politika,
poljoprivreda, industrija, promet, zatita
okolia itd.

EC

Vijee i Europski parlament dijele zakonodavnu vlast te odgovornost za proraun

sukladno postupku suodluivanja. Vijee
takoer sklapa meunarodne ugovore o
kojima je pregovarala Komisija.
Europski parlament: njegov je glas i va glas.

17

Broj glasova svake zemlje u Vijeu

Njemaka, Francuska, Italija, Velika Britanija

panjolska i Poljska
Rumunjska
Nizozemska
Belgija, eka, Grka, Maarska, Portugal
Austrija, Bugarska, vedska
Danska, Irska, Litva, Slovaka, Finska
Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg i Slovenija

Malta

29
27
14
13
12
10
7
4
3

Ukupno

345

Za kvalificiranu veinu potreban je minimum od 255 glasova od moguih 345 (73,9 %).
Isto tako:

veina drava lanica (u nekim sluajevima dvije treine) mora odobriti odluku
bilo koja drava lanica moe traiti potvrdu da glasovi koji su bili za predstavljaju najmanje

62 % ukupnog stanovnitva EU-a

Prema ugovorima o osnivanju EU-a,

Vijee treba donositi odluke veinom
kvalificiranom veinom ili jednoglasno
ovisno o temi o kojoj se odluuje.
O vanim pitanjima, kao to su izmjene i
dopune osnivakih ugovora, pokretanje
nove zajednike politike ili doputenje
novoj dravi da se pridrui Uniji, Vijee
mora jednoglasno odluivati.
U veini sluajeva zahtijeva se glasovanje
kvalificiranom veinom. Drugim rijeima,
odluka se ne moe donijeti ako ne dobije
odreen minimalni broj glasova. Broj
glasova koje moe dati svaka drava
EU-a otprilike je sukladan broju njezinih
stanovnika.
Europsko vijee u naelu se sastaje etiri
puta godinje. Predsjeda mu predsjednik
ili premijer drave koja predsjeda Vijeem
Europske unije. Predsjednik Europske
komisije prisustvuje kao stalni lan.
Na temelju Ugovora iz Maastrichta
Europsko vijee je i slubeno postalo
pokretaem politike te ima ovlasti rjeavati
sloene probleme o kojima se ministri

18

(koji se sastaju u Vijeu Europske unije)

ne mogu dogovoriti.
Europsko vijee raspravlja i o aktualnim
svjetskim problemima putem zajednike
vanjske i sigurnosne politike (engleski:
Common Foreign and Security Policy CFSP), kojoj je cilj omoguiti Uniji da u
diplomatskim pitanjima ima jedinstven
glas.

b. Europski parlament

Europski parlament izabrano je tijelo

koje predstavlja graane EU-a. Bavi se
politikim nadzorom aktivnosti Unije i
sudjeluje u postupku donoenja zakona.
Od 1979. godine lanovi Europskoga
parlamenta biraju se neposredno svakih
pet godina, opim pravom glasa.

Austrija
Belgija
Bugarska
Cipar
eka
Danska
Estonija
Finska
Francuska
Njemaka
Grka
Maarska
Irska
Italija
Latvija
Litva
Luksemburg
Malta
Nizozemska
Poljska
Portugal
Rumunjska
Slovaka
Slovenija
panjolska
vedska
Velika Britanija

Ukupno

18
24
18
6
24
14
6
14
78
99
24
24
13
78
9
13
6
5
27
54
24
35
14
7
54
19
78
785

Svoje plenarne sjednice Parlament obino

odrava u Strasbourgu, a dodatne u
Bruxellesu. Parlament ima 20 odbora koji
obavljaju pripremne poslove za plenarne
sjednice te mnogobrojne politike skupine
koje se obino sastaju u Bruxellesu.
Glavno tajnitvo nalazi se u Luxembourgu
i Bruxellesu.
Parlament sudjeluje u zakonodavstvu Unije
na tri razine:

Europa u 12 lekcija

Broj zastupnika u Europskome

parlamentu prema dravi 2007.-2009.

sukladno postupku suradnje, koji

je uveden Jedinstvenim europskim aktom

1986. godine, Europski parlament daje
miljenje o nacrtu direktiva i uredbi koje
predlae Europska komisija, koja moe
dopuniti svoj prijedlog uzimajui u obzir
miljenje Parlamenta.

od 1987. godine tu je i postupak

odobravanja, prema kojem Europski

parlament mora dati odobrenje meunarodnim sporazumima o kojima pregovara
Komisija, kao i na svako predloeno
proirenje Europske unije.

Ugovor iz Maastrichta iz 1992. godine

uveo je postupak suodluivanja. Taj postupak stavlja Parlament na jednaku razinu

s Vijeem kada se donose zakoni o mnogim
vanim temama kao to su slobodno
kretanje
radnika,
unutarnje
trite,
obrazovanje, istraivanje, zatita okolia,

Politike skupine u Europskome parlamentu

Ukupno : 785
Stanje u listopadu 2006.

19

transeuropske mree, zdravstvo, kultura,

zatita potroaa itd. Parlament ima ovlasti
odbaciti predloene zakone ako apsolutna
veina zastupnika glasuje protiv opeg
stava Vijea. Ugovor predvia i postupak
mirenja.
Parlament i Vijee takoer dijele i
odgovornost za donoenje prorauna
Unije. Parlament moe odbiti predloeni
proraun, to je ve i uinio u nekoliko
navrata. Kada se to dogodi, cijeli
postupak donoenja prorauna mora
poeti iznova. Europska komisija predlae
nacrt prorauna o kojem se raspravlja
pred Vijeem i Europskim parlamentom.
Parlament u potpunosti koristi svoje
proraunske ovlasti da utjee na stvaranje
politika EU-a.
I zadnje, ali ne i manje vano: Parlament je
tijelo koje provodi demokratsku kontrolu
nad Unijom. Ima ovlasti raspustiti
Komisiju prihvaanjem prijedloga o
nepovjerenju (to zahtijeva dvotreinsku
veinu). Nadzire provodi li se politika EU-a
na pravilan nain postavljanjem usmenih
i pismenih pitanja Komisiji i Vijeu. Isto
tako, predsjednik Europskoga vijea
podnosi izvjetaje Parlamentu o odlukama
koje je donijelo Vijee.

c. Europska komisija

Komisija je trei dio institucionalnog

trokuta koji vodi Uniju i upravlja njome.
Njezini se lanovi imenuju na pet godina
meusobnim dogovorom drava lanica
te uz suglasnost Europskoga parlamenta.
Komisija odgovara Parlamentu, a ako joj
Parlament izglasuje nepovjerenje, cijela
Komisija mora odstupiti s dunosti.
Od 2004. godine Komisija je sastavljena
od po jednog povjerenika iz svake drave.
Komisija je uvelike neovisna u svojem
djelovanju. Njezin je posao braniti
zajednike interese, to znai da ne smije
primati upute od vlade bilo koje od drava
lanica. Ona kao uvar Ugovora mora
osigurati da uredbe i direktive koje donesu
Vijee i Parlament budu provedene u
dravama lanicama. U protivnom, stranu

20

koja poini prekraj Komisija moe dati na

Sud pravde kako bi je prisilila da postupi u
skladu sa zakonima Unije.
Kao izvrno tijelo EU-a Komisija izvrava
odluke koje je donijelo Vijee u podrujima
kao to je npr. zajednika poljoprivredna
politika. Komisija ima veliku mo u
upravljanju
zajednikim
politikama
Unije, kao to su istraivanje, pomo
prekomorskim zemljama, regionalni razvoj
itd. Komisija takoer upravlja i proraunom
tih politika.
Komisiji u radu pomae sluba ustrojena
u 36 Opih uprava (engleski: Directorates
General DG) te ostale slube, koje
se uglavnom nalaze u Bruxellesu i
Luxembourgu.

II. Ostale institucije i tijela

a. Sud pravde

Sud pravde Europskih zajednica nalazi

se u Luksemburgu, a sastavljen je od
po jednog suca iz svake drave EU-a, uz
pomo osam nezavisnih odvjetnika. Oni
se imenuju meusobnim dogovorom
vlada drava lanica. Svaki je imenovan
na mandat od est godina, nakon kojeg
mogu biti ponovno imenovani. Njihova
nepristranost je zajamena. Sud osigurava
provoenje zakona te pravilno tumaenje i
primjenu ugovora.

b. Revizorski sud

Revizorski sud u Luksemburgu, utemeljen

1977. godine, ima po jednog lana iz svake
drave lanice Unije, koji se imenuju na
mandate od est godina nakon konzultacija
s Europskim parlamentom. Revizorski sud
nadzire jesu li zaprimljeni svi prihodi Unije,
jesu li trokovi nastali na zakonit i pravilan
nain te upravlja li se proraunom Unije na
pravilan nain.

f. Europska sredinja banka

Marcy Maloy/Photodisc Red/Getty Images

Sjedite Europske sredinje banke

(engleski: European Central Bank - ECB)
nalazi se u Frankfurtu. Mjerodavna je za
upravljanje eurom i monetarnom politikom
Unije (vidi 7. poglavlje Ekonomska i
monetarna unija (EMU) i euro).

Europa u 12 lekcija

zajmove i jamstva za pomo u razvoju

manje razvijenih regija EU-a te pomae
boljoj konkurentnosti malih poduzea.

Sud pravde osigurava potivanje zakona EU-a. Na

primjer, poduzeo je aktivnosti u svrhu pravednog
tretmana majki koje se vraaju na posao.

c. Europski ekonomski i
socijalni odbor

Pri odluivanju u nekoliko politikih

podruja Vijee i Komisija konzultiraju
se s Europskim ekonomskim i socijalnim
odborom (engleski: European Economic
and Social Committee - EESC). Njegovi
lanovi predstavljaju razne interesne
skupine koje zajedno ine organizirano
civilno drutvo, a imenuje ih Vijee na
mandat od etiri godine.

d. Odbor regija

Odbor regija (engleski: Committee of the

Regions - CoR), osnovan prema Ugovoru o
Europskoj uniji, sastoji se od predstavnika
regionalne i lokalne vlasti. Predlau
ih drave lanice, a imenuje ih Vijee
na mandat od etiri godine. Sukladno
Ugovoru, Vijee i Komisija moraju se
konzultirati s Odborom regija o temama
bitnim za regije, a Komisija moe prihvaati
miljenja na vlastitu inicijativu.

e. Europska investicijska banka

Sjedite Europske investicijske banke

(engleski: European Investment Bank
- EIB) nalazi se u Luksemburgu. Daje

21

.5. What does the EU do?

5. to radi EU?

 politiku solidarnosti (poznatiju i kao politiku kohezije) u

regionalnim, poljoprivrednim i socijalnim pitanjima;
politiku inovacije, koja uvodi najmodernije tehnologije u
podruja kao to su zatita okolia, istraivanje i razvoj te
energija.

Europa u 12 lekcija

Europska unija djeluje na mnogim politikim podrujima - gospodarskom, socijalnom, regulatornom i financijskom - na kojima
njezine aktivnosti donose korist dravama lanicama. One ukljuuju
sljedee:

Unija financira te politike godinjim proraunom koji premauje 120

milijardi eura, od kojih veinu uplauju drave lanice. Ovaj iznos
predstavlja manji dio ukupnog bogatstva EU-a (maksimalno 1,24 %
zbroja bruto nacionalnog dohotka svih drava lanica).

