blokovskaspika

Kad je Donji grad bio

mlad

Zadivio me
ambijentalni arm
donjogradskih dvorita
razgovor s Carles
Blasco Bayotom,
generalnim direktorom
agencije ProEixample iz
Barcelone

Blok Mosor
Mi stanari nismo
svjesni svoje snage
razgovor s Helgom
Jureti, stanarkom
Tukanove ulice

broj 1
2011.
izdavai:
Analog & Platforma 9,81

Biramo najljepe
dvorite

2 2011. Blokovska spika #1

Uvod

Sadraj
4 Kad je Donji grad bio mlad
7 Donjogradski promet
8 Kako je nastala moderna
Barcelona
9 Zadivio me ambijentalni arm
donjogradskih dvorita razgovor
s Carles Blasco Bayotom,
generalnim direktorom agencije
ProEixample iz Barcelone
12 Donjogradska blokovska dvorita
13 Blok Mosor
15 Mi stanari nismo svjesni svoje
snage razgovor s Helgom
Jureti, stanarkom Tukanove
ulice
16 Drutveni centar Kino Mosor
18 Kovinopojasarski obrt Havel
19 Biramo najljepe dvorite
19 Promjenjivo lice grada
19 Urbana pedagogija u osnovnoj
koli

l Trg rtava faizma, popularno zvan Damija, jedna od kljunih toaka blokovske matrice 19. stoljea

Razgovarajmo o Donjem gradu

Impressum

Nema
kvalitetnog
razvoja
grada bez
aktivnog
sudjelovanja
graana

itate li se zato tramvaji

kroz centar grada putuju
sporo? Zato u centru ne
ma mjesta za parkiranje?
Mue li i vas praktini
problemi poput popravka
dotrajalog krova ili malog broja mjesta
u djejim vrtiima i jaslicama? Pitate li
se zato se mora zatvoriti O Ivan Gun
duli? Imate li svoje miljenje o Varavskoj i takornjacima? Brinete li o dru
gim pitanjima dobrog ivota u Donjem
gradu?
Mislite li da bi vas se uope trebalo
pitati za miljenje...
Ukljuite se u Blokovsku spiku!
Postavljajte pitanja. Razmiljajte na
glas. Budite kritini i konstruktivni. Re
cite to elite ili ne elite. Predlaite
rjeenja. Ponite komunicirati sa svo
jim susjedima, ali i s onima koji u Donji
grad dolaze zbog posla ili zabave. Ko
municirajte takoer i s politiarima i
graevinskim investitorima. Zapravo,
sa svima s kojima dijelite ivot u Do
njem gradu.

Prostorna ideja Donjeg grada nastala

je davno prije roenja svih nas, a dobar
dio stanovnika je doao ivjeti u Donji
grad kad je on ve bio izgraen. To je je
dan od glavnih razloga zato smo nedo
voljno svjesni njegovog mukotrpnog
nastanaka i najee ne znamo procije
niti sve ono dobro ili loe to danas po
stoji. Zato smo i esto zbunjeni krivim
predodbama ili obeshrabreni nemo
gunou da se ita uini.
Unato brojnim problemima, Donji
je grad sauvao svoju socijalnu i eko
nomsku ivost. U njemu ive stanovnici
najrazliitijih drutvenih skupina te se
odvija iva kulturna i ekonomska raz
mjena. Njegov nam primjer pokazuje
da je grad ivi organizam koji se razvija
i mijenja unutar odrivog okvira. Donji
je grad dokaz da je ideja bloka zgrada
koje dijele poluprivatni prostor unutra
njeg dvorita i dalje jedan od najkvali
tetnijih naina ivota u velikom gradu.
Njegovi blokovi svoje stanare ue strp
ljivom suivotu koji je uvijek vaniji od
potreba pojedinaca. Donji grad je za

uredniki tim: Luciano Basauri, Dafne Berc, Ivan Ivkovi,

Lana Lovreni, Marko Sananin

suradnici: Jana Dabac, Sonja Lebo, Zlatko Pletili, Tina

Rumenovi, Antun Sevek
lektura: Ivan Ivkovi
korektura: Dafne Berc
dizajn: Ruta
fotografija: Sandro Lendler, Jana Dabac, Luciano Basauri,
Dafne Berc, Damir ii, Arhiv Too Dabac
tisak: Tiskara Zagreb

arhivske fotografije: Muzej Grada Zagreba

povijesni prikazi i nacrti: Muzej Grada Zagreba, Urbanistiki
zavod Grada Zagreba, Grad Zagreb Gradski
ured za strategijsko planiranje i razvoj grada,
Arhiva ProEixample Barcelona, Analog,
Platforma 9,81

potpora: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva
Ministarstvo kulture RH
Grad Zagreb Gradski ured za kulturu,
obrazovanje i port

l Donji grad je nastao na poljoprivrednom zemljitu koje se protezalo od starog kraljevskog grada na brijegu do naplavne ravni rijeke
Save. Pomisao da bi se ovdje mogao razviti novi grad tadanjim je Zagrepanima zvuala jednako nevjerojatno poput mogunosti
putovanja na Mjesec. Ovu slikovitu dolinu pod brijegom uglavnom su promatrali s gradskih zidina ili kupovali njezine plodove na trnici
Dolac. Nakon to se 60-ih godina 19. stoljea dolinom ispod Gradeca i Kaptola provezla eljeznica, poeo je nastajati novi grad

