Sigurnost i rad u hemijsko -inenjerskom laboratoriju

Uvod
Principi Dobre laboratorijske prakse ustanovljeni su 1976. godine u SAD, a
stupili su na snagu 1979. godine. Uspjenost i kvalitet pruanja usluga neke
laboratorije u velikoj meri zavisi od njene organizacije. Meutim sigurnost
radnika u laboratoriji kao i sigurnost operme u samoj laboratoriji uveliko
zavisi od organizacije.
Rad u hemijskom laboratoriju zahtijeva potivanje propisa i pravila
ponaanja
propisanih Zakonom o zatiti na radu, Zakonom o inspekciji rada i posebnim
pravilnicima Ustanove s ciljem sigurnog izvravanja radnih djelatnosti, bez
naruavanja zdravlja, oteivanja i unitavanja opreme, te bez radnji koje
mogu tetiti okoliu.
Da bi trokove za lijeenje povreda na radu smanjili, poslodavci i
osiguravajua drutva osnivaju institute i organizacije za prevenciju nezgoda
na radu. Uspjeh te aktivnosti prestavlja donoenje Zakona o osiguranju za
sluaj nezgode na radu 1884. godine, prvo u Njemkoj,a zatim u Engleskoj.
Zahvaljujui tom zakonu nastala je definicija, te nezgodom na radu se
podrazumijeva, svaki iznenadni spoljanji dogaaj koji odjednom prouzrokuje
povrede organizma, tjelesne i psihike prirode.

OPE NAPOMENE DOBRE LABORATORIJSKE PRAKSE

Za uspjean i siguran rad u laboratoriju potrebno je pridravati se
osnovnih pravila i napomena koje omoguavaju izvoenje vjebi na siguran
nain:
a) Prouiti eksperimente prije svake vjebe
- Prije svake vjebe potrebno je dobro prouiti predviene
eksperimente koji e se izvoditi I razmisliti o njihovim teorijskim naelima ,te
o svrsi njihova izvoenja. Potrebno je temeljito prouiti upute za izvoenje
pojedinog eksperimenta, te mjere opreza koje se pri tome moraju poduzeti
radi vlastite sigurnosti i sigurnosti ostalih studenata u laboratoriju.

b) Organiziranost
-Urednost, sistematinost i istoa su na prvom mjestu tokom
izvoenja eksperimenta. Eksperiment nee uspjeti i dati oekivani rezultat
ako se koristi prljavo laboratorijsko posue i pribor. Provjeriti instrumente
prije mjerenja te izvriti potrebne kalibracije. Ureaje ne ukljuivati prije
odobrenja voditelja vjebi i njegove provjere da li su ureaji pravilno spojeni.
Opaanja i rezultate eksperimenta biljeiti uredno, pregledno i logikim
slijedom

c) Prije rada, treba poznavati

-

svojstva kemikalija i reagenasa

koritenje opreme i instrumenata

to uiniti kod prolijevanja (adsorbensi,dezinfekcija)

kuda pobjei

gdje je aparat za gaenje poara i prva pomo

d) Vrste opasnosti koje trebate oekivati

-

fizika opasnost

elektrina

mehanika

temperatura

elektromagnetsko zraenje

bioloka opasnost

radioaktivnost
e) Opasne tvari sa kojima se moemo susretati

komprimirani plinovi

zapaljive tvari

oksidansi

toksine tvari

korozivne tvari

reaktivne tvari

f) Ope pravilo za opasne tvari

-

Proitaj etiketu tri puta

1. Kad uzima iz skladita

2. Prije otvaranja
3. Prije koritenja
-

Oznai datum otvaranja!!!!

OSNOVNA PRAVILA PONAANJA U HEMIJSKOM

LABORATORIJU
Radi izbjegavanja moguih nezgoda u kemijskom laboratoriju treba
potivati osnovna pravila rada s opasnim tvarima i/ili ureajima:
1. U laboratorij nije dozvoljeno uvoenje stranih osoba.
2. Pri ulasku u laboratorij obvezno je koritenje zatitnih naoala sa
sigurnosnim staklima.
3. Obvezno je noenje radne odjee mantila i propisane zatvorene
obue.
4. U laboratoriju se ne smije puiti, jesti niti piti.
5. Kemikalije se smiju pohranjivati samo u originalnu ambalau.
6. Boce s kemikalijama moraju biti propisno oznaene etiketom te oznaka
prevuena vodonepropusnom folijom.
7. Sve eksperimente s hlapljivim, otrovnim i eksplozivnim tvarima izvoditi
u digestoru uz koritenjei zatitnih rukavica.
8. ienje laboratorijskog stakla s kiselinama (krom sulfatna kiselina)
izvoditi u digestoru.