I. Politika solidarnosti
Glavna svrha politike solidarnosti jest
podrati ostvarenje jedinstvenog trita
(vidi 6. poglavlje Jedinstveno trite) te
ispravljanje svih neuravnoteenosti putem
strukturnih mjera kojima se pomae
regijama koje zaostaju te industrijskim
sektorima koji su zapali u tekoe. Potreba
za solidarnou drava EU-a i regija
postala je i akutnija nedavnim ulaskom
12 novih drava iji su dohoci uvelike
ispod prosjeka Unije. Unija mora odigrati
ulogu u restrukturiranju gospodarskih
sektora teko pogoenih brzo rastuom
meunarodnom konkurencijom.

a. Regionalna pomo

Regionalna politika EU-a temelji se

na prijenosu sredstava iz bogatih u
siromanije zemlje. Sredstva se koriste za
poticanje razvoja u zaostalim podrujima,
za oivljavanje industrijskih podruja
u propadanju, pomo mladim ljudima i
due nezaposlenima da nau posao te
za modernizaciju poljoprivrede i pomo
nerazvijenim ruralnim podrujima.
Sredstva predviena za regionalne
aktivnosti u proraunu za razdoblje 2007.
2013. imaju tri cilja:

konvergencija. Cilj je pomoi regijama

i dravama u razvoju da to bre sustignu

prosjek Unije poboljavanjem uvjeta
za razvoj i zapoljavanje. To se postie
ulaganjem u fiziki i ljudski kapital,
inovacije, drutvo znanja, prilagodbu
promjenama, zatitu okolia i uinkovitost
administracije.

regionalna konkurentnost i zapolja-

vanje. Cilj je poveati konkurentnost,

razinu zaposlenosti te atraktivnost i drugih
regija, ne samo nerazvijenih. To se postie
predvianjem gospodarskih i drutvenih
promjena, dostupnosti, prilagodljivosti i
razvoju ukljuivog trita rada.

europska teritorijalna suradnja.

Cilj ovog novog zadatka je pojaati
prekograninu, transnacionalnu i meuregionalnu suradnju. Cilj mu je promovirati
jedinstvena rjeenja za probleme koje
dijele vlasti susjednih podruja u sektorima
kao to su urbani, ruralni i obalni razvoj,
njegovanje gospodarskih odnosa te
umreavanje malih i srednjih poduzea.
Ti e se ciljevi financirati iz fondova Unije
namijenjenih za tu svrhu, a oni e dopuniti
ili potaknuti ulaganja iz privatnog sektora
ili nacionalnih i regionalnih vlada. Takva su
sredstva poznatija kao strukturni fondovi i
Kohezijski fond.

23

fond
za
regionalni
razvoj (engleski: European Regional
Development Fund - EFRR) je prvi strukturni
fond iz kojeg se financira ojaavanje
gospodarske, socijalne i teritorijalne
kohezije smanjenjem razlika izmeu regija
te podravanjem strukturnog razvoja i
prilagodbe regionalnog gospodarstva,
ukljuujui ponovni razvoj industrijskih
regija u propadanju.

Chris Windsor/Photodisc Red/Getty Images

Europski

Europski socijalni fond (engleski:

European Social Fund - ESF) je drugi

strukturni fond koji financira struno
usavravanje i inicijative za stvaranje
radnih mjesta.

osim tih strukturnih fondova, postoji

i Kohezijski fond koji se koristi za

financiranje prometne infrastrukture te
za projekte zatite okolia u dravama
Unije iji je BDP po stanovniku ispod 90 %
prosjeka Unije.

b. Zajednika poljoprivredna
politika (ZPP; engleski: Common
Agricultural Policy - CAP)

Ciljevi ZPP-a utvreni Rimskim ugovorom

iz 1957. godine uvelike su postignuti:
poljoprivrednici su dosegnuli pristojan
ivotni standard; trita su se stabilizirala;
roba dolazi do kupaca po umjerenim
cijenama; poljoprivredna infrastruktura je
modernizirana. Ostala naela prihvaena
tijekom vremena takoer su dobro
funkcionirala. Potroaima je osigurana
opskrba, a cijene poljoprivrednih proizvoda
su stabilne i zatiene od fluktuacija na
svjetskom tritu. Proraun za ZPP zove
se Europski fond za smjernice i jamstva
u poljoprivredi (engleski: European
Agricultural Guidance and Guarantee Fund
- EAGGF).
No ZPP je bio rtvom vlastitog uspjeha.
Produktivnost je rasla bre od potronje,
to je opteretilo proraun Unije. Bilo je
potrebno provesti reformu poljoprivredne
politike kako bi se taj problem rijeio.
Reforma je poela donositi rezultate.
Proizvodnja se zauzdala. Poljoprivrednike
se potie da koriste metode odrive
poljoprivrede koja e tititi okoli, ouvati

24

Proizvodnja hrane koju jedete: kvaliteta je

jednako vana kao i kvantiteta.

krajolik te doprinijeti kvaliteti i sigurnosti

hrane.
Nova uloga poljoprivredne zajednice jest
osigurati postojanje odreene koliine
gospodarske aktivnosti u svakom ruralnom
podruju te odrati razliitost krajolika
Europe. Ta razliitost i prepoznavanje
ruralnog naina ivota ljudi koji
ive u skladu sa zemljom vaan su dio
identiteta Europe.
Europska unija eli da Svjetska trgovinska
organizacija (engleski: World Trade
Organisation - WTO) stavi naglasak na
kvalitetu hrane, naelo predostronosti
i dobrobit ivotinja. EU je na slian nain
poela reformirati svoju politiku ribarstva
u cilju smanjenja prevelikog kapaciteta
ribarske flote, ouvanja ribljeg fonda te
pruanja financijske pomoi onima koji
naputaju ribarstvo kako bi razvili druge
gospodarske aktivnosti.

c. Socijalna dimenzija

Cilj socijalne politike EU-a je ispraviti

najvee nejednakosti u europskom
drutvu. Europski socijalni fond (engleski:
European Social Fund - ESF) osnovan je
1961. godine radi poticanja stvaranja novih
radnih mjesta te radi pomoi radnicima

Europsko vijee u Maastrichtu prihvatilo je

1991. godine Povelju zajednice o temeljnim
socijalnim pravima, utvrujui sva prava
koja trebaju uivati radnici u Uniji: slobodu
kretanja, pravedan sustav plaa, poboljane
uvjete rada, socijalnu zatitu, pravo na
udruivanje i kolektivno pregovaranje,
pravo na struno usavravanje, jednak
tretman mukaraca i ena, obavjetavanje,
konzultiranje i participaciju radnika,
zatitu zdravlja i sigurnost na radnom
mjestu, zatitu djece, starijih i osoba s
invaliditetom. U Amsterdamu je u lipnju
1997. godine ta Povelja postala sastavni dio
Ugovora i primjenjuje se u svim dravama
lanicama.

II. Inovacijska politika

Aktivnosti Europske unije utjeu na
svakodnevni ivot njezinih graana tako
to se bavi stvarnim izazovima s kojima
se drutvo suoava, onima zatite okolia,
zdravstva, tehnolokih inovacija, energije
itd.

a. Zatita okolia i odrivi razvoj

Temelj aktivnosti EU-a vezanih uz zatitu

okolia je akcijski program Zatita
okolia 2010.: naa budunost, na izbor.
Program obuhvaa razdoblje od 2001. do
2010. godine te naglaava potrebu za:

ublaavanjem i usporavanjem klima-

tskih promjena i globalnog zatopljenja;

zatitom prirodnih stanita i divlje

flore i faune;

rjeavanjem problema zatite okolia

i zdravlja;

ouvanjem prirodnih resursa i uinkovitim odlaganjem otpada.

Europa u 12 lekcija

u njihovu kretanju s jedne vrste posla na

drugi te s jednog zemljopisnog podruja
na drugo.
Financijska pomo nije jedini nain na koji
EU pokuava poboljati socijalne uvjete u
Europi. Sama pomo ne moe nikad rijeiti
sve probleme prouzroene gospodarskom
recesijom i regionalnom nerazvijenou.
Prvo i osnovno, dinamiki efekti rasta
moraju potaknuti drutveni napredak.
To ide ruku pod ruku sa zakonima koji
jame solidna temeljna prava. Neka od
tih prava ukljuena su u Ugovore npr.
pravo mukaraca i ena da budu jednako
plaeni za isti posao. Ostala se prava
ureuju direktivama o zatiti radnika
(zdravlje i sigurnost na radu) te temeljnim
sigurnosnim normama.

Tijekom razdoblja koje pokriva taj program

i pet programa prije njega, te u vie od
30 godina postavljanja standarda, Unija
je uspostavila opsean sustav zatite
okolia.
Problemi koji se rjeavaju iznimno su
raznoliki: buka, otpad, zatita prirodnih
stanita, ispuni plinovi, kemikalije,
industrijske nezgode, istoa vode te
osnivanje Europske mree za informacije
i pomo u hitnim sluajevima, koja bi
poduzela aktivnosti u sluaju prirodnih
nepogoda kao to su izlijevanje nafte ili
umski poari.
Nedavno je zabrinutost o uincima
oneienja na zdravlje iznesena i u
akcijskom planu za okoli i zdravlje za
razdoblje od 2004. do 2010. godine. Plan je
uspostavio vezu izmeu zdravlja, okolia i
istraivake politike.
Europska regulativa nudi istu razinu zatite
na podruju cijele Unije, ali je i dovoljno
fleksibilna za uzimanje u obzir lokalnih
okolnosti te se redovito aurira. Primjerice,
odlueno je da se prerade zakoni vezani
uz kemikalije te da se prethodna pravila,
razvijena dio po dio, zamijene jedinstvenim
sustavom za registraciju, procjenu i
autorizaciju kemikalija (REACH).
Sustav se temelji na sredinjoj bazi
podataka kojom e upravljati nova
Europska agencija za kemikalije smjetena
u Helsinkiju. Cilj joj je spreavati
oneienje zraka, vode, tla ili zgrada,
ouvati bioloku raznolikost i poboljati
zdravlje i sigurnosti graana EU-a, a u isto
vrijeme i ouvati konkurentnost europske
industrije.

25

b. Tehnoloke inovacije

Andersen Ross/Digital Vision/Getty Images

Osnivai Europske unije pravilno su

uvidjeli da e budui prosperitet Europe
ovisiti o njezinoj sposobnosti da ostane
svjetski tehnoloki predvodnik. Vidjeli
su prednosti i koristi od provoenja

Istraivanje je gorivo za gospodarski rast.

zajednikog europskog istraivanja. Tako

su 1958. godine uz EEZ osnovali i Euratom
Europsku zajednicu za atomsku energiju.
Njezin je cilj da omogui dravama
lanicama da zajedno istrauju nuklearnu
energiju za mirnodopske svrhe. U sklopu
toga osnovan je Zajedniki istraivaki
centar koji je inilo devet istraivakih
instituta na etirima lokacijama: Ispra
(Italija), Karlsruhe (Njemaka), Petten
(Nizozemska) i Geel (Belgija).
No kako su se inovacije razvijale sve brim
tempom, europsko se istraivanje moralo
promijeniti, privlaei to je vie mogue
razliitih znanstvenika i istraivaa. EU
je trebala nai nove naine financiranja
njihova rada i nove industrijske primjene
za njihova otkria.
Zajedniko istraivanje na razini EUa osmi-ljeno je tako da se dopunjava
na nacionalne istraivake programe.

26

Usredotoeno je na projekte koji okupljaju

mnogobrojne laboratorije u mnogim
dravama EU-a. Ono takoer podrava i
temeljna istraivanja na podrujima kao
to su kontrolirana termonuklearna fuzija
(potencijalno nepre-suan izvor energije
za 21. stoljee). Potie i istraivanje i
tehnoloki razvoj u kljunim industrijama
kao to su elektronika i ra-unala, koji
su suoeni s jakom konkuren-cijom izvan
Europe.
Glavni pokreta financiranja istraivanja
u Uniji je niz okvirnih programa. Sedmi
okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj obuhvaa razdoblje od
2007. do 2013. godine. Najvei dio iz
prorauna koji premauje 50 milijardi
eura bit e utroen na podruja kao
to su zdravstvo, hrana i poljoprivreda,
informacijske i komunikacijske tehnologije, nanoznanosti, energija, zatita
okolia, promet, sigurnost te svemirske i
socioekonomske znanosti. Dodatni programi promicat e ideje, ljude i kapacitete
putem istraivanja na granicama znanja,
podrati znanstvenike u istraivanju i
razvoju karijera te meunarodnu suradnju.

c. Energija

Osamdeset posto potronje energije u EU

otpada na fosilna goriva naftu, prirodni
plin i ugljen. Sve vea koliina tih fosilnih
goriva uvozi se iz zemalja izvan EU-a.
Trenutano se uvozi 50% plina i nafte, a ta
bi ovisnost do 2030. godine mogla porasti
na 70%. Unija e stoga biti podlonija
prekidima opskrbe ili poveanju cijena
uzrokovanih meunarodnim krizama.
Drugi razlog za smanjenje potronje
fosilnih goriva je zaustavljanje globalnog
zatopljenja.
U budunosti e biti potrebno poduzeti
razne korake, kao npr. tednja energije
kroz njezinu inteligentniju uporabu, razvoj
alternativnih izvora energije (posebice
obnovljivih izvora energije u Europi)
te poveanje meunarodne suradnje.
Potronja energije do 2020. godine
mogla bi pasti za petinu kad bi potroai
promijenili navike i kad bi tehnologije koje

Europa u 12 lekcija
Targa/Van Parys Media

Zauzdavanje prirodnih izvora energije naeg planeta jedan je od naina za borbu protiv klimatskih
promjena.

poboljavanju uinkovitost energije bile u

potpunosti koritene.

