You are on page 1of 625

Program za tablino

raunanje
Microsoft Excel
1. dio
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Obrada brojanih podataka

Ako se velike koliine brojanih podataka obrauju


runo, mogu nastati razne potekoe:

velika vjerojatnost pogreke tijekom rada,

mukotrpni ispravci pogreaka,

nepreglednost i neitkost,

oteana i dugotrajna izrada grafikih prikaza,

velik gubitak vremena.


(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Programi za tablino raunanje

Uporabom programa za tablino raunanje izbjei


e se veina prethodno navedenih potekoa.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Programi za tablino raunanje


Ovi programi omoguavaju:

jednostavno i djelotvorno raunanje s


velikim koliinama podataka,

laku izmjenu podataka i brzo ispravljanje


pogreaka,

jednostavno stvaranje grafikih prikaza


podataka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Programi za tablino raunanje


Omoguavaju i:

koritenje stotina ugraenih funkcija,

raunanje pomou sloenih formula,

rad s bazama podataka,

pripremu materijala za ispis (vizualno


kvalitetno) itd.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Microsoft Excel

Uz mnoge programe za tablino raunanje koji


su trenutno na tritu, najrasprostranjeniji je
program Excel, tvrtke Microsoft koji radi pod
operacijskim sustavom Windows.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Microsoft Excel

Microsoft Excel se moe pokrenuti kao i bilo


koji drugi program.

Korisnik e odabrati onaj nain koji je njemu


najprihvatljiviji:

Start/Programs/Microsoft Excel ili

dvoklikom na ikonu Excel

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Radna knjiga

U programu Excel se datoteka uobiajeno


naziva radna knjiga (engl. workbook, book).

Datoteke nastale u Excelu dobivaju nastavak


*.xls.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Prozor programa Excel


vrpca s
izbornicima

vrpca s
naslovom

vrpce s
alatima
radno
podruje

vrpca stanja
(statusna
vrpca)
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Prozor programa Excel

Osim ve uobiajenih dijelova prozora, prozor


programa Excel ima i dvije nove vrpce. To su:

vrpca podataka,

vrpca za rad s radnim tablicama.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

10

Prozor programa Excel


vrpca podataka

vrpca za rad s radnim


tablicama

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

11

Vrpca podataka
gumbi za otkazivanje i potvrdu

koordinate
aktivne elije

prostor za prikaz
sadraja aktivne elije

aktivna elija

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

12

Vrpca podataka
U

lijevom dijelu vrpce s podacima ispisuju se


koordinate aktivne elije.

im pone unos podataka


u eliju, pojavit e se gumbi
za otkazivanje, potvrdu i
umetanje funkcija.
U

nastavku je prostor za prikaz sadraja aktivne


elije.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

13

Radne tablice

Svaka se radna knjiga sastoji od eljenog broja


radnih tablica (engl. worksheet, sheet).

Taj se broj proizvoljno moe mijenjati (radne


tablice se mogu uklanjati i dodavati prema
potrebi).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

14

Vrpca za rad s radnim tablicama

gumbi za
pomicanje
popisa radnih
tablica

kartice radnih
tablica

kartica
aktivne radne
tablice
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

15

Vrpca za rad s radnim tablicama

U lijevom dijelu vrpce nalaze se gumbi za


pomicanje popisa radnih tablica u oba smjera.
Takoer je mogue prebaciti se na prvu ili
posljednju radnu tablicu niza.
prva radna
tablica

posljednja
radna tablica

Da bi radna tablica postala aktivna dovoljno je


kliknuti na karticu eljene radne tablice.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

16

Radno podruje

redak
elija

stupac

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

17

Radno podruje

Radno podruje svake radne tablice sainjeno je


od mree stupaca i redaka.

Redci su oznaeni
brojevima
(od 1 do 65.536).

Stupci su oznaeni
slovima od A do IV
(najvie 256 stupaca).
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

18

Radno podruje

Presjecite retka i stupca naziva se elija (engl.


cell).

Aktivna elija je uvijek oznaena debljim rubom.

Svaka elija ima jedinstvenu


adresu (referencu) koja je
sainjena od pripadajueg
naziva stupca i broja retka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

19

Radne tablice

Radne se tablice po elji mogu umetati,


premjetati, kopirati, brisati, moe im se
mijenjati naziv i sl.

Maksimalni broj radnih tablica (za Excel 2000) je 255, dok su


starije inaice programa imale manje tablica.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

20

Radne tablice

Sve radnje s radnim


tablicama najjednostavnije
se izvode pozivom brzog
izbornika (desni klik miem)
na podruje kartica radnih
tablica te odabirom eljene
naredbe.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

21

Radne tablice

Za promjenu naziva radne tablice dovoljno je


dvokliknuti na njenu karticu pa upisati novi
naziv.

Radnim tablicama moe se promijeniti poredak


i tako da se uz pritisnuti lijevi gumb mia kartica
eljene tablice povue miem s jednog na drugi
poloaj.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

22

Rad s radnim tablicama


Vjeba 1.

Umetnuti novu radnu tablicu.

Preimenovati radne tablice i dati im nazive


prva, druga, trea, etvrta.

Obrisati radnu tablicu prva.

Promijeniti redoslijed radnih tablica tako da


etvrta doe na prvo mjesto.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

23

Pohrana dokumenta

Novootvoreni se dokument sprema na


izabrano mjesto:

File/Save As,

pojavit e se prozor Save As.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

24

Prozor Save As
U okviru Save in
izabrati mjesto
spremanja (bira se
disk i mapa).
U okvir
File name
upisati ime
dokumenta.

U velikom se okviru nalazi


popis sadraja izabranog
diska i mape.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

25

Pohrana dokumenta
Vjeba 2.

Novootvoreni prazni dokument treba


pohraniti na Desktop
(naziv dokumenta neka je jednak vlastitom
prezimenu).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

26

Zatvaranje dokumenta
Dokument se zatvara:

File/Close.

Vjeba 3.

Zatvoriti dokument.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

27

Otvaranje dokumenta

Postojei se dokument najjednostavnije


moe otvoriti dvoklikom na njegovu ikonu.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

28

Otvaranje dokumenta

Dokument se moe otvoriti i dok je program


aktivan:

File/Open,

otvoriti eljenu
mapu,

oznaiti eljeni
dokument,

Open.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

29

Otvaranje dokumenta
Vjeba 4.

Ponovno otvoriti dokument koji ima


naziv vlastitog prezimena.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

30

Vrste podataka

U elije radnih tablica mogu se unositi razne


vrste podataka.

Ovisno o tome koja je vrsta podataka unesena


s njima se mogu obavljati samo odreene
radnje.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

31

Vrste podataka

Mogu se unositi:

tekstualni podaci,

brojevni podaci,

formule,

funkcije,

podaci u obliku datuma i vremena.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

32

Tekst

Tekst je bilo koja kombinacija slova, brojeva,


posebnih znakova i praznina.

Tekst se najee unosi u zaglavlja, naslove, te


openito, kao opis podataka u tablici.

Tekst se u eliji poravnava po lijevom rubu.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

33

Tekst
Vjeba 5.

U radnu tablicu etvrta, u eliju B3


unijeti tekst:
Podaci o uenicima

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

34

Promjena irine stupca

Pri unosu podataka moe se dogoditi da irina


elije ne odgovara unesenim podacima.

Ako se javi potreba za unosom sadraja u eliju


C3, sadraj elije B3 e se vidjeti samo
djelomino.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

35

Promjena irine stupca

Ako promjena irine stupca u kojem se nalazi


sadraj nee pokvariti izgled tablice, problem je
lako rijeiti.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

36

Promjena irine stupca

Pokaziva valja postaviti na desnu granicu


zaglavlja eljenog stupca i uz pritisnutu lijevu
tipku mia povui u eljenom smjeru.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

37

Promjena irine stupca

Moe se postaviti i optimalna irina stupca


(irina prilagoena najduljem sadraju):

dvokliknuti miem na desnu granicu


zaglavlja eljenog stupca,

Format/Column/AutoFit.

ili

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

38

Promjena visine retka


Na

slian nain na koji se mijenja irina stupca


moe se promijeniti i visina retka.

Pokaziva valja postaviti


na donju granicu zaglavlja
eljenog retka i uz
pritisnutu lijevu tipku mia
povui u eljenom smjeru.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

39

Promjena visine retka

Moe se postaviti i optimalna visina retka


(visina prilagoena najviem sadraju):

dvokliknuti miem na donju granicu zaglavlja


eljenog retka,

Format/Row/AutoFit.

ili

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

40

Zadavanje irine i visine

Ako korisnik eli zadati odreenu irinu stupca


ili visinu retka, moe se posluiti naredbama:

Format/Column/Width
(2,54 cm = 72 toke)

Format/Row/Height
(za visinu retka od 12,75 toaka, visina teksta je 10
toaka visina retka ovisi o odabranom fontu).
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

41

Promjena visine i irine


Vjeba 6.

Mijenjati irinu stupca B i visinu treeg


retka na razne naine.

Promijenjenu irinu i visinu postaviti na


optimalne vrijednosti.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

42

Komentar

Komentar je napomena koju se moe dodati


eliji neovisno o sadraju te elije.

Komentar e sluiti korisniku da ga podsjeti,


upozori i uputi u detaljnije informacije o
sadraju oznaene elije.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

43

Komentar

Komentar se dodaje:
Insert/Comment,

upisati eljeni tekst.

elija dobiva oznaku,


a komentar se moe
proitati tako da se
pokaziva postavi na
oznaku komentara.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

44

Komentar

Pozivom brzog izbornika na eliju na koju je


postavljen komentar te odabirom eljene
naredbe komentar se moe promijeniti, obrisati
ili nainiti trajno vidljivim.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

45

Dodavanje komentara
Vjeba 7.

eliji B3 dodati komentar:


k. god. 2005/06.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

46

Unos teksta
Vjeba 8.

Unijeti tekst, kao to je prikazano na slici:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

47

Promjena izgleda sadraja elije


Za promjenu izgleda sadraja elije potrebno je:

oznaiti eljene elije,

Format/Cells/Font.

Pojavit e se prozor u kome se moe odabrati


eljeno iz ponuenog.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

48

Promjena izgleda sadraja elije


za promjenu
oblika znaka
(engl. font)

za
promjenu
veliine
znaka

za promjenu
stila
podvlake
za promjenu
boje znaka
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

za
promjenu
stila znaka

49

Promjena izgleda sadraja elije


Vjeba 9.

Urediti izgled zaglavlja i naslova, kao to je


prikazano na slici (Bookman Old Style, 12):

Podesiti optimalnu
irinu stupaca i visinu
redaka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

50

Promjene poravnanja

Sadraj elije moe se poravnavati u uspravnom


i u vodoravnom smjeru.

Za promjenu poravnanja
sadraja elije potrebno je:

oznaiti eljene elije,

Format,

Cells/Alignment.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

51

Promjene poravnanja
Vjeba 10/a.

U radnu tablicu druga, u eliju B2 upisati


tekst Proba.

Postaviti dvostruku irinu stupca B i


dvostruku visinu retka 2.

Sadraj elije B2 kopirati u elije D2 i F2.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

52

Promjene poravnanja
Vjeba 10/b.

Sadraj elije B2 poravnati uz vrh elije i po


desnome rubu.

Sadraj elije D2 poravnati uz dno elije i po


sredini.

Sadraj elije F2 poravnati po sredini u


uspravnom i u vodoravnom smjeru.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

53

Promjene poravnanja

Zadane promjene su vidljive na slici:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

54

Promjene usmjerenja ispisa

Mogue je promijeniti usmjerenje ispisa


sadraja elije:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

55

Promjene usmjerenja ispisa

Za promjenu usmjerenje ispisa, potrebno je:

oznaiti eljene elije,

Format,

Cells/Alignment,

izabrati jedno od
ponuenih usmjerenja
ispisa sadraja elije.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

56

Promjene usmjerenja ispisa


Vjeba 11.

U radnoj tablici druga, sadraj elije B2 kopirati


u elije C11, D11 i E11.

Promijeniti usmjerenje
ispisa sadraja elija
kao na slici.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

57

Prilagodba sadraja elije

Pri unosu podataka u eliju esto se javlja


problem neprilagoene duljine sadraja u
odnosu na veliinu elije.

Ponekad nee biti mogue promijeniti


veliinu elije u kojoj je sadraj jer bi se
izgled tablice pokvario.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

58

Prilagodba sadraja elije

Ako promjena veliine elije u kojoj je sadraj


kvari izgled tablice, problem se moe rijeiti na
jedan od dva mogua naina:

promjenom visine elije uz istu irinu,

promjenom veliine znakova uz istu irinu i


visinu elije.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

59

Prilagodba sadraja elije

Sadraj se moe prilagoditi irini elije tako


da se eliji promijeni visina, a da irina
ostane zadana. Dugi e se redak prelomiti
da bi se zadrala potrebna irina elije.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

60

Prilagodba sadraja elije

Za promjenu visine elije uz istu irinu


potrebno je:

oznaiti eljene elije,

Format,

Cells/Alignment,

u odjeljku Text control izabrati Wrap text.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

61

Prilagodba sadraja elije

Sadraj se moe prilagoditi irini elije tako


da se promijeni veliina znakova, a da irina
i visina elije ostanu iste.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

62

Prilagodba sadraja elije

Za promjenu veliine znakova uz istu irinu i


visinu elije potrebno je:

oznaiti eljene elije,

Format,

Cells/Alignment,

u odjeljku Text control izabrati Shrink to fit.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

63

Prilagodba sadraja elije


Vjeba 12.

U radnu tablicu druga, u eliju G7 upisati tekst


irina elije ostat e ista.

Sadraj elije G7 kopirati u elije G5 i G10.

Na eliju G10 primjeniti naredbu Wrap text, a


na G5 Shrink to fit.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

64

Povezivanje elija

Ponekad je pri oblikovanju tablice potrebno


vie elija povezati u jednu.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

65

Povezivanje elija

Da bi se vie elija povezalo, potrebno je:

oznaiti eljene elije,

Format,

Cells/Alignment,

u odjeljku Text control izabrati Merge cells.

(Ako se u elijama nalazi sadraj, bit e zadran samo


sadraj krajnje lijeve, pune elije, dok e se ostali sadraji
izgubiti!)
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

66

Povezivanje elija
Vjeba 13/a.

U radnoj tablici etvrta, oznaiti elije od A3 do


G3, pa ih povezati u jednu eliju.

Sadraj tako povezanih elija poravnati po


sredini u vodoravnom i uspravnom smjeru.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

67

Povezivanje elija
Vjeba 13/b.

U radnoj tablici etvrta, pokuati povezati elije


od C5 do G5, u jednu eliju.

Uoiti poruku upozorenja.

Zanemariti upozorenje.
(dio sadraja se gubi)

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

68

Ponitavanje uinjenog

Program prua mogunost ponitenja radnji


koje su uinjene nakon posljednjeg otvaranja
datoteke. Ponititi se moe:

Edit/Undo

ili

gumbom iz vrpce
s alatima.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

69

Ponitavanje uinjenog
Vjeba 14.

Ponititi posljednje uinjenu radnju (sadraj


elija od C5 do G5 je opet tu).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

70

Kretanje radnom tablicom

Korisnik se na eljenu eliju moe postaviti na


vie naina:

miem,

klizaima,

upisom adrese u za to predvieni dio vrpce s


podacima,

uporabom tipkovnice.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

71

Kretanje tablicom tipkovnicom


HOME
CTRL+HOME
CTRL+END

krajnje lijeva elija tekueg retka


elija A1
krajnje desna i donja elija do koje je
korisnik doao unosom sadraja

CTRL+

s pune na punu eliju, a nakon toga na


krajnju eliju, stupca IV

CTRL +

s pune na punu eliju, a nakon toga na


krajnju eliju u 65.536. retku

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

72

Program za tablino
raunanje
Microsoft Excel
2. dio
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Brojani podaci

Brojani su podaci sastavljeni od znamenaka


dekadskog brojevnog sustava. Uz znamenke
se mogu rabiti i neki od znakova:
+-/.()$%

Brojani se podaci u eliji poravnavaju po


desnome rubu.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Neprilagoena irina elije

Ako je brojani podatak dulji od zadane irine


elije, bit e zaokruen i prikazan s manjim
brojem znamenaka (broj znamenaka ovisi o
irini elije).