Blokovska spika #1 2011. 3

Uvod

l Detalj Regulatorne osnove Zagreba iz 1865. godine (preuzeto iz Kneevi Snjeka, Zagreb u sreditu, BARBAT, Zagreb
2003., str. 185): vidljiva je planirana blokovska matrica Donjeg grada na poljoprivrednom zemljitu podno Gradeca i
Kaptola, glavni eljezniki kolodvor te savska luka juno od Donjeg grada

pravo velika kola urbane kulture u naj

irem moguem smislu.
Posljednjih je godina Donji grad po
stao poprite sukoba i pregovaranja
najrazliitijih interesa. Povod takvom
stanju pritisak je trita nekretnina na
vrijedna zemljita. Taj je pritisak po
krenuo bujicu najrazliitijih oblika jav
ne kritike koja dolazi podjednako od
strane strunjaka, angairanih stanara
i aktivista, kulturnih djelatnika i politi
ara, kojima se suprostavljaju drugi
strunjaci, politiari i graevinski
investitori.
Meutim, pravi razlog krize treba
traiti u nepripremljenosti Zagreba da
se suoi s prostornim posljedicama
svoje ekspanzije, ekonomske i kulturne
tranzicije i demografskih promjena.
Upravo zbog svoje centralne pozicije,
Donji grad je u takvoj situaciji najjae
izloen pritiscima. Nedostatak njegove
razvojne vizije i strategije uskoro bi
mogao natetiti svima koji u njemu ive
ili rade.

Blokovska spika je prije svega me

dij za razgovor o Donjem gradu.
Vjerujemo da je za krizu Donjeg gra
da djelomino odgovorna i utljiva
veina graana koja ne shvaa znaaj
vlastitog sudjelovanja u raspravi o ur
banim politikama. Zbog tog smo odlui
li pokrenuti ovaj medij i poboljati opu
informiranost o problematici prostora i
njegovog razvoja, otvoriti javni prostor
razmjene ideja i pokazati vam na koji su
nain i pod kojim uvjetima uspjeni
modeli urbane obnove mogui. Bez ak
tivnog sudjelovanja svakog pojedinog
graanina teko e se ostvariti dugo
rono kvalitetan urbani razvoj.
Uredniki tim
l Neizgra
ena ledi
na dana
njeg Trga
rtava
faizma,
20-te 20.
stoljea

4 2011. Blokovska spika #1

l Situacija jednog dijela

Zagreba 1882. godine zeleno obojen prostor nami

jenjen trgovima-perivojima.
(preuzeto iz Kneevi
Snjeka, Zagrebaka zelena
potkova, kolska knjiga,
Zagreb 1996., str. 83)

Donji grad

Sve je poelo
60-ih godina
19. stoljea,
kada su
gradski oci
vodili ustre
pregovore s
prijestolnica
ma u Beu i
Budimpeti
oko trase
budue
eljeznice

Kad je Donji grad bio mlad

onji grad
je nastao
na poljo
privre
dnom ze
mljitu
koje se protezalo od sta

l Gravura Donjeg grada s poetka 20. stoljea

rog kraljevskog grada na

brijegu do naplavne ravni
rijeke Save. Pomisao da
bi se ovdje mogao razviti
novi grad tadanjim je
Zagrepanima zvuala
jednako nevjerojatno po

put mogunosti putova

nja na mjesec. Ovu sliko
vitu dolinu pod brijegom
uglavnom su promatrali s
gradskih zidina ili kupo
vali njezine plodove na
trnici.
Ipak, uslijed ubrzanog
doseljavanja stanovni
tva i smionih vizija koje
su tadanje drutvene
elite namijenile Zagrebu,
u godinama koje su slije
dile odvila se transforma
cija grada s kojom se mo
e mjeriti jedino ona sto
tinjak godina kasnije u
Novom Zagrebu.
Sve je poelo 60-ih go
dina 19. stoljea, kada su
gradski oci vodili ustre
pregovore s prijestolnica
ma u Beu i Budimpeti
oko trase budue elje
znice. Prema prvobitnoj
namjeri vladara elje
zniki je put trebao zaob
ii Zagreb, to bi uvelike
usporilo njegov razvoj.
Ali, nakon to se ipak