III. Plaanje za Europu:

proraun Unije
Za financiranje svojih politika Europska
unija ima godinji proraun koji premauje
120 milijardi eura. Proraun se financira
iz tzv. vlastitih izvora EU-a, a ne smije
premaiti iznos jednak 1,24 % ukupnog
bruto nacionalnog dohotka svih drava
lanica.

se naziva i financijskom perspektivom.

Financijske perspektive sastavlja Europska
komisija, a moraju ih jednoglasno prihvatiti drave lanice nakon pregovora
i sporazuma s Europskim parlamentom.
Ukupni proraun financijske perspektive
za razdoblje od 2007. do 2013. godine
iznosi 864,4 milijarde eura.

Sredstva se uglavnom pribavljaju iz:

carina na proizvode uvezene iz

drava izvan Unije, ukljuujui namete na
poljoprivredne proizvode;

postotka PDV-a na robe i usluge u

cijeloj EU;

doprinosa drava lanica sukladno

njihovim bogatstvima.

Svaki godinji proraun dio je proraunskog ciklusa u trajanju od 7 godina koji

27

.7. Economic and monetary union

(EMU) and the euro

6. Jedinstveno trite

 Jedinstveno trite jo nije postalo jedinstvenim gospodarskim

podrujem. Neki gospodarski sektori (javne usluge) jo su podloni
nacionalnim zakonima.
Pojedinane drave Unije uglavnom su jo odgovorne za naplatu
poreza i socijalnu skrb.

Europa u 12 lekcija

Jedinstveno trite jedno je od najveih postignua Europske unije.

Ogranienja izmeu zemalja lanica vezana uz trgovinu i trino
natjecanje postupno su eliminirana, a kao posljedica toga porastao
je ivotni standard.

Jedinstveno trite podupire nekoliko povezanih politika koje je Unija

uvela tijekom godina. One osiguravaju da liberalizacija trita bude
korisna to veem broju poslovnih subjekata i potroaa.

I. Postizanje cilja zacrtanog za

1993. godinu
a. Ogranienja zajednikog trita

Ugovor iz 1957. kojim je osnovana

Europska ekonomska zajednica omoguio
je ukidanje carinskih barijera unutar
Zajednice i uspostavljanje zajednike
carinske tarife koja e se primjenjivati
na robu iz zemalja izvan EEZ-a. Taj je cilj
postignut 1. srpnja 1968. godine.
No carinska davanja bila su samo jedan
aspekt protekcionistikih barijera prekograninoj trgovini. Godine 1970.
druge su trgovinske barijere sprijeile
potpuno ostvarenje zajednikog trita.
Tehnike norme, zdravstveni i sigurnosni
standardi, nacionalna regulativa za pravo
na obavljanje nekih djelatnosti i kontrola
razmjene spreavale su slobodno kretanje
ljudi, robe i kapitala.

b. Cilj iz 1993. godine

U lipnju 1985. godine Komisija je pod

predsjedanjem Jacquesa Delorsa objavila
Bijelu knjigu kojom se htjelo u roku od
7 godina ukinuti sve fizike, tehnike i
porezne barijere slobodnom kretanju
unutar Zajednice. Cilj je bio potaknuti
industrijsko i komercijalno irenje u veem,
ujedinjenom gospodarskom podruju po
veliini slinom amerikom tritu.

Instrument koji je omoguio pokretanje

jedinstvenog trita bio je Jedinstveni
europski akt, koji je stupio na snagu u
srpnju 1987. godine. Ukljuivao je sljedee
odredbe:

poveao je ovlasti Zajednice u

podrujima nekih politika (socijalna

politika, istraivanje, zatita okolia);

postupno uspostavljanje jedinstvenog

trita do kraja 1992. godine kroz opsean
zakonodavni program koji ukljuuje
prihvaanje stotina direktiva i propisa;

ee koritenje veinskoga glasovanja u Vijeu ministara.

II. Kako jedinstveno trite izgleda

danas?
a. Fizike barijere

Ukinute su sve granine kontrole roba

unutar Unije, kao i carinska kontrola ljudi.
Nasumine policijske provjere (u sklopu
borbe protiv kriminala i droga) jo se
obavljaju kada je to potrebno.

29

Schengenski sporazum, koji je 1985.

godine potpisala prva skupina zemalja
EU-a, a zatim se proirio i na druge
(iako Irska i Velika Britanija u tome ne
sudjeluju), propisuje policijsku suradnju
i jedinstvenu politiku za azil i imigraciju
u svrhu potpunog ukidanja provjere ljudi
na unutranjim granicama EU-a (vidi 10.
poglavlje Sloboda, sigurnost i pravda).
Zemlje koje su se prikljuile nakon 2004.
godine postupno se usklauju s pravilima
Schengenskog podruja.

b. Tehnike barijere

Za veinu proizvoda zemlje EU-a prihvatile

su naelo meusobnog priznavanja
nacionalnih propisa. Svakom proizvodu
zakonski proizvedenom i prodanom u
jednoj dravi lanici mora se omoguiti
plasiranje na trite svih ostalih.
Omoguena je liberalizacija uslunog
sektora
zahvaljujui
meusobnom
priznanju ili koordinaciji dravnih pravila
vezanih uz dostupnost ili prakticiranje
odreenih zanimanja (pravo, medicina,
turizam, bankarstvo, osiguranje itd.). No
sloboda kretanja daleko je od potpune. Jo
postoji mnogo prepreka koje spreavaju
ljude da se kreu iz jedne drave Unije u
drugu ili da tamo obavljaju odreenu vrstu
posla.
Poduzeti su koraci u smislu bolje
mobilnosti radnika, a posebice kako
bi se osiguralo da se diplome i radne
kvalifikacije (za vodoinstalatere, stolare
itd.) steene u jednoj dravi EU-a priznaju
u svim drugima.
Otvaranje nacionalnih trita usluga
srezalo je cijene telefonskih poziva u
zemlji na djeli cijene od prije 10 godina.
Uz pomo novih tehnologija za telefonske
se pozive sve vie koristi internet. Pritisak
konkurencije doveo je do zamjetnog pada
cijena zranog prijevoza u Europi.

c. Porezne barijere

Porezne barijere smanjene su putem

djelominog usklaenja stopa PDV-a.
Oporezivanje prihoda od ulaganja bilo je
predmetom sporazuma izmeu drava

30

lanica i nekih drugih zemalja (ukljuujui

vicarsku) koji je stupio na snagu u srpnju
2005. godine.

d. Ugovori iz podruja
javne nabave

Bez obzira na to objavljuju li ih dravne,

regionalne ili lokalne vlasti, ugovori
iz podruja javne nabave su otvoreni
ponuaima iz cijelog EU-a kao rezultat
direktive koja pokriva usluge, nabavu i
radove u mnogim sektorima, ukljuujui
vode, energiju i telekomunikacije.

III. Radovi u tijeku

a. Financijske usluge

Akcijski plan Europske unije za stvaranje

ujedinjenog trita za financijske usluge
do 2005. godine je dovren. Time su
smanjeni trokovi zajmova za poslovne
subjekte i potroae, dok e tedie imati
vei spektar ulagakih proizvoda tednih
i mirovinskih koje e moi pribaviti od
bilo kojeg europskog ponuditelja prema
njihovu izboru. Smanjeni su i bankovni
trokovi za prekogranina plaanja.

b. Administrativne i tehnike barijere slobodnom kretanju

Drave EU-a jo oklijevaju prihvatiti

standarde i norme drugih drava, a ponegdje i prihvatiti jednakost profesionalnih
kvalifikacija. Fragmentirana priroda nacionalnih poreznih sustava takoer spreava
ujedinjenje trita i uinkovitost.

c. Piratstvo i krivotvorenje

Potrebna je zatita kako bi se sprijeilo

piratstvo i krivotvorenje proizvoda iz EU-a.
Europska komisija procjenjuje kako takva
vrsta kriminala stoji EU nekoliko tisua
radnih mjesta svake godine. Zato Komisija
i vlade drava lanica rade na proirenju
zatite autorskih prava i patenata.

IV. Politike koje podupiru

jedinstveno trite
a. Promet

Aktivnosti Unije su se uglavnom orije-

Zajednika politika zranog prometa

mora odgovarati uincima meunarodne
konkurencije. Nebo iznad Europe liberalizira se u fazama, a rezultat toga je
vee polje za mogunost razmjene izmeu
najveih avioprijevoznika, reciprocitetni
pristup tritu te sloboda odreivanja
cijena prijevoza. To ide ruku pod ruku sa

ozbiljne tekoe s kojima se susree

europska brodograevna industrija.

b. Trino natjecanje

vrsta politika EU-a na polju trinog

natjecanja potjee jo iz Rimskih ugovora.
Ona je prirodna posljedica propisa o
slobodnoj trgovini na jedinstvenom
europskom tritu. Politiku provodi
Europska komisija koja je sa Sudom pravde
odgovorna osigurati njezino potivanje.

Europa u 12 lekcija

ntirale na slobodu pruanja usluga

u zemaljskom prometu, posebice u
omoguavanju slobodnog pristupa meunarodnom tritu prijevoza i pristupu
nerezidentnih prijevoznikih tvrtki na
nacionalna trita prijevoza drava lanica.
Donesene su odluke u svrhu usklaivanja
uvjeta konkurencije u sektoru cestovnog
prometa, posebice u dijelu kvalifikacija
radnika i pristupa tritu, slobodi pokretanja
poslovanja i pruanja usluga, vremenu
prijevoza i cestovne sigurnosti.

Svrha te politike je sprijeiti bilo kakvo

dogovaranje izmeu poslovnih subjekata,
pomo od javnih vlasti, kao i nepoten
monopol
nastao
manipuliranjem
slobodnog natjecanja na jedinstvenom
tritu.
Tvrtke ili ukljuena tijela moraju svaki
sporazum podloan Ugovoru prijaviti
Europskoj komisiji. Komisija moe odrediti
kaznu tvrtkama koje prekre propise o
slobodnom trinom natjecanju ili ne
prijave sporazum Komisiji.

Strauss/Curtis/Van Parys Media

U sluaju nezakonite javne pomoi

Komisija moe zatraiti povrat od stranke
koja je pomo primila. Svako spajanje ili
preuzimanje tvrtki koje bi moglo dovesti
do ostvarivanja dominantnog poloaja
u odreenom sektoru mora se prijaviti
Komisiji.

c. Potroaka politika

Poveana konkurencija snizila je cijene zranog

prometa i uinila putovanje jednostavnijim.

zatitnim klauzulama kojima se uzima u

obzir odgovornost zranih prijevoznika za
javnu uslugu i potrebe zona.
Pomorski promet bilo da ga obavljaju
europske tvrtke ili plovila pod zastavom
drava izvan EU-a podloan je pravilima o
konkurenciji Europske unije. Cilj tih pravila
je boriti se protiv nepotenog odreivanja
cijena (pogodna jeftina zastava) te rijeiti

Potroaka politika Europske unije

omoguava njezinim graanima da s
povjerenjem kupuju u bilo kojoj dravi
lanici. Svi potroai imaju korist od
iste, visoke razine zatite. Proizvodi koje
kupujete i hrana koju jedete provjereni
su i testirani kako bismo osigurali da
su sigurni koliko god je to mogue. EU
poduzima aktivnosti kako bi osigurala da
vas ne prevare nepoteni trgovci niti da
postanete rtvom lanog ili obmanjujueg
oglaavanja. Vaa su prava zatiena.
Imate pravo na naknadu bilo da ste u EU ili
izvan nje i bez obzira na to jeste li proizvod
kupili u prodavaonici, putem pote,
telefona ili interneta.

