Professional Documents
Culture Documents
Sadraj - Istraivanja u oblasti adaptivnih web sistema uenja neprekidno rastu. Uprkos
relativno velikom broju pristupa, adaptivnosti se, posmatrano u odnosu na razliite naine
uenja studenata, nije posvetilo dovoljno panje. Javlja se potreba za postojanjem sistema koji
se mogu prilagoditi korisnicima sa potpuno razliitim karakteristikama, nivoom trenutnog
znanja i stilovima uenja. Mi smo kreirali sistem za razvoj kurseva i odgovarajuih testova
znanja koji e se sprovoditi u zavisnosti od nivoa znanja studenta, njegovih kognitivnih
sposobnosti, interesovanja i motivacije. U radu je dat pregled razliitih naina ocenjivanja
studenata, uporedna analiza nekih web-baziranih sistema za testiranje kao i model naeg
sostvenog reenja.
Kljune rei: adaptivno testiranje, personalizacija, ocenjivanje znanja
Abstract - Adaptive Web-based educational systems are a continuously growing area of
research. However, despite the relatively numerous approaches, adaptivity from the point of
view of student learning styles is not properly addressed. There is a need for systems which can
adapt to users with very different backgrounds, prior knowledge of the subject and learning
styles. So, we create a system for deploying courses and appropriate tests of knowledge that
will take into account student's knowledge level, his/her cognitive traits, interests and
motivation. The paper outlines various ways for evaluation of student knowledge, comparative
analysis of some web-based testing systems as well a model of our own solution.
Keywords: Adaptive testing, Personalization, Evaluation of Knowledge
1.
UVOD
2. OCENJIVANJE
Ocenjivanje (proveravanje) znanja je proces skupljanja i
kombinovanja informacija iz pojedinih zadataka (na primer
testova znanja ili praktinog rada) da bi se ocenio pojedinac
ili da bi se uporedio njegov napredak (postignue) sa
odreenim kriterijumom [3]. To je proces identifikovanja
skupljanja i interpretacije informacija o napretku u uenju da
bi se utvrdilo da li je pojedinac postigao standarde ili
postavljene ciljeve.
Uprkos brojnim i opravdanim kritikama procenjivanje,
merenje i ocenjivanje znanja ima izuzetno znaajnu svrhu i
ulogu. Svrha se ogleda u povratnoj informaciji, motivaciji,
vrednovanju i selekciji. Svaka provera znanja mora biti
validna i pouzdana. Osim toga, proveravanje znanja
ispitanika treba da bude korektno i poteno i moraju ga
razumeti svi. Ono mora biti integralni deo procesa uenja i
treba da omogui svim ispitanicima da pokau barem neki
rezultat.
Podele zadataka u ispitima znanja brojne su i raznolike.
Obino se dele na zadatke esejskog tipa, objektivnog tipa i
zadatke koji zahtevaju reavanje problema. Razliiti zadaci
su pogodni za ispitivanje razliitih obrazovnih ciljeva i
njihovo briljivo kombinovanje dae nastavniku najbolju
sliku o znanju uenika.
Zadaci objektivnog tipa mogu se podeliti u dve osnovne
grupe:
zadaci reprodukcije - zadaci u kojima ispitanik svojim
reima daje traeni odgovor,
zadaci izbora - zadaci u kojima uenik bira taan odgovor
meu predloenim reenjima.
Zadaci reavanja problema mogu dati vredne informacije
o tome kako uenik primenjuje steena znanja i vetine na
pojedinim problemima. Naalost, esto mere samo neka
proceduralna znanja. Ispitanik moe da primeni ispravnu
proceduru a da ne razume sr zadatka.
Glavna pretpostavka posrednog merenja jeste postojanje
povezanosti izmeu veliine koja se meri (posredne veliine
tj. odgovora ispitanika) i one koja se eli meriti (prave
veliine tj. njegovog znanja). Postojanje potpunog slaganja
izmeu ove dve promenljive utie na tanost merenja. U
sluaju merenja znanja ispitanika takva povezanost nije
potpuna jer na njegove odgovore utie niz faktora koji su
izvan njegovog znanja.
2.1. SUBJEKTIVNI POSTUPCI MERENJA ZNANJA
Svako ocenjivanje znanja jeste u izvesnom smislu te rei
odreena vrsta merenja. Proces merenja ukljuuje tri
komponente: predmet merenja, merni instrument, tehnike
merenja.
Za tano merenje potreban je objektivan, pouzdan i valjan
merni instrument. U situaciji merenja znanja ispitanika,
nastavnik se javlja u dvostrukoj ulozi - merioca i mernog
instrumenta. Nastavnik kao merni instrument ne bi smeo da
utie na rezultat merenja (vrednost ocene), ali to esto nije
tako. Rezultati niza istraivanja pokazali su da ocene najee
nisu valjani pokazatelji znanja. Osim toga, meu
Da
Da
Da
TLS - LINK G.
