You are on page 1of 10

GEOKEMIJA OKOLIA

Pitanja za 2. Kolokvij
1. to je poroznost ?
Poroznost ili upljikavost je postotak praznina u stijenama ili sedimentu.
2. to je permeabilnost ?
Sposobnost prolaska vode kroz stijene.
3. Kakve su karakteristike nesaturirane zone ?
Stupanj saturacije predstavlja omjer volumena vode prema volumenu pukotina izraen u
postocima. Nesaturirana zona (saturacija manja od 100%) se nalazi iznad saturirane i u njoj su
neke pore ispunjene i zrakom, a ne samo vodom.
4. Kakve su karakteristike saturirane zone ?
U njoj su sve pukotine ispunjene vodom.
5. O emu ovisi brzina strujanja podzemnih voda ?
O permeabilnosti stijena.
6. to su podzemni vodeni slojevi ?
To su mjesta u saturiranim stijenama kroz koja se voda lagano pokree.
7. to su neogranieni podzemni vodeni slojevi i koje karakteristike imaju ?
Neogranieni podzemni vodeni slojevi su povrinski i samo su djelomino ispunjeni vodom, ija
razina varira. Razina vode se u tim slojevima stalno mijenja.
8. to su ogranieni podzemni vodeni slojevi i koje karakteristike imaju ?
Ogranieni podzemni vodeni slojevi su potpuno ispunjeni vodom koja se nalazi pod tlakom
gornjih slojeva stijena i tla i odvojeni su nepropusnim slojevima. Vodom se pune jako sporo, a
koliina vode ne varira sa sunim i vlanim razdobljem.
9. to je konusna depresija i gdje se javlja ?
To je lokalno pomanjkanje vode i sniavanje gornje granice saturirane zone. Pri tome dolazi do
promjene toka podzemne vode. Kod obinih bunara bez pumpanja nema ovakvog popratnog
efekta.
10.
to su arteki bunari ?
Arteki bunari su mjesta na kojima voda koja se u podzemlju nalazi pod tlakom, sama erupcijom
izbija na povrinu.
11.
Opiite irenje benzina i toksinih kemikalija guih od vode u podzemnim
tokovima ?
Benzin se ne mijea sa vodom pa pluta na povrini sloja podzemnih stijena zasienih vodom.

Toksina kemikalija prodire kroz cijeli zasieni sloj i iri se iznad sloja nepermeabilnih stijena, a
dnom zasienog sloja. Zato je zagaenje toksinim kemikalijama opasnije.
12.
Koja tla i stijene imaju sposobnost filtriranja oneiujuih tvari, a koja ne ?
Oneiujue tvari iz septike jame se mogu proistiti prolaskom kroz pijesak. Fragmentirane
stijene su propusne za oneiujue tvari i ne filtriraju.
13.
to su pilje i kako nastaju ?
pilje su prirodno formirane podzemne dvorane. Veina pilja nastaje kada dolazi do otapanja
vapnenca slabo zakiseljenom vodom. Voda erozijom proiruje frakture ispod razine podzemnih
voda, a kada se razina podzemne vode spusti sistem pilja se ispuni zrakom.
14.
Koji je mehanizam nastanka stalagmita i stalaktita ?
Podzemna voda sa visokim sadrajem kalcijevih (Ca++) i bikarbonatnih iona (HCO3-) sporo kaplje
sa stropa pilje. Kapljica koja visi odreeno vrijeme izgubi CO2 koji se otpusti u atmosferu pilje.
Gubitkom CO2 mala koliina kalcita se istaloi. Kada kapljica padne na dno pilje, to uzrokuje
daljnji gubitak CO2 i opet se istaloi malo kalcita na dnu. Kroz due vrijeme izrastu stalaktiti i
stalagmiti.
15.
to su vrui izvori ?
Vrui izvori su svi izvori kojima je temperatura vode via od 37C
16.
Na koje se naine podzemna voda moe zagrijavati ?