PONAANJE U SLUAJU NEZGODE

1. to prije napustiti ugroeni prostor.
2. Evakuirati ozlijeene i pruiti im prvu pomo.
3. Pozvati hitnu medicinsku slubu, vatrogasce, policiju.
4. Ostati uz ozlijeene dok ne doe hitna sluba.

KAKO SE POZIVAJU SLUBE U NEZGODI

Hitne slube mogu se pozvati na jedinstveni broj 112.
Pri pozivanju hitnih slubi, radi njihovog to breg dolaska, treba postupati
u skladu s dolje navedenim redoslijedom:
-

rei ko zove,

gdje se nezgoda dogodila (adresa i ostalo potrebno da vas pronau u

to kraem vremenu

to se dogodilo,

koliko je ozlijeenih i

ekati dok sluba ne doe.

NAJEE OPASNOSTI U KEMIJSKOM LABORATORIJU

a. Napajanje plinom ventili, cijevi....
-

prije paljenja plamenika provjeriti da li se osjea miris plina

plinske boce - Po mogunosti smjestiti izvan Laboratorija , Uvrstiti
za pozadinu , Redovito kontrolirati regulatore

po zavretku posla provjeriti da li su ventili zatvoreni.

b. Ozljede oteenim staklom

-

oteeno staklo ne koristiti - zatraiti ispravno,

za eksperimente koristiti staklo preporueno u vjebi,

paziti pri stavljanju, stezanju i skidanju hvataljki

c. Opekline i zapaljive tvari

-

paziti pri radu s Bunsenovim plamenikom,

vrue staklo, lonii za arenje (grijati se smije samo suho staklo).

Zapaljive tvari spremati u za to predviene spremnike

d. Nagrizanje i korozivne tvari

-

paziti pri radu s koncentriranim kiselinama i luinama,

vodikov peroksid, eljezov triklorid i drugi.

Korozivne tvari: obavezno posebni spremnici za korozivne tvari

Nikada ne kiseline i baze skupa

Ne koncentrirana kiselina ispod slivnika

- NAPOMENA koristiti zatitne rukavice, pri radu s puljivim

kiselinama koristiti digestor.
-pravilo za razreivanje kiselina:
-

kiselina se dodaje u vodu (KUV),

a ne voda u kiselinu (VUK).
e. Rad s centrifugom

proitati upute (obino na zidu u blizini ureaja),

dobro izbalansirati kivete,

otvoriti centrifugu kada se okretanje potpuno zaustavi

f. Rad s hlapljivim tvarima

-

obvezno raditi u digestoru (ne smije biti upaljen plamenik),

skladititi u posebnim ormarima s ventilacijom,

otpadni materijal skupljati u poseban spremnik.

g. Radni stol i skladitenje kemikalija

-

na policama drati samo kemikalije potrebne za eksperiment,

kemikalije moraju biti propisno oznaene,

paziti na oznake upozorenja i obavijesti,(R i S oznake),

ne skladititi zajedno organske i anorganske tvari,

kemikalije skladititi u sigurnosnim ormarima.

NEKI SIGURNOSNI UREAJI I OPREMA U

HEMIJSKOM LABORATORIJU

SIGURNOS
SIGURNOS
NI TUEVI
NI TUEVI
KOJI SE
KOJI SE
AKTIVIRAJU
AKTIVIRAJU
PRILIKOM
PRILIKOM
POARA
POARA

SIGURNOSNI
SIGURNOSNI
PREKIDA ZA
PREKIDA ZA
DOJAVU
DOJAVU
NEZGODE ZA
NEZGODE ZA
RADNIM
RADNIM
STOLOM I NA
STOLOM I NA
ZIDU
ZIDU

ORMA
ORMA
RI ZA
RI ZA
PRVU
PRVU
POMO
POMO

PREKIDA
PREKIDA
ZA DOJAVU
ZA DOJAVU
POARA
POARA
VATROGAS
VATROGAS
CIMA
CIMA

POKRIVAI
POKRIVAI
ZA
ZA
GAENJE
GAENJE

Model aparata za gaenje poara

Na gornjj slici je prikazan je presjek runog aparata za gaenje suhim

prahom (kemikalijama).

