Professional Documents
Culture Documents
12 lekcija
Pascal Fontaine,
bivi suradnik Jeana Monneta i profesor na
Institutu za politike studije u Parizu
Europa u 12 lekcija
Sadraj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Europa u 12 lekcija
I. Mir i stabilnost
Prije nego to je postala stvarnim
politikim ciljem, ideja ujedinjene Europe
nekad je bila samo san u mislima filozofa i
vizionara. Primjerice, Victor Hugo zamiljao
je ujedinjene drave Europe nadahnute
humanistikim idealima. San su unitila
dva strana rata koja su harala kontinentom
tijekom prve polovice 20. stoljea.
No, iz krhotina Drugoga svjetskog rata
izniknula je nova nada. Narodi koji su
odoljeli totalitarizmu tijekom rata bili su
odluni dokrajiti meunarodnu mrnju i
nadmetanje u Europi te izgraditi trajan mir.
Izmeu 1945. i 1950. godine nekolicina
hrabrih dravnika, meu ostalima Robert
Schuman, Konrad Adenauer, Alcide de
Gasperi i Winston Churchill, odluili su
uvjeriti svoje narode da zaponu novo
razdoblje. U zapadnoj Europi nastao bi
novi poredak, utemeljen na zajednikim
interesima njezinih naroda, a na temelju
ugovora koji bi jamili vladavinu prava i
jednakost svim dravama.
Robert Schuman (francuski ministar
vanjskih poslova) preuzeo je ideju koju
je izvorno zaeo Jean Monnet te je 9.
svibnja 1950. godine predloio osnivanje
Europske zajednice za ugljen i elik (EZU).
U dravama koje su donedavno ratovale,
V. Identitet i razliitost
u globaliziranom svijetu
Europska postindustrijska drutva postaju
sve sloenija. ivotni standard u stalnom je
porastu, no jo postoji jaz izmeu bogatih
i siromanih koji se poveao pristupanjem
novih drava u kojima je ivotni standard
ispod prosjeka EU-a. Zato je vano da
drave Unije zajedniki rade na smanjenju
tog jaza.
No ovi napori nisu uinjeni nautrb
kompromitiranja zasebnih kulturolokih
i lingvistikih posebnosti drava EU-a.
Naprotiv, mnoge aktivnosti Unije podupiru
stvaranje novog gospodarskog rasta
temeljenog na regionalnim posebnostima
i bogatoj razliitosti tradicija i kultura.
Pola stoljea europskog ujedinjenja
pokazalo je da je EU kao cjelina vea
od zbroja svojih dijelova: ima zamjetno
vie gospodarske, socijalne, tehnoloke,
komercijalne i politike udarne snage
nego kad bi njezine drave lanice
samostalno djelovale. Postoji dodana
vrijednost u jedinstvenom djelovanju
i jednoglasnom nastupu kakav ima
Europska unija.
Zato?
Zato to je EU vodea svjetska
trgovinska snaga pa igra kljunu ulogu u
meunarodnim pregovorima, kao npr. u
Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO)
Europa u 12 lekcija
VI. Vrijednosti
EU eli unapreivati humane i napredne
vrijednosti i socijalni napredak te osigurati
da ovjeanstvo ima koristi, a ne da bude
rtva velikih globalnih promjena koje se
1. Dana
EC
Europa u 12 lekcija
Dana 9. svibnja 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman prvi je put javno iznio
ideje koje su dovele do stvaranja Europske unije. Zbog toga se 9. svibnja slavi kao roendan EU-a.
Reuters
Berlinski zid sruen je 1989. godine. Stare podjele na europskom kontinentu postupno su nestale.
10
Europa u 12 lekcija
11
3. Proirenje i
dobrosusjedska politika
Europa u 12 lekcija
I. Ujedinjavanje kontinenta
a. Unija dvadesetpetorice
b. Daljnje proirenje
c. Kandidati za lanstvo
d. Zapadni Balkan
13
b. Kopenhagenski kriterij
biti
c. Postupak pridruivanja
14
b. Administrativna ogranienja
Europa u 12 lekcija
15
I. Trokut odluivanja
Europska unija vie je od konfederacije
drava, ali nije ni federacija. Ona zapravo
predstavlja novu strukturu koja ne
pripada niti u jednu tradicionalnu pravnu
kategoriju. Njezin povijesno jedinstven
politiki sustav neprestano je evoluirao
tijekom proteklih pedeset godina.
