Professional Documents
Culture Documents
Zadivio me
ambijentalni arm
donjogradskih dvorita
razgovor s Carles
Blasco Bayotom,
generalnim direktorom
agencije ProEixample iz
Barcelone
Blok Mosor
Mi stanari nismo
svjesni svoje snage
razgovor s Helgom
Jureti, stanarkom
Tukanove ulice
broj 1
2011.
izdavai:
Analog & Platforma 9,81
Biramo najljepe
dvorite
Uvod
Sadraj
4 Kad je Donji grad bio mlad
7 Donjogradski promet
8 Kako je nastala moderna
Barcelona
9 Zadivio me ambijentalni arm
donjogradskih dvorita razgovor
s Carles Blasco Bayotom,
generalnim direktorom agencije
ProEixample iz Barcelone
12 Donjogradska blokovska dvorita
13 Blok Mosor
15 Mi stanari nismo svjesni svoje
snage razgovor s Helgom
Jureti, stanarkom Tukanove
ulice
16 Drutveni centar Kino Mosor
18 Kovinopojasarski obrt Havel
19 Biramo najljepe dvorite
19 Promjenjivo lice grada
19 Urbana pedagogija u osnovnoj
koli
l Trg rtava faizma, popularno zvan Damija, jedna od kljunih toaka blokovske matrice 19. stoljea
Impressum
Nema
kvalitetnog
razvoja
grada bez
aktivnog
sudjelovanja
graana
l Donji grad je nastao na poljoprivrednom zemljitu koje se protezalo od starog kraljevskog grada na brijegu do naplavne ravni rijeke
Save. Pomisao da bi se ovdje mogao razviti novi grad tadanjim je Zagrepanima zvuala jednako nevjerojatno poput mogunosti
putovanja na Mjesec. Ovu slikovitu dolinu pod brijegom uglavnom su promatrali s gradskih zidina ili kupovali njezine plodove na trnici
Dolac. Nakon to se 60-ih godina 19. stoljea dolinom ispod Gradeca i Kaptola provezla eljeznica, poeo je nastajati novi grad
Uvod
l Detalj Regulatorne osnove Zagreba iz 1865. godine (preuzeto iz Kneevi Snjeka, Zagreb u sreditu, BARBAT, Zagreb
2003., str. 185): vidljiva je planirana blokovska matrica Donjeg grada na poljoprivrednom zemljitu podno Gradeca i
Kaptola, glavni eljezniki kolodvor te savska luka juno od Donjeg grada
jenjen trgovima-perivojima.
(preuzeto iz Kneevi
Snjeka, Zagrebaka zelena
potkova, kolska knjiga,
Zagreb 1996., str. 83)
Donji grad
Sve je poelo
60-ih godina
19. stoljea,
kada su
gradski oci
vodili ustre
pregovore s
prijestolnica
ma u Beu i
Budimpeti
oko trase
budue
eljeznice
onji grad
je nastao
na poljo
privre
dnom ze
mljitu
koje se protezalo od sta
Donji grad
l Visoka urbana gustoa bloka Smiiklasova Martieva Bauerova Vlaka krajem prolog stoljea
buduih institucionalnih
graevina poput dana
njeg kazalita i drugih
kulturnih institucija pr
vobitno su se nalazili a
tori i drveni paviljoni za
kazaline priredbe i saj
move ili igralita za tenis
i nogomet koja bi zimi
postajala klizalita. Na
taj je nain dolo do kul
turnog prisvajanja ovih
prostora koji su u svijesti
Zagrepana zauvijek za
biljeeni kao javni. Prva
znaajna graevina na
Zelenoj potkovi bila je
palaa Hrvatske akade
mije znanosti i umjetno
sti, zavrena 1880. godine
na njezinom istonom
kraku dananjem Zri
njevcu. Budui da je Zele
na potkova svoj plan na
papiru dobila tek 1887.