Promjene e se dogoditi samo na prikazu


brojanih podataka i pri tom se ne gubi na
preciznosti pohranjenih podataka.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Neprilagoena irina elije

Ako je cijeli broj dulji od zadane irine elije, bit


e zaokruen i prikazan u eksponencijalnom
obliku.

U sluaju da prikaz nije mogu ni uz


zaokruivanje, u eliji e se pojaviti oznake koje
korisnika upuuju da eliju valja proiriti.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Neprilagoena irina elije


eksponencijalni prikaz

brojevi se zaokruuju
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

eliju valja
proiriti

Oblikovanje brojanih podataka

Brojane je podatke
mogue oblikovati na
nekoliko razliitih naina.

Oblikovanje se zadaje:

Format,

Cells/Number,

odabrati eljeno
oblikovanje.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Oblikovanje - general

General je osnovni nain oblikovanja brojanih


podataka po kome se prikaz u eliji prilagoava
unesenom brojanom podatku.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Oblikovanje - number

Number oblikovanje
omoguava zadavanje
eljenog broja decimalnih
znamenaka, postavljanje
odjelnog znaka
(separatora) zbog lakeg
oitanja broja, te prikaz
negativnih brojeva u drugoj
boji.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Oblikovanje - currency

Currency oblikovanje
brojanih podataka
omoguava uz sve
Number mogunosti i
zadavanje prikaza
simbola novane
jedinice odabrane
zemlje (valute).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Oblikovanje - accounting

Accounting oblikovanje
omoguava poravnanje
brojanih podataka
prema decimalnom
zarezu.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

10

Oblikovanje - text

Text oblikovanje
omoguava da se
brojani sadraj unesen
u eliju smatra tekstom.

Sadraj elije se
poravnava prema
lijevom rubu.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

11

Oblikovanje - percentage

Percentage oblikovanje
omoguava prikaz
brojanog sadraja u
obliku postotka.
(Brojani sadraj elije se
mnoi sa 100 pa mu se
dodaje znak postotka.)
postotka

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

12

Oblikovanje - scientific

Scientific oblikovanje omoguava


eksponencijalni prikaz brojanog podatka

npr. (457.893 = 4,58*10+5).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

13

Oblikovanje - fraction

Fraction oblikovanje omoguava prikaz


decimalnog dijela brojanog podatka u
obliku razlomka.

Korisnik bira eljeni oblik razlomka (preciznost).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

14

Oblikovanje podataka
Vjeba 15/a.

Unijeti u radnu karticu trea


brojane podatke kao u
primjeru.

Unesene podatke kopirati u


stupce od B do F:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

15

Oblikovanje podataka 15/b


U svakome od stupaca postaviti jedno od zadanih
oblikovanja:
number

tri decimalne znamenke, crveni prikaz


negativnog broja

currency

dvije decimalne znamenke, simbol kune

text
scientific

etiri decimalne znamenke

fraction

decimalni dio prikazan sa tri znamenke u


brojniku i nazivniku
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

16

Oblikovanje brojanih podataka

Izgled brojanih podataka, ovisno o zadanom


oblikovanju:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

17

Oblikovanje brojanih podataka

Oblikovanje brojanih podataka je mogue


zadati nakon unosa podataka, ali i prije unosa.

Ako se na eliji A10 zada Scientific oblikovanje


pa nakon toga unese podatak 345,678 rezultat
e biti:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

18

Uklanjanje oblikovanja

Prikaz broja se moe proizvoljno oblikovati, a to


se oblikovanje moe i ukloniti.

Oblikovanje se uklanja:

Edit/Clear/Formats

Ako se ukloni oblikovanje sa elije A10, rezultat


e biti:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

19

Naredba Clear

Osim oblikovanja prikaza u eliji, naredbom


Clear je mogue ukloniti:

sadraj elije (engl. contents),

i sadraj i oblikovanje (engl. all),

komentar.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

20

Oznaavanje elija

esto je potrebno neku radnju (oblikovanje,


promjenu fonta ili poravnanja, kopiranje ili
premjetanje,...) izvriti nad skupinom elija.

Stoga, skupinu elija valja oznaiti, pa eljenu


radnju izvriti samo jednom.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

21

Oznaavanje skupine elija

Cijeli stupac ili cijeli redak moe


se oznaiti klikom na zaglavlje
eljenog.

Cijela se radna tablica moe


oznaiti klikom na oznaeno
podruje zaglavlja ili CTRL + A

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

22

Oznaavanje skupine elija

Vie skupina elija koje nisu susjedne mogu se


oznaiti tako da se pri oznaavanju dri
pritisnuta tipka CTRL.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

23

Skupina elija

Odabrana skupina elija (engl. range)


oznaena je adresom elije iz gornjeg lijevog i
adresom elije iz donjeg desnog kuta skupine.

U primjeru, odabrana je skupina A1:F5

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

24

Formule

Jedno od glavnih obiljeja programa Excel je


mogunost brzog i jednostavnog raunanja
podacima upisanim u tablice.

Tome slue formule.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

25

Formule

Excel sadraj elije prepoznaje kao formulu


ukoliko je prvi znak sadraja znak jednakosti (=).

Iza znaka jednakosti mogu se unositi:

adrese elija,

brojevne vrijednosti (konstante),

operatori,

funkcije.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

26

Operatori

Operatori oznaavaju operacije koje treba


izvriti nad podacima.

Najee se koriste:

aritmetiki operatori,

operatori usporedbe.
usporedbe

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

27

Aritmetiki operatori
+

Zbrajanje

Oduzimanje

Mnoenje

Dijeljenje

Potenciranje

Postotak

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

28

Operatori usporedbe
<

Manje

<=
>

Manje ili jednako


Vee

>=

Vee ili jednako

Jednako

<>

Razliito

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

29

Operatori

Ako unutar formule postoji vie operacija,


izvravat e se po ovim redom.
^
* /
+ = < >

Za redoslijed izvravanja operacija koji je


drugaiji od ovog, valja rabiti zagrade.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

30

Unos brojanih podataka


Vjeba 16.

Unijeti podatke o uenicima (radna tablica etvrta):

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

31

Operatori, redoslijed
Vjeba 17.

Odabrati radnu tablicu etvrta pa u eliji


C14 zadati formulu uz pomo koje e biti
izraunata srednja vrijednost broja uenika
(mukih) po odjeljenju.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

32

Operatori, redosljed

Ako se zaboravi na uobiajeni redoslijed


izvravanja aritmetikih operacija, mogua je
pogreka. Npr. raunanje srednje vrijednosti:
=C7+C8+C9+C10/4

Rezultat je neispravan: 73,25


jer je prvo podijeljen sadraj elije C10 sa 4, a
zatim su toj vrijednosti pribrojeni sadraji elija
C7, C8 i C9.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

33

Operatori, redosljed

Redoslijed izvravanja aritmetikih operacija


se moe promijeniti postavljanjem zagrada:
=(C7+C8+C9+C10)/4

Sada je rezultat ispravan: 20,75.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

34

Vrpca s podacima
Na

prethodnom je primjeru dobro vidljiva razlika


izmeu prikaza sadraja elije i sadraja vrpce s
podacima.
podacima

U vrpci s podacima
prikazuje se formula,
a u eliji je rezultat
raunanja formulom.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

35

Ponovni preraun formula

Tijekom rada na radnoj tablici moe doi do


promjene sadraja nekih elija.

to e se dogoditi sa izraunom formula u koje


su ukljuene adrese tih elija?

Velika prednost Excela je u automatskom


preraunavanju rezultata im doe do promjene
sadraja neke od elija ije su adrese ukljuene
u formulu.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

36

Ponovni preraun formula


Automatsko

Tools/Options,

na kartici
Calculation
ukljuiti
Automatic.
Automatic

preraunavanje zadaje se naredbom:

(obino je to poetna postavka)

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

37

Ponovni preraun formula


Vjeba 18.

U radnoj tablici etvrta promijeniti vrijednost


elije C9 na 26.

Provjeriti rezultat raunanja formule u eliji C14


(sad je rezultat 19,5).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

38

Formule
Vjeba 19.

U radnoj tablici etvrta u eliju G7 upisati


formulu za izraun ukupnog broja uenika
u odjeljenju 1A.
= C7 + E7

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

39

Formule

Bre i jednostavnije je adresu elije u formulu


unijeti klikom mia na eljenu eliju.

Na kraju formule potrebno je potvrditi unos


pritiskom na tipku Enter ili gumbom za potvrdu
u vrpci s podacima.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

40

Formule
Vjeba 20.

U eliju G8 upisati formulu za raunanje


ukupnog broja uenika u odjeljenju 1B.
Adrese C8 i E8 unijeti klikom na te elije.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

41

Kopiranje formula

Formule se mogu kopirati.

Kopira se na uobiajeni nain:

brzi izbornik, Copy,

nova lokacija,

brzi izbornik, Paste.


Paste

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

42

Kopiranje formula
Vjeba 21.

elije G9 i G10 valja popuniti kopiranjem


sadraja elije G8.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

43

Formule

Po kopiranju valja obratiti panju na formule u


elijama G9 i G10 .

Formula se, zajedno sa adresama elija od


kojih je oblikovana, prilagodila novome mjestu
na radnoj tablici.

Razlog je tome to su u Excelu sve adrese, po


osnovnoj postavci relativne.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

44

Relativne adrese

Relativne se adrese temelje na relativnom


poloaju elije u kojoj se nalazi formula (E5) i
elija ije su adrese u formuli (B2, C4, C2).

Kada se kopira elija u kojoj se nalazi formula,


njena se relativna adresa promijeni, a samim
time promijene se i relativne adrese elija u
formuli.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

45

Relativne adrese

Ponaanje relativnih adresa vidljivo je u


sljedeem primjeru.

U eliju D3 upisana je formula = B3 * 5.

elija ukljuena u formulu pomaknuta je dva


stupca ulijevo u odnosu na lokaciju elije sa
formulom, a nalazi se u istome redu.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

46

Relativne adrese

Ako se formula kopira


u redak 5. istog stupca,
formula e se prilagoditi
novoj lokaciji.

Nova formula: = B5 * 5
(jer je elija ukljuena u formulu dva stupca ulijevo u
odnosu na stupac u kome je formula i u istome retku
u kome je formula.)
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

47

Relativne adrese

Ako se formula kopira


u eliju G7 dobiti e
sljedei oblik:
= E7 * 5

(jer je elija ukljuena u formulu dva stupca ulijevo u


odnosu na stupac u kome je formula i u istome retku
u kojem je formula.)
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

48

Relativne adrese
Vjeba 22.

U eliju I6 unijeti formulu = B4 * 4.

Formulu kopirati u eliju K12. Kako e


glasiti nova formula?

R: = D10 * 4 jer je elija ukljuena u formulu sedam


stupaca ulijevo u odnosu na stupac u kome je
formula i dva retka iznad retka u kome je formula.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

49

Relativne adrese
Vjeba 23.

U stupcu I radne tablice etvrta u redcima


od 7 do 10 izraunati postotni udio uenica
u svakome od odjeljenja.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

50

Relativne adrese
Vjeba 23/a rjeenje:
R: Moe se zapisati formula oblika = E7 * 100/G7

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

51

Relativne adrese
Vjeba 23/b rjeenje:
R: Formula moe biti i oblika = E7/G7

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

52

Relativne adrese
Vjeba 23/c rjeenje:

Brojane podatke dobivene na osnovu formule


= E7/G7 valja oblikovati u postotni prikaz.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

53

Adrese elija

Postoje situacije u kojima ne odgovara da se


pri kopiranju formule, adrese elija ukljuenih
u formulu prilagode novoj lokaciji.

Sljedei e primjer pokazati jednu od takvih


situacija.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

54

Adrese elija - primjer

Treba napraviti proraun koji e omoguiti


korisniku da vrijednosti izraene u kunama
pretvara u iznose u eurima.

Vjeba 24:

U novu radnu
tablicu upisati
sljedee podatke:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

55

Adrese elija - primjer

U eliju C10 unosi se trenutni teaj eura.

U eliju C11 upisati formulu koja e preraunati


vrijednost 1 kune u eure.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

56

Adrese elija - primjer

U eliju C3 treba upisati formulu koja e


preraunati iznos u kunama iz elije A3 u
eure.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

57

Adrese elija - primjer

Sada formulu treba kopirati u elije od C4 do C7.

Dobiveni rezultati
imaju vrijednost 0.

Rezultati su takvi
jer su adrese po
osnovnoj postavci
relativne.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

58

Adrese elija - primjer

U eliji C3 je formula = A3 * C11.

Prva adresa elije ukljuene u formulu je dva


stupca ulijevo i u istome retku u kojem je
formula.

Druga adresa elije ukljuene u formulu je u


istom stupcu i osam redaka ispod retka u kojem
je formula.

Taj se relativni odnos uva pri kopiranju


formule.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

59

Adrese elija - primjer

Kako su adrese relativne, rezultat je ispravan.

Kopiranjem formule
= A3 * C11 iz elije C3
u eliju C4 formula je
dobila oblik = A4 * C12
(kako je elija C12
prazna, kao rezultat se
pojavila 0).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

60

Apsolutne adrese

U ovoj situaciji ne odgovara da se pri kopiranju


formule, adrese elija ukljuenih u formulu
prilagode novoj lokaciji.

Za uspjeno rjeavanje ovog zadatka valja


upotrijebiti drugu vrstu adresiranja, a to je
adresiranje elija apsolutnim adresama.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

61

Apsolutne adrese

Apsolutne adrese elija su adrese koje se ne


temelje na relativnom poloaju elije u kojoj se
nalazi formula i elija ije su adrese u formuli.

Apsolutne adrese prilikom kopiranja uvijek


pokazuju na apsolutnu lokaciju elije koju
predstavljaju.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

62

Apsolutne adrese

Adresu se moe nainiti apsolutnom tako da se


ispred naziva stupca i/ili broja retka stavi znak $.

Postupak se moe pojednostavniti ako se


pokaziva postavi ispred adrese elije koju se
eli nainiti apsolutnom, pa se pritisne
funkcijska tipka F4.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

63

Adrese elija - primjer

Prethodno postavljen zadatak bit e rijeen uporabom


apsolutnih adresa.

U formuli = A3 * C11,
adresu elije C11
valja nainiti
apsolutnom jer se u
njoj nalazi podatak
koji je potreban za
svaki od prorauna.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

64

Adrese elija - primjer

Formula u eliji C3:

Ako se formula kopira,


zbog apsolutnih adresa
izraun e biti ispravan
(relativne se adrese
prilagoavaju novoj
lokaciji, a apsolutne ne).
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

65

Adrese elija - primjer


Vjeba 25.

Zbog preglednog prikaza,


vrijednosti treba oblikovati
za prikaz na dvije
decimalne znamenke uz
odgovarajui simbol
novane jedinice.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

66

Prikaz formula u elijama

Uobiajeni prikaz
radne tablice
podrazumijeva prikaz
formule u desnom
dijelu vrpce s
podacima, a prikaz
vrijednosti izrauna te
formule u eliji.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

67

Prikaz formula u elijama

Ako se javi potreba za prikazom formula u elijama


radne tablice, potrebno je:

Tools/Options,

na kartici View
ukljuiti ponudu
Formulas.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

68

Prikaz formula u elijama

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

69

Pogreke u formulama

Ukoliko se tijekom pisanja formule pogrijei, program


upozorava na to i ispisuje koja je vrsta pogreke nastala.

Na primjerima su pokazane mogue pogreke, te


pripadajue upozorenje ispisuje program.

Treba imati na umu da program moe prepoznati samo


pogreke koje se odnose na nain pisanja formula, a ne
moe prepoznati logike pogreke u smislu to bi formula
trebala izraunati.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

70

Pogreke u formulama #DIV/0!


Vjeba 26:

Otvoriti novu radnu tablicu Pogreke.

