You are on page 1of 12

SVEUILITE U ZAGREBU

GRAFIKI FAKULTET
KATEDRA ZA TISAK

DIGITALNI TISAK
Predavanje 6.
OSNOVE ELEKTROFOTOGRAFIJE
ZAGREB, 29. STUDENOG 2013.

predava : Doc. dr. sc. Igor Majnari

Monday, 25 November 2013

FUZIRANJE TONERA

Monday, 25 November 2013

UVOD U ELEKTROFOTOGRAFIJU - Fuziranje

29/11/2013

- nakon transfera u kontaktu se nalaze estice tonera i tiskovna podloga (najee papir).
Za njihov kontakt karakteristino je privlaenje elektrostatskim silama, ali i s
meumolekularnim Wandervalssovim silama.
- privlaenje tonera i papira nije ujednaen te samo nii slojevi nanesenog tonera imaju
privilegiju kvalitetnijeg vezivanja. Veina prenesenog tonera je nestabilna i nije otporna na
mehaniko otiranje.
- za tu potrebu konstruirani su specijalni ureaji fuzeri (fuziranje = stapanje), koji e
toner pretvoriti u tekue agregatno stanje kako bi dolo do penetracije u papirnu podlogu
i formiranje povrinskog krutog sloja .
- pritom se termoplastini toneri izlau temperaturama i do 160C. Takvim
zagrijavanjem toner e iz krutine postati talina, pasta i na kraju tekuina.
estice crnih pigmenata

Smola

Toner povezan s
vlakancima papira
Monday, 25 November 2013

UVOD U ELEKTROFOTOGRAFIJU - Fuziranje

1. faza

Tranzicija tonera

Tonerske estice postaju


meke i ljepljive

1.00E+08
Dinamiki viskozitet (Pas)

29/11/2013

oko 120C

2. faza

estice tonera postaju sjajne


ali se ne tale

Staklasta faza

1.00E+07
1.00E+06

oko 135C

3. faza
Tonerske estice se tale i
raspravaju u papirnu povrinu
(sinteriranje i rasprivanje)

1.00E+05

Faza fuziranja

oko 150C

1.00E+04

4. faza

Toner penetrira u papirnu povrinu


(vlaenje)

1.00E+03

> 160C
1.00E+02
0

20

40

A2.1 StyA C

Monday, 25 November 2013

60

80
100 120
Temperatura (C)
A2.5 Poliester

140

160 180

Novi Poliester

5. faza
Najvii tonerski sloj izgara (kod
vrlo visokih energetskih vrijednosti)
ovisno o temp.
papira
4

UVOD U ELEKTROFOTOGRAFIJU - Fuziranje

29/11/2013

Visoka

Krajnja temperatura
(temperatura kada je toner fiksiran)

EA -Eco toner

Klasian toner

Viskozitet

Gornja gramica viskoznosti


(potrebna za fiksiranje tonera)

Donja granica viskoznosti


na kojoj se fuzer ne kontiminira

20-50C

Niska

Minimalna temperatura
za fuziranja

Niska

Monday, 25 November 2013

Temperatura

Temperatura pri kojoj se fuzer


zapoinje kontiminirati

Visoka

UVOD U ELEKTROFOTOGRAFIJU - Fuziranje

29/11/2013

Najee metode fuziranja su:

fuziranje vruim
(valjcima )

fuziranje zraenjem

fuziranje s formiranom NIP zonom


dodirna zona formirana je masom
pritisnog valjka
fuziranje s tvrdim fuzerskim i
mekim pritisnim valjkom
fuziranje s mekim fuzerskim
i mekim pritisnog valjka.

fuziranje valjak remen

fuziranje otapalima

visokoproduktivna fuziranje principom


remen-valjak
fuzerska tehnologija sa smanjenom
zonom kontakta
fuziranja bazirana na elektromagnetskom
induciranom zagrijavanju

- primjenjeni princip fiksiranja ovisiti e o tipu primjenjenog tonera, ali i o produkcijskoj brzini
otiskovanja EP strojeva.