31

7. Ekonomska i monetarna
unija (EMU) i euro

 Tri zemlje (Danska, vedska i Velika Britanija) nisu sudjelovale u

monetarnoj uniji.
Nove drave lanice pripremaju se za uvoenje eura im ispune
potrebne kriterije.

Europa u 12 lekcija

Euro je jedinstvena valuta Europske unije. 12 od tadanjih 15 zemalja

prihvatilo ju je 1999. za bezgotovinske transakcije, a 2002. za sva
plaanja kada su izdane novanice i kovanice eura.

Istodobno s ciljem monetarne stabilnosti, to je odgovornost Europske sredinje banke, drave lanice obvezale su se na vei rast i
gospodarsku konvergenciju.

I. Povijest monetarne
suradnje
a. Europski monetarni sustav
(EMS)

Godine 1971. SAD je odluio ukinuti vrstu

vezu izmeu dolara i slubene cijene zlata,
koja je omoguavala globalnu monetarnu
stabilnost nakon Drugoga svjetskog rata.
Time je prestao postojati sustav fiksnih
teajnih stopa. Zemlje EU-a su s ciljem
uspostavljanja vlastite monetarne unije
odluile sprijeiti fluktuacije teajnih
razlika veih od 2,25% izmeu europskih
valuta putem dogovorenih intervencija na
tritima valuta.
To je dovelo do stvaranja Europskog
monetarnog sustava (EMS) koji je pokrenut
u oujku 1979. godine. Imao je tri glavne
karakteristike:

b. Od EMS-a do EMU-a

Povijest EMS-a je arolika. Nakon ponovnog

ujedinjenja Njemake i obnovljenih
valutnih pritisaka u Europi talijanska lira
i funta napustile su EMS 1992. godine.
U kolovozu 1993. godine drave EMS-a
odluile su privremeno proiriti fluktuaciju
do 15%. U meuvremenu, kako bi se
sprijeile ire fluktuacije valuta Unije i
eliminirale konkurentske devalvacije,
vlade Unije odluile su pokrenuti
kampanje prema potpunoj monetarnoj
uniji i uvoenju jedinstvene valute.
Na Europskome vijeu u Madridu 1989.
godine elnici Unije prihvatili su plan
u 3 faze za ostvarivanje gospodarske i
monetarne unije. Taj je plan postao dijelom
Ugovora iz Maastrichta o Europskoj
uniji, koji je Europsko vijee prihvatilo u
prosincu 1991. godine.

referentnu valutu nazvanu ecu: bila je

ukupnost svih valuta drava lanica;

II. Ekonomska i monetarna unija

(EMU)

mehanizam teajnih stopa: svaka

a. Tri faze

je valuta imala teajnu stopu vezanu na

ecu, bilateralne teajne stope smjele su
fluktuirati samo do 2,25%;

kreditni mehanizam: svaka je drava

prenijela 20% svoje valute i zlatnih rezervi

u zajedniki fond.

Prva faza, zapoeta 1. srpnja 1990.,

ukljuivala je:

potpuno slobodno kretanje kapitala

unutar Unije (ukidanje devizne kontrole);

poveanje

iznosa
namijenjenih
uklanjanju nejednakosti izmeu europskih
regija (strukturni fondovi);

33

 Janez Skok/Corbis

Ljubljanski trgovci zamijenili su slovenski tolar za euro 1. sijenja 2007. godine.

ekonomsku

konvergenciju
kroz
multilateralno praenje gospodarskih
politika drava lanica.
Druga faza, zapoeta 1. sijenja 1994.,
ukljuivala je:

uspostavljanje Europskog monetarnog

instituta (EMI) u Frankfurtu: EMI su

sainjavali guverneri sredinjih banaka
drava lanica Unije;

neovisnost
banka;

nacionalnih

sredinjih

pravila za ogranienje nacionalnih

proraunskih deficita.

Trea faza bila je roenje eura. Dana

1. sijenja 1999. godine 11 je drava
prihvatilo euro, koji je tako postao
zajednikom valutom Austrije, Belgije,
Finske, Francuske, Njemake, Irske, Italije,
Luksemburga, Nizozemske, Portugala i
panjolske (Grka se pridruila 1. sijenja
2001.). Od tog trenutka Europski monetarni
institut preputa Europskoj sredinjoj

34

banci odgovornost za monetarnu politiku,

definiranu i implementiranu eurom.
Od 1. sijenja 2002. godine putene su
u optjecaj novanice i kovanice eura.
Nacionalne novanice i kovanice povuene
su iz optjecaja dva mjeseca nakon toga.
Otada je samo euro zakonito sredstvo
plaanja za sve gotovinske i bankovne
transakcije u eurozoni koja obuhvaa vie
od dvije treine stanovnitva EU-a.

b. Kriteriji konvergencije

Svaka drava lanica Unije mora ispuniti

pet konvergencijskih kriterija kako bi
dospjela u treu fazu. To su:

stabilnost cijena: stopa inflacije ne

smije prelaziti prosjenu stopu inflacije

triju drava lanica s najmanjom inflacijom
za vie od 1,5%;

kamatne stope: dugorone kamatne

stope ne smiju varirati vie od 2% u odnosu

na prosjenu kamatnu stopu triju drava
lanica s najmanjim kamatnim stopama;

deficiti: nacionalni proraunski deficit

 javni dug: ne smije prelaziti 60% BDP-a;

stabilnost teajnih stopa: teajne

stope moraju biti unutar doputenih

granica fluktuacije unatrag dvije godine.

e. Nove drave lanice i EMU

Nove drave lanice EU-a sve e prihvatiti

euro kada budu sposobne ispuniti sve
kriterije. Slovenija je prva od zemalja iz
proirenja iz 2004. godine koja je to uinila
te se 1. sijenja 2007. godine pridruila
eurozoni.

c. Pakt o stabilnosti i rastu

U srpnju 1997. Europsko je vijee prihvatilo

Pakt o stabilnosti i rastu. On predstavlja
trajnu predanost stabilnosti prorauna koji
je omoguio i kanjavanje bilo koje zemlje u
eurozoni iji je proraunski deficit prelazio
3%. Pakt je poslije proglaen prestrogim
te je u oujku 2005. reformiran.

Europa u 12 lekcija

mora biti manji od 3% BDP-a;

d. Eurogrupa

Creativ Studio Heinem/Van Parys Media

Eurogrupa je neslubeno tijelo u kojem

se sastaju ministri financija drava iz
eurozone. Cilj tih sastanaka je osigurati
bolju koordinaciju gospodarskih politika,
pratiti proraunske i financijske politike
drava eurozone i zastupati euro u
meunarodnim monetarnim forumima.

Euro: zajednika valuta za vie od 310 milijuna stanovnika Europske unije.

35

.8. Towards a knowledge-based society

8. Prema drutvu
temeljenom na znanju

 Unija namjerava odgovoriti na globalizaciju tako to e europsko

gospodarstvo uiniti konkurentnim (liberalizacija telekomunikacija,
usluga i energije).
Unija podrava programe reforme drava lanica na nain da
olakava razmjenu najbolje prakse.
Unija se trudi uskladiti potrebu za rastom i konkurentnou s
ciljevima socijalne kohezije i odrivog razvoja koji ine osnovicu
europskog modela.

Europa u 12 lekcija

Prioritet za rast i zapoljavanje

Strukturni fondovi EU-a u proraunskom e razdoblju 2007. - 2013.

vie uloiti u usavravanje, inovaciju i istraivanje.

postajala sve neovisnija. Druga je bila

tehnoloka revolucija, ukljuujui internet
i nove informacijske i komunikacijske
tehnologije.

IMAGEMORE Co, Ltd/Getty Images

Poetkom 1990. godine dvije su velike

promjene poele mijenjati gospodarstvo
i svakodnevni ivot cijeloga svijeta,
ukljuujui i Europu. Prva je bila pojava
globaliziranog gospodarstva s obzirom
na to da su gospodarstva posvuda

Europljani danas moraju biti opremljeni za trite rada.

37

 Javier Larrea/Van Parys Media

Budui umirovljenici moraju imati socijalnu sigurnost koju valja pripremiti danas.

I. Lisabonski proces
a. Ciljevi

Do 2000. godine elnici Europske unije

shvatili su da moraju modernizirati
europsko gospodarstvo kako bi sauvali
konkurentnost u odnosu na SAD i
ostala vodea svjetska gospodarstva.
Na sastanku u Lisabonu u oujku 2000.
godine Europsko vijee postavilo je Uniji
vrlo ambiciozan cilj: do 2010. godine mora
postati najkonkurentnije i najdinaminije
gospodarstvo temeljeno na znanju, s
tendencijom porasta razvoja, praeno
kvalitetnijim i boljim poslovima te veom
socijalnom povezanou.

b. Strategija

Europsko vijee takoer se dogovorilo

i o strategiji za postizanje tih ciljeva.
Lisabonska
strategija
obuhvaa
niz podruja, ukljuujui znanstvena
istraivanja,
obrazovanje,
struno
usavravanje,
pristup
internetu
i
poslovanje putem interneta. Strategija

38

takoer ukljuuje i reformu europskog

sustava socijalne zatite. Ti su sustavi
meu najveim vrijednostima Europe jer
omoguuju naem drutvu da prihvati
potrebne strukturne i socijalne promjene
bez pretjeranih tekoa. No mora ih se i
modernizirati na nain da budu odrive
i kako bi se njihovim blagodatima mogle
koristiti i budue generacije.
Europsko vijee sastaje se svakog proljea
kako bi utvrdilo napredak u provoenju
Lisabonske strategije.

II. Usmjeravanje prema rastu i

zapoljavanju
U proljee 2006. godine Europsko
vijee nije ni pokualo prikriti injenicu
da su, est godina nakon pokretanja,
rezultati Lisabonskog procesa razliiti.
Kao rezultat toga Vijee je odluilo
pozabaviti se problemom stalne visoke
nezaposlenosti u mnogim zemljama EU-a
i kao prioritete Europske unije naglasiti

Na inicijativu predsjednika Europske

komisije Josa Manuela Barrosa drave
lanice EU-a su stoga odluile:

ubrzati

reforme na financijskim
tritima i u sustavima socijalne skrbi te
ubrzati liberalizaciju telekomunikacija i
energetskog sektora.

Europa u 12 lekcija

rast i zapoljavanje. Ako eli uiniti

gospodarstvo produktivnijim i poveati
socijalnu povezanost, Europa mora
nastaviti koncentrirati napore uglavnom na
poveanje gospodarskog uinka, inovaciju
i poboljanje vjetina svojih graana.

ulagati vie u istraivanje i inovacije;

dati Europskoj komisiji veu ulogu

koordinatora kako bi se snanije podrale

drave lanice, posebice putem irenja
najbolje prakse u Europi;

39

9. Europa graana

 U svakodnevnom ivotu Unija potie i financira programe koji e

zbliiti njezine graane, posebice na polju obrazovanja i kulture.
Osjeaj pripadanja Uniji razvit e se postupno, kroz konkretna
postignua i uspjehe.
Neki simboli koji predstavljaju zajedniki europski identitet
ve postoje. Najistaknutiji je jedinstvena valuta, no tu su i
zastava i himna Unije.

I. Putovanje, ivot
i rad u Europi

II. Kako graani mogu ostvariti

Prvo pravo europskoga graanina jest

pravo na slobodno kretanje, rad i ivot
na prostoru Unije. To je pravo potvreno
Ugovorom iz Maastrichta u poglavlju o
dravljanstvu.