U eliju A5 upisati broj 0, a u B5 broj 5.

U eliju A1 upisati formulu = B5/A5.

Pojavit e se poruka o pogreci #DIV/0!

Poruka upozorava da se pokuava dijeliti sa


nulom.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

71

Pogreke u formulama #DIV/0!


Vjeba 27:

U eliju B1 upisati formulu =B5/C5.

Pojavit e se poruka #DIV/0!

Poruka upozorava da se pokuava dijeliti sa


nulom. Iz ovog se primjera moe zakljuiti da
je sadraj prazne elije 0.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

72

Pogreke u formulama #NAME?


Vjeba 28:

U eliju C1 upisati formulu =B5/B.

Pojavit e se poruka #NAME?

Poruka upozorava da program Excel "ne


razumije" tekst formule.
(U ovome sluaju neispravno je zapisana
adresa elije).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

73

Pogreke u formulama #VALUE!


Vjeba 29:

U eliju D5 upisati 4 razmak 4.

U eliju D1 upisati formulu =D5*5.

Pojavit e se poruka #VALUE!

Poruka upozorava da se pokuava rabiti


pogrean tip podatka ili pogrean operand.
(U ovome sluaju pokuava se mnoiti
tekstualni podatak).
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

74

Pogreke u formulama #REF!


Vjeba 30:

U eliju E5 upisati broj 356.

U eliju E1 upisati formulu =E5*5.

Obrisati eliju E5 (eliju, ne njen sadraj!)


(Edit/Delete/Shift Cells up).

Pojavit e se poruka #REF!

Poruka upozorava da se u formuli koristi adresa


elije koja je neispravna (radnja je nedozvoljena).
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

75

Pogreke u formulama

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

76

Program za tablino
raunanje
Microsoft Excel
3. dio
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Popuna elija

elije se mogu popunjavati


koritenjem oznake popune:

istim sadrajem,

brojanim (numerikim) nizovima,

prethodno pripremljenim nizovima podataka,

nizovima datuma.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Popunjavanje istim sadrajem

Osim to se sadraj moe kopirati na


uobiajeni nain (Copy, Paste) moe se
kopirati i koritenjem oznake popune.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Popunjavanje istim sadrajem

Kopira se koritenjem oznake popune:

u poetnu eliju niza unijeti sadraj kojim se


eli puniti niz,

postaviti pokaziva na donji desni kut elije u


koju je unesen sadraj (pokaziva se
pretvara u krii),

povui miem prema dolje ili desno.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Popunjavanje
Vjeba 31.

Postaviti se na radnu tablicu trea.

U eliju A15 upisati tekst:


popunjavanje

Tekst kopirati koritenjem oznake popune u


elije od A15 do A25.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Popunjavanje elija

Uzastopne se elije mogu popuniti brojanim


(numerikim) nizom.
rastui,

Niz moe biti


rastui ili padajui.

Korak promjene
izmeu lanova niza
moe biti proizvoljan.

korak
promjene 28

rastui, korak
promjene 1
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

padajui, korak
promjene -10
6

Popunjavanje elija

Uzastopne se elije popunjavaju brojanim


nizom :

u dvije susjedne elije unijeti


brojane podatke, to su prva
i druga vrijednost niza
(na osnovu njih se rauna
korak promjene niza),

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Popunjavanje elija

oznaiti obje elije,

postaviti se na donji desni kut


oznaenih elija
(pokaziva se pretvara u krii),

povui miem prema dolje


ili desno.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Popunjavanje
Vjeba 32.

Postaviti se na radnu tablicu trea.

Od elije C15 do elije C25 unijeti brojani niz


koji je rastui, poinje brojem 1000, sa korakom
promjene 50.

Od elije E15 do elije E25 unijeti brojani niz


koji je padajui, poinje brojem -10, sa korakom
promjene 5.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Popunjavanje brojanim nizom

Rjeenje zadatka:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

10

Popunjavanje lanovima
pohranjenog niza podataka

Excel "pamti" odreene nizove podataka i


"prepoznaje" svaku rije koja se nalazi u nekom
od pohranjenih nizova.

Korisnik moe rabiti postojee pripremljene


nizove ili izraditi vlastite.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

11

Popunjavanje lanovima
pohranjenog niza podataka

Postojei pohranjeni su nizovi iji su lanovi:

nazivi dana u tjednu i nazivi mjeseca u


godini i to u punom obliku naziva i u obliku
skraenica naziva.

Za uvid u pohranjene nizove treba birati:

Tools/Options,

Customs Lists.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

12

Popunjavanje lanovima
pohranjenog niza podataka

pohranjeni
nizovi

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

13

Popunjavanje lanovima
pohranjenog niza podataka

Uzastopne se elije popunjavaju lanovima


pohranjenog niza:

u poetnu eliju unijeti onaj lan pohranjenog


niza kojim korisnik eli zapoeti niz,

postaviti se na donji desni kut elije u koju je


unesen sadraj (pokaziva se pretvara u krii),

povui miem prema dolje ili desno.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

14

Popunjavanje lanovima
pohranjenog niza podataka
Vjeba 33.

Postaviti se na radnu tablicu trea.

Od elije G15 do elije G25 unijeti niz naziva


mjeseci. Poeti od svibnja.

Od elije I15 do elije I25 unijeti niz skraenih


naziva dana u tjednu. Poeti od pon.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

15

Popunjavanje lanovima
pohranjenog niza podataka

Rjeenje zadatka:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

16

Popunjavanje lanovima
pohranjenog niza podataka

Mogu se stvarati i vlastiti nizovi.

Vlastiti niz se stvara:

Tools/Options,

Customs Lists.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

17

Popunjavanje lanovima
pohranjenog niza podataka
Nakon

toga je potrebno birati New List,

pa:

unijeti eljeni
sadraj niza
(podatke
odvajati
zarezom ili
tipkom Enter),

Add.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

18

Unos datuma

U radnu se tablicu mogu unositi i podaci koji


prikazuju datum.

Da bi ti podaci bili zabiljeeni tono, potrebno


ih je unositi na nain koji Excel prepoznaje kao
datum.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

19

Unos datuma

Da bi se vidjeli oblici zapisa podataka koje


Excel prepoznaje kao datum, potrebno je:

Format/Cells,

Number,

Date.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

20

Unos datuma

Kod unosa podataka u obliku datuma, Excel


datum pretvara u broj koji pokazuje koliko je
dana prolo od 1.1.1900 pa do unesenog
datuma.

Datum se sprema u obliku broja, a prikazuje se


na nain na koji je oblikovan prikaz elije.

Datum unesen na ispravan nain poravnava se


po desnome rubu elije.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

21

Unos datuma

Podatku unesenom u obliku datumu moe se


proizvoljno promijeniti oblik prikaza.

Oblikovanje se zadaje:

Format,

Cells/Number,

odabrati eljeno
oblikovanje.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

22

Unos datuma
Vjeba 34.

Postaviti se na radnu tablicu trea.

U eliju K15 unijeti tekui datum.

U eliju M15 unijeti datum svog roenja.

Mijenjati razne oblike prikaza datuma.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

23

Popunjavanje nizom datuma

Niz elija se moe popunjavati nizom datuma


ovako:

u poetnu eliju unijeti eljeni datum koji je


poetak niza,

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

24

Popunjavanje nizom datuma

postaviti pokaziva na donji desni kut elije u


koju je unesen sadraj (pokaziva se
pretvara u krii),

povui miem prema dolje ili desno.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

25

Popunjavanje nizom datuma


Vjeba 35.

Od elije K15 do elije


K25 unijeti datumski niz.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

26

Popunjavanje nizom datuma

Niz elija se moe popunjavati nizom datuma


kod koga je razlika izmeu susjednih lanova
niza dan, radni dan, mjesec, godina.

Mogue je podesiti
korak promjene
razliit od 1.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

27

Popunjavanje nizom datuma

Za ispis niza datuma kod kojeg korak promjene


nije jedan dan potrebno je:

u poetnu eliju unijeti eljeni datum koji je


poetak niza,

oznaiti eljeno podruje niza,

Edit/Fill,

Series.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

28

Popunjavanje nizom datuma

Okvir Series nudi sljedee:


Razlika izmeu
susjednih
lanova niza
moe biti: dan,
radni dan,
mjesec, godina.

eljeni korak
promjene niza

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

29

Popunjavanje nizom datuma


Vjeba 36.

Od elije M15 do elije M25 unijeti niz datuma


kod koga je razlika izmeu susjednih lanova
niza jedan mjesec.

Zatim od elije M15 pa do elije S15 unijeti niz


datuma kod koga je razlika izmeu susjednih
lanova niza dvije godine (dan i mjesec su isti).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

30

Popunjavanje nizom datuma

Rjeenje zadatka:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

31

Vjeba 37

Otvoriti novu radnu tablicu.

Nazvati je Statistika.

Oblikovati tablicu kako je prikazano na sljedee


dvije prozirnice i unijeti poznate podatke.

Brojane podatke obojiti crveno.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

32

Statistika

Vjeba
37/a

odjeljenje

1A

1B

1C

1D

ukupan broj uenika

32

30

28

22

pozitivno

26

28

15

19

u % pozitivno

21

7
8

negativno

u % negativno

10
11
12

ukupno negativnih
ocjena
br. negativnih po
ueniku

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

33

13

ukupno izostanaka

120

300

245

193

20

76

48

13

14
15

Vjeba
37/b

16

opravdani
izostanci
opravdani
izostanci u %

17
18
19

neopravdani
izostanci
neopravdani
izostanci u %

20
21

br. neopravdanih
po ueniku

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

34

Vjeba 37.

U stupcu B (odjeljenje 1A) napisati formule


koje e raunati potrebne podatke.

elije B6, B9, B16, B19 oblikovati u


postotnom prikazu.

elije B12 i B21 oblikovati u prikazu sa dvije


decimalne znamenke.

Sadraje elija poravnati u sredinu u


uspravnom smjeru.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

35

Vjeba 37.

Formule kopirati u stupce C, D i E uporabom


oznake ispune.

Podesiti irine stupaca B, C, D i E na 13 (96


zaslonskih toaka, engl. pixel).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

36

Rjeenje vjebe 37/a


Statistika

1
2

odjeljenje

1A

1B

1C

1D

ukupan broj uenika

32

30

28

22

pozitivno

26

28

15

19

u % pozitivno

=B5/B3

=C5/C3

=D5/D3

=E5/E3

negativno

=B3-B5

=C3-C5

=D3-D5

=E3-E5

u % negativno

=1-B6

=1-C6

=1-D6

=1-E6

21

=B11/B3

=C11/C3

=D11/D3

=E11/E3

10
11
12

ukupno negativnih
ocjena
br. negativnih po
ueniku

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

37

Rjeenje vjebe 37/b


13

ukupno izostanaka

120

300

245

193

=B13-B18

=C13-C18

=D13-D18

=E13-E18

=B15/B13

=C15/C13

=D15/D13

=E15/E13

20

76

48

13

=1-B16

=1-C16

=1-D16

=1-E16

=B18/B3

=C18/C3

=D18/D3

=E18/E3

14
15
16

opravdani
izostanci
opravdani
izostanci u %

17
18
19

neopravdani
izostanci
neopravdani
izostanci u %

20
21

br. neopravdanih
po ueniku

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

38

Rjeenje
vjebe
37

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

39

Vjeba 38.

Prethodno izraena radna tablica (Statistika)


omoguava jednostavno voenje statistikih
podataka o uenicima.

Kada tijekom kolske godine doe do


promjene broja uenika ili bilo kojeg drugog
podatka kojeg korisnik unosi u brojanom
obliku, vrijednosti koje se izraunavaju bit e
automatski preraunate.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

40

Vjeba 38.

Promijeniti broj
uenika 1A na 29,
broj pozitivno
ocijenjenih na 24 i
broj negativnih
ocjena na 6.

Nakon unosa
podataka tablica e
izgledati ovako:
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

41

Pogled Print Preview

Da bi se vidjelo kako e radna tablica izgledati


ispisana na pisau, potrebno je pokrenuti
naredbu:

File/Print Preview,

ili koristi odgovarajui gumb iz vrpce s


alatima.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

42

Pogled Print Preview


Vjeba 39.

Pogledati kako bi
izgledala tablica
Statistika ispisana
na pisau.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

43

Oblikovanje izgleda stranice

Za svaku je radnu tablicu mogue zadati


eljenu orijentaciju stranice, margine,
dimenzije (format) papira.

Postavke oblikovanja zadaju se naredbom:


File/Page

Setup.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

44

Oblikovanje stranice

Pojavit e se prozor u kome je ponueno


nekoliko kartica.

Na svakoj od kartica je niz razliitih


ponuda.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

45

Kartica - Page
podeavanje
usmjerenosti
(orjentacije)
stranice

uveavanje ili
umanjenje
radne tablice
pri ispisu
10-400%

prilagoavanje
sadraja irini
papira ili
odabranom
broju stranica

podeavanje
dimenzija
(formata)
papira

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

46

Kartica - Page
Vjeba 40/a.

Postaviti vodoravnu usmjerenost (orijentaciju)


stranice radne tablice Statistika.

Odabrati A5 dimenziju (format) papira.


(Prikaz zauzima dvije stranice.)

Prilagoditi sadraj za ispis na jednu stranicu.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

47

Kartica - Page

Rjeenje
zadatka:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

48

Kartica - Page
Vjeba 40/b.

Uveati prikaz radne tablice na 150%. Pogledati!


(Prikaz zauzima etiri stranice.)

Vratiti A4 dimenzije (format) papira i uspravnu


usmjerenost.
(Prikaz zauzima dvije stranice.)

Ponovno prilagoditi sadraj za ispis na jednu


stranicu.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

49

Kartica - Page

Rjeenje
zadatka:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

50

Kartica - Margins

podeavanje
razmaka
zaglavlja i
podnoja

podeavanje
margina

smjetaj
na sredinu
stranice
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

51

Kartica - Margins
Vjeba 41.

Podesiti vrijednosti margina na 2 cm.

Sadraj radne tablice postaviti u sredinu


uspravno i vodoravno.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

52

Kartica Margins

Rjeenje zadatka:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

53

Pogled Print Preview - margine

Margine se mogu podesiti i u pogledu Print Preview.

Odabirom gumba Margins


mogue je ukljuiti prikaz
margina.
margina

Uz ukljueni prikaz margina,


lako je podesiti vrijednosti
margina ali i zadane irine
stupaca.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

54

Margine

Za promjenu
vrijednosti dovoljno
je pokaziva
postaviti na
odabrano mjesto i
povui u eljenom
smjeru.

oznake za promjenu
irine stupaca

oznake za
promjenu
margina

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

55

Kartica Header/Footer

Radnoj je tablici mogue zadati zaglavlje i


podnoje.

Mogue je odabrati neki od ponuenih sadraja


ili oblikovati vlastiti sadraj.

Tijekom zadavanja sadraja prikazuje se vrpca


s alatima za rad sa zaglavljem i podnojem koja
olakava rad.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

56

Kartica Header/Footer

oblikovanje
vlastitog
sadraja
zaglavlja i
podnoja

vrpca s
alatima za rad
sa zaglavljem
i podnojem

oblikovanje vlastitog
zaglavlja/podnoja

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

57

Kartica Header/Footer
Vjeba 42.

U desni dio zaglavlja unijeti tekst:


Statistika na kraju 1. polugodita

U sredinu podnoja unijeti tekui broj stranice.

Ukloniti centriranje sadraja stranice u


uspravnom smjeru.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

58

Kartica
Header/Footer

Rjeenje zadatka:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

59

Kartica - Sheet

Korisnik moe odabrati eljeni dio radne


tablice za ispis, odabrati tekst zaglavlja
redaka i stupaca koja e se pojaviti na svakoj
od stranica, prikazati okvire elija i/ili oznake
stupaca i redaka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

60

Kartica - Sheet
zadavanje
podruja koje
e se ispisati

zadavanje
zaglavlja
redaka i
stupaca koja
e se pojaviti
na svakoj od
stranica

prikaz
okvira elija
prikaz oznaka
stupaca i
redaka
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

61

Kartica - Sheet

Da bi se zadao eljeni dio radne tablice za


ispis potrebno je odabrati oznaku sa kraja
Print area okvira pa u radnoj tablici oznaiti
eljeno podruje.
je

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

62

Kartica - Sheet

Nakon to se u radnoj tablici oznai eljeno


podruje,
je za povratak u Page Setup okvir
potrebno je odabrati istu oznaku.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

63

Prikaz okvira elija pri ispisu


Kada

se radna tablica pogleda u Print


Preview pogledu, okviri elija nisu iscrtani.