Ugovori ine ono to se naziva primarno
zakonodavstvo. Oni su temelj za veliku
Europa u 12 lekcija
EC
17
Malta
29
27
14
13
12
10
7
4
3
Ukupno
345
Za kvalificiranu veinu potreban je minimum od 255 glasova od moguih 345 (73,9 %).
Isto tako:
veina drava lanica (u nekim sluajevima dvije treine) mora odobriti odluku
bilo koja drava lanica moe traiti potvrdu da glasovi koji su bili za predstavljaju najmanje
18
b. Europski parlament
Austrija
Belgija
Bugarska
Cipar
eka
Danska
Estonija
Finska
Francuska
Njemaka
Grka
Maarska
Irska
Italija
Latvija
Litva
Luksemburg
Malta
Nizozemska
Poljska
Portugal
Rumunjska
Slovaka
Slovenija
panjolska
vedska
Velika Britanija
Ukupno
18
24
18
6
24
14
6
14
78
99
24
24
13
78
9
13
6
5
27
54
24
35
14
7
54
19
78
785
Europa u 12 lekcija
Ukupno : 785
Stanje u listopadu 2006.
19
c. Europska komisija
20
b. Revizorski sud
Europa u 12 lekcija
c. Europski ekonomski i
socijalni odbor
d. Odbor regija
21
5. to radi EU?
Europa u 12 lekcija
Europska unija djeluje na mnogim politikim podrujima - gospodarskom, socijalnom, regulatornom i financijskom - na kojima
njezine aktivnosti donose korist dravama lanicama. One ukljuuju
sljedee:
I. Politika solidarnosti
Glavna svrha politike solidarnosti jest
podrati ostvarenje jedinstvenog trita
(vidi 6. poglavlje Jedinstveno trite) te
ispravljanje svih neuravnoteenosti putem
strukturnih mjera kojima se pomae
regijama koje zaostaju te industrijskim
sektorima koji su zapali u tekoe. Potreba
za solidarnou drava EU-a i regija
postala je i akutnija nedavnim ulaskom
12 novih drava iji su dohoci uvelike
ispod prosjeka Unije. Unija mora odigrati
ulogu u restrukturiranju gospodarskih
sektora teko pogoenih brzo rastuom
meunarodnom konkurencijom.
a. Regionalna pomo
23
fond
za
regionalni
razvoj (engleski: European Regional
Development Fund - EFRR) je prvi strukturni
fond iz kojeg se financira ojaavanje
gospodarske, socijalne i teritorijalne
kohezije smanjenjem razlika izmeu regija
te podravanjem strukturnog razvoja i
prilagodbe regionalnog gospodarstva,
ukljuujui ponovni razvoj industrijskih
regija u propadanju.
Europski
b. Zajednika poljoprivredna
politika (ZPP; engleski: Common
Agricultural Policy - CAP)
24
c. Socijalna dimenzija
Europa u 12 lekcija
25
b. Tehnoloke inovacije
26
c. Energija
Europa u 12 lekcija
Targa/Van Parys Media
Zauzdavanje prirodnih izvora energije naeg planeta jedan je od naina za borbu protiv klimatskih
promjena.
27
6. Jedinstveno trite
Europa u 12 lekcija
29
b. Tehnike barijere
c. Porezne barijere
30
d. Ugovori iz podruja
javne nabave
c. Piratstvo i krivotvorenje
b. Trino natjecanje
Europa u 12 lekcija
c. Potroaka politika
31
7. Ekonomska i monetarna
unija (EMU) i euro
Europa u 12 lekcija
Istodobno s ciljem monetarne stabilnosti, to je odgovornost Europske sredinje banke, drave lanice obvezale su se na vei rast i
gospodarsku konvergenciju.
I. Povijest monetarne
suradnje
a. Europski monetarni sustav
(EMS)
b. Od EMS-a do EMU-a
a. Tri faze
poveanje
iznosa
namijenjenih
uklanjanju nejednakosti izmeu europskih
regija (strukturni fondovi);
33
Janez Skok/Corbis
ekonomsku
konvergenciju
kroz
multilateralno praenje gospodarskih
politika drava lanica.
Druga faza, zapoeta 1. sijenja 1994.,
ukljuivala je:
neovisnost
banka;
nacionalnih
sredinjih
34
b. Kriteriji konvergencije
Europa u 12 lekcija
d. Eurogrupa
35
8. Prema drutvu
temeljenom na znanju
Europa u 12 lekcija
37
Budui umirovljenici moraju imati socijalnu sigurnost koju valja pripremiti danas.