Cirkulirajui izmeu komora ispunjenih magmom (u veini sluajeva) ili cirkulirajui na velikoj
dubini od 2-3 km pa se zagrijava od geotermalnog gradijenta (povienje temp. od 25C sa svakim
km dubine).
17.
to su gejziri ?
To je tip vruih izvora kod kojih voda periodiki eruptira na povrinu. Temp. vode je blizu 100C
18.
to su ledenjaci ? Nabrojite tipove ledenjakih terena na Zemlji.
Ledenjaci su velike dugotrajne mase leda stvorene na kopnu, a koje se pokreu pod utjecajem
vlastite teine. Postoje 2 tipa ledenjakih terena na Zemlji: planinski (u planinskim podrujima) i
kontinentalni (u ravnicama u kojima su velike povrine pokrivene ledom).
19.
Koliko je dijelova zemljine povrine danas pokriveno ledom ? Navedite u %
raspodjelu leda na Zemlji.
Danas je 1/10 zemljine povrine pokrivena ledenjacima. 85% leda se nalazi na Antarktiku, 10% na
Grenlandu i 5% na razliitim mjestima na Zemlji.
20.
Navedite tipove ledenjaka.
Dolinski ledenjaci i ledeni pokrov.
21.
Opiite stvaranje i rast ledenjaka.
Snijeg se konvertira u led na slian nain na koji se sediment konvertira u sedimentne stijene a
zatim u metamorfne. Budui da su snjene pahuljice rahle, izmeu njih se nalazi puno zraka. Novi

snijeg koji padne, pritisne donji sloj, pa zrak izae u atmosferu i deformira pahuljice u grudice
snijega koje se rekristaliziraju.
Nakon ponovnog sloja snijega, snjene granule se zacementiraju u led. Za vrijeme toplijeg
vremena, led se malo rastali, a zatim opet smrzne i nastaje mozaik ledenjaka.
22.
Kako nastaju plutajui ledenjaci ?
Pod utjecajem gravitacije, ledenjaci se pokreu i ako dopru do vodene povrine, lome se i poinju
slobodno plutati u obliku plutajuih ledenjaka.
23.
to je ledenjaki buet ?
To je odnos izmeu koliine novonapadanog snijega i koliine otopljenog leda. Ako se s
vremenom koliina snijega koja izgrauje ledenjak poveava i vea je od koliine leda u ledenjaku
koji se topi, onda je bilanca pozitivna i ledenjak raste. Ako se smanjuje usljed vee stope topljenja
leda, on e postati reducirajui ledenjak.
24.
to je zona akumulacije, a to zona ablacije ledenjaka?
Svaki ledenjak ima svoju fazu irenja i reduciranja. Gornji dio ledenjaka uvijek raste to je zona
akumulacije, a donji se polako stanjuje zona ablacije.
25.
Opiite pomicanje ledenjaka u vertikalnom profilu
U vertikalnom profilu se zbog pokretanja estica leda gornji sloj (kruta zona) pokree bre od zone
plastinog toka.
26.
Koji su uzroci nastanka raspuklina u ledenjaku ?
Nastaju zbog klizanja ledenjaka preko stepenaste podloge ili kod klizanja ledenjaka u zavojima.
Kada ledenjak prelazi preko stepenice, gornji dio leda se rastee do odreene granice. Kada se vie
ne moe rastezati, onda puca popreno i stvaraju se raspukline.
27.
Kako je graen antarktiki ledeni pokrov ?
Antarktiki ledeni pokrov sastoji se od dva dijela: zapadnog i istonog antarktikog ledenog
pokrova. Meusobno su odvojeni transantarktikim planinskim lancem. Antarktiki ledeni pokrovi
nemaju jednaku visinu. Zapadni je nii zbog toga jer mu je sloj stijena na kojem se nalazi
kompletno ispod oceana. Razlog te depresije je aktivni vulkan koji se nalazi ispod zapadnog
antarktikog leda.
28.
to je glacijalna erozija i kako nastaje ?