Da bi prikaz bio
pregledniji, mogue
je ukljuiti prikaz
okvira elija.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

64

Prikaz okvira elija pri ispisu

Za ukljuenje
prikaza okvira
elija potrebno je
ukljuiti Gridlines.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

65

Kartica - Sheet

Mogue je ukljuiti
prikaz oznaka
stupaca i redaka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

66

Kartica - Sheet
Vjeba 43/a.

Odabrati podruje za ispis od A13 do E21.

Ukljuiti prikaz okvira elija.

Ukljuiti prikaz oznaka stupaca i redaka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

67

Kartica - Sheet

Rjeenje zadatka:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

68

Ispis odabranog dijela

Ispis eljenog dijela radne tablice mogue je


zadati i na sljedei nain:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

oznaiti eljeno
podruje,

File/Print Area,

Set Print Area.

69

Ispis odabranog dijela

Na isti je nain mogue ukloniti odabir dijela


radne tablice predvien za ispis. Potrebno je:

File/Print Area,

Clear Print Area.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

70

Ispis odabranog dijela

Odabir dijela radne tablice predvien za ispis se


moe ukloniti i brisanjem sadraja iz okvira
Print area.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

71

Kartica - Sheet
Vjeba 43/b.

Ukloniti odabir dijela radne tablice predvien za


ispis.

Iskljuiti prikaz oznaka stupaca i redaka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

72

Ispis

Ispis se moe pokrenuti naredbom:


File/Print

ili
pomou

gumba

iz vrpce s alatima.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

73

Ispis
odabir
pisaa

broj
kopija

odabir
podruja
ispisa

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

74

Program za tablino
raunanje
Microsoft Excel
4. dio
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Okviri i sjenanje elija

elije je mogue dodatno istaknuti dodavanjem


okvira i sjenanja.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Okviri i sjenanje elija

Okviri i sjenanje se dodaju:

oznaiti eljeno podruje,

Format/Cells,

Border (okvir) ili Patterns (sjenanje),

odabrati eljeno.
eljeno

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Okvir (Border)
odabir
izgleda
crte
odabir
eljenog
dijela
okvira

odabir
boje
crte

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Sjenanje (Patterns)

odabir boje
sjenanja

odabir uzorka
sjenanja
i boje tog uzorka

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Okviri i sjenanje elija


Vjeba 44.

Kopirati radnu tablicu Statistika. Dati joj naziv


Nova.

Na radnoj tablici Nova uokviriti elije iz skupine


B2:E2
(izgled okvira zadati proizvoljno).

eliju C18 sjenati (izgled sjenanja zadati


proizvoljno).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Okviri i sjenanja elija

Mogue
rjeenje:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Autocomplete

Program Excel olakava ponovni unos ve


unoenih podataka, u stupcu.

Po upisu prvog slova nekog od podataka koji je


ve unesen u taj stupac, program nudi ispis
cijelog podatka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Autocomplete

Korisnik moe prihvatiti ponueni podatak ili


nastaviti unos po vlastitom izboru.

Mogunost automatskog zavravanja


unosa podataka zadana je:
Tools/Options,
Edit,
Enable

AutoComplete for
cell value.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Autocomplete
Vjeba45.

Postaviti se na radnu tablicu druga.

U elije od B3 do B8 upisati ove nazive predmeta:


matematika
hrvatski
osnove elektrotehnike
osnove elektrotehnike (prihvatiti ponueni podatak)
mjerenja u elektrotehnici (odbaciti ponueni podatak)
vjeronauk
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

10

Umetanje i brisanje redaka,


stupaca i elija

Korisnik moe mijenjati ve oblikovanu tablicu i


umetati nove retke, stupce i elije.

Postojei retci, stupci i elije mogu se obrisati.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

11

Umetanje redaka, stupaca i elija

Umetnuti redak, stupac


ili eliju najjednostavnije je
uporabom brzog izbornika
(desni klik miem).
Mogue

je rabiti i
izbornik Insert, a
nakon toga eljeno.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

12

Umetanje redaka i stupaca

Da bi se umetnuo stupac/redak potrebno je:

postaviti pokaziva na stupac desno od


eljenog mjesta ili redak ispod,

brzi izbornik/Insert,

postojei se stupci/redci razmiu.


Umetnut je novi 13.
redak. Dosadanji 13.
postao je 14.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

13

Umetanje elije

Kod umetanja elije potrebno je odluiti da li e


se dosadanja elija sa odabrane adrese
pomaknuti prema dolje ili u desno.

Pri ovoj radnji korisnik mora biti oprezan da ne


pokvari smislenost tablice.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

14

Umetanje redaka i stupaca


Vjeba 46/a.

U tablici Nova:

umetnuti novi
13. redak;

umetnuti nove
stupce, kako
pokazuje slika.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

15

Umetanje redaka i stupaca


Vjeba 46/b.

Podesiti irine umetnutih stupaca na veliinu 2.

Sjenati te stupce
(redci od 2 do 22).

Obratiti pozornost na formule. Provjeriti!

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

16

Umetanje redaka i stupaca

Formule i nakon umetanja redaka i stupaca


ostaju ispravne. Prilagoavaju se zato to su
adrese relativne.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

17

Brisanje redaka, stupaca i elija

Postojei se redci, stupci i elije briu pozivom


brzog izbornika ili izbornika Edit.

Dovoljno je postaviti
pokaziva na eljeno
mjesto, pa iz ponuenog
izbornika odabrati
brisanje redka, stupca
ili elije (Delete).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

18

Brisanje redaka, stupaca i elija

Pri brisanju se desni stupci pomiu ulijevo, a


redci prema gore.

I u ovome sluaju dolazi do prilagoavanja


adresa u formulama.

Potrebno je razlikovati brisanje sadraja elije


od brisanja elija.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

19

Svrstavanje podataka

nesvrstani
podaci

Podatke se u radnoj tablici moe na jednostavan


nain svrstati.
svrstati

se moe
prema abecednom
redoslijedu ili po
brojevnom redoslijedu.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

svrstani
podaci

20

Svrstavanje podataka

Da bi se podaci svrstali potrebno je odabrati


stupac ili redak prema kome e se podaci
svrstati. Taj se stupac ili redak naziva klju.

Ako je sadraj vie elija u odabranom stupcu ili


retku isti, mogue je zadati dodatni klju.

Najvei dozvoljeni broj kljueva je tri.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

21

Svrstavanje podataka

Kod svrstavanja prvo je potrebno oznaiti sve


elije iji sadraj valja svrstati (svrstavaju
se samo oznaeni
podaci).

Zatim treba birati:

Data/Sort.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

22

Svrstavanje podataka

Pojavit e se prozor u kome valja zadati


kljueve.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

23

Svrstavanje podataka

Za svaki je klju neovisno mogue zadati smjer


svrstavanja.

Svrstavanje moe biti uzlazno ili silazno.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

24

podaci
svrstani
silazno

Svrstavanje
podataka

podaci
svrstani
uzlazno
nesvrstani
podaci

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

25

Svrstavanje podataka

Neoznaeni podaci nee biti svrstani pa e se


promijeniti veze meu podacima.

Zbog mogue pogreke, program upozorava


korisnika u takvim situacijama.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

26

Svrstavanje podataka

Za jednostavno svrstavanje mogu posluiti za


to predvieni gumbi iz vrpce s alatima:
alatima

Oni omoguavaju silazno ili uzlazno svrstavanje


podataka u odabranom stupcu.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

27

Vjeba 47

Kopirati u svoju datoteku radnu tablicu


svrstavanje iz datoteke Primjeri koja se
nalazi na CD-u.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

28

Vjeba 47

Zadati svrstavanje po kljuu


Razred, uzlazno.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

29

Vjeba 47

Kako ima vie uenika iz istog


razreda (7. i 8.), valja zadati
drugi klju, Ime.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

30

Vjeba 47

Dvojica uenika su iz istog


razreda, ali imaju i isto ime.
Zato treba zadati i trei klju,
Prezime.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

31

Vjeba 47

Prikazani su podaci svrstani po


tri kljua, sve uzlazno.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

32

Prijelom radne tablice

Radna tablica se moe prelomiti (podijeliti)


vodoravno i uspravno.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

33

Prijelom radne tablice

Prijelomom se tablica dijeli na dijelove koji e


biti otisnuti na odvojene listove papira.

Bez obzira na format (veliinu) papira, svaki


odjeljak prelomljene tablice e se otisnuti na
poseban list papira.

To je posebno korisno pri ispisu velikih tablica


jer se prijelomom moe tono odrediti koji e
dio tablice biti na pojedinom listu papira.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

34

Prijelom radne tablice

Potrebno je oznaiti stupac desno od


eljenog mjesta prijeloma uspravno ili
redak ispod eljenog mjesta prijeloma
vodoravno, pa birati:

Insert,

Page Break.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

35

Prijelom radne tablice

Prijelom je u
tablici oznaen
crtkanom
crtom na
odabranom
mjestu u
radnoj tablici.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

36

Prijelom
Vjeba 48.

Tablicu Nova prelomiti izmeu stupaca E i F,


te izmeu redaka 10 i 11.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

37

Prikaz prijeloma

Za prikaz prijeloma potrebno je odabrati:

View,

Page Break Preview

ili

birati odgovarajui
gumb iz vrpce s
alatima pogleda
Print Preview.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

38

Prikaz prijeloma

3. stranica

1. stranica

4. stranica

2. stranica

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

39

Prikaz prijeloma

Iz pogleda u kome je prikazan radni list sa


prelomima izlazi se odabirom naredbe Normal
View.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

40

Zadavanje imena skupini elija

Skupini elija moe se zadati opisno ime.


Potrebno je :

oznaiti eljenu skupinu elija,

Insert/Name/Define,

u okviru Define Name valja upisati ime


skupine (poeljno da podsjea na oznaeni
sadraj), pa odabrati Add.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

41

Zadavanje imena skupini elija

Imenovanu skupinu elija


lako je ukljuiti u formulu,
a pozivom njenog imena
mogue je brzo ponovno
oznaavanje te skupine.

Valja obratiti pozornost na okvir Refers to.


U njega su upisane adrese oznaenih skupina
elija.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

42

Zadavanje imena skupini elija

U okviru Refers to navedene su adrese


oznaenih skupina elija, ispred svake od
skupina elija upisan je naziv radne tablice (u
ovome sluaju trea!)

Skupine su odvojene znakom toka-zarez.


(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

43

Zadavanje imena skupini elija

Skupini elija se moe zadati ime i tako da se:

oznai eljena skupina elija,

klikne u adresni dio vrpce s podacima pa


upie eljeno ime.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

44

Imenovane skupine elija

Popis imenovanih skupina elija moe se vidjeti


ako se odabere gumb sa znakom strelice iza
adresnog dijela vrpce s podacima.

eljenu skupinu lako je odabrati klikom mia.


(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

45

Zadavanje imena skupini elija


Vjeba 49.

Odabrati radnu tablicu etvrta, pa oznaiti


elije u kojima su brojani podaci o uenicima
(skupine elija se ne dodiruju).

Oznaenoj skupini elija


zadati ime uenici.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

46

Program za tablino
raunanje
Microsoft Excel
Grafovi - 5. dio
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Grafiki prikaz

Grafiki prikaz podataka je vrlo koristan jer


omoguava pregledni vizualni prikaz i
usporedbu podataka.

Izrada grafikih prikaza je jednostavna jer


program pomae svojim arobnjakom za izradu
grafikona (Chart Wizard).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Umetanje grafikona
Grafikon

se umee:

Insert/Chart,
ili

odabirom odgovarajueg
gumba iz vrpce sa
standardnim alatima.
alatima

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Umetanje grafikona

Posljedica je pojava arobnjaka za izradu


grafikona kojim program pomae korisniku da
kroz etiri koraka odabere:
odabere

vrstu grafikona,

podatke koji e biti grafiki prikazani,

oblikovanje i obiljeja grafikona,

mjesto pohrane grafikona.


grafikona

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

1. korak vrsta grafikona

Korisnik moe
odabrati neku od
ponuenih vrsta
grafikona.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

1. korak vrsta grafikona

Svaka od vrsta grafikona nudi i svoje podvrste.


Prikazane su neke od najee rabljenih:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

1. korak vrsta grafikona

Osim ponuenih
grafikona postoje i
drugi koji se mogu
odabrati sa kartice
Custom Types.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

1. korak vrsta grafikona


Vjeba g1:

U primjeru e biti grafiki prikazani podaci sa


radne tablice Statistika.

Odabrana je vrsta
grafikona Column,
a podvrsta:
grupe stupaca
sa 3-D efektom.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

2. korak odabir podataka

Nakon to je odabrana vrsta grafikona, treba


odabrati podatke koji e biti prikazani u
grafikonu (kartica Data Range).

Osim podataka mogu se zadati nazivi


prikazanih grupa podataka i nazivi nizova
podataka (kartica Series).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

2. korak Data Range

Da bi se na radnoj tablici oznaili podaci koji


e biti prikazani u grafikonu potrebno je
odabrati oznaku sa kraja Data Range okvira.

Posljedica e biti prijelaz na radnu tablicu.


tablicu

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

10

2. korak Data Range

Po oznaavanju podataka, za povratak u


postupak izrade grafikona potrebno je odabrati
istu oznaku.

U okviru Data Range bit e zabiljeene


odabrane skupine elija zajedno s nazivom
radne tablice.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

11

2. korak Data Range

U ovom je okviru zabiljeeno da su odabrane


dvije skupine elija (meusobno su odvojene
znakom ;)

Obje skupine elija su s radne tablice


Statistika. Odabrane su skupine elija B3:E3 i
B5:E5.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

12

2. korak Data Range


Vjeba g2:

U radnoj tablici Statistika odabrati skupine


elija B3:E3 i B5:E5.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

13

2. korak Data Range

Odabrani podaci mogu biti grupirani po


stupcima ili po redcima.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

14

2. korak Data Range

Od odabrane skupine podataka mogu se nainiti:

dva niza, svaki s po etiri podatka (Rows),


ili

etiri niza, svaki s po dva podatka (Columns).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

15

2. korak Data Range

Ovisno o nainu grupiranja, grafikon e izgledati:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

16

2. korak Data Range


Vjeba g3:

U primjeru odabrati nizove po redcima.


redcima

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

17

2. korak Series

Nakon odabira podataka mogu se zadati


nazivi nizova podataka i nazivi prikazanih
grupa podataka.

nizovi
podataka
grupe
podataka
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

18

2. korak Series nizovi podataka

Nazivi nizova podataka zadaju se:

oznaiti eljeni niz iz popisa Series,

u okvir Name upisati naziv tog niza.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

19

2. korak Series nizovi podataka

Naziv niza podataka moe se zadati i:

oznaiti eljeni niz iz popisa Series,

odabrati gumb sa desnog kraja Name okvira


(povratak u radnu tablicu).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

20

2. korak Series nizovi podataka

U radnoj je tablici potrebno kliknuti na eliju u


koju je zapisan eljeni naziv niza.

Odabirom istog gumba vraamo se u postupak


za izradu grafikona.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

21

2. korak Series nizovi podataka


Vjeba g4:

U primjeru su nazivi nizova podataka:


1. niz: ukupan broj uenika,
2. niz: pozitivno.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

22

2. korak Series grupe podataka

Nazivi grupa zadaju se na slian nain kao i


nazivi nizova podataka.