uspio izboriti za povoljni

ju trasu, grad je ubrzo po
stao vano eljezniko
vorite. Budui da je in
dustrijalizacija netom za
poela 1863. izgraena
je prva plinara u nare
dnim je godinama Zagreb
postao vano industrij
sko sredite. Masovno
doseljavanje radnog sta
novnitva rezultiralo je
velikim pritiskom na pro
stor neposredno ispod
Kaptola i Gradeca. Donji
se grad poeo uurbano
izgraivati, bez nunog
urbanistikog plana koji
bi regulirao njegov rast.
Prvi regulacijski plan

iz 1865., koji je trebao re

gulirati prostor izmeu
povijesnog grada na bri
jegu i nove pruge, bio je
zagrebaka verzija plano
va koji su se izraivali di
ljem tadanje Europe,
gdje su se gradovi susre
tali s naglom potrebom
irenja izvan svojih sred
njovjekovnih jezgri. Bu
dui da nije bio odobren
iz Budimpete, ovaj plan
nikad nije postao norma
tivni dokument, pa se iz
gradnja grada odvijala uz
stalne improvizacije
gradskih arhitekata i ur
banista, kao i promjene i
prilagodbe uvjetima na
terenu.

Glavni cilj regulacije Donjeg grada

bio je pojaanje postojeih
komunikacijskih koridora i
uvoenje novih. Ovo je rezultiralo
formiranjem gradskih blokova
nepravilne veliine i oblika

Blokovska spika #1 2011. 5

Donji grad

l Visoka urbana gustoa bloka Smiiklasova Martieva Bauerova Vlaka krajem prolog stoljea

l 1897. Nogometno igralite na dananjem Mauranievom trgu

ljeti

Glavni cilj regulacije

Donjeg grada bio je poja
anje postojeih komuni
kacijskih koridora i
uvoenje novih. Ovo je
rezultiralo formiranjem
gradskih blokova nepra
vilne veliine i oblika.
Svaki blok ima jasno for
miran obod, ali uva go
tovo netaknutu poljopri
vrednu parcelaciju u svo
joj unutranjosti. Unu
tarnje parcele nisu nikad
bile usklaene s perime
trima blokova jer nikad
nije postojala prava auto
nomija politike volje ni
ti je bilo dovoljno sred
stava da se ovo proturje
je uzme u obzir i zanu
mehanizmi njegovog rje
avanja. S vremenom su
se unutranje parcele
proguivale izgradnjom
razliite namjene. Unu
tar donjogradskih bloko
va i danas nalazimo skla
dita i radionice, napu
tene industrijske hale,
kao i prostore u kojima se
stanuje ispod svakog hi
gijenskog standarda.
Jedan od istaknutih
urbanista zaposlenih u
gradskoj administraciji
bio je Milan Lenuci. Iako
je po struci bio geodet
njegove urbanistike za
misli uzimale su u obzir

l 1908. Tenis igralita na mjestu botanikog vrta. Tenis je bio

esta razbibriga zagrebakih dama

Na mjestu solidnih graevina

poput dananjeg Hrvatskog
narodnog kazalita i drugih
kulturnih institucija prvobitno su
se nalazili atori i drveni paviljoni
za kazaline priredbe i sajmove ili
igralita za tenis i nogomet koja bi
zimi postajala klizalita

kontekst i vidovito pred

vidjele prostorni razvoj
koji e stanovnici Donjeg
grada doivjeti mnogo
kasnije. Lenuci je zapra
vo bio veliki strateg i ur
banistiki improvizator
koji je od divlje rastueg
grada nastojao stvoriti
skladnu cjelinu. Prostor
ni potez od Hrvatskog na
rodnog kazalita prema
Botanikom vrtu, od Bo
tanikog vrta do elje
znikog kolodvora pa do
Zrinjevca Zelena ili
Lenucijeva potkova
nastao je zahvaljujui Le
nucijevoj umijenosti da
se odupre pritscima pe
kulanata zemljitem koji
su eljeli izgraditi taj pro
stor po vlastitim idejama.
To mu je uspjelo organi
ziranjem razliitih javnih
kulturnih manifestacija
koje su se odvijale u pri
vremenim graevinama
na tom potezu. Na mjestu

buduih institucionalnih
graevina poput dana
njeg kazalita i drugih
kulturnih institucija pr
vobitno su se nalazili a
tori i drveni paviljoni za
kazaline priredbe i saj
move ili igralita za tenis
i nogomet koja bi zimi
postajala klizalita. Na
taj je nain dolo do kul
turnog prisvajanja ovih
prostora koji su u svijesti
Zagrepana zauvijek za
biljeeni kao javni. Prva
znaajna graevina na
Zelenoj potkovi bila je
palaa Hrvatske akade
mije znanosti i umjetno
sti, zavrena 1880. godine
na njezinom istonom
kraku dananjem Zri
njevcu. Budui da je Zele
na potkova svoj plan na
papiru dobila tek 1887.
nakon to je bila gotovo
dovrena, uspjeh za nje
zinu realizaciju treba
uvelike pripisati Milanu

