You are on page 1of 57

Kapacitet i kondenzator

Q
2

Q
konst.

Q
4

Kolinik izmeu naboja (Q) na provodniku i njegovog


potencijala () je stalan i naziva se kapacitetom (C) provodnika:

Q
C

Jedinica kapaciteta je farad (F = C V-1)

Potencijal nabijenog provodnika (kugle na elektroskopu) se


smanjuje kada mu pribliavamo drugi provodnik (kuglu) nabijen
nabojem suprotnog predznaka
Smanjenje potencijala peovodnika uz nepromijenjen naboj na
njemu znai poveanje kapaciteta

U praksi se za pohranjivanje naboja najee upotrebljavaju


dva bliska meusobno izolirana provodnika koje nazivamo
kondenzatorom
Provodnike kondenzatora zovemo oblogama
Kapacitet
kondenzatora
je
kolinik izmeu koliine naboja
na
njegovim
oblogama
i
napona meu njima:

+Q +

+
-Q

Kapacitet kondenzatora je kolinik izmeu koliine


naboja na njegovim oblogama i napona meu njima:

Q
C
U

Kondenzator je elektrini
projektovan i izveden tako
poznati kapacitet.

element
da ima

Ploasti kondenzator

1
d

CS
C r
S
C o r
d

Ploasti kondenzator
Kapacitet ploastog kondenzatora je
proporcionalan sa povrinom paralelnih
ploa kondenzatora a obrnuto
proporcionalan sa udaljenou ploa.
S
C

o r

o 8,854 10

12

As
Vm

Dielektrina konstanta
Opisuje ponaanja materije u
elektrinom polju.

o 8,854 10

12

As
Vm

o r
ee0707

Elektrini kondenzator (u elektrotehnici samo


kondenzator) spremnik je statikog elektriciteta i
energije elektrinog polja koje nastaje u prostoru
izmeu dva elektriki vodljiva tijela zbog
razdvajanja elektrinog naboja.

Karakteristina veliina kondenzatora je elektrini


kapacitet (C) koji se izraava u faradima (F).
Kako je kapacitet od 1 farada vrlo velik, kondenzatori koje
susreemo u praksi imaju mnogo manje kapacitete, reda
veliine 1 pF 10 mF.

C- kapacitet [F]
Q- koliina naboja
[C]
U- napon [V]

U elektrotehnici i elektronici (gdje je kondenzator


pasivna komponenta) postoji potreba za velikim rasponom
kapaciteta i drugih radnih svojstava (probojni napon, faktor
gubitaka, tolerancija, dimenzije, temperaturna stabilnost), pa
se proizvode tehnoloki razliite vrste kondenzatora, npr. s
folijama od razliitih polimera, keramiki, elektrolitski...

Primjena:
pohrana elektrostatske energije, ispravljai, radio, TV, memorija za raunare,

Ureaj za elektrookove

- u elektrinom polju velikog kondenzatora


moe se pohraniti 360 J ~ 3000 60 W
sijalica. Ureaj predaje tu energiju pacijentu u
kratkom impulsu od 2ms!

Flash fotoaparata takoe sadri kondenzator,

energija se predaje lampi koja u kratkom i intenzivnom pulsu osvijetli


predmet fotografiranja.

Najjednostavniji
kondenzator sastoji
se od dvije paralelne
ploe izmeu kojih
se nalazi izolator
PLOASTI
KONDENZATOR

Elektrini kondenzator ini sistem od dva provodna tijela,


razdvojena dielektrikom, naelektrisana istom koliinom
naelektrisanja, ali suprotnog znaka.
Provodna tijela koja obrazuju kondenzator nazivaju
se elektrode ili obloge kondenzatora.
Za dielektrik, izmeu obloga kondenzatora najee se
primjenjuju: vazduh, keramika, liskun, plastina masa, papir i sl.
U zavisnosti od upotrebljenog dielektrika i konstrukcije
kondenzatora, postoji veliki broj tipova kondenzatora.

Sistem
od
dva
provodnika,
razdvojena dielektrikom, koji moe
imati znatne vrednosti kapaciteta
zove se kondenzator.
Kapacitet kondenzatora srazmeran
je dielektrinoj konstanti sredine i
povrini provodnika a obrnuto
srazmeran meusobnom rastojanju
provodnika:

1 / Ceq = 1 / C1 +
1/ C2

Ceq = C1 + C2