Glacijalna erozija je proces koji se odvija na mjestima klizanja ledenjaka. Dolazi do erozije
pokrova stijena ispod sloja leda. Otopljena voda ulazi u raspukline stijena i lomi komade koji se
pokreu nizbrdo u smjeru klizanja ledenjaka, usitnjavajui se do tzv. mineralnog praha koji polira
povrinu stijena.
29.
Kako se mijenja pejza glacijalnom erozijom ?
Dolina se iz oblika V promjenila u oblik U, vrhovi planina koji su bili zaobljeni sada su iljasti.
Stijene su postale stepenaste. Sve je to rezultat erozije od pomicanja ledenih ploha.

30.
Kako nastaju stepenaste stijene ?
Nastaju klizanjem ledenjaka na kosini. Stijene se na mjestima gdje imaju frakture lake troe pa se
erozijom leda s tog dijela lome komadi. Nakon glacijacije na tim mjestima ostaju stepenice.
31.
to su pustinje ?
Pustinje su podruja na Zemlji koja imaju manje od 25 cm padalina godinje.
32.
to uzrokuje raspodjelu pustinja u pojasu na 30 sjeverne i june geografske
irine ?
Globalna cirkulacija zraka. Veina pustinja je smjetena na podruju poniranja zranih masa, a to
se deava na 30 sj. i j. g. irine. Ekvator prima najvie suneve topline i zagrijava zrak, koji
postaje jako vru i die se u gornje slojeve atmosfere, te putuje prema sjevernoj i junoj polutci.
Na 30 se komprimira i ponire, te se ponovno zagrijava. Zagrijavanjem mu se poveava
sposobnost zadravanja vodene pare od evaporacije s povrine Zemlje, pa se voda u obliku kie
vrlo rijetko vraa na Zemlju u ovom pojasu.
33.
to je podruje kine sjene ?
Pustinje koje se ne nalaze na 30 sjevernoj i junoj paraleli uzrokovane su pojavom kine sjene i
smjetene su u planinskim podrujima. Vlani i topli zrak koji se die uz jednu padinu brda se u
viim slojevima hladi i gubi vlagu, koja se vraa na zemlju u obliku kie. Tako osueni zrak se
sputa niz drugu padinu. Ta strana planine se zove zona kine sjene.
34.
Nabrojite neke karakteristike erozije vjetrom u pustinjskim podrujima
Vjetar moe (za razliku od vode) erodirati samo jako sitni sediment pijesak, mulj. Vjetar ne
moe stvarati (usijecati) kanjone i kanale (kao voda), ve je efekt erozije raspren na veliku
povrinu. to je brzina vjetra vea, vie sedimenta se premjeta. Razlike u temperaturi izmeu noi
i dana u pustinjama doseu i 40C (10C nou, 50C danju). Zbog toga su pustinjski vjetrovi jaki
(>100 km/h).
35.
to je saltacija ?
Saltacija je nain transporta pijeska uz umjeren vjetar. U tom sluaju pijesak je uvijek nisko
transportiran (do visine od 1 m).
36.
to je deflacija ?
To je erozija povrine tla kod koje vjetar izdubljuje tlo. U sredini depresije obino ostaje stup. Vrh
stupa oznaava razinu tla prije erozije.
37.
Napiite sastav prapora ili lesa
Prapor ili les je sastavljen od kvarca, tinjca i kalcita.
38.
to su pjeane dine i koje karakteristike imaju ?
To su breuljci rastresitog pijeska na mjestima gdje vjetrovi puu uvijek u istom smjeru.
Karakteristike:
1. Pjesak koji stvara dine je najee kvarcni (otporan na kemijske utjecaje)

2. Pjeana zrnca su dobro sortirana, tako da su u jednoj dini zrnca uvijek zaobljena i jednake
veliine
3. U poprenom presjeku dine su uvijek asimetrine
39.
Kako nastaju pjeane dine ?
Vjetar kaskadno pomie estice pijeska prema gore, tvorei nagib, koji je kod vrlo suhog pijeska
uvijek 34. Pijesak nagomilan na vrhu klizi na drugu stranu nagiba. Tijekom vremena vjetar koji
pue uvijek u istom smjeru pomie dinu u smjeru puhanja 10-15 m godinje. Ako dina preraste
vegetacijom, njeno pomicanje prestane.