Monday, 25 November 2013

UVOD U ELEKTROFOTOGRAFIJU - Fuziranje

Fuziranje vruim valjcima


Zagrijani fuzerski valjak
Fiksirani toner

29/11/2013

- temperatura kvarcne ipke od 150C


do 220C optimala (temperatura
postie se gotovo trenutno).
- pritisak od 5 do 20 bara
- toner se sinterira (raspad krutih
tvari uslijed zagrijavanja), priljepljuju i
infiltriraju (probijaju prokapljivanjem)
do celuloznih vlakanaca.

Nefiksirani
toner
Kvarcna ipka

Pritisni
valjak

- papir zagrijavanjem gubi vlagu. Dolazi


d o s k u p l j a n j e p ap i r a p r i l i ko m
naputanju zone otiskivanja.
- rastaljeni toner moe se vezivati i za papir
i za fuzerski valjak. Zbog toga e se
fuzerskim valjcima omoguiti njegovo
konstantno ienje.

- dodatno se dodaju dvije komponente: fuzersko ulje (komponenta za ienje) i komponente


za skidanje papira.
Monday, 25 November 2013

UVOD U ELEKTROFOTOGRAFIJU - Fuziranje

29/11/2013

Fuziranje s formiranom NIP zonom

ienje
Lampa

Nanos tekuine
za otputanje tonera
Jezgra
fuzerskog
valjka

Elastomerni
premaz

Kontakt

Navlaka
Jezgra
pritisnog
valjka

Sila pritiskanja
35 N/cm

- tokom tiska samo se elastina navlaku


deformira (dodirna zona je mala).
- dobro se prilagoava neravnini tonera.
- otiske karakterizira reljef i vei sjaj
- u elastinom sloju fuzerskog valjka
dolazi do vea temperaturna oscilacija.
- brzina otiskivanja na 0,25 m/s.
- toneru je potebno dodati 1 do 5%
parafina ili poliofinskih polimera
= agensi za otputanje

- ljepljenje tonera spreava se sistemom koji sadrava jastui za ienje. On je natapljen


specijalnim silikonskim uljem (iz spremnika sa silikonskim uljem koji e osigurati konstantno
uljenje tampona).
Monday, 25 November 2013

UVOD U ELEKTROFOTOGRAFIJU - Fuziranje

29/11/2013

Fuziranje s tvrdim fuzerskim i mekim pritisnim valjkom

ienje
Lampa

Skidajui
ealj

Nanos tekuine za
otputanje tonera

- temperatura fuzernog valjka mora biti


mnogo via u odnosu na ostale fuzerske
sisteme, te je potrebna i ugradnja specijalnog
elja za odvajanje papira.

Jezgra fuzerskog
valjka

- tip tiskovne podloge razliito e utjecati na


tonersku sliku = mutna i ne reljefan otisak.

Tvrda navlaka
Navlaka

Kontakt

Jezgra pritisnog
valjka
Elastomer

- tvrdi nedeformirajui premaz fuzerskog valjka


baziran je na: PTFE (Politetrafluoroetilenu) i
derivatima FEP i PFA (Perfloralcoxy kopolimer),
uz dodatak dimetil polisilikonsko ulje.
- uljni sloj debljine od 0,5 do 2 m, te poveava
ukupnu masu otiska za 5 do 10 mg. Pri viebojnom
otiskivanju, masa otiska se poveava i do 30 mg.

- pritisni valjak je meki zbog deformacijskog silikonskog premaz tvrdoe od 25 do 60Sh sa zavrnim
florosilikonski sloj (FEP PFA) debljine od 250m do 500 m.
- meki pritisni valjci = veu dodirnu zonu = bolje taljenje tonera. = manja izdrljivost.. Kvaliteta otisaka
fiksiranih takvim sistemom relativno je niska ali je vrlo popularana kod proizvoaa EP strojeva.
Monday, 25 November 2013