Lenuciju. Naalost, neke

od njegovih ideja za dalj
nji razvoj Zagreba nisu
prihvaene poput regu
lacijskog plana iz 1907. u
kojem predlae pomica
nje eljeznike pruge
prema Savi kako bi se
omoguilo irenje grada
na jug. Zbog toga je Trnje
ostalo ne samo odsjeeno
od grada, ve je i do danas
najstarije zagrebako di
vlje naselje.
Novi grad je elektrifi
ciran 1907. (5. studenog
prvi put je upaljena elek
trina javna rasvjeta),
gradom je poeo voziti
tramvaj, a do 1914. postao
je jednim od najvanijih
industrijskih sredita u
regiji. Poetkom 20. sto
ljea Zagreb je imao je
dnu od najveih stopa na
taliteta u Europi. Donji
grad je tada imao 60.000
stanovnika. No, unutra
njost donjogradskih blo
kova nije se razvijala. Do
kraja 19. stoljea nastao
je veliki nesrazmjer iz
meu srednjovjekovne
unutranjosti bloka i nje
gove ureene uline fasa
de. Ovo stanje je do danas
ostalo nepromijenjeno i
predstavlja veliku pre
preku za provedbu jedin
stvenih intervencija u

l 1897. Klizalite na dananjem Mauranievom trgu zimi

l Na dananjoj lokaciji HNK bilo je sajmite s privremenim

objektima

l 1908. Klizalite na mjestu dananje Poliklinike za reumatske

bolesti

6 2011. Blokovska spika #1

Donji grad

l Milan Lenuci (1849. 1924.)

Milan Lenuci roen je 1849. u Karlovcu. U
Zagrebu je zavrio realnu gimnaziju, a
diplomirao je u Grazu na Visokoj tehnikoj koli.
Godine 1874. zapoljava se u Gradskom pogla
varstvu u Zagrebu, 1878. postaje upravitelj
gradskog vodovoda. Gradskim inenjerom
imenovan je 1882. da bi 1891. postao
ravnateljem Gradskog graevnog ureda.
Njegovo djelovanje moemo podijeliti u dva
razdoblje. Prvo je od 1874. do 1891. godine u
kojem radi na brojnim gradskim projektima
irokog spektra - od inenjerstva do arhitek
ture, pri emu mu pomae njegovo politehniko
obrazovanje. Drugo razdoblje njegova rada
traje od 1891. do 1912. godine, a odnosi se na
njegovo ukupno prostorno i urbano planiranje
Zagreba. U ovom periodu oblikovan je prostor
Zelene potkove (prostor povezanih gradskih
perivoja) te su nastali projekti ureenja
Kaptola, Dolca i Trga bana Josipa Jelaia. Ovi
projekti osmiljeni su u duhu historicistikog
urbanizma. Izmeu 1905. i 1909. radi na
urbanizaciji istonog dijela grada do Maksimira
te naputa ortogonalni raster ulica. Za nova
podruja grada uvodi i motiv avenije, poput
ulica Medveak, Zelengaj, Miramarska cesta.
Godine 1097. izrauje Generalnu urbanu
osnovu Zagreba koja predstavlja sintezu
njegovog urbanistikog planiranja i vienja
Zagreba. U tom planu prugu premijeta izvan
sredita grada, osmiljava iroki prsten
prometnica, luku i industrijsku zonu grada seli
na istok. Iako veina njegovih zamisli i
projekata nije do kraja ili uope izvedena, on je
svakako postavio temelje urbanog razvoja
Zagreba u 20. stoljeu. Osim urbanizmom,
bavio se i novinarstvom te suraivao u
Vijestima inenjera i arhitekata. Milan Lenuci
umro je u Zagrebu 16. studenoga 1924.

Donji grad danas nema jasnu viziju

razvoja, uz upitne instrumente
urbanistike regulative

l Nacrt ureenja zapadnog perivoja Zelene

potkove, Milan Lenuci 1906. (preuzeto iz
Kneevi Snjeka, Zagrebaka zelena potkova,
kolska knjiga, Zagreb 1996., str. 222)

unutranjosti bloka zbog

sloenih vlasnikih pita
nja. ak je i socijalistika
gradska uprava nakon II
svjetskog rata, usprkos
mehanizmima nacionali
zacije i izvlatenja, odu
stala od tako zahtjevnog
problema. Godine 1974.
izraen je plan za gradski
centar, koji je osim Do
njeg grada obuhvaao i
prostor Trnja. Ve se tada
plan susreo s problemom
ureenja dvorita i pro
nalaenja njihove funkci
je, a uoeni su i prometni
problemi koji su do danas
postali vrlo akutni. Naa
lost, iako doneen, plan je
primjenjivan sporadino,
a svi glavni problemi
ostali su do danas. Kra
jem 80-ih ponovo se ak
tualizirala ideja sveobu