40.
Navedite tipove pjeanih dina.
Srpaste, poprene, parabolike, uzdune.
41.
to je visina vala, a to duljina vala ?
Visina vala je vertikalna udaljenost izmeu najvie i najnie toke vala.
Duljina vala je horizontalna udaljenost izmeu dva vrha vala.
42.
Opiite nastajanje vala
Valovi putuju iz dubokih voda prema plitkima. Val prvi puta dotakne dno u razini zadnjeg kruga
gibanja estica vode (to je dubina od valne duljine). U tom trenutku krugovi se spljotavaju i
postaju ovali, valovi se usporavaju i smanjuje im se duljina. No istovremeno poveava im se
visina, oni postaju strmiji i lome se. Polomljeni val dobiva krijestu od pjene, koja putuje bre od
baze vala. Ovakav val se velikom silom stmoglavljuje na obalu. To je surf zona.
43.
to je tombolo ?
Tombolo je pjeana prevlaka (nanosni sprud) koji spaja otok s kopnom. Stvara se nanoenjem
pijeska u plitku pozadinu otoia blizu obale. Formiraju ga valovi koji zbog otoia mijenjaju
smjer udaranja o obalu.
44.
to su geoloke strukture ?
U geoloke strukture spadaju svi oblici, promjene oblika i meusobni odnosi slojeva zemljine kore
koji su pod utjecajem tektonskih sila.
45.
Koja su 3 osnovna naina djelovanja tektonskih sila ?
Kompresivni stres (sile djeluju jedna prema drugoj), tenzijski stres (sile djeluju jedna od druge) i
paralelni stres (sile djeluju paralelno, no svaka u suprotnom smjeru).
46.
Pod utjecajem stresa, stijene mogu biti:
Elastine, rastezljive i krhke- ovisno o materijalu od kojeg su graene, temperaturi i tlaku.
47.
Kakva je razlika izmeu elastinih i rastezljivih stijena ?
Elastine stijene su one iji se oblik nakon prestanka djelovanja sile vraa u poetno stanje, dok se
rastezljive stijene deformiraju, ali se ne vraaju u poetno stanje.
48.
to su nabori i zbog ega nastaju ?
Nabori su veliki zavoji slojevitih stijena a nastaju zbog djelovanja kompresivnog stresa.

49.
to je antiklinala, a to sinklinala ?
Antiklinala: zavoj sa trbuastom stranom prema povrini
Sinklinala: zavoj sa trbuastom stranom prema unutranjosti
50.
Kakva je razlika izmeu pukotina i brazda ?
Frakture koje nastaju, a da se pri tom obje strane ne pomaknu, nazivaju se pukotine. Frakture kod
kojih se puknute strane odmaknu jedna od druge, nazivaju se brazde.
51.
Navedite tipove brazda i njihove osnovne karakteristike
1. Brazda s vertikalnim pomakom: a) normalna ako stijene s jedne strane poniru, b) obrnuta
ako se stijene s jedne strane uzdiu
2. Brazda sa horizontalnim pomakom ako stijene klize u horizontalnoj ravnini
3. Brazda sa kombiniranim pomacima ako stijene klize u 2 smjera (horizontalno i prema gore)
52.
Koji su uvjeti potrebni da bi se stvorili bazeni nafte ?
Mora postojati: sloj poroznih sedimentnih stijena u kojima se organska tvar razgradila do sirove
nafte i plina (nafta i plin ispunjavaju pore slabo cementiranog pjeenjaka), sloj nepropusnih
stijena koji se nalazi iznad sloja nafte i plina (da nema tog sloja, kapljice nafte bi rasprene
migrirale kroz stijene na povrinu i bile bi bespovratno izgubljene) te antiklinala ili neka druga
geoloka struktura koja e zarobiti naftu i zadrati je da se ne raspri.