I. Lisabonski proces
a. Ciljevi
b. Strategija
38
ubrzati
reforme na financijskim
tritima i u sustavima socijalne skrbi te
ubrzati liberalizaciju telekomunikacija i
energetskog sektora.
Europa u 12 lekcija
39
9. Europa graana
I. Putovanje, ivot
i rad u Europi
Europa u 12 lekcija
svoja prava?
41
pravo na trajk;
pravo radnika da bude informiran i
savjetovan;
42
V. Ombudsman
i pravo na prigovor
Kako bi EU pribliili graanima, Ugovorom
o Europskoj uniji osnovana je institucija
ombudsmana kojeg imenuje Europski
parlament, a mandat mu traje do isteka
mandata Parlamenta koji ga je imenovao.
Uloga ombudsmana je istraiti pritube
upuene protiv institucija i tijela EU-a. Bilo
koji graanin EU-a, fizika ili pravna osoba
s mjestom boravka ili sjeditem poduzea
na podruju Unije, ima pravo na albu.
Svaki spor s institucijom ili tijelom Unije
ombudsman pokuava rijeiti dogovorom.
Druga vrlo vana spona izmeu graana
i institucija EU-a praksa je Parlamenta da
mu bilo koja osoba, s mjestom boravka
u dravama lanicama, moe uputiti
prigovor.
i obrazovanja
Podruje
Naziv programa
Europske unije
Ciljevi
kolsko obrazovanje
Comenius
visoko obrazovanje
Erasmus
struno usavravanje
Leonardo da Vinci
obrazovanje odraslih
Grundtvig
Jean Monnet
Europa u 12 lekcija
43
44
I. Sloboda kretanja
Slobodno kretanje ljudi unutar EU-a
predstavlja sigurnosno pitanje za vlade
drava lanica jer se vie ne kontroliraju
unutarnje granice Unije. Kako bi to
kompenzirali, morale su se uvesti dodatne
sigurnosne mree na vanjske granice EUa. Osim toga, budui da i kriminalci mogu
iskoristiti slobodu kretanja unutar Unije,
dravne policijske snage i pravosudne
vlasti moraju raditi zajedno kako bi se
borile protiv prekograninog kriminala.
Jedan od vanijih dogaaja za
jednostavnije
putovanje
Europskom
unijom dogodio se 1985. godine, kada
Europa u 12 lekcija
45
IOM
46
kriminala
Europa u 12 lekcija
47
11 . Europska unija na
svjetskoj sceni
48
I. Nerazvijena zajednika
obrambena politika
Zajednika vanjska i sigurnosna politika
(engleski: Common foreign and security
policy - CFSP) te Europska sigurnosna i
obrambena politika (engleski: European
security and defence policy - ESDP), uvedene ugovorima iz Maastrichta (1992.),
Amsterdama (1997.) i Nice (2001.), definiraju
glavne zadatke EU-a na podruju obrane.
Na tim temeljima Unija je razvila svoj drugi
stup, odnosno podruje politike na kojem
se odluke donose na razini meuvladinih
dogovora u kojima Komisija i Parlament
imaju minimalnu ulogu. Odluke se donose
konsenzusom, a pojedine drave mogu se
suzdrati od glasovanja.
Europa u 12 lekcija
u 2006.
49
EC
Pomo u tekim vremenima - vojnik iz Europske unije pomae vratiti mir u Kongo.
b. Konkretna postignua u
sigurnosti i obrani
50
Reuters
Europa u 12 lekcija
Vino je jedan od glavnih izvoznih proizvoda Europske unije u SAD, koji je njezin najvei trgovinski
partner.
51
EC
52
Europa u 12 lekcija
IV. Afrika
53
54
Europa u 12 lekcija
55
56
Pozadina
U prosincu 2001. godine Europsko je vijee osnovalo Konvenciju za pripremu nacrta
Ugovora o Ustavu u svrhu hvatanja u kotac s mnogim izazovima koje e proirenje
dravama sredinje i istone Europe staviti pred Europsku uniju.
Konvencija, koja je svoj posao obavila tijekom 2002. i 2004. godine pod predsjedanjem Valeryja Giscarda dEstainga, bila je sastavljena od 105 lanova, ukljuujui
predstavnike vlada drava lanica i drava kandidatkinja, nacionalnih parlamentaraca, zastupnika u Europskome parlamentu i lanova Europske komisije. U lipnju
2003. godine Konvencija je konsenzusom prihvatila nacrt Ugovora.