Uz pomo odgovarajueg gumba prelazi se na


radnu tablicu na kojoj valja oznaiti elije u
kojima se nalaze eljeni nazivi grupa.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

23

2. korak Series grupe podataka


Vjeba g5:

U primjeru su nazivi grupa nazivi razrednih


odjela.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

24

2. korak Series

Po zavretku 2. koraka grafikon izgleda ovako:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

25

3.korak - oblikovanje i odrednice

U ovome koraku mogue je oblikovati i detaljno


odrediti grafikon (naslov, nazivi osi, smjetaj
legende itd.).

Mogunosti su grupirane i ponuene na est


kartica.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

26

3. korak kartica Titles

Moe se zadati:

naslov grafikona,

nazivi osi.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

27

3. korak kartica Titles


Vjeba g6:

Zadati naslov grafikona:


Prolaznost u prvim razredima

Naziv osi X:
odjeljenja

Naziv osi Z:
broj uenika

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

28

3. korak kartica Axes

Omoguava postavljanje i uklanjanje prikaza


vrijednosti na osima.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

29

3. korak kartica Gridlines

Omoguava
postavljanje i
uklanjanje prikaza
crta reetke u
grafikonu
(ponuene su dvije
gustoe crta).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

30

3. korak kartica Legend

Omoguava
postavljanje i
uklanjanje prikaza
legendi.

Moe se zadati
smjetaj legende.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

31

3. korak
Vjeba g7:

Isprobati postavljanje i uklanjanje prikaza


vrijednosti na osima.

Isprobati postavljanje i uklanjanje prikaza crta


reetke u grafikonu.

Legende smjestiti ispod grafikona.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

32

3. korak kartica Data Labels

Omoguava prikaz natpisa uz prikazane podatke.

Mogu se prikazati:

nazivi nizova
podataka,

nazivi grupa,

vrijednosti
podataka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

33

3. korak kartica Data Table

Omoguava
prikaz tablice sa
vrijednostima na
osnovu kojih je
nainjen grafikon.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

34

3. korak
Vjeba g8:

Prikazati natpise vrijednosti podataka.

Isprobati postavljanje i uklanjanje prikaza


tablice sa vrijednostima na osnovu kojih je
nainjen grafikon.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

35

3.korak - oblikovanje i odrednice

Po zavretku 3. koraka grafikon izgleda ovako:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

36

4. korak - mjesto pohrane

Na kraju je potrebno odabrati mjesto pohrane


grafikona.

Grafikon je mogue pohraniti:

na odabranu radnu tablicu uz podatke,

na zasebni radni list namijenjen za pohranu


grafikona.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

37

4. korak - mjesto pohrane

U 4. se koraku bira mjesto pohrane grafikona.

na zasebni
radni list
na odabranu
radnu tablicu
uz podatke

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

38

4. korak pohrana na odabranu


radnu tablicu

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

39

4. korak pohrana na zasebni


radni list

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

40

4. korak
Vjeba g9:

Grafikon iz primjera pohraniti na zasebni radni


list za prikaz grafikona.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

41

Preureivanje grafikona

Zavreni se grafikoni po potrebi mogu mijenjati.

Moe se promijeniti bilo koja od odabranih


postavki svakog od etiri koraka izrade
grafikona.

Promijene se najlake zadaju pozivom brzog


izbornika (desni klik miem) na onaj dio
grafikona koji se eli mijenjati.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

42

Promjene postavki grafikona

Ako se brzi izbornik pozove


na podlozi na kojoj se nalazi
grafikon, mogu se mijenjati
sve osnovne postavke
grafikona.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

1. korak
2. korak
3. korak
4. korak

43

Promjene postavki podloge

Mogue je oblikovanje
podloge grafikona.

za promjenu izgleda
podloge grafikona

za promjenu izgleda
cjelokupnog tekstualnog
sadraja grafikona

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

44

Vjeba - promjene postavki


Vjeba g10:

Radnom listu na kome je grafikon naziva


Prolaznost u prvim razredima zadati naziv
prolaznost.

Kopirati radni list prolaznost pa mu dati naziv


prolaznost-nova.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

45

Vjeba - promjene postavki


Vjeba g11:

Postaviti izgled cjelokupnog tekstualnog


sadraja grafikona na Bookman Old Style,
podebljano, crveno, veliina 12.

Promijeniti vrstu grafikona u vrstu Bar, podvrsta


grupe traka sa 3-D efektom.

Zadati boju podloge grafikona (po vlastitom


odabiru).
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

46

Vjeba - promjene postavki

Mogue
rjeenje:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

47

Promjene postavki nizova

Oblikovati se moe izgled niza podataka


pozivom brzog izbornika na neki od lanova
tog niza.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

48

Promjene postavki nizova

Mijenjati se moe
sjenanje, oblik,
natpisi, redoslijed
nizova podataka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

49

Promjene postavki

Oblikovanje izgleda
poleine grafikona.

Oblikovanje izgleda
dna grafikona.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

50

Vjeba - promjene postavki


Vjeba g12:

Promijeniti oblik jednog od nizova.

Promijeniti sjenanje svakog od nizova


(isprobati Fill Efects/ Gradient; Texture;
Pattern; Picture).

Zadati boju poleine grafikona (po vlastitom


odabiru).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

51

Vjeba - promjene postavki

Mogue
rjeenje:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

52

Promjene postavki osi

Oblikovanje
naziva osi.

Oblikovanje
naslova grafikona.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

53

Promjene postavki

Oblikovanje prikaza
natpisa uz
prikazane podatke.

Oblikovanje legendi.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

54

Vjeba - promjene postavki


Vjeba g13:

Naziv X osi ispisati pod kutom od 90.

Promijeniti veliinu naslova na 16 i podvui


tekst.

Podesiti veliinu prikaza natpisa uz prikazane


podatke na 16, podebljati, promijeniti boju
(zbog bolje preglednosti).

Podesiti veliinu teksta legende na 20.


(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

55

Vjeba - promjene postavki

Mogue
rjeenje:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

56

Promjene postavki

Mogue je zakretati prikaz grafikona oko osi.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

57

Vjeba g14/a

Odabrati Pie vrstu grafikona, 3D prikaz.

Potrebno je nainiti grafikon koji e pokazati


kako svako od odjeljenja pridonosi ukupnom
broju negativnih ocjena (samo je jedan niz
podataka).

Zadati nazive grupa (to su nazivi odjeljenja).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

58

Redoslijed rjeavanja

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

59

Vjeba g14/b
Vjeba g15:

Naslov neka bude: Udio u negativnim ocjenama

Legende smjestiti ispod grafikona.

Ukljuiti prikaz natpisa vrijednosti


podataka i njihovog postotnog udjela uz prikazane
podatke.

Grafikon pohraniti na zasebni list i dati mu naziv:


negativne.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

60

2
1

Redoslijed rjeavanja

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

61

Izrada grafikona - rjeenje

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

62

Vjeba g15.

Izraditi grafikon u kome e biti prikazan odnos


broja neopravdanih izostanaka i ukupnog broja
izostanaka.

Nastojati nainiti grafikon to sliniji grafikonu u


primjeru.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

63

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

64

Program za tablino
raunanje
Microsoft Excel
Funkcije - 6. dio
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Funkcije

Funkciju moemo opisati kao pravilo ili postupak


kojim se odreuje jednoznaan rezultat ako je
zadani skup ulaznih podataka.

Takvo pravilo (funkcija) obino ima ime kojim se


razlikuje od ostalih pravila.

Npr. funkcija sin(x) jednoznano odreuje rezultat


ako je zadan ulazni podatak x.

Program Excel sadri priblino 300 funkcija


podijeljenih u vie skupina.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Funkcije - kategorije

Excel razlikuje sljedee skupine funkcija:

matematike i trigonometrijske,

statistike,

za rad sa tekstom,

za rad s podacima u obliku datuma i vremena,

logike,

za rad s informacijama o operacijskom sustavu,


za rad s bazama podataka, za pretraivanje
podataka, za rad s financijama itd.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Funkcije

U programu Excel svaka funkcija zapoinje


znakom jednakosti (isto kao i formula).

Nakon znaka jednakosti navodi se ime


funkcije.

Iza imena, unutar para okruglih zagrada,


upisuju se argumenti (ulazni podaci).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Funkcije - argumenti

Argumenti funkcije su vrijednosti (ulazni podaci)


za koje se pojedina funkcija izvrava.

Funkcija moe imati jedan ili vie argumenata.

Ako argumenata ima vie, odvajaju se znakom ;.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Funkcije - argumenti

Argument funkcije moe biti:

broj (konstanta),

adresa elije ili adresa skupine elija,

druga funkcija.

Argument mora biti tono odreene vrste


podataka propisana funkcijom.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Upis funkcije

Funkcija upisuje:

Insert/Function

ili

gumbom iz vrpce s podacima

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Upis funkcije

Posljedica je
pojava prozora u
kome prvo treba
izabrati eljenu
skupinu funkcija.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Kategorije funkcija
skup najee
rabljenih funkcija

sve
funkcije

skup matematikih
i trigonometrijskih
funkcija

skup statistikih
funkcija

skup funkcija za
rad s tekstom

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Upis funkcije

Po odabiru skupine
funkcija, bira se
eljena funkcija.

skupina

odabrana
funkcija

Program za svaku
odabranu funkciju
ispisuje objanjenje.

objanjenje odabrane funkcije

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

10

Upis funkcije

Po odabiru eljene funkcije, valja zadati


argumente, tj. vrijednosti za koje e se
funkcija izvriti.

Argumenti se unose u za to predviene


okvire (broj okvira ovisi o odabranoj funkciji).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

11

Upis funkcije

Osim to se mogu upisati, argumenti se mogu


unijeti i tako da se odabere oznaka sa desne
strane okvira (povratak na radnu tablicu).

U radnoj tablici se oznai eljeno.


(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

12

Upis funkcije

Po odabiru eljenih podataka, za povratak u


postupak zadavanja funkcije potrebno je odabrati
istu oznaku.

U okviru Function Arguments bit e zabiljeeno


odabrano.

Nakon klika na gumb OK izraunat e se


vrijednost zadane funkcije.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

13

Vjeba f1

Otvoriti novu radnu tablicu.

Dati joj naziv Funkcije1.

U stupac A upisati zadane podatke.

Svaku od funkcija koje e biti objanjene na


sljedeim prozirnicama isprobati u posebnom stupcu,
argumenti su podaci iz stupca A.

Kod kopiranja rabiti oznaku ispune.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

14

Matematike i trigonometrijske
funkcije

Excel sadri mnogo


matematikih i
trigonometrijskih funkcija.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

15

ABS (broj)

Funkcija ABS rauna apsolutnu vrijednost broja


(vrijednost bez obzira na predznak).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

16

Vjeba redoslijed
4
1

5
2
6
3

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

17

INT(broj)

Funkcija INT zaokruuje broj na najblii manji


cijeli broj.

(obratiti panju na negativne brojeve!)


(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

18

ROUND (broj;broj znamenaka)

Funkcija ROUND zaokruuje broj na zadani


broj znamenaka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

19

ROUND (broj;broj znamenaka)

Ako je zadani broj znamenaka vei od 0,


program e broj zaokruiti na zadani broj
znamenaka desno od decimalnog zareza.

Ako je taj broj manji od 0, program e broj


zaokruiti na zadani broj znamenaka, ali
lijevo od decimalnog zareza.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

20

ROUND (broj;zadani broj znamenaka)

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

21

SQRT(broj)

Funkcija SQRT rauna kvadratni korijen broja.

Uoiti pogreku koja


se javlja kod
raunanja kvadratnog
korijena negativnog
broja (#NUM!).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

22

Pogreke u formulama #NUM!

Poruka #NUM! upozorava da:

korisnik unosi pogrenu vrstu argumenta,


(potrebno je unijeti argument brojevnog oblika),

ili

rezultat prorauna nije iz dozvoljenog raspona


(dozvoljeni raspon [-1*10307; 1*10307]).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

23

POWER (broj;eksponent)

Funkcija POWER rauna n-tu potenciju broja


(broj na n).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

24

POWER (broj;eksponent)

Funkcija rauna i n-ti korijen


(za vrijednost eksponenta valja odabrati 1/n).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

25

MOD (djeljenik;djelitelj)

Funkcija MOD rauna ostatak dijeljenja dva


broja.
djeljenik
djelitelj

jer je:
123/12=10 cijelih i 3 ostatka
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

26

SUM (1.skupina elija;2.skupina elija;...)

Funkcija SUM zbraja podatke iz odabranih


skupina elija (mogu je odabir do 30 razliitih
skupina elija).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

27

SUM (1.skupina elija;2.skupina elija;...)

Zbroj skupine elija A2:A7 je:

skupina
elija
A2:A7

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

28

PI()

Funkcija PI rauna vrijednost konstante PI.

Ova funkcija nema argumenata pa je par


okruglih zagrada prazan.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

29

RAND()

Funkcija RAND ispisuje sluajni broj vei ili


jednak 0 a manji od 1.

Funkcija nema argumente.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

30

Funkcija kao argument

Argument funkcije moe biti druga funkcija.

Vjeba f2.:

Potrebno je ispisati 12 cijelih sluajnih brojeva


koji su vei ili jednaki 0, a manji od 100.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

31

Funkcija kao argument

Sluajne brojeve ispisuje funkcija RAND().

Poto ti brojevi moraju biti iz zadanog raspona


[0;100) sluajni broj valja pomnoiti sa 100.

(Rezultat su realni brojevi iz zadanog raspona.)

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

32

Funkcija kao argument

Poto se trae cijeli brojevi, valja rabiti funkciju


INT.

rezultat

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

33

Funkcija kao argument


Vjeba f3.:

Potrebno je ispisati 12 cijelih, sluajnih brojeva


koji su vei ili jednaki 1, a manji od 39.
Za rjeavanje ovog zadatka prethodni primjer
valja nadopuniti na sljedei nain:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

34

Statistike funkcije

Excel sadri mnogo statistikih funkcija.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

35

AVERAGE (1.skupina elija;2.skupina


elija;...)

Funkcija AVERAGE rauna srednju vrijednost


podataka iz odabranih skupina elija (mogu je
odabir do 30 razliitih skupina elija).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

36

AVERAGE (1.skupina elija;2.skupina


elija;...)

Srednja vrijednost podataka iz skupine elija


A2:A7 je:

skupina
elija
A2:A7

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

37

MIN (1.skupina elija;2.skupina elija;...)

Funkcija MIN rauna najmanju vrijednost iz


odabranih skupina elija (mogu je odabir do 30
razliitih skupina elija).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

38

MIN (1.skupina elija;2.skupina elija;...)

Najmanja vrijednost iz skupine elija A2:A7 je:

skupina
elija
A2:A7

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

39

MAX (1.skupina elija;2.skupina elija;...)

Funkcija MAX rauna najveu vrijednost iz


odabranih skupina elija (mogu je odabir do 30
razliitih skupina elija).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

40

MAX (1.skupina elija;2.skupina elija;...)

Najvea vrijednost iz skupine elija A2:A7 je:

skupina
elija
A2:A7

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

41

Vjeba f4

Otvoriti novu radnu tablicu.

Dati joj naziv Funkcije2.

U stupac A poevi od elije


A2 upisati ove podatke

Svaku od funkcija koje e biti objanjene na


sljedeim prozirnicama isprobati u posebnom
stupcu.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

42

COUNT (1.skupina elija;2.skupina elija;...)

Funkcija COUNT prebrojava u odabranim


skupinama elija, elije u kojima se nalaze
brojevni podaci (mogu je odabir do 30 razliitih
skupina elija).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

43

COUNT (1.skupina elija;2.skupina elija;...)

U skupini elija A2:A7 est je brojanih podataka:

skupina
elija
A2:A7

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

Ako je podatak
datum i on e biti
prebrojen (datum
se sprema kao
broj!).

44

COUNT (1.skupina elija;2.skupina elija;...)


Skupinu

elija A2:A7 kopirati u stupac C, od retka 2.

Umetnuti

eliju C4. elija je prazna.

U skupini elija
C2:C8 ponovo
je prebrojeno
est brojanih
podataka.

skupina
elija
C2:C8

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

45

COUNT (1.skupina elija;2.skupina elija;...)


Skupinu

elija C2:C8 kopirati u stupac E, od retka 2.

Umetnuti

eliju E5. U eliju upisati tekst ana.