53.
to su potresi ?
Potresi su podrhtavanja tla uzrokovana iznenadnim otputanjem energije pohranjene u stijenama
ispod zemljine povrine.
54.
to su seizmiki valovi ?
To su valovi osloboene energije.
55.
Navedite vrste potresa.
Prirodni: tektonski, vulkanski, uruni
Umjetni: eksplozije, slijeganja zbog kopanja
56.
to su tektonski potresi ?
To su najei potresi koji nastaju uslijed tektonskih pokreta u litosferi. Izazivaju najvea ruilaka
djelovanja.
57.
to su vulkanski potresi ?
To su potresi koje uzrokuje kretanje magme prema povrini. Osjete se samo u neposrednoj blizini
vulkana.
58.
to su uruni potresi ?
Nastaju prilikom uruavanja upljina u Zemljinoj kori. Energija tih potresa je jako mala.

59.
to je hipocentar, epicentar, hipocentralna dubina i epicentralni razmak ?
Hipocentar je izvor seizmikih valova. Epicentar je okomita projekcija hipocentra na povrinu
Zemlje.
Hipocentralna dubina: razmak izmeu hipocentra i epicentra
Epicentralni razmak: razmak izmeu epicentra i nekog stajalita
60.
Prema dubini fokusa potresi mogu biti ?
Plitki (< 60 km), normalni (60-120 km), srednjeduboki (120-300 km) i duboki (> 700 km).
61.
Opiite 2 vrste seizmikih valova.
Dubinski putuju kroz zemljinu unutranjost i ire se iz hipocentra prema svim smjerovima dok
povrinski putuju po zemljinoj povrini udaljavajui se od epicentra u krugovima.
62.
Kako se iri longitudinalni, a kako transverzalni val ?
Longitudinalni valovi izazivaju stezanje i rastezanje stijena u smjeru irenja, dok transverzalni
vibriraju okomito na smjer irenja. Transverzalni valovi se ire sporije od longitudinalnih i ne
prodiru kroz fluide.
63.
O emu ovisi irenje seizmikih valova ?
Ovisi o gustoi stijena kroz koje prolaze i njihovim elastinim svojstvima.
64.
to su Love-ovi valovi ?
To su povrinski valovi kod kojih tlo vibrira okomito na smjer irenja vala.
65.
to su Rayleighi-evi valovi ?
To su takoer povrinski valovi koji istovremeno izazivaju kruno i vodoravno gibanje estica.
Kruenje je u suprotnom smjeru od smjera irenja vala. Izuzetno su destruktivni za zgrade, jer
traju dugo.
66.
Kako radi seizmograf ?
Kako vibrira tlo usljed potresa, vibrira i okvir seizmografa i valjak s rotirajuim papirom, dok igla
na inertnoj masi miruje. Svako pomicanje se registrira na roli papira pomou igle s tintom. Gibanje
tla biljei se istodobno u tri meusobno okomita smjera.
67.
Kakva je razlika izmeu Mercalli-jeve i Richter-ove ljestvice ?
Mercallijeva ljestvica mjeri potres prema teti koju je prouzroio (nije jako precizna jer veliina
tete ovisi o tipu geolokog materijala na kojem se nalaze graevine), dok Richterova ljestvica
mjeri koliinu osloboene energije tijekom potresa i nema raspon jer je to numerika magnituda.
68.
Gdje su najee locirani potresi u Hrvatskoj ?
U Hrvatskoj najvie potresa ima u obalnom podruju (Dinaridi i dubrovako priobalje), ali su jaki
potresi mogui i drugdje (Zagreb, Slavonija).

69.
to je seizmiki hazard ?
Seizmiki hazard pokazuje ugroenost nekog teritorija od potresa. Izraava se kao vjerojatnost da
se premai neki iznos razmatranog parametra u zadanom intervalu godina.
70.
Na koje se naine morsko dno spaja s kopnom ?
Morsko dno se sa kopnom spaja na dva naina (odnosno postoje 2 tipa granice):
pasivna kontinentalna granica i aktivna kontinentalna granica.