- Gorenje je proces oksidacije gorive tvari uz oslobananje topline i

nastajanje produkata sagorijevanja, plinova CO2, CO, SO3, NOx, vodene pare i
pepela. Tri su nuna uvjeta potrebna za gorenje: goriva tvar, dovoljna koliina
kisika i postizanje temperature paljenja gorive tvari. Za zaustavljenje gorenja
dovoljno je ukloniti jedan od ova tri uvjeta i na tome se temelji gaenje
poara. Tako se i sredstva za gaenje dijele prema nainu djelovanja, na ona
koja podhlanuju (voda, zrana pjena), koja gue (CO2), istodobno podhlauju
i gue (kemijska pjena) te sredstva koja gase antikatalitiki (suhe kemikalije i
freoni). Sredstva za gaenje primijenjuju se u aparatima za gaenje. Ovisno o
koliini sredstva za gaenje aparati se dijele na rune (do 20 kilograma
ukupne mase) i profesionalne (industrijske) aparate za gaenje veih
kapaciteta.
NAJEI STANDARDNI ZNAKOVI OPASNOSTI I NJIHOVO
OZNAAVANJE
Oznaavanje tvari pomou dijamanta opasnosti jednostavan je i
razumljiv grafiki
nain, koji mogu razumjeti i oni koji nisu direkto vezani za poslove sigurnosti i
nisu studirali kemiju. Dijamant opasnosti dizajniran je u obliku romba, ija je
povrina razdijeljena na etiri polja razliitih boja u kojima su brojevi od 0 do
4. Brojevi predstavljaju stupnjeve opasnosti. to je broj vei opasnost u
pojedinom polju je vea. Lijevo plavo polje u rombu oznaava opasnost po
zdravlje, gornje crveno polje predstavlja poarnu ili eksplozivnu opasnost,

desno uto polje oznaava reaktivnost i donje bijelo polje rezervirano je za

posebne obavijesti.

Znakovi sigurnosti

PRUANJE PRVE POMOI

-

Najbolji nain izbjegavanja nesrea u laboratoriju jest pridravanje

uputa o izvoenju pokusa i rukovanju s kemikalijama te potivanje
mjera opreza i zatite pri radu s opasnim tvarima.
- U sluaju bilo kakve nezgode ili nesree u laboratoriju, odmah o tome
obavijestite
voditelja vjebi. On e odredita kako dalje postupati, odnosno je li potrebno
pozvati
lijeniku pomo.
- Uz sve mjere sigurnosti u svakom kemijskom laboratoriju su mogue
nezgode. Najee su to opekline, posjekotine, povrede uzrokovane
djelovanjem reagensa, te razna trovanja
- Opekline najee nastaju zbog hvatanja vruih predmeta golim
rukama, ali mogu nastati i zbog polijevanja vruim tekuinama. Na
opeeno mjesto potrebno je staviti gazu namoenu vodom ili razrijeenom
otopinom kalijeva permanganata ili staviti mast za opekline . Ako je
opeklina vea i ako je dolo do stvaranja plikova ili pojave otvorenih rana
potrebno je hitno zatraiti lijeniku pomo.

U sluaju zapaljenja kose ili odjee, vatru ugasite prekrivanjem

krpama, odjeom ili
kutom. U sluaju da je vatrom zahvaena vea povrina odjee, najbolje ju je
ugasiti
valjanjem po podu. Ako vam se zapali kosa ili odjea, nemojte trati po
laboratoriju jer
strujanjem zraka samo pojaavate plamen. Ako su opekline jae, ili je
zahvaena vea
povrina tijela, opeenu osobu potrebno je odvesti lijeniku.
- Posjekotine najee nastaju pri radu sa staklenim priborom, a
okarakterizirane su vanjskim krvarenjem. Ako su posjekotine manje a
krvarenje kapilarno ono prestaje samo po sebi ili se zaustavlja laganim
pritiskom. Moramo provjeriti da u rani nije ostao komadi stakla drveta ili
metala. Ove predmete iz rane uklanjamo sterilnom pincetom. Ako ozlijeeno
mjesto jako krvari potrebno je zaustaviti krvarenje pritiskom iznad rane i
odmah zatraiti lijeniku pomo.
- Povrede uzrokovane kemikalijama su najee povrede koe i oiju.
Najopasnije kemikalije su koncentrirane kiseline i luine. Ako kiselina, luina ili
neka druga kemikalija dospije u oko potrebno je odmah oko isprati mlazom