UVOD U ELEKTROFOTOGRAFIJU - Fuziranje

29/11/2013

Fuziranje s mekim fuzerskim i mekim pritisnog valjka


- navlaka fuzerskog valjka ne dozvoljava deformaciju u cijelosti. Ipak se moe vrlo lako prilagoditi
tonerskoj i papirnoj neravnosti.
- fuzerske valjke karakteriziraju mekani zavrni
premazi. Danas se primjenjuju 3 vrste mekih
premaza: silikonsko elastomerni premazi, fluoro
elastomerni premazi i vieslojni premazi.
- Silikonski elastomerni premaz: polimera
(Polidimetilsiloksana), dodataka za poboljanje
mehanike stabilnosti (silicijev dioksid, Fe2O3)
dodataka za poboljanje toplinske stabilnosti (CeO,
Fe2O3), punila za poboljanje toplinske vodljivosti
(SiO2, Al2O3) i aditiva za povezivanje (silikati,
peroksidi).

ienje

Lampa

- potronja dodataka za poboljanje mehanike stabilnosti


(0,3 do 0,6 mg po otisku) = dodavati sredstva za otputanje
(silikonsko ulje), kojim se nadopunjava i omekava
elastomerna smjesa.

Nanos tekuine
za otputanje tonera

Jezgra fuzerskog
valjka
Elastomerna
navlaka
Navlaka

Jezgra pritisnog
valjka

Elastomer

- nauljeni tampon ve se on zamjenjuje spuvastim valjkom koji se ujedno naziva i donorski valjak.
Premazivanje se moe izvoditi nanoseim valjcima koji e nakon svakog otiskivanja oisti fuzerski valjak.
Monday, 25 November 2013

10

UVOD U ELEKTROFOTOGRAFIJU - Fuziranje

29/11/2013

- zbog ne koritenja silikonskog ulja Fluoro elastomerni premazi su bolji od silikonskih elastomera.
- Fluoro elastomerni premazi poznati su i pod tvornikim nazivima Fluorel (3M) i Viton (DuPont).
Tvrdoa premaza iznosi 75Sh, otporni na temperature i do 230C.
- Po kemijskom sastavu to je mjeavina: viniliden fluorida i heksafluoro propilena, grafita, MgO,
Ca(OH)2, akceleratora (organophoshonium salt), aditiva za povezivanje (bisphenol AF).
- primjenom polidimetil silikonskog ulja problem prihvaanja tonera je rijeen (cijena otiska
via zbog potronje skupljeg polidimetil silikonskog ulja).
- Vieslojni elastomerni premaz kombinira dvije prethodno spomenute tehnologije premazivanja.
- takvi valjci graeni su od: grijae jezgre, osnovnog sloja (silikonski elastomer debljine od 0,25 do 6 mm),
vanjskog sloja (fluoro elastomer debljine 50 m). Poboljana vieslojni elastomerni fuzerski valjci
primijenjeni su u printerima za tisak manjih i srednjih naklada.
- Pritisni valjak graen je od metalne jezgre koja je premazana s fluornom smolom
(Teflonom) debljine izmeu 25 i 50 m (sprijeeno neeljeno prihvaanje tonera).
- zahvaljujui slabom pritisku postie se i osrednja kvaliteta otiskivanja, javlja se minimalan gubitak
topline, ime je omoguena velika brzina otiskivanja i dugotrajniji ivotni vijek.

Monday, 25 November 2013

11

UVOD U ELEKTROFOTOGRAFIJU - Fuziranje

29/11/2013

Fuziranje remenom kod visokoproduktivnog EP printera

Unutarnji grijai
valjak

Zatezni
valjak
Fuzirajui
remen

Fuzirajui
valjak

Vanjski
grijai
valjak

Zatezni
valjak
Pritisni
valjak

Ventilatori
za hlaenje

- kod visokoproduktivnih EP strojeva fuzer e se


morati brzo zagrijati, rastaliti toner i uz pritisak
upreati ga u papir.
- dodatan problem predstavljaju deblje tiskovne
podloge, gdje je potreban dui vremenski period
za fiksiranje tonera (i papir posjeduje veliki
toplinski kapacitet).
Rijeenje:
a) smanjenje brzine kretanja papira kroz fuzersku
jedinicu,
b) podizanje radne temperature na fuzerskoj jedinici.
- mogunost otiskivanja na papire od 55 do 350 g/m2
bez promjene brzine tiska.
- stabilnija opskrba s toplinskom energijom.

Monday, 25 November 2013

12

You might also like