71.
Opiite karakteristike pasivne kontinentalne granice
Udaljena je od granica tektonskih ploa i zato na toj granici nema nikakvih deformacija
uzrokovanih tektonskim aktivnostima. Zbog jakih erozivnih aktivnosti dno je ravno sa velikom
naslagom sedimenta i blagim nagibom obale. Primjer: istona obala Sjeverne Amerike.
72.
Opiite karakteristike aktivne kontinentalne granice
Nalazi se na mjestu sudara kontinentalne i oceanske ploe, gdje je tektonska aktivnost vrlo jaka,
dokaz: brojni vulkani, potresi, planinski lanci kao posljedica nabiranja. Karakteristika takve
granice je strmo poniranje i stvaranje oceanske brazde. Dno nije ravno ve sa brojnim podvodnim
grebenima i planinama. Primjer: zapadna obala Amerike
73.
to su oceanske brazde i gdje se formiraju ?
Najdublji djelovi oceana koji se formiraju du konvergencijskih granica. To su mjesta spajanja
tektonskih ploa.
74.
to su to Benioff-ove zone ?
To su seizmike zone potresa i vulkana koje su vezane du oceanskih brazdi. Ta aktivna
seizmika podruja smjetena su duboko u subdukcijskoj zoni
75.
to je kontinentalni sprud i kakve su njegove karakteristike ?
Kontinentalni sprud je plitka podmorska platforma na rubu kontinenta koja ima blagi nagib od
0,1. Kontinentalni sprudovi su uglavnom pokriveni s relativno mladim sedimentom porijekla s
kopna (erozija i transport). Uz obalu to je uglavnom pijesak, zbog djelovanja valova. Vanjski rub
spruda je pokriven krupnijim sedimentom. Ispod sedimenta nalaze se debeli slojevi pjeenjaka,
kriljevca i vapnenca. Kontinentalni sprud je dio kontinenta koji je naknadno prekriven morem.
76.
to je kontinentalna kosina ?
To je relativno strma kosina koja zapoinje na kraju kontinentalnog spruda (100-200 m ispod
povrine) i zavrava na dnu oceana.
77.
Kako nastaju podmorski kanjoni ?
Podmorski kanjoni nastali su erozijom i transportom sedimenta morskim strujama u dublje slojeve.
Smatra se da je proces stvaranja kanjona spor.

78.
Kako nastaju srednje-oceanski grebeni ?
Nastaju izdizanjem oceanske kore na divergencijskoj granici tektonskih ploa.
79.
Kakva je razlika izmeu nastanka pacifikog i atlantskog grebena ?
Atlantski greben nastao je takoer na divergencijskoj granici tektonskih ploa samo za razliku od
Pacifikog, Europa i Amerika su se odmicale jedna od druge, pa nema stvaranja subdukcijske zone
i zato nema vulkanske aktivnosti uz rubove kontinenata.
80.
Koje su karakteristike Islanda ?
Nastao je na mjestu odvajanja sjevernoamerike i euroazijske tektonske ploe usljed vulkanskih
erupcija na srednje-atlantskom grebenu. Na mjestu prolaska grebena postoje brojni aktivni
vulkani.
81.
to su zone lomova ?
Zone lomova nalaze se na srednje-oceanskim grebenima i predstavljaju linije slabosti zemljine
kore. Poloene su okomito na smjer grebena (popreno presjecaju tok grebena). Na mjestima
lomova dolazi do sputanja oceanskog dna.
82.
Kako nastaju koraljni grebeni ?
To su grebeni graeni od koralja, algi i ostalih organizama koji izluuju oklope ili imaju skelete od
kalcita. Otporni su na eroziju valova. Stvaraju se u toplim, plitkim, oksigeniranim, bistrim
vodama, bogatim planktonom sa vrlo malo suspendiranog sedimenta.
83.