nakon to je bila gotovo
dovrena, uspjeh za nje
zinu realizaciju treba
uvelike pripisati Milanu
Donji grad
Donji grad
Donjogradski promet
barcelona
l Pogled iz zraka na
Barcelonsku etvrt Eixample
Barcelona je
dobila
urbanistiki
plan koji je
bio toliko
ispred svog
vremena da
je ispoetka
bio uglavnom
osporavan i
ismijavan
ovijest barcelonskog
Eixample-a, jednog od
najcjelovitijih primjera
velikih urbanih proire
nja 19. stoljea, poinje
1860. godine. Tad je iz
Madrida stigla uredba da se ininjeru
Ildefonsu Cerdi povjeri izrada plana
proirenja grada. Ignorirajui katalon
ske vlasti koje su ve bile odabrale lo
kalnog arhitekta za izradu plana, ma
dridski vladari jo su jednom nametnu
li svoj autoritet katalonskoj prijestolni
ci, a Barcelona je dobila urbanistiki
plan koji je bio toliko ispred svog vre
mena da je ispoetka bio uglavnom
osporavan i ismijavan.
Do sredine 19. stoljea teritorij koji
se danas naziva srednjovjekovnom Bar
celonom bio je okruen praznim livada
ma i movarama. Odluka o proirenju
grada (eixample doslovno znai proi
renje) nala je svoj prostorni oblik u
progresivnim idejama Cerde koji je u to
vrijeme bio opsjednut organizacijom
prometa i tehnikim pronalascima. Ta
ko je osmislio potpuno novi grad i su
Barcelona
Zadivio me ambijentalni arm
donjogradskih dvorita!
Intervju s Carlesom Blasco Bayotom
razgovarali
Ivan Ivkovi i
Marko Sananin
Da bi se
uspjelo
potrebno je
poznavati
uredski i
terenski
menadment
prostora
l Agencija je nastala
kroz model javno-privatnog partnerstva. Kakva je njena vlasnika
struktura? Kako izgleda proces donoenja
odluka?
Carles
Blasco
Bayot
l Carles Blasco Bayot i Carmen Marzo, direktorica odsjeka za planiranje Proeixample, objanjavaju
nain rada Proeixample-a u uredu u Barceloni
CBB: ProEixample se
financira iz gradskog pro
rauna i to je na najva
niji izvor prihoda. Osta
tak novca dolazi od pru
anja usluga i prodaje
gradske imovine na po
druju naeg djelovanja.
Drugim rijeima, mi
prodajemo i kupujemo
nekretnine s ciljem
ostvarivanja naeg stra
tekog interesa, koji je
poboljanje ukupne ko
munalne infrastrukture.
Prije nego li se odluimo
za pokretanje nekog pro
jekta, izraujemo studiju
socijalne odrivosti i eko
nomske isplativosti. Tek
onda pokreemo projekt
koji je esto javno-priva
tnog karaktera.
nastavak na str. 11
Barcelona
Na kraju dana
zajednika dobit svih
graana uvijek je
vanija od pojedinanih
dobiti ili gubitaka. Ako
je grad zajednica, onda
je logika zajednikog
interesa najvanija
l Jardins de
Sebasti Gasch:
Komunalni vrt s
djejim igralitem
ujedno je i javni
pjeaki prolaz
kroz blok koji
povezuje dvije
paralelne ulice
l Jardins de la
Torre de les
Aigues (u
prijevodu Vrtovi
vodotornja): Prva
unutranjost bloka
obnovljena u Bar
celoni na inicijativu
Udruenja vlasnika
vodotornja. U dvo
ritu je sauvan
cigleni vodotoranj
izgraen 1867. koji
danas vodom
snabdijeva mali
bazen. Tijekom
ljetnih mjeseci
dvorite postaje
urbana plaa sa
svlaionicama i
tuevima
l Jardins de
Jaume Perich:
Mjesto nekadanje
tvornice tekstila
danas je komunalni
vrt s javnim djejim
igralitem te
igralitem kole
koja se nalazi u
bloku
Barcelona
aspektom svakog naeg
projekta. Odreeni tip ak
cija podrazumijeva speci
fian proces sudjelovanja
zbog njihove strateke va
nosti za Barcelonu, koja
je kompleksnija. Tu se
pojavljuju i drugi sudioni
CBB: Privatne korpo ci poput investitora ili ba
naka. Meritum nezavi
racije uglavnom banke
imaju malog utjecaja na snih strunjaka mora biti
nae strune kriterije jer arbitar u pregovaranju
ovih esto suprotstavlje
se oni rijetko dovode u
nih interesa. Sjeam se
pitanje. Radi se o urba
nim standardima, a stra jednog projekta u etvrti
Raval gdje smo se na po
teko usmjerenje korpo
racije ionako svi dijelimo. etku susreli s velikim
pritiscima od strane inve
Ako se radi o projektima
stitora s jedne strane, kao
od privatnog interesa,
onda se oni uvijek prego i od udruga graana i uje
varaju u relaciji s javnim dinjenih radnikih klubo
interesom. Da se razumi va s druge. Pregovaranje
jemo, i prosperitet priva je trajalo dvije godine pri
tnih tvrtki i pozitivna in je nego se zapoelo s gra
vesticijska klima u je
dnjom. Projekt je mije
dnom gradu su takoer
njan etiri puta.