hvatnog plana za Donji

Grad. Tako 1989. Urbani
stiki zavod Grada Zagre
ba izrauje dokument ko
ji je ispravno dijagnosti
cirao veinu problema i
predlagao mehanizme
obnove. Plan nije nikad
doneen, a ovaj vrijedan
prostor ni danas nema vi
ziju razvoja niti instru
mente urbanistike
regulative.
Unato svemu tome,
promjene su se dogaale.
Donji se grad nastavio iz
graivati uglavnom u
svom istonom dijelu
gdjesu blokovi bili nedo
vreni. Tijekom 50-ih i
60-ih godina izgraeni su
novi sadraji koji su
uglavnom potivali po
stojeu regulaciju ili in
terpretirali blok u skladu

bez razvojne vizije i vla

stitog urbanistikog
plana.
Donji grad ima 168 blo
kova u kojima ivi otprili
ke 45.000 stanovnika, a
dnevno njime cirkulira
sa suvremenom arhitek mom njihove zahtjevne i gotovo milijun. To je pro
turom tog vremena. Vei skupe obnove. Iz tog ra
stor vrlo intenzivne soci
na zagrebake industrije zloga mnoge bive tvorni jalne i gospodarske raz
iz takozvane prve faze
ce stoje prazne i propada mjene te bi stoga trebao
selila se na lokacije uz
ju najvredniji su pri
biti u procesu stalnog ra
prugu ili na itnjak. Tako mjeri tvornice Arko
zvoja i promjene. Pritisak
je industrija, poput tvor (tvornica alkoholnih pia trita nekretnina, neu
nice koe Almeria, elek
Badel) i Penkala (Nada reena unutranja dvori
trinih kablova Elka ili
Dimi).
ta ili nedovreni blokovi
tvornice ulja Zvijezda,
Posljednjih se godina
na rubovima povijesne
svoja zemljita prepustila rekonstruirao jedan od
cjeline dovoljan su razlog
novim sadrajima, iako
sredinjih donjogradskih za razmiljanje o obnovi i
su neke od tih industrij
blokova onog na Predo dogradnji. Kao da se po
skih graevina jo uvijek vievom ili Cvjetnom tr novo, 150 godina nakon
na svom mjestu. Budui
gu. Radi se o projektu koji dalekovidnog Milana Le
da su zatiene kao spo
je otvorio oi mnogim Za nucija, nalazimo pred pi
menici kulture, novi su se grepanima da se Donji tanjem: Moe li Donji
vlasnici suoili s proble
Grad ne moe razvijati
grad ponovo postati nov?

Do kraja 19. stoljea nastao je

veliki nesrazmjer izmeu
neregulirane srednjovjekovne
unutranjosti bloka i njegove
ureene uline fasade

Blokovska spika #1 2011. 7

Donji grad
Donjogradski promet

l Pogled na splavnicu 1930-ih: trnica Dolac od svog je poetka bila mjesto

susreta graana

romet je moda i najvi

Graani su uglavnom manje upozna
dljiviji problem Donjeg
ti s injenicom da je tranzitni cestovni
grada. Promet, kako u
promet glavni razlog prometnih guvi,
kretanju tako i u mirova zagaenja zraka i buke. Tonije reeno,
nju, u posljednje je vrije govorimo o prometu koji Donji grad ko
me gorua tema mnogih
risti kao spojnicu izmeu razliitih od
rasprava u javnom ivotu Zagreba. Dok redita; prisjetite se samo koliko ste pu
se jedni zalau za izgradnju dodatnih
ta koristili Zeleni val da bi stigli do Tre
garaa tvrdei da prema broju automo njevke ili Maksimira? Taj problem
bila Donjem gradu nedostaje 25.000
najbolje se moe rijeiti promjenom
parkirnih mjesta, drugi se tome otro
prometne regulacije i izgradnjom zaob
suprotstavljaju. Graani ispravno za
ilaznih prometnih vorita, s ciljem
kljuuju da e izgradnja javnih garaa u preusmjerenja prometnih trasa. Prije
centru grada privui vie automobila i
nekoliko godina izraena je kvalitetna
pridonijeti dodatnim prometnim gu
prometna studija koncipirana na prste
vama. Ipak, kad ih se pojedinano pita,
nastoj distribuciji prometa. Iako je to
svi bi eljeli imati rijeeno parkirno
dosad daleko najrazumnije izraeno
mjesto u neposre
rjeenje za zagre
dnoj blizini svog
baki promet, ono i
stana ili mjesta
Graani su uglavnom
dalje nailazi na pre
koje posjeuju u
velik otpor.
manje upoznati s
slobodno vrijeme.
Postoje i druge
injenicom da je
U osnovi, javne
mogunosti. Jedna
tranzitni cestovni
garae uvijek pri
od njih je definitivno
marno rjeavaju
bolje koritenje jav
promet glavni razlog
pitanje dnevnih
nog prijevoza. Idea
prometnih guvi,
migranata u grad,
lan bi omjer korite
zagaenja zraka i buke nja privatnog i jav
a ne njegovih sta
nara. Svi pokuaji
nog prijevoza trebao
izgradnje privatnih garaa iskljuivo za biti 70:30 u korist javnog. Naalost, u
stanare su propali, jer dosad za to nije
nae se tramvaje jo uvijek ne moemo
pronaen prihvatljiv financijski model. potpuno pouzdati. Drugo rjeenje je ko
Danas se u irem obuhvatu Donjeg
ritenje bicikla, no sustav biciklistikih
grada nalazi preko 2.000 parkirnih mje staza jo uvijek nije dovoljno razvijen,
sta po raznim garaama. Dosad se govo iako bi za donjogradsku ravnicu bio
rilo o garaama ispod srednjokolskog
idealan. Zbog toga je pjeaenje, naro
igralita u Klaievoj, na Trgu Franje
ito za vrijeme prometnih guvi, i dalje
Tumana, na Britancu te o manjim ga
najkomotniji, a ponekad i najbri, nain
raama u Gajevoj, Preradovievoj i kod
prometovanja na kraim udaljenosti
gimnazija u Krianievoj ulici. Ona koja ma od Kvatria do Britanca.
je dosad podigla najvie praine na tr
gu marala Tita ostala je samo na
papiru.

