Spomenik Mitrej u Jajcu nalazi se na podruju poznatom kao lokalitet Bare, oko 200 m jugozapadno

od srednjovjekovnog grada Jajca, na lijevoj obali Plive.

Kult su nepobjedivoga boga Sunca - Mitre irili vojnici, robovi i trgovci podrijetlom iz Orijenta, ili vojnici
koji su na Istoku doli u dodir sa pristalicama ovoga kulta. Kao vjera koja je obeavala vie socijalne
pravde i zagrobni ivot, privlaila je nie slojeve drutva i ozbiljno ometala irenje kranstva. Kult je
bio rairen po svim provincijama Rimskoga carstva, ukljuujui i provinciju Dalmaciju u ijim je
granicama bio i najvei dio dananje Bosne i Hercegovine.
Pripadnici su mitraizma nastojali smjestiti svoja kultna mjesta, po mogunosti, u peinama, a u
pomanjkanju takovih mjesta izgraivali su male jednoelijske hramove - speleje, te ukoliko je teren
doputao, ukopavali u zemlju da bi se pojaao dojam peine. Upravo je u Jajcu takav sluaj.
Ostaci su Mitreuma u Jajcu pronaeni prilikom izgradnje jednoga privatnoga objekta. Zemljite je
otkupilo Drutvo za ouvanje starina u Jajcu i pod nadzorom inenjera F. tajnera zatitilo lokalitet.
Prvo je podignuta drvena ograda, a ubrzo zatim je sagraen zatitni kameni objekt koji je do danas
ouvan.
Mitrej u Jajcu je najvjerojatnije sagraen poetkom IV stoljea n.e.
Spelej je izdubljen u stijeni, sa podnom povrinom oko 2.80 m ispod razine tla. Priroda su tla, vlaga i
taloenje sedre djelomice uinile nejasnim plan mitreja. Hram se sastojao od nepravilne etverokutne
prostorije cele, duge oko 7 m. Aparatorij nije ustanovljen. Zidovi su mitreja bili bez temelja. Zidani su
od lapora, bez vezivne buke. Bili su neobukani. Pretpostavlja se da su krovna konstrukcija i pokrov
bili od prua. Voda i taloenje sedre doveli su do ruenja i zatrpavanja zidova, te se jedino razaznaju
ostaci junoga i istonoga zida. Zapadni zid na kojem je centralni reljef, je gotovo u cjelosti bio
isklesan iz stijene. Sjeverni zid je obruen, a prostor ispunjen naslagama sedre. Dio praga je pronaen
u sjeveroistonome kutu, u sekundarnome poloaju. Pretpostavlja se da je ulaz bio na istonome zidu,
gdje je naen kamen (vapnenac) koji je sluio kao prag. Ostaci kamenih stuba, pronaeni na
jugozapadnome kutu cele, ukazuju na to da da je tu vjerojatno bio izlaz. Pod je mjeavina vlane
zemlje i pijeska