od javnog interesa, ali sve
kolski je postupak
uvijek treba imati pravu
odrati sastanke sa sta
mjeru.
narima, predstavnicima
Mali obrtnici i trgovci stanara i drugim tijelima
na koje utjee odreeni
su od izuzetno vani za
urbanu svakodnevnicu
prijedlog, kako bi mogli i
blokova. Oni uvaju soci oni sudjelovati u projek
jalnu i programsku hete tu. to se tie prikuplja
rogenost i jako su dobar
nja javnog mnijenja, ne
indikator urbane vitalno postoji sistem po kojem
sti. I tu su pravila vrlo je se sustavno skupljaju ta
dnostavna. Prazan lokal,
kve reakcije. Dodue, uvi
bez obzira to je u priva
jek postoje razliiti kana
tnom vlasnitvu, predsta li, prije svega putem In
vlja neizravnu financij
terneta, preko kojeg sta
sku tetu za mikrookoli. nari mogu uputiti svoje
Zastupljenost malih dio komentare, miljenja ili
niara u skuptini tvrtke prijedloge.
je vana, jer se samo uz
l Zadaje li vam glavobosinergijski uinak moe
lju problem parkiranja?
na svim razinama postii
CBB: Gradsko vijee
dobar rezultat.
je postavilo zasebne pro
l Kako potiete i odrapise o prometu, takozva
vate graansko sudjena pravila o mobilnosti,
lovanje u donoenju od- kojima se i cirkulacija
luka? Odravaju li se
privatnih vozila eli ui
javne rasprave prije va- niti kompatibilnom s ti
ih intervencija? Kada
pom prometa koji je
je intervencija dovreodriv, efikasan, ekoloki
na, prikupljate li milje- prihvatljiv i potuje po
nja populacije koja je
trebe mikroprometne lo
zahvaena nekom prokacije. Ova su pravila iz
mjenom u prostoru?
raena s ciljem uvoenja
CBB: Civilnu partici
racionalnog koritenja
paju smatramo kljunim
ulica, zbog ega je prije
l Utjeu li drugi dioniari
vae tvrtke na vae odluke? Kakav je utjecaj
malih obrtnika i trgovaca koji su zastupljeni u
malom postotku, ali izuzetno bitni za urbani
karakter blokova?
ProEixample
gencija ProEixample osnovana je 1996. kao javnoprivatno partnerstvo. Njena je vanost upravo u tome
to je od poetka imala veliku potporu javnih i i
privatnih institucija. Strateki ciljevi tvrtke proizali su iz
plana revitalizacije blokova za poboljanje kvalitete ivota i
stanovanja, zadravanje ekonomske vitalnosti i socijalne
odrivosti urbane strukture. Iako se jako pazi da tvrtka
posluje bez gubitaka, osnovni smisao postojanja
ProEixample-a je briga za graane i njihove potrebe u etvrti
Eixample.
Ciljevi plana revitalizacije koji provodi ProEixample su
otvoriti unutranjost jednog od svakih devet blokova javnosti
te tako osigurati svim stanovnicima zeleni prostor i
drutvene sadraje na manje od 200 m udaljenosti od
njihovog doma.