Europa u 12 lekcija
Europski ustav
Ugovor je formalno potpisan 29. listopada 2004. godine u Rimu i poslan dravama
lanicama na ratifikaciju. Iako je veina drava lanica ratificirala Ugovor, u svibnju i
lipnju 2005. odbili su ga glasai u Francuskoj i Nizozemskoj.
Nakon toga glasovanja protiv, Europska komisija je na sastanku odranom potkraj
lipnja najavila razdoblje razmiljanja o budunosti Ugovora o Ustavu.
57
58
1950.
1965.
1951.
18. travnja
est drava (Belgija, Francuska, Njemaka,Italija, Luksemburg i Nizozemska)
u Parizu potpisuje Ugovor o osnivanju
Zajednice za ugljen i elik, koji stupa na
snagu 23. srpnja 1952. godine na razdoblje
od 50 godina.
1955.
1.2. lipnja
1957.
25. oujka
1960.
4. sijenja
1963.
20. srpnja
U Yaoundu je potpisan Ugovor o
pridruivanju 18 afrikih drava Europskoj
ekonomskoj zajednici.
8. travnja
1966.
29. sijenja
Luksemburki kompromis. S obzirom
na politike krize, Francuska ponovno
sudjeluje u zasjedanjima Vijea ministara,
a zauzvrat trai da se u Vijeu ministara
zadri jednoglasno odluivanje u sluaju
pitanja od vitalnog interesa.
Europa u 12 lekcija
9. svibnja
1968.
1. srpnja
1969.
1.2. prosinca
1970.
22. travnja
U Luksemburgu je potpisan ugovor
koji Europskim zajednicama doputa
vee financiranje iz vlastitih izvora, a
Europskom parlamentu daje vee ovlasti.
1972.
22. sijenja
U Bruxellesu je potpisan Ugovor o
pristupanju Danske, Irske, Norveke i
Velike Britanije Europskim zajednicama.
1973.
1. sijenja
59
1974.
1989.
1975.
9. studenoga
1990.
9.10. prosinca
28. veljae
22. srpnja
3. listopada
Ujedinjenje Njemake.
1991.
9.10. prosinca
1981.
1992.
1979.
7.10. lipnja
1. sijenja
1984.
14.17. lipnja
1985.
7. sijenja
14. lipnja
Potpisan je Schengenski sporazum kojem je
cilj bio ukinuti provjere na granicama izmeu
drava lanica Europskih zajednica.
1986.
1. sijenja
60
7. veljae
1993.
1. sijenja
1994.
9. i 12. lipnja
1995.
1. sijenja
23. sijenja
Na dunost stupa nova Europska komisija
na elu sa Jacquesom Santerom (1995.1999.).
Na Europsko-sredozemnoj konferenciji
u Barceloni pokrenuto je uspostavljanje
partnerstva izmeu EU-a i zemalja junih
obala Sredozemlja.
1997.
2. listopada
1998.
15. rujna
Na dunost stupa nova Europska komisija
naelu s Romanom Prodijem (1999.2004.).
30. oujka
Poeo je proces pristupanja novih drava
kandidatkinja. Cipar, Malta i deset drava
srednje i istone Europe ukljuit e se u
proces.
15.16. listopada
Europsko vijee u Tampereu donosi odluku
o Europskoj uniji kao podruju slobode,
sigurnosti i pravde.
1999.
23.24. oujka
1. sijenja
2000.
Reuters
Europa u 12 lekcija
27.28. studenog
Nova valuta roena je 1999. uvoenjem eura za financijske (negotovinske) transakcije. Novanice i
kovanice uslijedile su 2002. godine.
61
7.8. prosinca
22. studenoga
Nova Europska komisija preuzima
dunost, a predsjednik Komisije je Jos
Manuel Barroso.
2001.
2005.
26. veljae
14.15. prosinca
3. listopada
2002.
1. sijenja
13. prosinca
Europsko vijee u Kopenhagenu sloilo se
da se 1. svibnja 2004. godine Europskoj
uniji pridrui deset novih drava
kandidatkinja (Cipar, eka, Estonija,
Maarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska,
Slovaka i Slovenija).
2003.
10. srpnja
Konvencija o budunosti Europe zavrava
svoj rad na prijedlogu nacrta europskog
Ustava.
4. listopada
2004.
1. svibnja
10 . i 13. lipnja
esti neposredni
parlament.
62
29. listopada
Europski je Ustav prihvaen u Rimu
(potrebna ratifikacija svih drava lanica).
izbori
za
Europski
2007.
1. sijenja
Europska unija
63
Europska komisija
Europa u 12 lekcija
Pascal Fontaine