Europljani nisu samo potroai ili

sudionici u drutvenom i ekonomskom
ivotu. Oni su i dravljani Europske unije
te imaju odreena politika prava. Prema
Ugovoru iz Maastrichta svaki graanin
Unije bez obzira na nacionalnost ima
pravo glasovanja i pravo kandidiranja
na izborima u dravi u kojoj ivi, kao i na
izborima za Europski parlament.

EU je donijela direktivu koja uspostavlja

sustav meusobnog priznavanja visokokolskih kvalifikacija. Ta direktiva odnosi
se na sve sveuiline programe u trajanju
od triju ili vie godina, a temelji se na
naelu meusobnog povjerenja u kvalitetu
nacionalnih sustava za obrazovanje i
obuku.
Svaka osoba koja je dravljanin drave
lanice EU-a moe raditi u zdravstvenim,
obrazovnim ili drugim javnim uslugama
bilo gdje u Uniji, osim u djelatnostima koje
pokriva povlatenost javnih vlasti (policija,
vojska, vanjski poslovi itd.). Doista, to bi
moglo biti prirodnije nego zaposliti Engleza
kao nastavnika engleskoga jezika u Rimu ili
ohrabriti mladog diplomiranog Belgijanca
da se prijavi na natjeaj za posao u javnoj
slubi u Francuskoj?
Od 2004. godine dravljani Europe koji
putuju unutar EU-a mogu od svojih
nacionalnih vlasti dobiti karticu europskog
zdravstvenog osiguranja, koja e im pomoi
u podmirenju medicinskih trokova razbole
li se tijekom boravka u drugoj dravi.

Europa u 12 lekcija

Zahvaljujui Europskoj uniji, graani drava lanica mogu putovati,

ivjeti i raditi bilo gdje u Europi.

svoja prava?

To Europsku uniju pribliava njezinim

ljudima. Dravljanstvo u Uniji sada je dio
Ugovora koji navodi da svaka osoba
koja ima dravljanstvo neke od lanica
Europske unije postaje graaninom
Unije. Dravljanstvo Unije je dopuna, a ne
zamjena nacionalnog dravljanstva.

III. Temeljna prava

Ugovor iz Amsterdama, koji je stupio na
snagu 1999. godine, ojaao je koncept
temeljnih prava. Uvodi proceduru za
poduzimanje koraka protiv svake drave
lanice EU-a koja kri temeljna prava
graana Europske unije. Proirila je i naelo
nediskriminacije, tako da ne pokriva samo
nacionalnost nego i spol, rasu, vjeru, dob
te spolnu orijentaciju.
Na kraju, Ugovor iz Amsterdama dokazuje i
politiku transparentnosti Unije, doputajui
graanima laki pristup slubenim dokumentima europskih institucija.

41

Predanost EU-a graanskim pravima

potvrena je u Nici u prosincu 2000.
godine, kada je sveano proglaena i
Povelja o temeljnim pravima Europske
unije. Tu je Povelju sastavila Konvencija,
u ijem su sastavu bili lanovi nacionalnih
parlamenata i Europskoga parlamenta,
predstavnici nacionalnih vlada i lanovi
Komisije. est poglavlja dostojanstvo,
slobode, jednakost, solidarnost, prava
graana i pravda u 54 lanka donosi
osnovne vrijednosti Europske unije
te graanska, politika, ekonomska i
socijalna prava dravljana EU-a.
Poetni lanci govore o ljudskom
dostojanstvu, pravu na ivot, pravu na
integritet osobe, slobodi izraavanja
i savjesti. Poglavlje o solidarnosti
na inovativan nain spaja socijalna i
ekonomska prava kao to su:

pravo na trajk;
pravo radnika da bude informiran i
savjetovan;

pravo na usklaenost obiteljskog i

profesionalnog ivota;

pravo na zdravstvenu skrb, socijalno

osiguranje i socijalnu pomo na podruju

cijele Unije.
Povelja takoer promie jednakost izmeu
ena i mukaraca te uvodi prava poput
zatite podataka, zabranu eugenike
prakse i kloniranja ljudi, pravo na zatitu
okolia, prava djece i starijih osoba, kao i
pravo na uinkovitu administraciju.

IV. Europa kulture

42

su jedan element toga. Oni promiu

programe razmjene kako bi studenti mogli
putovati u inozemstvo, sudjelovati u
zajednikim kolskim aktivnostima i izvan
granica svoje drave, uiti nove jezike
itd. Jo se odluuje na dravnoj i lokalnoj
razini kako bi kole i obrazovanje trebale
biti organizirane i kakav bi tono program
trebao biti.
Na polju kulture programi EU-a pod
nazivom Kultura i Mediji njeguju
suradnju izmeu tvoraca programa,
promotora, televizijskih kua i umjetnika
iz razliitih zemalja. To e potaknuti veu
proizvodnju europskih TV programa
i filmova te tako europsku i ameriku
proizvodnju dovesti u ravnoteu.

V. Ombudsman

i pravo na prigovor
Kako bi EU pribliili graanima, Ugovorom
o Europskoj uniji osnovana je institucija
ombudsmana kojeg imenuje Europski
parlament, a mandat mu traje do isteka
mandata Parlamenta koji ga je imenovao.
Uloga ombudsmana je istraiti pritube
upuene protiv institucija i tijela EU-a. Bilo
koji graanin EU-a, fizika ili pravna osoba
s mjestom boravka ili sjeditem poduzea
na podruju Unije, ima pravo na albu.
Svaki spor s institucijom ili tijelom Unije
ombudsman pokuava rijeiti dogovorom.
Druga vrlo vana spona izmeu graana
i institucija EU-a praksa je Parlamenta da
mu bilo koja osoba, s mjestom boravka
u dravama lanicama, moe uputiti
prigovor.

i obrazovanja

VI. Ukljuivanje graana

Osjeaji pripadnosti i dijeljenja zajednike

sudbine ne mogu nastati sami od sebe,
moraju nastati iz zajednike kulturne
svijesti. Zato se Europa sada mora
usredotoiti ne samo na gospodarstvo,
nego i na obrazovanje, dravljanstvo i
kulturu.
Programi obrazovanja i obuke EU-a samo

Ideja o Europi graana roena je nedavno.

Neki simboli koji predstavljaju zajedniki
europski identitet ve postoje, poput
europske putovnice (u uporabi od 1985.
godine), europske himne (Beethovenova
Oda radosti) i europske zastave (krug
od 12 zlatnih zvijezda na plavoj podlozi).
Europske vozake dozvole izdaju se od

Podruje

Naziv programa
Europske unije

Ciljevi

kolsko obrazovanje

Comenius

U zajednikim obrazovnim aktivnostima sudjelovat e 5% kolske djece

iz Unije.

visoko obrazovanje

Erasmus

Tri milijuna studenata moi e studirati na sveuilitima u inozemstvu.

struno usavravanje

Leonardo da Vinci

Svake e se godine 80 000 ljudi moi

obuavati u tvrtkama i sreditima za
obuku u drugoj europskoj zemlji.

obrazovanje odraslih

Grundtvig

Svake e se godine 7000 ljudi moi

obrazovati u inozemstvu.

studiji o europskoj integraciji

Jean Monnet

Podrka akademskom istraivanju

i poduavanju o europskom ujedinjenju

1996. godine u svim dravama lanicama.

EU je prihvatila moto Ujedinjeni u
razliitosti, a 9. svibnja slavi se kao Dan
Europe.
Od 1979. godine lanovi Europskoga
parlamenta neposredno se biraju na
izborima. To daje vei demokratski
legitimitet procesu europskog ujedinjenja,
koji je izravno povezan s voljom naroda.
Europa mora biti jo demokratinija, i to
tako da Parlamentu dodijeli veu ulogu,
da kreira politike stranke i da graanima
da vee pravo prilikom kreiranja europskih
politika kroz nevladine organizacije i ostale
dobrovoljne udruge.

Europa u 12 lekcija

Programi EU-a za cjeloivotno obrazovanje

Procijenjene brojke za programsko razdoblje 2007. 2013.

sporazumu (kojem bi na kraju trebale

pristupiti sve zemlje EU-a), ukinuta je
kontrola na veini granica izmeu drava
lanica, to graanima takoer daje osjeaj
pripadnosti jedinstvenom zemljopisnom
podruju.
Mi ne ujedinjujemo drave, mi zbliavamo
ljude, rekao je Jean Monnet jo 1952.
godine. Pridobivanje javnog mnijenja za
europsko ujedinjenje jo je velik izazov za
institucije Europske unije.

Uvoenje novanica i kovanica eura 1.

sijenja 2002. godine imalo je najvei
psiholoki uinak. Veina Europljana
vodi raune i tedi u eurima. Zahvaljujui
cijenama u eurima, potroai mogu
usporeivati cijene izravno od zemlje
do zemlje. Zahvaljujui Schengenskom

43

.10. Freedom, security and justice

10. Sloboda, sigurnost

i pravda

44

 No takva sloboda kretanja u EU mora ii pod ruku s poveanom

kontrolom njezinih vanjskih granica kako bi se uspjeno borilo protiv
trgovine ljudima i narkoticima, organiziranog kriminala, ilegalne
imigracije i terorizma.
Drave EU-a surauju na podruju policije i pravosua kako bi
Europa bila sigurnija i zatienija.
Graani Europe imaju pravo ivjeti
u slobodi, bez straha od progona i
nasilja, bilo gdje u Europskoj uniji. Ipak,
meunarodni kriminal i terorizam jo
zabrinjavaju Europu.
Ujedinjenje na podruju pravosua i
unutarnjih poslova nije bilo predvieno
Ugovorom kojim je osnovana Europska
zajednica. No kako je vrijeme prolazilo,
postalo je oito da sloboda kretanja mora
znaiti da bilo tko u bilo kojem dijelu
Unije mora imati istu zatitu i jednak
pristup pravdi. Tako je tijekom godina
postupno stvoreno podruje slobode,
sigurnosti i pravde putem amandmana na
izvorne Ugovore, sukladno Jedinstvenom
europskom aktu, Ugovoru o Europskoj
uniji (Ugovor iz Maastrichta) te Ugovoru iz
Amsterdama.

I. Sloboda kretanja
Slobodno kretanje ljudi unutar EU-a
predstavlja sigurnosno pitanje za vlade
drava lanica jer se vie ne kontroliraju
unutarnje granice Unije. Kako bi to
kompenzirali, morale su se uvesti dodatne
sigurnosne mree na vanjske granice EUa. Osim toga, budui da i kriminalci mogu
iskoristiti slobodu kretanja unutar Unije,
dravne policijske snage i pravosudne
vlasti moraju raditi zajedno kako bi se
borile protiv prekograninog kriminala.
Jedan od vanijih dogaaja za
jednostavnije
putovanje
Europskom
unijom dogodio se 1985. godine, kada

Europa u 12 lekcija

Otvaranje unutarnjih granica izmeu drava lanica EU-a vrlo je

opipljiva korist za obine ljude koja im omoguuje da putuju slobodno bez potrebe za kontrolom na granicama.

su vlade Belgije, Francuske, Njemake,

Luksemburga i Nizozemske potpisale
ugovor u malom luksemburkom gradiu
Schengenu. Postignuti su dogovori o
ukidanju kontrole ljudi, bez obzira na
nacionalnost, na zajednikim granicama,
dogovori o ujednaavanju kontrola
granica EU-a s dravama koje nisu lanice
EU-a te dogovori o uvoenju zajednike
politike o vizama. Tako je nastalo podruje
bez unutarnjih granica poznato kao
Schengensko podruje.
Schengenski
paket
i
sekundarno
zakonodavstvo nastalo iz njega postali
su
integralnim
dijelom
Ugovora
Europske unije, a schengensko podruje
postupno se iri. Do 2006. godine 13
drava lanica EU-a (Austrija, Belgija,
Danska, Finska, Francuska, Njemaka,
Grka, Italija, Luksemburg, Nizozemska,
Portugal, panjolska i vedska), kao i
Island i Norveka, u potpunosti provode
schengenska pravila.
Deset drava koje su se pridruile 2004.
godine imaju sedam godina za ispunjenje
kriterija lanstva u schengenskom
podruju.