Plan revitalizacije provodi se kroz:
renovaciju i regeneraciju ulica i javnih prostora te
implementaciju sadraja za provoenje slobodnog
vremena
otkup ili ostvarivanje prava na koritenje unutranjosti
blokova za javne sadraje i zelenilo
promociju Eixample-a kao trgovakog, poslovnog,
kulturnog, turistikog i rekreacijskog centra
podrku i promidbu stambenih inicijativa
Iako je u prvih par godina nailazila na organizacijske i ine
potekoe u svom radu, agencija ProEixample uspjela je u 14
godina svog rada obnoviti ak 50 blokova etvrti Eixample.
Prve godine (1996.) obnovljeno je 26.000 kvadratnih metara
prostora, dok projekcije za 2010. govore da bi moglo se
obnoviti ak 100.000 kvadratnih metara.
Blokovska
spika 1
preke urbanistike i
Donji grad
l Ureeno dvorite bloka
kao idealno mjesto za
dokolicu i druenje:
igralite djejeg vrtia u bloku orieva Palmotieva
Bokovieva Petrinjska
Donjogradska dvorita
Sloena vlasnika
pitanja predstavljaju
veliku prepreku za
provedbu jedinstvenih
intervencija u
unutranjosti bloka
onjogradska blokovska
dvorita zasigurno su
prostor neiskoritenog
potencijala. Najvei
problem nije u njihovoj
zaputenosti ili inje
nici da ih, usprkos njihovim zamjetnim
ambijentalnim kvalitetama, graani
nedovoljno koriste. Problem je u tome
to Zagrepani nedovoljno razumiju
prirodu njihova nastanka. Tako u za
dnje vrijeme ujemo vrlo upitne izjave
poput one da je unutranjost bloka jav
l Terasa kafia u bloku Baruna Trenka Trg kralja Tomislava Mihanovieva Gajeva
l Relativno est sluaj zajednikog unutranjeg vrta u veoj ili manjoj mjeri odravanog od stanara
blok mosor
l Dvorite bloka
Povijest
Blok Mosor
Stanovnici
ijekom pro
ljetnih mje
seci 2010.
godine u
Bloku Mo
sor provedeno je anketno
istraivanje meu stana
rima kao dio studije pro
jekta Blokiranje. Projekt
Blokiranje zajednika je
inicijativa udruga Analog
i Platforma 9,81 koja se
prvenstveno bavi istrai
vanjem stanja zagreba
kih blokova te ispitiva
njem mogunosti njihove
revitalizacije stratekim
dodavanjem javnih i po
lujavnih sadraja. Cilj
projekta je istraiti kako
obnova donjogradskih
blokova moe odgovoriti
na hitnu potrebu za po
veanjem kvalitete urba
nog ivota. Sva prikuplje
na saznanja (ukljuujui
i rezultate ankete) nami
jenjena su irokoj javno
sti koja putem javnih for
mata tek treba artikulira
ti svoje miljenje o ovoj
problematici - ne bi li se
pokrenule nove inicijati
ve. Posebno ciljana sku
pina u tom smislu su tzv.
statini stanovnici oni
iji je ukupni ivotni oko
li vezan iskljuivo za
Donji grad (kolska djeca
i umirovljenici). Dotino
se anketno istraivanje
ograniilo samo na sta
novnike Bloka Mosor,
omeenog ulicama Ma
kaneva Zvonimirova
Tukanova Martieva.
