You are on page 1of 5

STILOVI IVOTA

Rad
Rad za ovjeka moe imati razliita znaenja moe znaiti iskljuivo izvor prihoda
ili, s druge strane, moe predstavljati vaan dio ovjekova unutranjeg ivota. ovjek ga
moe doivljavati kao ispatanje ili kao nain izraavanja samoga sebe, kao obvezu ili pak,
kao razvoj ovjekove univerzalne prirode. (Mills, 1979.)
Takoer, Mills (1979.) govori da se sve filozofije o radu mogu se podijeliti na: razne
forme protestantizma, gdje rad predstavlja religioznu naknadu i renesansno shvaanje rada,
gdje se razlozi za rad nalaze u samom radu. Nijedno od ta dva shvaanja ne opisuje moderno
stanovnitvo, za koje je karakteristina otuenost od proizvoda rada i radnog procesa, a
karakteristini uvjeti otuenosti javljaju se zbog prijelaza mnogobrojnog ruralnog svijeta na
gradsko drutvo zavisnog slubenika, iji radni ivot pripada tuoj domeni. Budui da je sve
vei broj ljudi koji se koluju i da je sve vie poslova obavlja rutinski, Mills (1979.) je
pretpostavio da je sve vie ljudi koji moraju raditi ispod svojih sposobnosti.
Jo jedna od karakteristika ljudi s bijelim ovratnicima je postojanje jaza izmeu rada i
dokolice. Iako rade kako bi zaradili za ivot, oni svoj stvarni ivot pokuavaju izgraditi izvan
sfere rada. Zato se moe rei da je njihov rad nuno rtvovanje vremena, kako bi se mogao
izgraditi ivot izvan njega. Etika rada stare srednje klase (evanelje rada) zamijenjena je
novom etikom dokolice u ijoj sferi se stvaraju mjerila kojima se vrednuje rad. (Mills, 1979.)
Panika zbog statusa
Da bismo mogli govoriti o prestiu, potrebne su najmanje dvije osobe: jedna koja e
ga zahtijevati i druga koja e ga priznati. One domene ivota koje pojedinu osobu mogu
staviti u superioran poloaj u odnosu na druge (vlasnitvo, porijeklo, zanimanje, obrazovanje,
prihod i vlast) osnove su na kojima poiva pravo na presti. (Mills, 1979.)
Mills (1979.) smatra da je jedna od najspornijih toaka o bijelim ovratnicima kao
drutvenom sloju upravo njihov presti. tovanje u drutvu koje oni trae, odnosno njihov
zahtjev za prestiem, njihova je glavna karakteristika. Ti zahtjevi poivaju na njihovom stilu
odijevanja jer im njihova zanimanja omoguavaju da na poslu ne nose uniformu, ve da se za
posao odijevaju kao to se odijevaju prilikom izlaska.
Zahtjevi za prestiem moraju biti prihvaeni od drugih te moraju sadravati ope

prihvaena pravila prema kojima se ljudi iz jednog drutvenog sloja razlikuju od onih iz
drugog drutvenog sloja. U takvim okvirima, poloaj bijelih ovratnika, moe se opisati kao
srednji poloaj izmeu nezavisnih poslodavaca i najamnih radnika. (Mills, 1979.)
Usporedimo li bijele ovratnike s najamnim radnicima, moemo izdvojiti injenicu da
rad bijeli ovratnika zahtijeva vie umne, a manje fizike snage. Ta injenica ini historijsku
osnovu prema kojoj bijeli ovratnici polau pravo na presti. Drugi vaan dio osnove njihova
prestia je vrijeme potrebno da se steknu kvalifikacije bijelih ovratnika i nain na koji se one
stjeu. Tako je danas za neke kvalifikacije bijelih ovratnika i dalje potrebno dvadeset godina
kolovanja, dok se neke druge kvalifikacije bijelih ovratnika mogu stei za nekoliko dana ili
mjeseci; za neke slube bijelih ovratnika nije poeljno i potrebno obrazovanje iznad stupnja
gimnazijskog obrazovanja, dok je za neke druge, kao uvjet zaposlenja, potreban doktorat.
(Mills, 1979.)
Osim smanjenja vanosti kolovanja, Mills (1979.) istie sputanje prihoda bijelih
ovratnika i podizanje prihoda najamnih radnika, sve vea drutvena mo najamnih radnika
zbog djelovanja njihovih sindikata i sve vei broj ljudi s bijelim ovratnicima koji su
nezaposleni. Ipak, slojevi bijelih ovratnika i dalje se ire te sve vie poinju obuhvaati djecu
najamnih radnika. Ta injenica, ukazuje na proletarizaciju slojeva bijelih ovratnika te s
prethodno spomenutim injenicama u slojevima bijelih ovratnika izaziva strah od gubitka
osnove za presti.
Uspjeh
Mills (1979.) navodi kako postoji povezanost izmeu ideje uspjenog pojedinca i ideje
liberalnog kapitalizma u razvoju. Prema toj ideji uspjeh se sastojao od toga da se osnuje malo
poduzee koje e se proirivati putem konkurencije s ostalim poduzeima. Pod utjecajem
takve ideje uspjeha dogaale su se transformacije zanimanja (npr. prodava-knjigovoatrgovaki putnik-samostalni trgovac). Ipak, uspjeh je vie bio ovisan o vlasnitvu koje se
poveava, nego o pojedincu koji napreduje u svom zaposlenju.
Prijelaz s liberalnog kapitalizma sitnog vlasnitva na sustav korporativnog
monopolistikog kapitalizma u osnovi je promijenio put i sadraj uspjeha u kojem posao
bijelih ovratnika donosi unapreenje birokratizirane hijerarhije. Unutar tako organizirane
hijerarhije ivotni put bijelog ovratnika podrazumijeva preinaavanje linosti u novane
svrhe. (Mills, 1979.)
Kao sredstvo za postizanje uspjeha Mills (1979.) istie obrazovanje. No, kako se