II. Azil i politika imigracije

Europa se ponosi svojom dugom tradicijom
iskazivanja dobrodolice strancima te
pruanjem azila izbjeglicama koji bjee
pred opasnou i progonima. Danas
se pred vlade Europske unije postavlja
pitanje kako izai na kraj sa sve veim

45

 IOM

Trgovci ljudima iskoritavaju ranjive - potrebna je meunarodna suradnja policije.

brojem imigranata, legalnih i ilegalnih, u

podrujima bez unutarnjih granica.

III. Borba protiv meunarodnoga

Vlade Europske unije dogovorile su se da

usklade pravila tako da zahtjevi za azil
budu procesirani u skladu s osnovnim
principima koji e biti jednako prepoznati
u cijeloj Uniji. Godine 1999. postavile su za
cilj donoenje zajednike procedure glede
azila te davanja jednakih mogunosti
osobama koje su dobile azil na podruju
cijele Unije. Unija e imigrantima dati ista
prava i obveze koje imaju i graani Europe.
Prihvaene su neke tehnike mjere kao
to su minimalni standardi za primanje
osoba koje trae azil te davanje statusa
izbjeglice.

Kako bi ta politika bila odriva, EU mora

uspostaviti uinkovit sustav kontrole
imigracije, izvravanje provjera na svojim
vanjskim granicama te spreavanje ilegalne imigracije. Potrebni su koordinirani
napori u borbi protiv zloinakih bandi koje
preko svojih mrea krijumare i nehumano
izrabljuju ljude, naroito ene i djecu.

Uspostavljen je Europski fond za izbjeglice

s godinjim proraunom od 114 milijuna
eura. Usprkos toj irokoj suradnji izmeu
nacionalnih vlada, jo se eka prava
politika EU-a za azil i imigraciju.

46

kriminala

Organizirani kriminal postaje sve sofisticiraniji pa se u svojim aktivnostima koristi

europskim i meunarodnim mreama.
Terorizam je jasno dao na znanje da moe
djelovati s najveom brutalnou bilo gdje
na svijetu.
Stoga je osnovan Schengenski informacijski sustav (engleski: Schengen information system - SIS). Rije je o sloenoj
bazi podataka koja policiji i pravosuu
omoguuje razmjenu informacija o

Praenje tragova nelegalno steenih

dobara jedan je od najboljih naina
hvatanja zloinaca. Zbog toga, a i kako
bi presjekla financiranje zloinakih
organizacija, Unija koristi zakonodavstvo
u spreavanju pranja novca.
Najvei napredak u posljednjih nekoliko
godina na polju suradnje meu policijama
predstavlja osnivanje Europola, tijela
Europske unije sa sjeditem u Haagu.
Sastavljeno je od policajaca i carinika koji
se bore protiv svekolikoga meunarodnog
kriminala: verca droge, prodaje ukradenih
vozila, trgovine ljudima i ilegalne
imigracije, seksualnog izrabljivanja ena i
djece, pornografije, krivotvorenja, prometa
radioaktivnim i nuklearnim materijalima,
terorizma, pranja novca i krivotvorenja
eura.

za kazneno pravo jer suradnju izmeu

sudova razliitih zemalja mogu prijeiti
razliita tumaenja odreenih kaznenih
zakona. Cilj je Unije da na tom podruju
stvori zajedniki pravni okvir za borbu
protiv terorizma kako bi svojim graanima
zajamila visok stupanj zatite i pojaala
meunarodnu suradnju na tom podruju.
Na polju graanskih prava EU je donijela
zakone koji e omoguiti primjenu sudskih
odluka u prekograninim sluajevima koji
ukljuuju rastave, razdvojenost, skrbnitvo
nad djecom i i alimentaciju tako da odluke
iz jedne zemlje budu primjenjive u drugoj.
EU je uspostavila jedinstvene postupke
koji pojednostavnjuju i ubrzavaju rjeavanje prekograninih sluajeva u malim
i neosporenim graanskim tubama kao
to su naplata dugova i steaj.

Europa u 12 lekcija

osobama za kojima je raspisana tjeralica

ili se trai njihovo izruenje, ili o ukradenoj
imovini, primjerice, o vozilima ili umjetninama.

IV. Ususret zajednikom europskom

pravosudnom podruju

U EU trenutano postoji vie razliitih

pravosudnih sustava koji usporedo
funkcioniraju unutar svojih dravnih
granica. Ako Unija eli da ljudi dijele isti
koncept pravde, pravosudni im sustav
ivot mora olakati, a ne oteati.
Najvaniji primjer praktine suradnje na
tom podruju postigao je rad Eurojusta,
sredinje
koordinacijske
strukture
osnovane u Haagu 2003. godine. Njegova
je svrha omoguiti nacionalnim istranim
tijelima i organima gonjenja zajedniko
voenje istraga koje ukljuuje vie drava
lanica Unije.
Europski nalog za uhienje, uveden u
sijenju 2004. godine, ima zadau zamijeniti
dugotrajne procese izruenja.
Meunarodni kriminal i terorizam ne
potuju nacionalne granice. To znai da
je potrebna zajednika politika Unije

47

11 . Europska unija na
svjetskoj sceni

48

 Na podruju obrane svaka drava zadrava suverenost, bila ona

lanica NATO-a ili neutralna. No, drave lanice EU-a razvijaju vojnu
suradnju u mirovnim misijama.
Zbog povijesnih razloga i zemljopisne blizine, juno Sredozemlje
i Afrika podruja su kojima Unija pridaje veliku panju (razvoj politike
pomoi, trgovinska prednost, pomo u hrani i ljudska prava).

U ekonomskom, trgovinskom i monetarnom pogledu Europska je unija postala

jedna od vodeih svjetskih sila. Ima vaan
utjecaj u meunarodnim organizacijama,
kao to su Svjetska trgovinska organizacija
(WTO), u posebnim tijelima Ujedinjenih
naroda (UN) te na svjetskim sastancima
na vrhu o okoliu i razvoju.
No istina je da drave lanice EU-a eka
dug put prije nego to e moi jednoglasno
govoriti o najvanijim svjetskim pitanjima
kao to su mir i stabilnost, odnosi sa SADom, terorizam, Bliski istok i uloga Vijea
sigurnosti Ujedinjenih naroda. Osim toga,
temelj nacionalnog suvereniteta, tonije
vojni obrambeni sustavi, ostaju u rukama
nacionalnih vlada, a povezuju ih savezi
kao to je NATO.

I. Nerazvijena zajednika
obrambena politika
Zajednika vanjska i sigurnosna politika
(engleski: Common foreign and security
policy - CFSP) te Europska sigurnosna i
obrambena politika (engleski: European
security and defence policy - ESDP), uvedene ugovorima iz Maastrichta (1992.),
Amsterdama (1997.) i Nice (2001.), definiraju
glavne zadatke EU-a na podruju obrane.
Na tim temeljima Unija je razvila svoj drugi
stup, odnosno podruje politike na kojem
se odluke donose na razini meuvladinih
dogovora u kojima Komisija i Parlament
imaju minimalnu ulogu. Odluke se donose
konsenzusom, a pojedine drave mogu se
suzdrati od glasovanja.

Europa u 12 lekcija

EU ima vei utjecaj na svjetskoj sceni kada u meunarodnim poslovi-

ma govori jedinstvenim glasom. Trgovinski pregovori dobar su
primjer za to.

a. Politiki i strateki izgled svijeta

u 2006.

Nakon vie od pola stoljea zavren je

Hladni rat. Rusija je krenula u novom
smjeru, a bive komunistike drave
srednje i istone Europe gotovo su
istodobno postale lanicama i NATO-a
i EU-a. Europski kontinent ujedinjen je
mirnim putem, a europske drave surauju
na suzbijanju meunarodnoga kriminala,
trgovine ljudima, ilegalne imigracije i
pranja novca.
Proirena Europska unija uspostavila je
partnerske odnose sa svojim susjedima,
od kojih neki imaju izglede da se pridrue
Uniji u srednjoronom planu.
SAD su prihvatile da se u vojnim operacijama
u kojima nije ukljuena Europa moe
sluiti nekim logistikim kapacitetima
NATO-a, kao to su obavjetajna sluba,
komunikacije, zapovjednitvo i transport.
Napadi na Washington i New York 11. rujna
2001. godine, kao i bombaki napadi u
Madridu 2004. i Londonu 2005. godine,
iz temelja su promijenili strategiju borbe
protiv terorizma. Europske drave moraju
blisko suraivati na otkrivanju informacija
koje e pomoi u spreavanju terorista
i njihovih pomagaa da izvedu napade.
Suradnja sa SAD-om i svim dravama koje
podravaju demokraciju i ljudska prava
nadilazi okvire tradicionalnih obrambenih
saveza.

49

 EC

Pomo u tekim vremenima - vojnik iz Europske unije pomae vratiti mir u Kongo.

b. Konkretna postignua u
sigurnosti i obrani

Sukladno Ugovoru iz Amsterdama, Javier

Solana je 1999. godine imenovan za prvog
visokog predstavnika EU-a za zajedniku
vanjsku i sigurnosnu politiku (engleski:
Common foreign and security policy - CFSP).
Drave lanice EU-a zacrtale su specifine
ciljeve kao dio zadae uspostavljanja
europske sigurnosne i obrambene politike,
koja ukljuuje mogunost rasporeivanja
snaga za brz odgovor uz podrku s mora i
iz zraka, te ih odrati u trajanju od godinu
dana. Takve snage ne bi inile pravu
europsku vojsku. Umjesto toga, bile bi
sastavljene od kontingenata postojeih
oruanih snaga pojedinih drava.
No nakon uspostavljanja Odbora za
politiku i sigurnost (engleski: Political
and Security Committee - PSC), Vojnog
odbora Europske unije (engleski: European
Union Military Committee - EUMC) i
Vojnog osoblja Europske unije (engleski:
European Union Military Staff - EUMS),

50

smjetenih u Bruxellesu pod vodstvom

Vijea, Unija je ve imala politika i vojna
sredstva za izvravanje misija koje je
zacrtala: humanitarne misije izvan Europe,
mirovne misije i druge zadae u kriznim
sluajevima.
Budui da vojna tehnologija postaje sve
sloenijom i skupljom, vlade EU-a sve
vie smatraju potrebnim da zajedniki
rade na proizvodnji oruja. Osim toga,
budu li njihove oruane snage zajedniki
izvravale misije, njihovi sustavi moraju
uzajamno djelovati, a njihova oprema mora
biti dostatno standardizirana. Europsko je
vijee 2003. godine u Solunu utemeljilo
Europsku agenciju za obranu.
Od 2003. godine Unija je sudjelovala u
nizu mirovnih misija i rjeavanja kriznih
sluajeva. Najvanije je sudjelovanje u
Bosni i Hercegovini, gdje je u prosincu
2004. godine 7000 pripadnika vojnih snaga
Unije (engleski: European Union military
force - EUFOR) zamijenilo mirovne snage
NATO-a.

pokrenutom 2001. godine ulazi na trite

Unije bez plaanja carinskih davanja.

Europska unija podrava sustav Svjetske

trgovinske organizacije (WTO) temeljen
na pravilima koja omoguuju odreenu
sigurnosti i transparentnost u obavljanju
meunarodne trgovine. WTO je definirao
uvjete u kojima se njegove lanice mogu
braniti od nepotenih aktivnosti, kao to je
damping (prodaja ispod cijene), kojima se
izvoznici bore protiv svojih konkurenata.
Isto tako propisuje postupak rjeavanja
sporova izmeu dvaju ili vie trgovinskih
partnera.

No EU nema posebne trgovinske

sporazume s glavnim trgovinskim partnerima meu razvijenim zemljama kao
to su SAD ili Japan. Trgovinski se odnosi
tamo rukovode mehanizmima WTO-a. SAD
i Europska unija streme razvitku odnosa
temeljenom na jednakosti i partnerstvu.
No drave EU-a ne slau se uvijek u vezi
s vrstom diplomatskih, politikih i vojnih
veza koje bi trebalo uspostaviti sa SADom.
Europska unija poveava trgovinu s
rastuim silama u drugim dijelovima
svijeta, od Kine i Indije do Sredinje i
June Amerike. Trgovinski sporazumi s tim
dravama ukljuuju i tehniku i kulturnu
suradnju.