l Prije izgradnje Dolca trnica je bila smjetena nasred Jelai placa

l Nekadanji Trg burze (trg hrvatskih velikana) poetkom 20-og stoljea

l Zakrenost automobilima: karakteristina

slika glavnih ulica, ujedno i borba za javni
prostor

l Mjeavina urbanih i ruralnih elemenata bila je dio donjogradske svakodnevnice

dananja erjavieva ulica

l Jutarnja guva u Gajevoj ulici

l Mnoga dvorita slue kao parkiralita

8 2011. Blokovska spika #1

l Cerdin plan proirenja

Barcelone blokovskom
izgradnjom 1860. godine

barcelona

l Pogled iz zraka na
Barcelonsku etvrt Eixample

Barcelona je
dobila
urbanistiki
plan koji je
bio toliko
ispred svog
vremena da
je ispoetka
bio uglavnom
osporavan i
ismijavan

Kako je nastala moderna Barcelona

ovijest barcelonskog
Eixample-a, jednog od
najcjelovitijih primjera
velikih urbanih proire
nja 19. stoljea, poinje
1860. godine. Tad je iz
Madrida stigla uredba da se ininjeru
Ildefonsu Cerdi povjeri izrada plana
proirenja grada. Ignorirajui katalon
ske vlasti koje su ve bile odabrale lo
kalnog arhitekta za izradu plana, ma
dridski vladari jo su jednom nametnu
li svoj autoritet katalonskoj prijestolni
ci, a Barcelona je dobila urbanistiki
plan koji je bio toliko ispred svog vre
mena da je ispoetka bio uglavnom
osporavan i ismijavan.
Do sredine 19. stoljea teritorij koji
se danas naziva srednjovjekovnom Bar
celonom bio je okruen praznim livada
ma i movarama. Odluka o proirenju
grada (eixample doslovno znai proi
renje) nala je svoj prostorni oblik u
progresivnim idejama Cerde koji je u to
vrijeme bio opsjednut organizacijom
prometa i tehnikim pronalascima. Ta
ko je osmislio potpuno novi grad i su

stave pomou kojih je taj grad trebao

funkcionirati. Od uvoenja javnog pri
jevoza i sustava kanalizacije do modela
koritenja zemljita, plan je predsta
vljao veliki ok za stanovnike tadanjeg
srednjovjekovnog grada s uskim ulica
ma i stanovanjem ispod svakog higijen
skog standarda.
Plan koji je Cerd predlagao bio je
temeljen na kvadratinom rasteru ulica
irine 20 metara. Blokovi stranica du
ljine 113 metara bili su osnovne jedini
ce plana, a na uglovima su bili dijago
nalno odrezani da bi se osiguralo osun
anje i protonost prometa.
Nisu svi blokovi trebali biti izgrae
ni, ve su se u nekima trebali urediti
parkovi koji bi svojim ambijentima
udovoljili potrebama stanovnika mo
dernog grada.
Naalost, plan je samo djelomino
realiziran prema zamislima svog tvor
ca. S vremenom su planovi za izgradnju
avenija, trgova i parkova naputani.
pekulanti zemljitem preuzeli su ini
cijativu pa se Barcelona 100 godina na
kon plana nala na rubu ekoloke odri

vosti. Neka dvorita bila su do te mjere

zaguena prigradnjama, industrijom i
neadekvatnim sadrajima da su stanov
nici bili osueni na vrlo male povrine
za odmor i rekreaciju. O drutvenim sa
drajima poput kulturnih centara, do
mova umirovljenika ili djejih vrtia da
i ne govorimo. Socijalna odrivost, de
mografija i ekonomska vitalnost postali
su ozbiljno ugroeni. Sve je manje ljudi
htjelo stanovati u tom dijelu grada.
Zbog toga je Gradsko vijee Barcelo
ne pokrenulo niz inicijativa kojima se
trebao obrnuti proces starenja stanov
nitva u Eixample-u. Aktivnosti kojima
je cilj bio poticanje stanovanja i jaanje
socijalne strukture inicirane su Dekre
tom o rehabilitaciji i rekonstrukciji
Eixample-a iz 1986. godine. Sredinom
90-ih godina 20. stoljea na snagu je
stavljen Plan revitalizacije Eixample-a.
Provoenje ovog plana povjereno je za
tu svrhu osnovanoj agenciji ProEixam
ple. Od tada do danas uinjeno je
mnogo.