U skupini elija
E2:E9 ponovo
je prebrojeno
est brojanih
podataka.

skupina
elija
E2:E9

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

46

COUNT (1.skupina elija;2.skupina elija;...)

Primjeri su pokazali da funkcija COUNT broji


samo elije u koje su pohranjeni brojani
podaci.

Prazne elije i elije s tekstualnim sadrajem se


ne broje.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

47

COUNTA (1.skupina elija;2.skupina


elija;...)

Funkcija COUNTA broji u odabranim


skupinama elija, sve elije bez obzira na
sadraj (mogu je odabir do 30 razliitih
skupina elija).

Ne broje se prazne elije.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

48

COUNTA (1.skupina elija;2.skupina


elija;...)

Potrebno je na prethodno prikazanim


skupinama elija, u retku 2, primijeniti funkciju
COUNTA, pa usporediti dobivene rezultate.

prazna
elija nije
prebrojena

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

elija s
tekstom je
prebrojena

49

COUNTIF (skupina elija;uvjet)

Funkcija prebrojava u odabranoj skupini elija,


sve elije koje zadovoljavaju postavljeni uvjet.
Uvjet moe biti broj, skup znakova, izraz. (npr.
32, <32, jabuka).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

50

COUNTIF (skupina elija;uvjet)

Skupinu elija E2:E9 kopirati


u stupac G, od retka 2.

Na skupinu elija G2:G9


primijeniti funkciju COUNTIF.

Uvjet je da su podaci
vrijednosti manje od 200.

U skupini elija G2:G9 tri su


podatka vrijednosti manje od
200.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

skupina
elija
G2:G9

51

COUNTBLANK (skupina elija)

Funkcija COUNTBLANK broji koliko je praznih


elija u odabranoj skupini elija.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

52

COUNTBLANK (skupina elija)

U skupini elija G2:G9 jedna je elija


prazna.

skupina
elija
G2:G9

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

53

MODE (1.skupina elija;2.skupina


elija;...)

Funkcija mode u odabranim skupinama elija


trai brojanu vrijednost koja se najee
pojavljuje (mogu je odabir do 30 razliitih
skupina elija).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

54

MODE (1.skupina elija;2.skupina


elija;...)

U skupini elija
G2:G9 najee se
pojavljuje broj -2.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

55

MODE (1.skupina elija;2.skupina


elija;...)

U skupini elija G2:G8 niti


jedan broj se ne pojavljuje
vie puta.
Zbog toga se pojavljuje
poruka #N/A.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

56

Funkcije za rad s tekstom

Excel sadri mnogo funkcija za rad s


tekstom.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

57

LEN(tekst)

Funkcija LEN broji znakove tekstualnog


niza (broje se i praznine izmeu rijei )

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

58

UPPER(tekst)

Funkcija UPPER pretvara sva slova


tekstualnog niza u velika tiskana.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

59

PROPER(tekst)

Funkcija PROPER pretvara prvo slovo svake


od rijei tekstualnog niza u veliko tiskano.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

60

LEFT (tekst;zadani broj znakova)

Funkcija LEFT iz odabranog teksta ispisuje


zadani broj znakova poevi s lijeve strane.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

61

LEFT (tekst;zadani broj znakova)

U primjeru je iz odabranog teksta ispisano prvih


12 znakova s lijeve strane.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

62

MID (tekst;redni broj poetnog


znaka;zadani broj znakova)

Funkcija MID iz odabranog teksta ispisuje


zadani broj znakova poevi od eljenog
poetnog znaka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

63

MID (tekst;redni broj poetnog


znaka;zadani broj znakova)

U primjeru je iz odabranog teksta ispisano 10


znakova sa poetkom od etrnaestog znaka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

64

CHAR (broj)

Funkcija CHAR ispisuje znak koji u kodnoj


tablici odgovara zadanom broju.

Vrijednost broja moe biti iz raspona od 1 do


255.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

65

CHAR (broj)

U primjeru se vidi da je kodni broj slova C 67.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

66

CHAR (broj)
Vjeba f5.:

Otvoriti novu radnu


tablicu.

Dati joj naziv Funkcije3.

Koritenjem oznake
ispune nainiti 4 niza
brojeva kao na slici.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

67

CHAR (broj)

U eliju B1 upisati
funkciju CHAR, pa je
koritenjem oznake
ispune kopirati u ostale
elije u stupcu.

Postupak ponoviti za
svaki od stupaca.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

68

Unos vremena

U radnu se tablicu mogu unositi i podaci koji


prikazuju vrijeme.

Da bi ti podaci bili pohranjeni tono, potrebno


ih je unositi na nain koji Excel prepoznaje kao
vrijeme.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

69

Unos vremena

Da bi se vidjeli oblici zapisa podataka koje


Excel prepoznaje kao vrijeme, potrebno je:

Format/Cells,

Number,

Time.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

70

Unos vremena

Kod unosa podataka u obliku vremena, Excel


vrijeme pretvara u decimalni broj iz raspona od
0 do 0,999999, to predstavlja vrijeme od
0:00:00 do 23:59:59.

Vrijeme se sprema kao broj, a prikazuje se na


nain koji je korisnik odabrao.

Vrijeme uneseno na ispravan nain poravnava


se udesno.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

71

Unos vremena

Podatku unesenom tako da prikazuje vrijeme


moe se proizvoljno promijeniti oblik prikaza.

Oblikovanje se zadaje:

Format,

Cells/Number,

odabrati eljeno
oblikovanje.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

72

Funkcije za rad s podacima u


obliku datuma i vremena

Poto program Excel pamti podatke u obliku


datuma i vremena kao brojeve, mogue je
jednostavno raunanje sa podacima te vrste.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

73

Funkcije za rad s podacima u


obliku datuma i vremena

Excel sadri vie funkcija za rad s


vremenskim podacima:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

74

NOW()

Funkcija NOW prikazuje trenutni datum i


vrijeme.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

75

TODAY()

Funkcija TODAY prikazuje trenutni datum.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

76

DATEVALUE (datum u datumskom


obliku prikaza)

Funkcija DATEVALUE pretvara datum iz


datumskog oblika prikaza u cijeli broj (broj dana
od 01.01.1900. do navedenog datuma).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

77

TIMEVALUE(vrijeme u vremenskom
obliku prikaza)

Funkcija TIMEVALUE pretvara vrijeme iz


vremenskog oblika prikaza u decimalni broj
(broj iz raspona od 0 do 0,999999).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

78

DAY(datum u brojanom obliku prikaza)

Funkcija DAY iz brojanog prikaza datuma


izdvaja redni broj dana u pripadajuem mjesecu.
Broj 23.195
predstavlja
datum u
kome je
redni broj
dana 3.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

79

YEAR(datum u brojanom obliku prikaza)

Funkcija YEAR iz brojanog prikaza datuma


izdvaja redni broj godine.
Broj 23.195
predstavlja
datum u
kome je redni
broj godine
1963.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

80

WEEKDAY (datum u brojanom


obliku prikaza;oznaka dana)

Funkcija WEEKDAY iz brojanog prikaza


datuma izdvaja naziv dana (nazivi dana su
kodirani brojevima na jedan od tri ponuena
naina).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

81

WEEKDAY (datum u brojanom


obliku prikaza;oznaka dana)

Broj 23.195 predstavlja


datum 3.7.1963. Tog je
dana bila srijeda (oznaka
dana je 3, odabran je
nain kodiranja oznaen
brojem 2).

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

82

HOUR(vrijeme u brojanom obliku prikaza)

Funkcija HOUR iz brojanog prikaza vremena


izdvaja sate.
Broj
0,545138889
predstavlja
vrijeme u
kome je broj
sati 13.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

83

Logike funkcije

Excel sadri nekoliko


logikih funkcija.

Rezultat rada logikih funkcija moe poprimiti


samo jednu od dvije vrijednosti:

true ili false (da ili ne, istina ili la).

Argumenti logikih funkcija su uvjeti koji nakon


obrade daju rezultat true ili false.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

84

Vjeba f6

Otvoriti novu radnu tablicu.

Dati joj naziv Funkcije4.

U stupac A upisati zadane


podatke.

Svaku od funkcija koje e biti objanjene na


sljedeim prozirnicama isprobati u posebnom stupcu.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

85

AND(uvjet1;uvjet2;)

Rezultat funkcije AND je TRUE ako su


zadovoljeni svi zadani uvjeti. Ako nije
zadovoljen jedan
ili vie uvjeta rezultat
funkcije je FALSE.

Mogue je postaviti
najvie 30 raznih
uvjeta.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

86

AND(uvjet1;uvjet2;)

Prva funkcija AND ispisuje TRUE jer je sadraj


elije A3 vei od 100 i manji od 300.

Druga funkcija AND ispisuje FALSE jer sadraj


elije A1 nije manji od 100.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

87

OR(uvjet1;uvjet2;)

Rezultat funkcije OR je TRUE ako je


zadovoljen bar jedan zadani uvjet. Ako
nije zadovoljen niti
jedan uvjet rezultat
funkcije je FALSE.

Mogue je postaviti
do 30 raznih uvjeta.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

88

OR(uvjet1;uvjet2;)

Rezultat prve funkcija OR je FALSE jer je sadraj


elije A3 vei od 100 i manji od 300.

Rezultat druge funkcije OR je TRUE. Prvi uvjet


(A1<100) nije ispunjen, ali je ispunjen drugi uvjet
(A5>0).
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

89

Vano!

Ako se uvjeti zadaju za skupine elija, nakon


upisane funkcije potrebno je pritisnuti
kombinaciju tipki:
CTRL + SHIFT + ENTER

Posljedica je pojava para vitiastih zagrada.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

90

OR(uvjet1;uvjet2;)

U ovom primjeru funkcija OR provjerava da li je


bar jedan od sadraja skupine elija od A1 do
A5 jednak 200.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

91

IF(uvjet;vrijednost za ispunjen uvjet;


vrijednost za neispunjen uvjet)

Funkcija IF ispituje uvjet.

Ako je uvjet ispunjen ispisat e se jedna


vrijednost, a ako nije druga.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

92

IF(uvjet;vrijednost za ispunjen uvjet;


vrijednost za neispunjen uvjet)

Potrebno je provjeriti da li je sadraj


svake od elija iz skupine elija
A1:A5 vei ili manji od 150.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

U eliju valja upisati


funkciju IF s
argumentima kao na
slici.
93

IF(uvjet;vrijednost za ispunjen uvjet;


vrijednost za neispunjen uvjet)

Uporabom oznake ispune popuniti elije do 5. retka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

94

Vjeba f7/a

Kopirati iz datoteke
Primjeri koja se
nalazi na CD-u
radnu tablicu
Ocjene u svoju
datoteku.
datoteku

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

95

Vjeba f7

U radnoj tablici su podaci o uenicima jednog


odjeljenja, njihovom uspjehu po predmetima i
izostancima.

Potrebno je izraunati niz podataka.

Ako je mogue, formule kopirati koritenjem


oznake ispune.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

96

Vjeba f7/b

U stupcu P izraunati srednju ocjenu za svakog


uenika.

U stupcu R izraunati opi uspjeh za svakog


uenika.

U stupcu U izraunati ukupan broj sati izostanaka


za svakog uenika.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

97

Vjeba f7/b - rjeenje

Da bi se izraunala srednja ocjena za svakog


od uenika, prvo je potrebno provjeriti da li je
neka od ocjena 1.

Ako je, uspjeh je negativan i srednju ocjenu ne


treba raunati.

Ako uenik nema negativnih ocjena, treba


izraunati srednju ocjenu i taj iznos zaokruiti
na dvije decimale.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

98

Vjeba f7/b - rjeenje

Kako je potrebno nainiti sloenu funkciju


(funkcija kao argument), bit e jednostavnije
ako se problem raslani.

Stoga e svaka od funkcija biti izvedena


zasebno u pomonim stupcima X, Y, Z.

U stupcu P e biti ispisan krajnji rezultat.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

99

Vano!

Ako se uvjeti zadaju za skupine elija, nakon


upisane funkcije potrebno je pritisnuti
kombinaciju tipki :
CTRL + SHIFT + ENTER

Posljedica je pojava para vitiastih zagrada.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

100

Vjeba f7/b - rjeenje

Funkcijom OR u stupcu X valja provjeriti postojanje


negativne ocjene u navedenoj skupini elija. Npr.:
{=OR(C2:O2=1)}

Funkcija AVERAGE u stupcu Y rauna srednju


ocjenu. Npr.:
=AVERAGE(C2:O2)

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

101

Vjeba f7/b - rjeenje

Funkcija ROUND u stupcu Z zaokruuje iznos


srednje ocjene na dvije dec. znamenke. Npr.:
=ROUND(Y2;2)

Na kraju, funkcija IF u stupcu P ispisuje srednju


ocjenu ako uenik nema negativne ocjene. Ako ih
ima, bit e ispisana ocjena 1. Npr.:
=IF(X2;1;Z2)

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

102

Vjeba f7/b
rjeenje

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

103

Vjeba f7/b - rjeenje

Opi uspjeh svakog od uenika izraunat e


funkcija ROUND. Valja zaokruiti realni broj koji
pokazuje srednju ocjenu (rezultat je cijeli broj).
Npr.:
=ROUND(P2;0)

Ukupan broj sati izostanaka za svakog uenika


lako je izraunati. Npr.:
=S2+T2
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

104

Vjeba f7/c

U retku 27 izraunati ukupan broj negativnih


ocjena za svaki od predmeta.

U eliji P27 izraunati ukupan broj svih negativnih


ocjena.

U retku 28 izraunati srednju ocjenu za svaki od


predmeta.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

105

Vjeba f7/c - rjeenje

Ukupan broj negativnih ocjena prebrojit e


(u retku 27) funkcija COUNTIF. Uvjet je da je
sadraj elije 1. Npr.:
=COUNTIF(C2:C25;1)

Ukupan broj svih negativnih ocjena rauna


funkcija SUM u eliji P27:
=SUM(C27:O27)

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

106

Vjeba f7/c - rjeenje

Funkcija AVERAGE u retku 28 rauna srednju


vrijednost ocjene za svaki od predmeta. Npr.:
=AVERAGE(C2:C25)

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

107

Vjeba f7/d

U eliji S27 izraunati ukupan broj opravdanih


sati izostanaka.

U eliji T27 izraunati ukupan broj neopravdanih


sati izostanaka.

U eliji U27 izraunati ukupan broj svih sati


izostanaka.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

108

Vjeba f7/d - rjeenje

Sva tri podatka lako je izraunati funkcijom


SUM. Npr.:
=SUM(S2:S25)

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

109

Vjeba f7/e

U eliji G30 izraunati srednju vrijednost


neopravdanih izostanaka po ueniku.

U eliji F29 izraunati srednju vrijednost


opravdanih izostanaka po ueniku.

U eliji E31 izraunati srednju vrijednost


ukupnog broja izostanaka po ueniku.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

110

Vjeba f7/e - rjeenje

Sva tri podatka lako je izraunati funkcijom


AVERAGE. Npr.:
=AVERAGE(S2:S25)

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

111

Vjeba f7/f

U stupcu V oznaiti koji uenici trebaju


dobiti kaznu. Kazna se dobiva ako je broj
neopravdanih izostanaka vei od 6.

U eliji V27 izraunati ukupan broj kazni.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

112

Vjeba f7/f - rjeenje

Broj neopravdanih izostanaka provjerava


funkcija IF. Ako je taj broj vei od 6 ispisuje se
rije: kazna, a ako nije, ne ispisuje se nita.
Da bi elija ostala prazna (ne
elimo ispis rijei FALSE),
potrebno je dva puta upisati
znak navodnika. Npr.:
=IF(T2>6;"kazna";"")
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

113

Vjeba f7/f - rjeenje

Ukupan broj kazni prebrojit e funkcija


COUNTIF. Ona prebrojava elije iji je
sadraj tekst: kazna.
=COUNTIF(V2:V25;"kazna")

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

114

Vjeba f7.
rjeenje

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

115

Vjeba f7 - rjeenje

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

116

Vjeba f8

Kopirati iz datoteke Primjeri koja se nalazi na


CD-u tablicu Kanjenje u svoju tablicu:
tablicu

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

117

Vjeba f8/a

Ovisno o tome koliko dana rauni kasne, treba


ih razvrstati u dvije skupine.