vode i hitno potraiti lijeniku pomo. Ako kiselina dospije na kou, prvo
kou treba isprati s mnogo vode a zatim je neutralizirati ispiranjem
zasienom otopinom sode bikarbone i staviti mast za opekline. Ako luina
dospije na kou, potrebno je kou isprati s puno vode a zatim je neutralizirati
2% otopinom octene kiseline i staviti mast za opekline.
-

Kod prskanja kemikalija u oko, oko treba odmah isprati obilnom

koliinom vode.
Najbolje je to uiniti tako da se ozlijeena osoba nagne nad izljev, prstima
razmakne kapke i laganim mlazom vode usmjerenim izravno u oko ispire
onu jabuicu uz pomicanje oka na sve strane, kako bi se svi dijelovi one
jabuice dobro isprali. Ispiranje treba trajati najmanje 15 minuta. U sluaju
prskanja u oko agresivnih kemikalija, nakon ispiranja vodom ozlijeenu osobu
hitno prevesti u bolnicu.
- Trovanja u laboratoriju se trovanja rijetko dogaaju, a mogu nastati
zbog udisanja otrovnih plinova ili gutanja tetnih kemikalija. Ako je
unesreeni progutao kiselinu treba mu dati da popije vapnene vode ili
otopinu MgO, a nakon toga mlijeko ili bjelance jajeta. Ako je unesreeni popio
luinu treba mu dati da popije malo otopine limunske kiseline, limunov sok ili
razrijeenu otopinu octene kiseline, a nakon toga mlijeko ili bjalanjce jajeta.
Ako je unesreeni udahnuo otrovne pare ili plin potrebno ga je izvesti na
zrak, a u sluaju oteanog disanja ili nesvjestice obavezno potraiti lijeniku
pomo. U svim sluajevima trovanja treba paziti da ne nastupi KOLAPS.
Kolaps prepoznajemo po znakovima kao to su bljedoa, vlanost koe,
drhtavica, malaksalost i nesvjestica. Ako je unesreeni u kolapsu treba ga
lei tako da mu glava lei nie od tijela i treba ga umotati u topli pokriva.
Ako je unesreeni pri svijesti treba mu dati topli napitak.
Kod gutanja kemikalija potrebno je odmah popiti veliku koliinu vode.
Kod gutanja agresivnih kemikalija (koncentrirane kiseline ili luine) nipoto ne
izazivati povraanje ili davati sredstva za neutralizaciju. Ozlijeenu osobu
hitno prevesti u bolnicu. Povraanje se ne smije izazvati niti kod gutanja
organskih otapala te kemikalija koje se pjene (npr. deterdenti).
- Ako kemikalija dospije u usta, potrebno ju je odmah ispljunuti i usta
isprati s velikom
koliinom vode. Obavijestiti o nezgodi voditelja vjebi.
-

Ako se kemikalija prolije po odjei, kontaminirani dio odjee potrebno je

odmah
skinuti, a kou ispod zahvaenog mjesta dobro isprati vodom

- U sluaju trovanja otrovnim plinovima (prvi simptomi su glavobolja,

munina, nagon za povraanjem), otrovanu osobu treba izvesti na svjei zrak
i umiriti. Ako doe do prestanka disanja, do dolaska hitne pomoi potrebno je
davati umjetno disanje.
-

U sluaju trovanja ili udisanja veih koliina amonijaka (NH3),

klorovodika (HCl),
klora (Cl2), duikovih oksida (NO i NO2) i drugih nadraujuih plinova,
otrovanu osobu
obavezno odvesti lijeniku zbog opasnosti od nastajanja plunog edema, iji
se simptomi (bol u prsnom kou, kaljanje, oteano disanje, guenje, um
tekuine u prsnom kou) mogu pojaviti i nekoliko sati nakon udisanja plina.
Ako se na vrijeme ne tretira, pluni edem moe biti smrtonosan.