Blokovska spika #1 2011. 9

Barcelona
Zadivio me ambijentalni arm
donjogradskih dvorita!
Intervju s Carlesom Blasco Bayotom
razgovarali
Ivan Ivkovi i
Marko Sananin

Da bi se
uspjelo
potrebno je
poznavati
uredski i
terenski
menadment
prostora

l Budui da ste ravnatelj

ProEixample-a od njegovih poetaka, moete li nam opisati prve
godine rada vae agencije? Koliko je teko bilo zapoeti s organizacijom ovakvog tipa?

Carles Blasco Bayot:

Gradsko vijee Barcelone
pokrenulo je tada niz ini
cijativa kojima se trebao
obrnuti proces populacij
skog starenja u etvrti
Eixample. Kao i u drugim
gradskim sreditima di
ljem Europe, taj je proces
ubrzano postajao veliki
problem i u Barceloni.
Aktivnosti s ciljem poti
canja stanovanja i jaanja
socijalne strukture inici
rane su Dekretom o reha
bilitaciji i rekonstrukciji
Eixample-a (blokovske
strukture grada Barcelo
ne) iz 1986. te njegovim
izmjenama i dopunama
iz 1994. Takoer je iz
raen i etverogodinji
Komunalni plan (1996.
1999.).
ProEixample je zapra
vo osnovan kao nastavak
tih aktivnosti i kao opera
tivni mehanizam tih plan
skih dokumenata. U sura
dnji s Gradskom skup
tinom i etvrti Eixample
predloili smo revitaliza
cijski plan, koji se teme
ljio na slijedeim priorite
tima: ubrzanje procesa
obnove unutranjih dvo
rita blokova zgrada, iz
gradnja mree osnovnih
komunalnih objekata, po
boljanje kvalitete zgrada
i kua, remodeliranje
glavnih gradskih osi, po
stavljanje telekomunika
cijske mree te uvoenje
ekonomskih poticaja pri
vrednim aktivnostima.
Bilo je relativno lako
osnovati ovakav tip kom
panije. U osnovi nam je
bila potrebna politika
volja, koju je slijedila fi
nancijska podrka.

l Agencija je nastala
kroz model javno-privatnog partnerstva. Kakva je njena vlasnika
struktura? Kako izgleda proces donoenja
odluka?

CBB: Odluku o osniva

nju ProEixample-a doni
jela je Gradska skuptina
1996. Na poetku je to bi
lo poduzee potpuno u
vlasnitvu lokalne upra
ve. Godinu dana kasnije
doputen je ulazak korpo
rativnog sektora i manjih
dioniara u strukuru dio
nica. Danas je 62,1% dio
nica i dalje u vlasnitvu
grada, dok je ostalih
37,9% u vlasnitvu raznih
organizacija i privatnih
tvrtki. Kapital privatnog
sektora je raspodijeljen
na slijedei nain: 23,8%
u vlasnitvu financijskih
institucija, 7,9% grae
vinskih tvrtki, 6,0% sek
tora uslunih djelatnosti,
0,2% udruga malih
trgovaca.
ProEixample je trgo
vako drutvo, tonije re
eno javno trgovako
drutvo. Po pravnoj logi
ci, upravljaka tijela ovog
tipa drutva su Upravni
odbor i Generalna skup
tina, na kojoj se donose
sve vee strateke
odluke.

veo nekoliko godina na

kompletnom remodelira
nju nekoliko prigradskih
kvartova izgraenih tije
kom Francove vladavine.
Bilo je podruja s kuama
u kojima se ivjelo na ru
bu standarda, kao i etvr
ti s vrlo ozbiljnim socijal
nim patologijama. Oduvi
jek sam tvrdio kako po
stoji uredski menad
ment i terenski mena
dment prostora, a po
trebno je poznavati oba
da bi se uspjelo.
l Dio aktivnosti koje provodi vaa tvrtka je plan
revitalizacije koji ukljuuje kupovanje privatnih posjeda. Koji su
najtei problemi pri
prenamjeni privatnog u
javno zemljite? Jesu li
tei oni pravne ili oni financijske prirode?

