Petar Preradovi hrvatski pjesnik u 19. stoljeu.

Roen u Bjelovaru, a
kolovao se, ivio i umro u Beu. Poeo je pisati pjesme kao oficir i to na
njemakom, jer je hrvatski skoro bio zaboravio. Vremenom se zainteresirao
za ilirske ideje, pa je i sam postao oduevljeni ilirac. Napisao je prvu hrvatsku
pjesmu Zora puca u kojoj je pozdravio nacionalno buenje Hrvatske. Sa
svojim mnogobrojnim ljubavnim, patriotskim i refleksivnim pjesmama je
postao najznaajniji i najplodniji ilirski pjesnik.
Njegovi stihovi su od samog poetka bili znaajni za hrvatsko stanovnitvo.
To je zbog toga to su na njegovim stihovima nastavnici knjievnosti
objanjavali razne pojmove iz ivota i umjetnosti: rodoljubivost, religioznost,
znaenje jezika, smisao umjetnosti te slobodu umjetnikog stvaranja. U
njima se govorilo o svim vrlinama ovjeanstva te o tenjama za napretkom.
Njegova sposobnost za pisanje istie se ve u vojnikoj koli, kada se on u
stilu pisanja isticao sa svojim njemakim stihovima, pisanih u duhu
romantike i naroito pod utjecajem Byrona..
Pjesme Rodu o jeziku i Jezik roda moga nisu samo domoljubne pjesme, ve su
u njima izraene i goleme mogunosti hrvatskih rijei i jezika.
Vuk Karadi srpski jezikoslovac i reformator u 19. stoljeu. Roen u
Loznici, a znaajan period ivota i smrt doivio u Beu. Vuk je radio na
gramatici i ujedno se poeo baviti pitanjem knjievnog jezika, koji je u
njegovo doba bio izuzetno komplikovan i teko razumljiv. Uz pomo
tadanjih vrhunskih filologa, kao to su braa Grimm i Jernej Kopitar, Vuk je
poeo opsenu reformu srpskoga jezika.
Osnove njegove reforme su se ogledale u sljedeem:
izjednaavanje narodnog i knjievnog jezika;
prekid sa svim starim oblicima srpske knjievnosti i pismenosti;
ienje jezika od crkveno-knjievnog jezika.
U svojim djelima je pruio prve bogate opise obiaja i vjerovanja naroda.
Tumaei pojedine rei, Vuk je unosio detaljne i ivopisne opise, koji su slikali
dotadanji ivot srpskog naroda, njihove historije i tradicije. Pisao je i
objanjavao i nain ishrane na naim prostorima, nain stanovanja, higijenu,
pogrebne i druge obiaje.
Bio je veliki ljubitelj i potovalac usmene narodne knjievnosti koja se
generacijama prenosila iskljuivo tim putem. Bavio se jo i istoriografskim
radom, a na polju antropologije je ostao znaajan jer je u knjievni jezik unio

bogatu narodnu terminologiju o djelovima tela. Neke od tih termina i dan

danas koristimo.