Da
Da
Da
Sistemi za uenje i
testiranje
PRAKTINO grupno
Da
Ne
individualnoPRAKTINO
Da
ECDL
VIZUELNO
WEBCT
pismenoVERBALNO
Da
Ne
usmenoVERBALNO
Da
Da
CNAP
MICROSOFT
WEBCT
ECDL
Da
Ne
Ne
Ne
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Ne
Da
Da
Ne
Ne
TLS - LINK
Group
Ne
Da
Da
Da
Da
NAIN
ISPOLJAVANJA
ZNANJA
i testiranje
Da
Ne
uenje
PROBLEMAREAVANJE
CNAP
MICROSOFT
NAIN ISPITIVANJA
ESEJSKI TIP
TIPOBJEKTIVNI
Sistemi za
B)
Online testiranje - iskljuivo se koristi za
samoprocenu znanja studenta tj. njegovog napredovanja u
uenju.
C)
Progresivno testiranje - svi nastavni kursevi
izdeljeni su na nastavne module. Nastavnik sprovodi
progresivno testiranje kada zavri predavanja iz
odgovarajuih nastavnih modula. Studenti e pristupiti izradi
prvog testa, ija e pitanja obuhvatiti prvu polovinu nastavnih
modula. Nastavnik priprema pitanja, rangira ih po modulu i
teini (laka i tea). U zavisnosti od tipa odgovora (izbor jedne
ili vie ponuenih mogunosti, popunjavanje praznog polja)
ista pitanja kategorizuje i po ovom kriterijumu.
Ovaj model predvia dva progresivna testa. Pitanja
obuhvaena prvim i drugim progresivnim testom sadrae
jednak broj teih i lakih pitanja izabrana iz baze sluajnim
putem. Student moe da, u toku reavanja testa, proveri
tanost odgovora, pri emu, nakon toga, njegov sadraj ne
moe da menja.
Ovaj model, identifikuje funkciju:
m
f x, y axi byi
(1)
in
5. ZAKLJUAK
U ovom radu smo prikazali kratak opis nekih sistema za
uenje i testiranje, te smo prema definisanim kriterijumima
izvrili njihovu komparativnu analizu. Poto smo zakljuili
da posmatrani sistemi za testiranje ne prave razlike izmeu
individualnih karakteristika pojedinih studenata i da su, kako
sa aspekta naina ispitivanja, kao i sa aspekta naina
izraavanja, svi studenti tretirani na isti nain, tj. svi reavaju
iste testove, predloili smo personalizovani sistem testiranja
(ADES-ESP).
D)
Finalno testiranje - izbor pitanja na finalnom testu
razlikovae se od studenta do studenta u zavisnosti od toga
kako su uradili prethodna dva testa. Naime, na finalnom testu
procentualno e se pojaviti vie lakih pitanja iz nastavnih
oblasti iz kojih je student pokazao loe rezultate (sistem je
dao preporuku za njihovo ponovno uenje). Isto tako,
studentu e se forsirati pitanja koja mu po kompetencijama (u
smislu tipa odgovora) vie odgovaraju. Primenjujui model
na konkretne ispitanike moe se proceniti nivo znanja svakog
pojedinca, pri tom ocena koju dobije jedan student nije
ekvivalentna istoj oceni koju dobije drugi student, a to zavisi
od pokazanog znanja iz razliitih nastavnih oblasti, ali i linih
merila kvaliteta. Studenti koji na progresivnim testovima
pokau maksimalne rezultate bie osloboeni finalnog testa.
LITERATURA
[1] Z.Popovi, Ekspertni sistemi, Centar za multidisciplinarne
studije, Univerzitet u Beogradu, avgust 2006.
[2] L. Ivanov, Predavanja, Odsek za psihologiju, Sveuilite u
Zadru.
[3] S.Gabrek, Furtherance of the Agency of Science and Higher
Education in its Quality Assurance, Role and the Development of a
Supporting Information System, 16.04.2008. CARDS: 2003.
[4] Z. Anelkovi, Z. Stevi, Informacione tehnologije u
obrazovanju i proceni znanja, Infoteh-Jahorina Vol. 6, Ref. E-IV-1,
p. 464-468, March 2007.
[5] V. Kuleto, Link Group, Zemun, G.Radi, S.Pokorni, A.Kosti,
Softverski paket za izradu testova za proveru znanja i uenje,
Visoka kola strukovnih studija za informacione tehnologije,
Zemun, Infoteh, Jahorina 2008.
[6] S.Markovi, R.Popovi, N.Jovanovi. O.Popovi, Adaptivni
sistem testiranja i jedna njegova realizacija, Infofest, Budva, 2008,
pp. 214-222.