Nabrojite tipove koraljnih grebena
Priobalni: relativno mladi, razvijaju se u plitkoj vodi du obala. To su plitke platforme, sa
minimalnom depresijom u sredini (plitka laguna)
Barijerni: rastu paralelno sa obalom, a od obale ih dijeli neto dublja laguna koja je obino
prekrivena sedimentom.
Atolni: rastu oko vulkanskih stoaca koji su tijekom vremena nestali poniranjem. Cirkularni su sa
lagunom u sredini.
84.
Opiite Darwin-ovu teoriju preobrazbe koraljnih grebena
Darvin je smatrao da su prva 2 tipa koraljnih grebena razvojni stadiji atolnog. Prvi je nastao
priobalni uz vulkanski stoac, zatim je vulkan polako ponirao zbog tektonskog poniranja morskog
dna i greben je postao barijerni. Daljnjim poniranjem vulkanskog stoca i naglim prerastanjem
koraljnih kolonija, atol se izdignuo, a stoac je nestao ispod razine mora.
85.
Navedite karakteristike terogenog sedimenta
Terogeni sediment potjee sa obala i na morsko dno dospijeva djelovanjem valova i morskih
struja. esto se nalazi nataloen u brazdama, jer ga valovi donesu na rubove kosine, gdje zbog
gravitacije pada niz kosinu u brazdu. U brazdi ga rubne morske struje distribuiraju uzdu brazde.
86.
Navedite karakteristike pelagikog sedimenta
To je sediment koji se taloi kroz stupac vode i uglavnom su to vrlo sitne estice ilovae, skeleta
mikroskopsih morskih organizama i vulkanskog pepela. Ovaj sediment koji potjee sa zemlje u

more dospijeva noen vjetrom. Taloenje pelagikog sedimenta dogaa se kontinuirano u svim
morima. Pelagikog sedimenta nikada nema na samom hrptu srednje-oceanskih grebena.
87.
to je to kraton ?
Kada se planina stabilizira i zaustave se epizode nabiranja, ona tijekom vremena zbog erozije
postane ravnica koja se naziva kraton. Kraton je stari i stabilni dio kontinentalne kore koji je
preivio stvaranje i razbijanje kontinenata prije 500 milijuna godina. Kratoni se javljaju uglavnom
u unutranjosti kontinenata.
88.
Navedite faze evolucije planinskih lanaca
Akumulacija, orogeneza (stvaranje planina tektonskim gibanjem), nabiranje i brazdanje
89.
Napiite kako je nastala Himalaja
Himalaja je rezultat sudara australo-indijske i azijske ploe. Za vrijeme sudara dolo je do
podvlaenja indijske ploe pod azijsku te do nabiranja Himalaje na subdukcijskoj zoni.
90.
Navedite dokaze postojanja jedinstvenog kontinenta prije kontinentalnog drifta
Kontinenti su u dalekoj prolosti bili jedan kontinent. Dokazi: Nakon razdvajanja kontinenata
oblici im se slau poput puzzle (atlantska obala June Amerike i Afrike). Identini kasno
paleozojski fosili i stijene u Junoj Americi, Africi, Indiji, Antarktiku i Australiji.
Glossopteris biljka koja je rasla na junom dijelu Pangea-e u razdoblju Perma i Trijasa (84
mil.g.). Fosilni ostaci te biljke naeni su u dananje vrijeme na podruju Indije, Antarktika,
Australije, June Afrike i June Amerike, to je dokaz postojanja jedinstvenog kontinenta Pangeae.
Mesosaurus gmaz, iji su fosili danas pronaeni u Brazilu i Junoj Africi
91.
Kojim procesima je nastajao Grand Canyon
Svi slojevi kanjona stvarani su ispod mora, a najgornji na samoj obali mora. Stvaranje je trajalo
1700 milijuna godina. Grand Canyon je nastao brojnim kombiniranim procesima, prvenstveno
erozijom vodom, ledom i vjetrom platoa Kolorado, iji su slojevi stijena ostali horizontalni ak i
nakon uzdizanja cijelog platoa prije 5 mil.g. Rijeka Kolorado s brojnim pritocima je milijunima
godina stvarala kanjon.