U jednu skupinu upisati iznose rauna koji


kasne do 15 dana.

U drugu skupinu upisati iznose raune koji


kasne vie od 15 dana.

Pripadajue iznose upisati u odgovarajue


stupce.
(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

118

Vjeba f8/a - rjeenje

U stupcu F od 3-13 reda treba izdvojiti raune


koji kasne od 1 do 15 dana.

Valja uporabiti funkciju AND na sljedei nain:


=AND(E3>=1;E3<=15)

Ako je uvjet ispunjen, ispisati iznos rauna, a


ako nije, ne ispisati nita:
=IF(AND(E3>=1;E3<=15);C3;"")

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

119

Vjeba f8/a - rjeenje

U stupcu G od 3-13 reda treba izdvojiti raune


koji kasne vie od 15 dana.

Ako je uvjet ispunjen, ispisati iznos rauna, a


ako nije, ne ispisati nita:
=IF(E3>15);C3;"")

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

120

Vjeba f8/b

Funkcije valja upisati u


elije treeg retka, a
ostale elije popuniti
kopiranjem koritenjem
oznake popune.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

121

Vjeba f8/c

U elijama F15 i G15 izraunati ukupne iznose


kanjenja za svaku od skupina.

U eliju F18 ispisati najvei iznos svih kanjenja.

U eliju F20 ispisati najmanji iznos svih kanjenja.

U eliju F22 ispisati srednju vrijednost iznosa svih


kanjenja.

U eliju F24 ispisati koliko rauna ima.

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

122

Vjeba f8/c - rjeenje

Formule i rezultati:

(c) S. utalo i D. Grundler, 2005.

123

Stoerna tablica
(engl. PivotTable)

Microsoft Excel

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

Sadraj

Popisi i analiza podataka


Stoerna tablica
Uestalost pojavljivanja
Obrada vrijednosti unutar polja
Svrstavanje podataka
Iskljuivanje podataka (1)

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

Sadraj

Prikaz vrijednosti
Prikaz podataka
Iskljuivanje podataka (2)
Prikaz svih podataka
Iskljuenje opcije AutoFormat
Vrijednosti izvan stoerne tablice
Saetak
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

Popisi i analiza podataka

Nekada su se podaci (npr. popisi: trgovake


robe, cijena, prodajnih mjesta, imena prodavaa,
adresa potroaa) sakupljali, zapisivali i
analizirali runo, na papiru.
To je oduzimalo mnogo vremena, a bile su
mogue i pogreke, osobito prilikom prepisivanja
i unoenja promjena te prilikom stvaranja novih
popisa.
Runa analiza podataka bila je dugotrajna i
iscrpljujua.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

Popisi i analiza podataka

Uporabom raunala prikupljanje, pohrana i


analiza podataka je znatno olakana.
Ova prezentacija prikazuje jednu mogunost
relativno jednostavne i brze analize i obrade
podataka pomou programa Micosoft Excel i
stoerne tablice (engl. pivot table).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

Stoerna tablica

Stoerna tablica (engl. pivot table) je tablica koja


izdvaja podatke iz neke vee tablice po
odreenim kriterijima.
Rabi se kod analize meusobno ovisnih
skupova podataka.
To je interaktivna tablica koja se brzo povezuje s
drugim tablicama i moe obraditi mnogo
podataka.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

Primjer

Pretpostavimo da smo izradili ovu tablicu:

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

Podaci datumskog oblika

Da bi Excel mogao prepoznati


podatke datumskog oblika, iza
godine se ne stavlja toka.

Podaci datumskog oblika


mogu se formatirati u Excel-u
opcijom Format/Cells/Date u
eljeni datum.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

Podaci datumskog oblika

Oznaiti u tablici stupac s datumima.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

Podaci datumskog oblika

Kliknuti na
Format/Cells.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

10

Prozor Format Cells


Otvara se
prozor
Format Cells.

Zatim u okviru
Type izabrati
eljeni datum,
npr.
14.3.2001.(u
ovom sluaju
iza godine e
biti toka).

U okviru
Category izabrati
ponudu Datum
(engl. Date).

Kliknuti na OK.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

11

Izvorna tablica

Prikazuje se tablica sa eljenim datumom:

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

12

Primjer

U stvarnosti, tablica e imati mnogo vie redaka


i stupaca, no zbog preglednosti primjera tablica
je ograniena na 12 redaka i 7 stupaca.
Tablica sadri raznorodne, ali meusobno
ovisne podatke.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

13

Primjer

Pretpostavimo da se eli odgovoriti na ova


pitanja:

Koliko se puta u tablici spominje odreeni grad


(uestalost pojavljivanja)?
Kako se esto i u kojim gradovima javljaju
pojedina imena trgovaca?
Koliko se odreenog artikla nalazi u pojedinoj
trgovini?
Kako su svrstani proizvodi s obzirom na trgovine?

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

14

Primjer

Na prethodno navedena pitanja moe se


odgovoriti tako da se napiu odgovarajue
formule u izvornoj tablici.
To je relativno dugotrajan postupak koji zahtjeva
dobro poznavanje formula u programu Excel.
Mnogo je jednostavnije do odgovora doi
pomou stoerne tablice (engl. pivot table).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

15

Stoerna tablica

Stoerna se tablica (engl. pivot table)


jednostavno stvara pomou arobnjaka (engl.
wizard).
Ona moe biti na istom ili na novom radnom
listu.
Svaki stupac i redak izvorne tablice postaje
jedno polje stoerne tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

16

Stoerna tablica

Polja stoerne tablice obuhvaaju mnogo


podataka.
Stvorena stoerna tablica moe se naknadno
preoblikovati premjetanjem redova i stupaca.
Tako se dobivaju razliiti pogledi na izvorne
podatke.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

17

Izrada stoerne tablice

Prvi korak pri izradi stoerne tablice jest


oznaavanje dijela izvorne tablice koji sadri
podatke koji se ele obraditi.
Oznaiti se moe dio ili cijela izvorna tablica.
Stoerna tablica e obraditi samo oznaene
podatke.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

18

Izrada stoerne tablice

Najprije treba oznaiti tablicu s podacima.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

19

Izrada stoerne tablice

Kliknuti na Data/PivotTable and PivotChart Report.


(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

20

arobnjak stoerne tablice


1.korak
Oznaiti gdje se
nalaze podaci koji
se ele analizirati.
Oznaiti koja
vrsta izvjetaja
se eli stvoriti, tj.
kliknuti na
PivotTable.

Otvara se
arobnjak
stoerne tablice.

Kliknuti na Next.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

21

arobnjak stoerne tablice


2.korak

Automatski se pojavljuju svi oznaeni podaci izvorne


tablice (Range). Ovdje je mogue promijeniti skup
podataka koji se ele analizirati.
Kliknuti na Next.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

22

arobnjak stoerne tablice


3.korak

Novi radni list

Kliknuti na Finish.

Odabrati hoe li se stoerna tablica nalaziti na


postojeem ili na novom radnom listu.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

23

Stoerna tablica
Alatna vrpca
stoerne tablice
Stoerna
tablica

Popis polja
stoerne tablice

Pogled na stoernu tablicu bez podataka,


alatnu vrpcu i popis polja stoerne tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

24

Stoerna tablica
U ova se podruja
unose izabrani
podaci izvorne
tablice
(vidi prozirnice u
nastavku).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

25

Stoerna tablica
Podruje Drop Column
Fields Here omoguava
svrstavanje podataka po
stupcima.
Podruje Drop Row
Fields Here omoguava
svrstavanje podataka po
redovima.
Polje Drop Data Items
Here omoguava obradu
podataka.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

26

Prozor popisa polja stoerne tablice


(engl. Pivot Table Field List)
U prozoru popisa polja
navedeni su nazivi svih stupaca
izvorne tablice.
Stupci se mogu jednostavno
odvui na eljeno mjesto u
stoernoj tablici (engl. drag and
drop).
Prozor popisa stupaca stoerne
tablice takoer se moe odvui
na eljeno mjesto na zaslonu.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

27

Alatna vrpca stoerne tablice

Alatna vrpca stoerne


tablice sadri razliite
gumbe za oblikovanje
stoerne tablice.
Alatna vrpca
stoerne tablice
moe se odvui na
eljeno mjesto na
zaslonu.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

28

Alatna vrpca stoerne tablice


Klikom na
gumb
PivotTable
otvara se
izbornik s
velikim
izborom
obiljeja
tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

29

Stoerna tablica
U podruje Drop
Column Fields
Here odvue se
gumb s imenom
polja, npr.
Trgovaki centar.

U podruje
Drop Data
Items Here
odvue se gumb
s imenom polja
iji podaci e biti
obraeni, npr.
Cijena/kn.

U podruje
Drop Row
Fields Here
odvue se gumb
s imenom polja,
npr. Trgovaka
roba.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

30

Stoerna tablica

Rezultat je tablica koja prikazuje


cijenu pojedinih vrsta roba u
pojedinim trgovinama.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

31

Uestalost pojavljivanja

Ponekad se eli doznati kolika


je uestalost pojavljivanja
odreenih podataka u izvornoj
tablici.
U primjeru e biti promatrana
uestalost pojavljivanja
pojedinog grada u tablici.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

32

Tablica u Excel-u

Pogled na
uestalost
pojavljivanja
pojedinih
gradova.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

33

Uestalost pojavljivanja
Polje Grad
povui u
podruje Drop
Row Fields
Here.
Polje Grad
povui u
podruje
Drop Data
Items Here.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

34

Uestalost pojavljivanja

Rezultat je
stoerna tablica
koja prikazuje
uestalost
pojavljivanja
svakog grada.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

35

Uestalost pojavljivanja

Ukupan broj
pojavljivanja
svih gradova.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

36

Primjer

Drugi e primjer pokazati kako se uz pomo


stoerne tablice moe sagledati koliko u
kojem gradu ima trgovaca i kako se oni zovu.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

37

Tablica u Excel-u

Pogled na
uestalost
pojavljivanja
pojedinih
imena.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

38

Uestalost pojavljivanja
Polje Grad
povui u
podruje Drop
Column
Fields Here.

Polje Trgovac
povui u
podruje
Drop Data
Items Here.

Polje Trgovac
povui u
podruje Drop
Row Fields
Here.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

39

Uestalost pojavljivanja

Uestalost pojavljivanja pojedinog imena u izabranim gradovima.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

40

Uestalost pojavljivanja

Ukupna uestalost pojedinog imena u svim gradovima.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

41

Uestalost pojavljivanja

Prikaz broja trgovaca iz pojedinog grada.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

42

Uestalost pojavljivanja

Ukupan broj trgovaca iz svih gradova.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

43

Obrada vrijednosti unutar polja

U stoernoj se tablici mogu


prikazati izvorni podaci ali i
podaci dobiveni razliitim
proraunima.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

44

Obrada vrijednosti unutar polja

Ovaj e primjer pokazati kako se uz pomo


stoerne tablice moe pronai u kojoj je
trgovini proizvod s najveom cijenom.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

45

Obrada vrijednosti unutar polja

Najprije treba izraditi stoernu tablicu


sljedeih obiljeja:

Podruje Drop Column Fields Here polje Trgovaki centar


Podruje Drop Row Fields Here polje Trgovaka roba
Podruje Drop Data Items Here polje Cijena

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

46

Stoerna tablica

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

47

Obrada vrijednosti unutar polja

Desnim klikom mia unutar bilo


kojeg polja u podruju podataka
(Drop Data Items Here) otvara
se izbornik.
Izabrati Field Settings.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

48

Prozor PivotTable Field


Otvara se prozor
PivotTable Field.

U okviru Summarize by
ponueno je 11 razliitih
funkcija za obradu
(npr. srednja vrijednost,
najmanja i najvea
vrijednost i sl.).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

49

Obrada vrijednosti unutar polja

Oznaiti
Maximum (Max)
i kliknuti na OK.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

50

Stoerna tablica

Funkcija
koja je
trenutno
odabrana.

Pogled na stoernu tablicu sa obraenim vrijednostima


unutar polja, funkcija Maximum.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

51

Stoerna tablica

Funkcija Maximum prikazuje najvee cijene proizvoda


u svakom od trgovakih centara.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

52

Stoerna tablica

Funkcija Maximum prikazuje i najveu cijenu proizvoda


u svim trgovakim centrima.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

53

Svrstavanje podataka

Excel u stoernoj tablici automatski svrstava


podatke abecednim ili vremenskim
(datum/vrijeme) redoslijedom u redove i stupce.
Postoji mogunost svrstavanja podataka u
proizvoljnom redoslijedu.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

54

Premjetanje redaka i stupaca

Redoslijed podataka u recima ili stupcima


moe se promijeniti tako da se pojedini redak
ili stupac povlaenjem, uz pomo mia,
pomakne na eljeno mjesto.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

55

Svrstavanje podataka

Primjer premjetanja retka Album za slike.


Kliknuti na polje Album za slike. Staviti kazalo na lijevu ili desnu
stranu polja tako da poprimi izgled etverokrake strelice.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

56

Svrstavanje podataka

Kada se pojavi etverokraka strelica, odvui polje na


eljeno mjesto.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

57

Svrstavanje podataka

Pogled na stoernu tablicu s novim rasporedom redaka.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

58

Svrstavanje podataka

Primjer premjetanja stupca Atix.


Kliknuti na polje Atix. Staviti kazalo na lijevu ili desnu stranu polja
tako da poprimi izgled etverokrake strelice.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

59

Svrstavanje podataka

Kada se pojavi etverokraka strelica, odvui polje na


eljeno mjesto.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

60

Svrstavanje podataka

Pogled na tablicu s novim rasporedom polja.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

61

Svrstavanje podataka

Redci ili stupci stoerne tablice mogu se svrstati


i redoslijedom od najvee ka najmanjoj
vrijednosti (ili obrnuto).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

62

Stoerna tablica

Dva puta
kliknuti na
polje
Trgovaka
roba.
Otvara se
prozor
PivotTable
Field.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

63

Svrstavanje podataka
Prozor
PivotTable
Field

Da bismo
mogli rabiti
dodatne
ponude,
birati
Advanced.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

64

Svrstavanje podataka
Iz odjeljka
AutoSort
options birati
Descending.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

65

Svrstavanje podataka

Iz padajueg
izbornika
Using field
odabrati
ponudu Sum
of Cijena/kn.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

66

Svrstavanje podataka

Kliknuti na OK.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

67

Svrstavanje podataka

Kliknuti na OK.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

68

Svrstavanje podataka

Prikaz podataka svrstanih od najvee do najmanje


vrijednosti.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

69

Svrstavanje podataka

Podatak o
najveoj
vrijednosti.

Podatak o
najmanjoj
vrijednosti.
Prikaz podataka svrstanih od najvee do najmanje
vrijednosti.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

70

Svrstavanje podataka

Mogue je automatski prikazati prvih deset najbolje


prodanih proizvoda, ili prvih deset proizvoda s
najveom cijenom.
Korisnik moe odrediti i drugu vrijednost, ne samo
deset.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

71

Stoerna tablica

Dva puta
kliknuti na
polje
Trgovaka
roba.
Otvara se
prozor
PivotTable
Field.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

72

Svrstavanje podataka
Prozor
PivotTable
Field

Da bismo
mogli rabiti
dodatne
ponude,
birati
Advanced.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

73

Svrstavanje podataka
Iz odjeljka Top
10 AutoShow
birati On.

Automatski prikaz
prvih deset
proizvoda s
najveom cijenom.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

74

Svrstavanje podataka

Oznaiti vrijednost pet.


Bit e prikazano prvih
pet proizvoda s
najveom cijenom.

Kliknuti na OK.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

75

Svrstavanje podataka

Kliknuti na OK.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

76

Svrstavanje podataka

Prikaz prvih pet najskupljih proizvoda.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

77

Svrstavanje podataka

Podaci se mogu svrstati i


grupirati ne samo po mjesecima,
ve i po danima, kvartalima,
godinama, itd.
Primjer e pokazati kako se
podaci mogu svrstati i grupirati
po kvartalima.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

78

Stoerna tablica
Polje Datum
povui u
podruje Drop
Row Fields
Here.