Reuters

Trgovinska politika EU-a usko je povezana

s njezinom razvojnom politikom. Prema
Opem sustavu povlastica (GSP), Unija
si je dodijelila bescarinski ili povlaten
pristup tritima za veinu uvoza iz
zemalja u razvoju i gospodarstava u
tranziciji. Unija ide ak i dalje u sluaju 49
najsiromanijih zemalja svijeta. Sav njihov
izvoz, uz iznimku oruja, prema programu

Europa u 12 lekcija

II. Trgovinska politika otvorena

prema svijetu

Vino je jedan od glavnih izvoznih proizvoda Europske unije u SAD, koji je njezin najvei trgovinski
partner.

51

III. Odnosi Europske unije i

drava Sredozemlja
Zbog male zemljopisne udaljenosti,
povijesnih i kulturnih veza te trenutanih
i buduih migracija, zemlje na junim
obalama Sredozemlja vrlo su vani
partneri. Zato je EU izabrao nastaviti tradicionalnu politiku regionalne integracije.

sudionicama i partnerstvo na polju sigurnosti, koje se prvenstveno temelji na

mehanizmima kontrole naoruanja i
mirnom rjeavanju konflikata;

intenziviranje ekonomskih i trgovinskih

odnosa izmeu dviju regija; klju toga je
stvaranje Euromediteranskog podruja
slobodne trgovine do 2010. godine;

suradnju na socijalnom i kulturnom

podruju.

EU je odobrila financijsku pomo

zemljama Sredozemlja u iznosu od 5.3
milijarde eura u razdoblju od 2000. do
2006. godine. U proraunskom razdoblju
2007. 2013. Instrument europskog
susjedstva i partnerstva (engleski: European Neighbourhood and Partnership
Instrument - ENPI) nastavit e se i spojiti se
s prethodno odvojenim programom pomoi
za zemlje Sredozemlja i njezine druge
susjede meu zemljama nasljednicama
bivega Sovjetskog Saveza.

EC

U studenome 1995. godine Unija je poloila

temelje novom europsko-sredozemnom
partnerstvu na konferenciji u Barceloni
kojoj su prisustvovale sve drave lanice
EU-a i drave Sredozemlja (osim Albanije,
Libije i zemalja bive Jugoslavije). Konferencija je omoguila izradu obrisa novog
partnerstva, ukljuujui:

politiki dijalog meu dravama

Prioritet Unije jest osigurati da svatko ima pristup istoj vodi.

52

Suradnja Europe i subsaharske Afrike vrlo

je duga. Sukladno Ugovoru iz Rima 1957.
godine, bive kolonije i prekomorska
podruja nekih od drava lanica Europske
ekonomske zajednice pridruena su
Zajednici. Dekolonizacijom, koja je poela
ranih ezdesetih godina 20. stoljea, te
su veze pretvorene u drukija udruenja,
udruenja izmeu suverenih drava.
Ugovor iz Cotonoua, potpisan u lipnju
2000. godine u glavnom gradu Benina,
oznaio je novi zaokret europske razvojne
politike. Taj Ugovor izmeu Europske
unije i drava Afrike, Kariba i Pacifika (ACP)
najambiciozniji je i najdalekoseniji ugovor
koji je ikada potpisan izmeu razvijenih
drava i drava u razvoju na podruju
trgovine i pomoi. Taj je Ugovor sljedbenik
Konvencije u Lomu, koja je potpisana
1975. godine u glavnom gradu Toga, i
zatim aurirana u redovitim razmacima.

Ugovor iz Loma ide znaajno dalje od

prethodnih sporazuma jer se odmaknuo
od trgovakih odnosa temeljenih na
pristupu tritu i odnosi se na trgovinske
odnose u irem smislu. Takoer je uveo
i nove procedure na podruju potivanja
ljudskih prava, tj. njihova krenja.
Europska je unija dala posebnu trgovinsku
koncesiju za 39 najnerazvijenijih drava
koje su potpisnice Ugovora. Od 2005.
godine omoguit e im se izvoz gotovo
svih vrsta proizvoda u Uniju bez carinskih
davanja. Europski fond za razvoj financira
programe pomoi ACP-u, izdvajajui svake
godine od dvije do tri milijarde eura.

Europa u 12 lekcija

IV. Afrika

Glavni cilj ovog opsenog ugovora

o trgovini i pomoi isti je kao i onaj
Konvencije u Lomu: Unaprijediti i
proiriti ekonomski, kulturni i socijalni
razvoj drava Afrike, Kariba i Pacifika
te uvrstiti i unijeti raznolikost u njihov
odnos (s Europskom unijom i njezinim
dravama lanicama) u duhu solidarnosti
i obostranih interesa.

53

12. Kakva budunost oekuje

Europu?

54

 Institucionalni proces auriranja pravila koja ureuju odnose izmeu

drava lanica i EU-a te EU-a i njezinih graana e se nastaviti.
Pitanje Ugovora o Ustavu bit e glavna tema rasprave u godinama
koje predstoje, neovisno o obliku i sadraju teksta koji e na kraju
biti prihvaen.

Doi e dan kada e se svi narodi ovog

kontinenta, a da pritom ne izgube svoja
razlikovna obiljeja ni slavnu osobnost,
ujediniti u vii oblik zajednitva i stvoriti
europsko bratstvo. Doi e dan kada e
trita otvorena za ideje predstavljati
jedinu bojinicu. Doi e dan kada e
glasovi s birakih mjesta zamijeniti metke
i bombe.
Victor Hugo izgovorio je ove proroanske
rijei 1849. godine, no trebalo je proi
vie od stoljea da se njegova utopijska
proroanstva ponu ostvarivati. Dva
svjetska rata i mnogobrojni sukobi na
europskom tlu uzrokovali su milijune
rtava. Bilo je trenutaka kada se inilo
da su sve nade izgubljene. Danas prvo
desetljee 21. stoljea nudi vedrije izglede,
no pred Europu stavlja nove izazove i
tekoe.
Prolo je veliko proirenje Unije. Kako je to
rekao jedan politiar iz nove drave lanice:
Europa je konano uspjela uskladiti svoju
povijest i zemljopis. Europska e unija i u
budunosti nastaviti primati nove lanice.
U meuvremenu, njezini elnici, paljivo
sluajui javno mnijenje, morat e odluiti
gdje e se na kraju povui zemljopisne,
politike i kulturne granice Unije.
Europska unija je pakt suverenih naroda
koji su odluili podijeliti zajedniku
sudbinu i udruiti znatan dio svojeg
suvereniteta. To se odnosi na ono do
ega je europskim narodima najvie stalo:

Europa u 12 lekcija

Europsko e se ujedinjenje nastaviti na poljima za koja drave lanice

budu smatrale da su u najboljem interesu za suradnju unutar tradicionalnog okvira Unije (pitanja kao to su trgovina, globalizacija,
jedinstveno trite, regionalni i socijalni razvoj, istraivanje i razvoj,
mjere za promicanje rasta i radnih mjesta te mnoga druga).

mir, ekonomsko i fiziko blagostanje,

sigurnost, predstavnika demokracija,
pravda i solidarnost. Ovaj pakt jaa i
potvruje se irom Europe: pola milijarde
ljudi odabralo je ivot u vladavini prava
i u skladu sa starim vrijednostima koje
se temelje na ovjenosti i ljudskom
dostojanstvu.
Sadanja tehnoloka revolucija radikalno
mijenja ivot industrijaliziranog svijeta,
ukljuujui i Europu. Iznimno je vano
shvatiti da to stvara nove izazove koji
prelaze tradicionalne granice. Narodi
koji djeluju pojedinano ne mogu se vie
uinkovito uhvatiti u kotac s problemima
kao to su odrivi razvoj, populacijski
trendovi, gospodarska dinamika, socijalna
solidarnost i etiki odgovor na napredak
u biotehnolokim znanostima. Moramo
takoer pokazati obzir prema buduim
naratajima.
Proces europskog ujedinjenja sada utjee
na cio kontinent koji je, s druge strane,
dio svijeta koji se brzo i radikalno mijenja
i koji treba pronai novu stabilnost.
Na Europu utjeu dogaaji na drugim
kontinentima, bilo da je rije o odnosima
s islamskim svijetom, o bolesti i gladi u
Africi, o unilateralnim tendencijama SADa, dinaminome gospodarskom rastu u
Aziji ili globalnom premjetanju industrija
i poslova. Europa se mora koncentrirati ne
samo na vlastiti razvoj, nego i u potpunosti
prihvatiti globalizaciju. Europsku uniju jo
eka dug put prije nego e moi kazati da

55

govori jednim glasom ili dok ne postane

vjerodostojan igra na svjetskoj politikoj
sceni.
Premda su institucije Unije dokazale svoju
vrijednost, moraju se prilagoditi kako bi
se mogle uhvatiti u kotac s proirenjem
Unije i sve veim brojem zadataka za
koje je odgovorna. to je vie drava
lanica, jae su i centrifugalne sile koje
bi je mogle rastrgati. Kratkoroni interesi
mogli bi vrlo lako izbaciti iz kolosijeka
dugorone prioritete. Stoga svatko tko
sudjeluje u toj avanturi bez premca mora
preuzeti svoju odgovornost i osigurati da
sustav institucija EU-a nastavi uinkovito
djelovati. Svaka odreena promjena
sadanjeg sustava mora osigurati
pluralitet i potivati razliitosti koje su
najvrednija imovina europskih naroda.
Reforme se takoer moraju koncentrirati
na proces odluivanja. Inzistiranje na
jednoglasnim odlukama u svim sluajevima
bi jednostavno dovelo do paralize. Jedina
vrsta sustava koji moe djelovati politiki
je i pravni sustav temeljen na veinskom
glasovanju, s ugraenim provjerama i
ravnoteom.

Koji god ustavni sustav drave Unije na

kraju odaberu nakon novih rasprava,
on e morati biti ratificiran u svakoj
od njih, glasovanjem u parlamentu ili
nacionalnim referendumom. Europska
komisija pokrenula je kampanju kako bi
olakala debatu i doprla do svojih graana
putem Plana D za Demokraciju, Dijalog i
Debatu.

Flying Colours/Digital Vision/Getty Images

Ustav, koji su predsjednici drava ili

vlada dvadesetpetorice prihvatili u Rimu

u listopadu 2004. godine i koji tek treba
ratificirati, pokuao je odgovoriti na
potrebu za pojednostavnjenjem ugovora
i veom transparentnosti u sustavu
odluivanja Unije. Obini ljudi trebaju znati
tko radi to u Europi. Tek e tada osjetiti
da je to vano za njihove svakodnevne
ivote, glasovati na europskim izborima
i podrati ideju europskog ujedinjenja.
Ustav pojanjava ovlasti i odgovornosti
Unije, njezinih drava lanica i regionalnih
vlasti. Jasno izraava da se europsko
ujedinjenje temelji na dvjema vrstama
legitimnosti: izravno iskazanoj volji naroda
i legitimitetu nacionalnih vlada, koje su
jo okviri unutar kojih europska drutva
djeluju.

Europa - trite ideja.

56

Pozadina
U prosincu 2001. godine Europsko je vijee osnovalo Konvenciju za pripremu nacrta
Ugovora o Ustavu u svrhu hvatanja u kotac s mnogim izazovima koje e proirenje
dravama sredinje i istone Europe staviti pred Europsku uniju.
Konvencija, koja je svoj posao obavila tijekom 2002. i 2004. godine pod predsjedanjem Valeryja Giscarda dEstainga, bila je sastavljena od 105 lanova, ukljuujui
predstavnike vlada drava lanica i drava kandidatkinja, nacionalnih parlamentaraca, zastupnika u Europskome parlamentu i lanova Europske komisije. U lipnju
2003. godine Konvencija je konsenzusom prihvatila nacrt Ugovora.