Za potrebe istraivanja
koritena je metoda slu
ajnog uzorka meu sta
narima, a anketirano je
otprilike 6% ukupne sta
narske populacije, tj. is
punjeno 50 anketnih upi
tnika. Anketni se sadraj
doticao razliitih pitanja
vezanih uz kvalitetu ivo
ta u istonom dijelu Do
l Balkon kina
l Dvorite kina
blok
kvart
l Tablica 1. Usporedba ocjena stanara za kvalitetu i koliinu ureenih zelenih povrina u bloku i
kvartu: 1 potpuno nezadovoljavajua, 2 nezadovoljavajua, 3 ni zadovoljavajua ni
nezadovoljavajua, 4 zadovoljavajua, 5 potpuno zadovoljavajua
rekreacija
kultura i zabava
nedostatak
parkirnog
prostora
nedostatak
biciklistike
staze
prometne
guve
loe stanje
prometnica
premalo
prostora na
ploniku
prostor za
invalide
l Tablica 3. Odgovori stanara na pitanja o najveim prometnim problemima kvarta; mogue je bilo
zaokruiti dva odgovora
Blok Mosor
Helga Jureti
Mi stanari nismo
svjesni svoje
snage
Vrlo je teko
potaknuti
ljude na
aktiviranje,
jer u zajed
nikim
projektima
ne prepoz
naju vlastiti
interes
Kad bi u potpunosti
htjela odgovoriti na ovo
pitanje bio bi to jedan vr
lo opsean odgovor. Po
kuat u ipak biti kratka.
Postoji doista veliki broj
faktora koji utjeu na
kvalitetu ivota, za koju
su ipak prvenstveno od
govorni sami stanovnici
bloka ili kvarta. Pretpo
stavljam da se pitanje ne
odnosi na taj osobni
aspekt nego na kvalitetu
ivota po pitanju urbanih
sadraja i sl. O tome mo
gu govoriti samo iz vlasti
te perspektive.
Ja vam jako volim Za
greb! Uivam u njegovom
srednjoeuropskom tihu,
parkovima i arhitekturi
te zbog toga najvie volim
upravo potez od strogog
centra do Maksimira.
l to najvie volite kod
vaeg ivota u gradu?
A to u kvartu?
Mi stanari bi mogli
imati ogroman utjecaj na
gradske politike, meu
aktivnim sudjelovanjem,
nije uspjela iznai vre
mena kad se jednom tre
balo krenuti s konkre
tnim aktivnostima. Vrlo
je teko potaknuti ljude
na aktiviranje jer u zaje
dnikim projektima ne
prepoznaju vlastiti inte
res i kao to sam prije ve
spomenula ne vjeruju
da ita mogu promijeniti.
Time, dakako, djeluju u
korist svoje tete.
l Prije dvije godine pokrenuli ste inicijativu
ureenja parka u vaem dvoritu kako je
tekla akcija? Koji su rezultati za sada?
Blok Mosor
l Tijekom 2009. i 2010. u prostoru kina odrano je vie javnih formata o prostornom razvoju Donjeg grada
l Kazalina predstava
Blok Mosor
Donji grad
Kovinopojasarski obrt Havel
brtnici i mali
podzetnici!
Svi vi koji svojim
uslugama odravate kvalitetu ivota u
centru grada.
Donji grad
agrebaka
dvorita su
vrlo raznolika po svome izgledu
i namjeni.
Ona su zapravo onakva
koliko ih njihovi stanari
smatraju svojima. esto
su onakva kakvi su meusobni odnosi njihovih stanara. Ureeno dvorite
esto prate uredna stubita i harmonian odnos
meu susjedima. Najee nije potrebno mnogo
da se od zaputenog dvorita napravi ugodno mjesto za boravak. Odluili
smo fotografirati zagrebaka dvorita i pokrenuti
natjecanje za izbor najljepeg. Vrednovat e se
izgled, urednost, opremljenost i inovativni naini koritenja. U tijeku je
odabir lanova irija koji
e tijekom godine bodovati prijedloge te emo krajem 2011. godine izabrati
pobjednika. U sljedeem
emo broju objaviti kontakt za vae prijedloge.
Urbana
pedagogija u
osnovnoj koli
projekt meususjedske
solidarnosti dogodio se
prije gotovo 80 godina
kad su kue bile graene.
Rezultat stoji i danas
dva skladna unutranja
dvorita spojena lukovi
ma. Dananji stanari na
stavljaju dobru tradiciju
svojih prethodnika pa
svoje dvorite iste i odr
avaju klupe i djeje
igralite.
ako nam se ini kako sve uvijek ostaje isto, Donji se grad u posljednjih stotinu godina itekako
promijenio. Promjene nisu uvijek bile u obliku
novih graevina, ve su prostor mijenjali i reimi njegovog koritenja.
akipsaksvokolb