Polje Grad
povui u
podruje Drop
Column
Fields Here.

Polje
Koliina/kom
povui u
podruje Drop
Data Items
Here.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

79

Stoerna tablica

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

80

Svrstavanje podataka
Kliknuti desnom
tipkom mia unutar
polja Datum i
otvara se padajui
izbornik.

Kliknuti na Group and


Show Detail/Group.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

81

Svrstavanje podataka
Otvara se
prozor
Grouping.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

82

Svrstavanje podataka

U okviru By
izabrati
ponudu
kvartali
(engl.
Quarters).

Kliknuti na OK.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

83

Svrstavanje podataka

Podaci svrstani po kvartalima.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

84

Svrstavanje podataka

Podaci se u podskupine mogu svrstati i runo,


prema eljenom odabiru.
Sljedei primjer pokazuje svrstavanje podataka u
skupine prema vrsti proizvoda.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

85

Stoerna tablica

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

86

Svrstavanje podataka
Oznaiti polja unutar
stoerne tablice koja
se ele svrstati u prvu
podskupinu. Pri
oznaavanju rabiti
tipku CTRL.

Po oznaavanju polja
kliknuti desnom tipkom
mia pa birati naredbu
Group and Show
Detail/Group.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

87

Svrstavanje podataka
Potom, na isti nain
oznaiti polja unutar
stoerne tablice koja se
ele svrstati u drugu
podskupinu.

Po oznaavanju polja
kliknuti desnom tipkom
mia pa birati naredbu
Group and Show
Detail/Group.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

88

Svrstavanje podataka
Na isti nain oznaiti polja
unutar stoerne tablice
koja se ele svrstati u
treu podskupinu.

Po oznaavanju polja
kliknuti desnom tipkom
mia pa birati naredbu
Group and Show
Detail/Group.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

89

Svrstavanje podataka
Oznaiti i polja unutar
stoerne tablice koja se
ele svrstati u etvrtu
podskupinu.

Po oznaavanju polja
kliknuti desnom tipkom
mia pa birati naredbu
Group and Show
Detail/Group.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

90

Svrstavanje podataka
Ime podskupine se moe
naknadno promijeniti.
Staviti kazalo na kraju
rijei (npr. Group4) u
prostoru za unos
podataka.
Postojee ime se ukloni i
napie novo.

Kliknuti na polje Group4.


(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

91

Svrstavanje podataka
U prostoru za unos
podataka napisati
Slatki dar.

Naziv podskupine
Group4 zamijenjen je
nazivom Slatki dar.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

92

Svrstavanje podataka

Istim se
postupkom
mogu dati
imena i ostalim
podskupinama.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

93

Svrstavanje podataka

Podaci svrstani u
podskupine kojima
su dana nova imena.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

94

Iskljuivanje podataka (1)

Stvaranjem stoerne
tablice prikazani su svi
podaci izvorne tablice.
Prema potrebi se iz
stoerne tablice eljeni
podaci mogu iskljuiti.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

95

Iskljuivanje podataka (1)

Kliknuti na
strelicu
unutar polja
Trgovaka
roba, i
otvara se
izbornik.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

96

Iskljuivanje podataka (1)

Kliknuti na kvadrati uz
eljeni podatak koji se eli
iskljuiti. Kvaica unutar
kvadratia nestaje.

Kliknuti na OK.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

97

Iskljuivanje podataka (1)

Pogled na stoernu tablicu s djelominim prikazom podataka.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

98

Prikaz vrijednosti

Vrijednosti je mogue pretvoriti i prikazati u


drugim mjernim jedinicama.
U primjeru e umjesto apsolutnih iznosa biti
prikazani relativni iznosi (postoci).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

99

Stoerna tablica

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

100

Prikaz vrijednosti
Unutar polja Sum of
Koliina/kom kliknuti
desnom tipkom mia i
otvara se izbornik.

Kliknuti na Field Settings.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

101

Prikaz vrijednosti
Otvara se prozor
PivotTable Field.

Kliknuti na Options.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

102

Prikaz vrijednosti

Okvir Show data as


nudi niz ponuda
(moe ih se vidjeti
klikom na strelicu).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

103

Prikaz vrijednosti

Ponude okvira
Show data as.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

104

Prikaz vrijednosti

Izabrati % of column.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

105

Prikaz vrijednosti
Kliknuti na OK.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

106

Prikaz vrijednosti

Prikaz koliine prodane robe u postocima u svakom trgovakom centru.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

107

Prikaz podataka

Rezultati mogu istodobno


biti prikazani kao
apsolutni iznosi i u
postocima.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

108

Stoerna tablica
Polje
Trgovaka
roba povui u
podruje Drop
Row Fields
Here.

Polje Cijena/kn
dva puta povui
u podruje Drop
Data Items
Here.

Polje Trgovac
povui u
podruje Drop
Column
Fields Here.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

109

Stoerna tablica

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

110

Prikaz podataka
Unutar polja Sum of
Cijena/kn2 kliknuti
desnom tipkom mia i
otvara se izbornik.

Kliknuti na
Field
Settings.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

111

Prikaz podataka
Otvara se prozor
PivotTable Field.

Kliknuti na
Options.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

112

Prikaz podataka

Okvir Show data as


nudi niz ponuda
(moe ih se vidjeti
klikom na strelicu).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

113

Prikaz podataka

Izabrati % of column.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

114

Prikaz podataka

Kliknuti na OK.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

115

Prikaz podataka

Prikaz vrijednosti trgovake robe u kunama i postocima.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

116

Prikaz podataka

Postoci pomau da se sazna koliki je udio svake


trgovake robe u ukupnoj prodaji.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

117

Prikaz podataka

Postoci pomau da se sazna koliki je udio svake


trgovake robe u ukupnoj prodaji.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

118

Prikaz podataka

Postoci pomau da se sazna koliki je udio svake


trgovake robe u ukupnoj prodaji.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

119

Prikaz podataka

Postoci pomau da se sazna koliki je udio svake


trgovake robe u ukupnoj prodaji.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

120

Prikaz podataka

Postoci pomau da se sazna koliki je udio svake


trgovake robe u ukupnoj prodaji.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

121

Prikaz podataka

U stoernoj se tablici mogu


npr. prikazati podaci o
odreenom proizvodu.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

122

Stoerna tablica

Tablica koja prikazuje cijenu


pojedinih vrsta roba u pojedinim
trgovinama.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

123

Prikaz podataka

Polje
Trgovaka roba
povui u
podruje Drop
Page Fields
Here.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

124

Prikaz svih podataka

Kliknuti na strelicu uz Trgovaka roba (All).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

125

Prikaz podataka

Otvara se izbornik.
Kliknuti na trgovaku robu iji se podaci iz stoerne tablice
ele vidjeti, npr. Olovka. Kliknuti na OK.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

126

Prikaz podataka

Prikaz svih podataka odreene trgovake robe (npr.olovka) iz stoerne


tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

127

Prikaz podataka

Kliknuti ponovno na strelicu uz trgovaku robu. Otvara se izbornik.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

128

Prikaz podataka

Kliknuti na trgovaku robu iji se podaci iz stoerne tablice ele


vidjeti, npr. Mobilni ureaj. Kliknuti na OK.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

129

Prikaz podataka

Prikaz svih podataka odreene trgovake robe


(npr.Mobilni ureaj) iz stoerne tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

130

Iskljuivanje podataka (2)

Osim na dosad prikazani nain (vidi


prozirnice 95-98) , prikaz podataka u
stoernoj tablici mogue je iskljuiti i na
drugi nain.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

131

Stoerna tablica

Kliknuti dva puta na polje Trgovaka roba.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

133

Prozor PivotTable Field


Otvara se
prozor
PivotTable
Field.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

134

Prozor PivotTable Field


Kliknuti
na OK.

U okviru Hide items


oznaiti podatke iji
se prikaz eli
iskljuiti iz stoerne
tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

135

Iskljuivanje podataka (2)

Odvui polje Trgovaka roba u podruje Drop Row Fields Here.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

136

Iskljuivanje podataka (2)

Prikaz stoerne tablice bez podataka odreene trgovake robe.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

137

Prikaz svih podataka

U stoernoj tablici
rijetko su prikazane sve
znaajke nekog
podatka iz izvorne
tablice.
Mogue ih je vidjeti na
jednostavan nain.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

138

Prikaz svih podataka


Dva puta
kliknuti na
eljeni podatak
u podruju
Drop Data
Items Here.

Radni list

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

139

Prikaz svih podataka


Prikaz svih znaajki
odabranog podatka
nalazi se na novom,
zasebnom radnom
listu.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

140

Iskljuenje opcije AutoFormat

Iskljuenjem opcije
AutoFormat, program
vie ne utjee na
oblikovanje stoerne
tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

141

Iskljuenje opcije AutoFormat

Na alatnoj vrpci stoerne


tablice potrebno je
kliknuti na strelicu uz
gumb Pivot Table.
Iz dobivenog izbornika
izabrati Table Options.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

142

Iskljuenje opcije AutoFormat

Otvara se prozor
PivotTable
Options.

Kliknuti na kvadrati uz
opciju AutoFormat table.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

143

Iskljuenje opcije AutoFormat

Nestaje kvaica
unutar kvadratia.

Kliknuti na OK.
Iskljuuje se opcija
AutoFormat.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

144

Vrijednost izvan stoerne tablice

Vrijednosti iz stoerne tablice mogu se prikazati u


elijama izvan tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

145

Vrijednost izvan stoerne tablice (1)

Da bi se vrijednost
iz stoerne tablice
prikazala izvan
stoerne tablice,
potrebno je
oznaiti eljenu
eliju i u nju unijeti
znak jednakosti
(=).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

146

Vrijednost izvan stoerne tablice (1)

Kliknuti na polje
u stoernoj
tablici u kome
se nalazi
eljena
vrijednost i
pritisnuti Enter.

U eliji sa
znakom
jednakosti
pojavljuju se
svi podaci o
odabranoj
vrijednosti.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

147

Vrijednost izvan stoerne tablice (2)

Prikaz svih podataka vrijednosti izvan tablice esto


je nepotreban, stoga je dovoljno prikazati samo
vrijednost (osobito, ako se izvode matematike
operacije zbrajanje, oduzimanje i sl.).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

148

Vrijednost izvan stoerne tablice (2)

Oznaiti eliju
izvan stoerne
tablice.
Unijeti u nju
=C10.
Excel automatski
oznaava polje
C10.
Pritisnuti Enter.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

149

Vrijednost izvan stoerne tablice (2)

Rezultat je prikaz
vrijednosti odabranog
polja izvan stoerne
tablice (bez ostalih
nepotrebnih podataka
o vrijednosti).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

150

Vrijednost izvan stoerne tablice (3)

Razni prorauni se mogu izvoditi sa podacima


izvan stoerne tablice.
U primjeru e biti prikazan postupak zbrajanja.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

151

Vrijednost izvan stoerne tablice (3)

Oznaiti eliju
izvan stoerne
tablice i unijeti u
nju znak
jednakosti.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

152

Vrijednost izvan stoerne tablice (3)

Kliknuti na
polje u
stoernoj
tablici u kome
se nalazi
eljena
vrijednost.

U eliji sa
znakom
jednakosti
pojavljuju se
svi podaci o
vrijednosti.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

153

Vrijednost izvan stoerne tablice (3)

U eliju iza znaka


jednakosti i svih
podataka o
vrijednosti unijeti
znak plus (+) za
zbroj.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

154

Vrijednost izvan stoerne tablice (3)

U eliji iza
znaka plus
pojavljuju se
svi podaci o
drugoj
odabranoj
vrijednosti.

Kliknuti na
polje u
stoernoj
tablici u kome
se nalazi
eljena
vrijednost.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

155

Vrijednost izvan stoerne tablice (3)

U eliji iza
drugog znaka
plus
pojavljuju se
svi podaci o
treoj
odabranoj
vrijednosti.

Kliknuti na
polje u
stoernoj
tablici u kome
se nalazi
eljena
vrijednost.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

156

Vrijednost izvan stoerne tablice (3)

Kliknuti na
Enter i dobiva
se zbroj
odabranih
vrijednosti.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

157

Vrijednost izvan stoerne tablice (4)

Postupak zbrajanja (ili neke druge matematike


operacije) mogue je sprovesti i na drugi nain.
Nakon znaka jednakosti u eliju izvan stoerne
tablice upie se eljeni aritmetiki izraz
uporabom operatora i adresa odabranih elija iz
stoerne tablice (vidi prozirnice u nastavku).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

158

Vrijednost izvan stoerne tablice (4)

Oznaiti eliju
izvan tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

159

Vrijednost izvan stoerne tablice (4)

Unijeti
=E5+D7+C13.
Excel automatski
oznaava polja
E5, D7 i C13.
Kliknuti na
Enter.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

160

Vrijednost izvan stoerne tablice (4)

Prikaz zbroja polja


E5, D7 i C13 izvan
stoerne tablice
(bez ostalih
nepotrebnih
podataka o
vrijednostima).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

161

Saetak

Nekada su se podaci skupljali, zapisivali i


analizirali runo, na papiru.
To je oduzimalo mnogo vremena, a bile su
mogue i pogreke.
Runa analiza podataka bila je dugotrajna i
iscrpljujua.
Pojavom raunala skupljanje i analiza podataka
je znatno olakana.
(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

162

Saetak

Stoerna tablica je tablica koja prikazuje


podatke iz neke izvorne tablice na eljeni nain.
Rabi se za lake analiziranje odreenog skupa
podataka.
Stoerna tablica stvara se pomou gumba
arobnjaka.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

163

Saetak

Stvorena stoerna tablica moe se preoblikovati


premjetanjem redova i stupaca.
Moe biti na istom radnom listu ili na novom.
Svaki stupac i red u izvornoj tablici postaje polje
stoerne tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

164

Saetak

Podruje Drop Column Fields Here


omoguava svrstavanje podataka po stupcima.
Podruje Drop Row Fields Here omoguava
svrstavanje podataka po redovima.
Polje Drop Data Items Here omoguava obradu
podataka.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

165

Saetak

Uz stoernu tablicu pojavljuje se alatna vrpca


stoerne tablice i prozor s popisom polja.
U prozoru popisa polja navedeni su nazivi svih
stupaca izvorne tablice.
Alatna vrpca stoerne tablice sadri razliite
gumbe za oblikovanje stoerne tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

166

Saetak

Numeriki podaci se obrauju unutar podruja


podataka (Drop Data Items Here) u stoernoj
tablici.
Ponueno je 11 razliitih funkcija za obradu
unutar podruja podataka (npr. srednja
vrijednost, najvea i najmanja vrijednost i sl.).

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

167

Saetak

Podaci se u stoernoj tablici automatski svrstavaju


abecednim ili vremenskim redoslijedom u redove i
stupce.
Postoji mogunost svrstavanja podataka u
proizvoljnom redoslijedu, npr. podaci se mogu
svrstati redoslijedom od najvee ka najmanjoj
vrijednosti.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

168

Saetak

Podaci se mogu svrstati i po mjesecima, danima,


kvartalima, godinama, skupinama, itd.
Mogue je automatski prikazati prvih deset
podataka prema nekom kriteriju.
Postoji mogunost iskljuivanja odreenih
podataka iz stoerne tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

169

Saetak

Mogue je u stoernoj tablici prikazati vrijednosti


u drugim mjernim jedinicama, ili uz postojeu
vrijednost jo i vrijednost u postocima.
Iskljuenjem opcije AutoFormat, program vie ne
utjee na oblikovanje stoerne tablice.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

170

Saetak

Podaci iz stoerne tablice mogu se prikazati i


izvan stoerne tablice.
Tako je mogue prikazati samo eljeni podatak
iz stoerne tablice, bez ostalih suvinih
podataka.
To je osobito vano ako se izvode matematike
operacije zbrajanje, oduzimanje i sl.

(c) D.Grundler i I.Jerkovi, 2005.

171