Europa u 12 lekcija

Europski ustav

Ugovor je formalno potpisan 29. listopada 2004. godine u Rimu i poslan dravama
lanicama na ratifikaciju. Iako je veina drava lanica ratificirala Ugovor, u svibnju i
lipnju 2005. odbili su ga glasai u Francuskoj i Nizozemskoj.
Nakon toga glasovanja protiv, Europska komisija je na sastanku odranom potkraj
lipnja najavila razdoblje razmiljanja o budunosti Ugovora o Ustavu.

Glavne odredbe Ustava

Izbor predsjednika Europskoga vijea kvalificiranom veinom na mandat od dvije
i pol godine, uz jednu mogunost ponovnog izbora.

Izbor za predsjednika obinom veinom zastupnika u Europskome parlamentu na

prijedlog Europskoga vijea, uzimajui u obzir europske parlamentarne izbore.

Osnivanje dunosti ministra vanjskih poslova EU-a.

Ukljuivanje Povelje o osnovnim pravima u Ugovor o EU-u.
Poveanje broja polja koje pokriva glasovanje kvalificiranom veinom u Vijeu.
Davanje veih zakonodavnih i proraunskih ovlasti Europskome parlamentu.
Jasnija prezentacija ralambe ovlasti i odgovornosti izmeu Unije i drava
lanica.

Davanje uloge nacionalnim parlamentima u osiguravanju da se EU pridrava

naela supsidijarnosti.

57

Kljuni datumi u povijesti

europskog ujedinjenja

58

1950.

1965.

Robert Schuman, francuski ministar

vanjskih poslova, inspiriran idejom Jeana
Monneta, u svom govoru predstavlja plan
prema kojem bi Francuska i SR Njemaka
trebale ujediniti proizvodnju ugljena i
elika u organizaciju kojoj bi se mogle
pridruiti i druge europske drave.
Taj se datum smatra roendanom
Europske unije i otad se 9. svibnja svake
godine obiljeava kao Dan Europe.

Potpisan je Ugovor o spajanju izvrnih

tijela triju zajednica te o postavljanju
Zajednikog vijea i Zajednike komisije.
Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1967.
godine.

1951.

18. travnja
est drava (Belgija, Francuska, Njemaka,Italija, Luksemburg i Nizozemska)
u Parizu potpisuje Ugovor o osnivanju
Zajednice za ugljen i elik, koji stupa na
snagu 23. srpnja 1952. godine na razdoblje
od 50 godina.

1955.

1.2. lipnja

Na Sastanku u Messini ministri vanjskih

poslova est drava odluuju o proirenju
europskih integracija na cjelokupnu
ekonomiju.

1957.

25. oujka

est drava u Rimu potpisuje Ugovor o

osnivanju Europske ekonomske zajednice
(EEZ) i Europske zajednice za atomsku
energiju (Euratom), koji stupaju na snagu
1. sijenja 1958. godine.

1960.

4. sijenja

Na inicijativu Velike Britanije na Konvenciji

u Stockholmu osnovana je Europska
udruga za slobodnu trgovinu (EFTA), ije
su lanice i neke europske drave koje nisu
lanice Europske ekonomske zajednice.

1963.

20. srpnja
U Yaoundu je potpisan Ugovor o
pridruivanju 18 afrikih drava Europskoj
ekonomskoj zajednici.

8. travnja

1966.

29. sijenja
Luksemburki kompromis. S obzirom
na politike krize, Francuska ponovno
sudjeluje u zasjedanjima Vijea ministara,
a zauzvrat trai da se u Vijeu ministara
zadri jednoglasno odluivanje u sluaju
pitanja od vitalnog interesa.

Europa u 12 lekcija

9. svibnja

1968.

1. srpnja

Osamnaest mjeseci prije predvienog roka

ukinute su unutarnje carine na industrijske
proizvode i uvedena je zajednika vanjska
carinska tarifa..

1969.

1.2. prosinca

Na sastanku na vrhu u Haagu elnici EEZ-a

odluuju nastaviti s ujedinjenjem Europe,
otvarajui put za prvo proirenje.

1970.

22. travnja
U Luksemburgu je potpisan ugovor
koji Europskim zajednicama doputa
vee financiranje iz vlastitih izvora, a
Europskom parlamentu daje vee ovlasti.

1972.

22. sijenja
U Bruxellesu je potpisan Ugovor o
pristupanju Danske, Irske, Norveke i
Velike Britanije Europskim zajednicama.

1973.

1. sijenja

Danska, Irska i Velika Britanija pristupaju

Europskim zajednicama, koje sada broje devet lanica. Norveka je nakon
provedenog referenduma, na kojem su se
graani izjasnili protiv pristupanja, ostala
izvan Zajednica.

59

1974.

17. i 28. veljae

Na sastanku na vrhu u Parizu devet

elnika drava, odnosno vlada, odluili
su da se Europsko vijee (summit) sastaje
tri puta godinje. Donesena je i odluka
o neposrednim izborima za Europski
parlament te o osnivanju Europskog fonda
za regionalni razvoj.

1989.

1975.

9. studenoga

U Lomu je potpisana konvencija (Lom I)

izmeu Europske ekonomske zajednice i
46 drava Afrike, Kariba i Pacifika.

1990.

9.10. prosinca

28. veljae

22. srpnja

Potpisan je ugovor o proirenju proraunskih ovlasti Europskoga parlamenta

te o osnivanju Revizorskog suda, koji je
stupio na snagu 1. lipnja 1977. godine.

15. i 18. lipnja

Trei neposredni izbori za Europski parlament.

Pad Berlinskog zida.

3. listopada

Ujedinjenje Njemake.

1991.

9.10. prosinca

Prvi neposredni izbori za 410 predstavnika

u Europskom parlamentu.

Zasjedanje Europskoga vijea u Maastrichtu, koje je prihvatilo Ugovor o Europskoj

uniji. Ugovor je postavio temelje zajednike
vanjske i sigurnosne politike, tjenje suradnje
na podruju pravosua i unu-tarnjih poslova
te stvaranja ekonomske i monetarne unije,
ukljuujui i jedinstvenu valutu.

1981.

1992.

Grka pristupa Europskim zajednicama,

koje sada broje deset lanica.

U Maastrichtu je potpisan Ugovor o

Europskoj uniji, koji stupa na snagu 1.
studenoga 1993. godine.

1979.

7.10. lipnja

1. sijenja

1984.

14.17. lipnja

Drugi neposredni parlamentarni izbori.

1985.

7. sijenja

Jacques Delors imenovan je za predsjednika Komisije (1985.-1995.).

14. lipnja
Potpisan je Schengenski sporazum kojem je
cilj bio ukinuti provjere na granicama izmeu
drava lanica Europskih zajednica.

1986.

1. sijenja

panjolska i Portugal pridruuju se

Europskim zajednicama, koje sada broje
12 lanica.

60

U Luksemburgu i Haagu potpisan je

Jedinstveni europski akt, koji stupa na
snagu 1. srpnja 1987. godine.

7. veljae

1993.

1. sijenja

Stvoreno je jedinstveno trite.

1994.

9. i 12. lipnja

etvrti neposredni parlamentarni izbori.

1995.

1. sijenja

Austrija, Finska i vedska pristupaju Uniji,

koja sada ima 15 lanica. Norveka nije
pristupila zbog rezultata referenduma na
kojem su se graani izjasnili da ne ele
pristupiti Uniji.

23. sijenja
Na dunost stupa nova Europska komisija
na elu sa Jacquesom Santerom (1995.1999.).

Na Europsko-sredozemnoj konferenciji
u Barceloni pokrenuto je uspostavljanje
partnerstva izmeu EU-a i zemalja junih
obala Sredozemlja.

1997.

2. listopada

Potpisan je Ugovor u Amsterdamu, koji

stupa na snagu 1. svibnja 1999. godine.

1998.

sredinja banka preuzima odgovornost za

monetarnu politiku Unije. Grka se 2001.
pridruuje skupini od 11 zemalja.

10. i 13. lipnja

Peti neposredni parlamentarni izbori.

15. rujna
Na dunost stupa nova Europska komisija
naelu s Romanom Prodijem (1999.2004.).

30. oujka
Poeo je proces pristupanja novih drava
kandidatkinja. Cipar, Malta i deset drava
srednje i istone Europe ukljuit e se u
proces.

15.16. listopada
Europsko vijee u Tampereu donosi odluku
o Europskoj uniji kao podruju slobode,
sigurnosti i pravde.

1999.

23.24. oujka

1. sijenja

2000.

Europsko vijee u Lisabonu izrauje novu

strategiju poveanja zapoljavanja na
podruju Unije, moderniziranje ekonomije
i jaanja socijalne povezanosti u Europi
koja se temelji na znanju.

Reuters

Poetak tree faze Ekonomske i monetarne

unije: 11 drava lanica Europske unije
prihvaa euro koji je izbaen na financijsko
trite na kojem zamjenjuje njihove valute
u bezgotovinskim transakcijama. Europska

Europa u 12 lekcija

27.28. studenog

Nova valuta roena je 1999. uvoenjem eura za financijske (negotovinske) transakcije. Novanice i
kovanice uslijedile su 2002. godine.

61

7.8. prosinca

Europsko vijee u Nici postiglo je dogovor

o tekstu novog Ugovora o promjeni sustava
donoenja odluka u Uniji kako bi Unija bila
spremna za novo proirenje. Predsjednici
Europskog parlamenta, Europsko vijee
i Europska komisija slubeno su objavili
Europsku povelju o temeljnim pravima.

22. studenoga
Nova Europska komisija preuzima
dunost, a predsjednik Komisije je Jos
Manuel Barroso.

2001.

2005.

Potpisan je ugovor u Nici, koji stupa na

snagu 1. veljae 2003. godine.

Glasai u Francuskoj na referendumu

odbacuju Ustav. Tri dana kasnije isto su
uinili i glasai u Nizozemskoj.

26. veljae

14.15. prosinca

29. svibnja i 1. lipnja

Europsko vijee u Laekenu donosi

deklaraciju o budunosti Unije. To otvara
put predstojeoj velikoj reformi Unije te
osnivanju Konvencije koja e pripremiti
europski Ustav.

3. listopada

2002.

Bugarska i Rumunjska pridruuju se

Europskoj uniji.

1. sijenja

Graani 12 drava eurozone poinju rabiti

novanice i kovanice eura.

13. prosinca
Europsko vijee u Kopenhagenu sloilo se
da se 1. svibnja 2004. godine Europskoj
uniji pridrui deset novih drava
kandidatkinja (Cipar, eka, Estonija,
Maarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska,
Slovaka i Slovenija).

2003.

10. srpnja
Konvencija o budunosti Europe zavrava
svoj rad na prijedlogu nacrta europskog
Ustava.
4. listopada

Poetak meuvladine konferencije odgovorne za sastavljanje Ugovora o Ustavu.

2004.

1. svibnja

Europskoj uniji pristupili su Cipar, eka,

Estonija, Maarska, Latvija, Litva, Malta,
Poljska, Slovaka i Slovenija.

10 . i 13. lipnja

esti neposredni
parlament.

62

29. listopada
Europski je Ustav prihvaen u Rimu
(potrebna ratifikacija svih drava lanica).

izbori

za

Europski

Otvoreni su pregovori o pridruivanju s

Turskom i Hrvatskom.

2007.

1. sijenja

Slovenija uvodi euro.

Europska unija

Drave lanice Europske unije (2007.)

Drave kandidatkinje

63

Europska komisija

Europa u 12 lekcija
Pascal Fontaine

Luksemburg: Ured za slubene publikacije Europskih zajednica

2006. - 62 str. - 16.2 x 22.9 cm
ISBN 978-92-79-05586-7

Koja je svrha Europske unije? Zato i kako je uspostavljena? Kako funkcionira? to je ve

postigla za svoje graane i s kojim se izazovima suoava danas? Kako se graani mogu
vie ukljuiti?
Moe li se EU u doba globalizacije uspjeno natjecati s drugim velikim gospodarstvima i
odrati svoje socijalne standarde? Moe li Europa i dalje igrati vodeu ulogu na svjetskoj
sceni i pomoi u zatiti od terorizma?
To su samo neka od pitanja koja istrauje Pascal Fontaine, strunjak za EU i bivi sveuilini
profesor, u novom izdanju svoje popularne knjiice Europa u 12 lekcija za 2007. godinu.