promijenila ideja uspjeha, tako su se promijenili i ciljevi obrazovanja. Dok je u 19. st. osnovni
cilj obrazovnog sustava bio da proizvede dobrog graanina, u drugoj polovici 20. st. osnovni
cilj obrazovnog sustava postao je proizvesti uspjenog ovjeka. Tako je cilj ljudi
obrazovanih na koledima dobiti perspektivan posao u velikoj korporaciji.
Jedan od pokazatelja uspjeha je vertikalna pokretljivost. Ona je krajem 19. i poetkom
20. st. zbog centralizacije vlasnitva bila onemoguena. No, kasnijih godina, kada dolazi do
poveanja broja zanimanja bijelih ovratnika, omoguen je historijski kontinuitet amerike
pokretljivosti, pri emu najei oblik vertikalne pokretljivosti postaje taj da sinovi najamnih
radnika dospijevaju na poloaje bijelih ovratnika ili biznismena, to se esto objanjava
niskom stopom nataliteta unutar viih klasa. (Mills, 1979.)
PUTOVI MOI
Nova srednja klasa, II
Nova srednja klasa brojano potiskuje staru i u tom procesu raste broj plaenih
inovnika. U kontekstu marksizma, to je klasa bez imovine, koja ipak ne prihvaa
socijalistiku ideologiju. Stoga predstavlja prepreku predvienom toku revolucije. Zbog toga
se javljaju se razliite teorije o budunosti nove srednje klase:
1. Nova srednja klasa e rasti i razviti se u politiki nezavisnu klasu.
2. Nova srednja klasa predstavljat eglavnu snagu za stabilnost u klasnoj ravnotei.
3. Predstavnici nove srednje klase prema politikim uvjerenjima i drutvenom karakteru
predstavljaju buroaziju, s tendencijom da postanu statusna grupa.
4. Za izvjesno vrijeme ona e se poistovjetiti s proletarijatom i poeti slijediti socijalistiku
politiku. (Mills, 1979.)
Nadalje, Mills (1979.) se bavi sindikalizmom bijelih ovratnika. Budui da, prema
njemu, socijalna zatita potpomae ekonomsku politiku koja je osmiljena u korist onih koji
imaju mo, sredstva organizirane moi postaju kljuna (radniki sindikati, farmerski blok,
trgovaka udruenja).
Kako se vie ulagalo u sindikalizam najamnih radnika, sindikalizam bijelih ovratnika
prilino je slabo rasprostranjen. Podruja u kojima su bijeli ovratnici organizirani u sindikate
su: transport, komunikacije, zabavni ivot i potanska sluba. Bitno je naglasiti da se pritom
sindikati ne prihvaaju kao neto u to se vjeruje, ve kao neto od koristi (zbog osjeaja da
pojedinac sam ne moe napredovati). (Mills, 1979.)

Politika pozadine
Najpopularniji model politike svijesti je liberalizam koji panju usmjerava na
graanina i poveanje njegovih politikih prava. Drugi model politike svijesti je marksizam,
koji se protee od materijalnih uvjeta ovjekove egzistencije do unutranje svijesti ljudi
slinog klasnog poloaja. Dakle, u sreditu obaju ovih modela, nalazi se svijest pojedinca koja
se u sluaju liberalizma treba razviti u svijest o vlastitim interesima, a u sluaju marksizma u
klasnu svijest. Pri tome, znaajan utjecaj na svijest ljudi o vlastitoj egzistenciji imaju masovni
mediji. Sredstva masovne komunikacije propagiraju vladajue politike simbole i linosti, a
simbole suprotne vladajuima izbjegavaju, ime izazivaju privrenost graana vladajuima.
(Mills, 1979.)
Takoer, prema Millsu (1979.) u amerikom drutvu je dolo do toga da je veina
politikih odluka prenesena je s lokalne razina na razinu savezne drave, to je rezultiralo
veom udaljenou izmeu pojedinca i centralne vlasti. Bez obzira na to, kod pripadnika nove
srednje klase ne postoji nezadovoljstvo okolnostima u kojima ive. Oni su zaelje. Na
politikom tritu amerikog drutva nove srednje klase su na prodaju; tko god izgleda
dovoljno ugledan, dovoljno jak, vjerojatno ih moe imati. (Mills, 1979., 317)