CBB: Teko je genera

lizirati. Svaka operacija
koju smo izveli pria je za
sebe, provedena u poseb
nim uvjetima i s poseb
nim problemima. Zbog
toga se za svaku akciju
provodi posebna studija.
U tom smislu, postoje
operacije koje za sobom
donose pravne probleme
zbog kompleksnosti ra
spodjele vlasnitva, dok
su druge sasvim jedno
stavne u tom pogledu, ali
l Prije vaeg angamana komplicirane po pitanju
na blokovskoj strukturi, financiranja ili drugih
vrlo uspjeno ste radili
moguih problema.
na revitalizaciji povijeesto smo prisiljeni
sne etvrti Raval. Uipaljivo ekati trenutak
nili ste mnogo za poza kupnju. Razlozi nikad
boljanje kvalitete inisu samo financijske,
vota u tom zaputenom ve i strateke prirode.
kvartu. Kako vam je to
Uvijek imamo dobar pre
iskustvo pomoglo u sagled blokovske strukture
danjem poslu?
u cjelini. Svojevrsna ur
CBB: Revitalizacija
bana dijagnostika koja se
nekog podruja je vano
redovito provodi moe
iskustvo, iako je taj posao biti od pomoi. Pratimo
uvijek vrlo specifian. Sa tendencije i znamo kakve
mo neka iskustva su pre se investicije planiraju te
nosiva. Tono je da je moj imamo kratkoroni i du
izvorni rad zapoeo u Ra goroni plan. Odluuje
valu, ali sam takoer pro mo se za kupnju tek kad

Carles
Blasco
Bayot

arles Blasco Bayot

je urbanist koji je
diplomirao na
ESADE Business School,
Universitat Politcnica de
Catalunya. itav radni vijek
radi na podruju Barcelone
i Katalonije. Trenutno
obavlja funkciju generalnog
direktora kompanije
ProEixample, zaduene za
ureivanje gradske etvrti
Eixample, u Barceloni. Prije
toga bio je direktor i
urbanistiki djelatnik u
nekoliko drugih agencija
slinog tipa.

l Carles Blasco Bayot i Carmen Marzo, direktorica odsjeka za planiranje Proeixample, objanjavaju
nain rada Proeixample-a u uredu u Barceloni

nam se poklopi veina

parametara.

tni uinak kod lakoe

provedbe naeg posla.

l Kako gradska javnost i

stanari blokova reagiraju na vae aktivnosti? Da li je bilo socijalnih otpora vaim planovima renovacije?

l ProEixample se takoer bavi i redistribucijom komunalnih objekata i organizacijom

prostora za graenje
novih objekata. Kako
odreujete gradske potrebe? Vrite li neke vrste anketnog sociolokog istraivanja ili dobivate podatke od
gradskih ureda i
slubi?

CBB: Generalno govo

rei, operacije koje pro
vodi ProEixample su sta
vljene u pogon kako bi
stvorile nove zelene po
vrine za javnu upotrebu,
kao i druge komunalne
objekte za stanare. Iz
graeni objekti donose
dodatnu kvalitetu ivota
za stanovnike Eixam
ple-a te stoga nema nika
kvog javnog otpora.
Naravno da smo u po
etku nailazili na sumnju

CBB: Podruje blokova

ima populaciju od preko
266.000 stanovnika i po
vrinu od 7,5 km2. Ovo po
druje je podijeljeno na 6
oblasti (Sagrada Famlia,
Fort Pienc, Dreta de
lEixample, Sant Antoni,

Bilo je relativno lako osnovati

ovakav tip kompanije. U osnovi nam
je bila potrebna politika volja, koju
je slijedila financijska podrka

graana. Takoer je bilo

razliitih oblika otpora
onih stanara koji su osje
ali da e neto izgubiti
projektima obnove. Ljudi
se esto opiru promjena
ma, bez obzira jesu li one
dobre ili loe. Na kraju
dana zajednika dobit
svih graana uvijek je va
nija od pojedinanih do
biti ili gubitaka. Ako je
grad zajednica, onda je
logika zajednikog inte
resa najvanija.
l U Barceloni su na snazi
jasna i vrlo jednostavna urbana pravila.
Osnova Generalnog urbanistikog plana nije
se mijenjala 40 godina.
Kako postojei pravni
okvir pomae vaem
poslu? Ograniava li ga
na bilo koji nain? Jeste imali ikakvog utjecaja na izradu gradske
prostorno-planske
regulative?

CBB: Prema urbani

stikoj regulativi koja je
trenutno na snazi za po
druje blokova nije mo
gue graditi vie od jedne
i pol ukupne izgradive
povrine. Treba znati da
je blokovska strukura
prilino dovrena pa je
gustoa definirana otpri
je. Zamjenske graevine
moraju potovati visinu
postojeih i u pravilu ne
ma veih odstupanja. Ta
je odredba bila od velike
pomoi kod dogovaranja
uvjeta s vlasnicima i
graevinarima oko obno
ve blokova. ProEixample
je bio ukljuen u donoe
nje promjena Generalnog
urbanistikog plana, to
je bez dvojbe imalo direk

Nova Esquerra de lEix

ample i Antigua Esquerra
de lEixample), koje su sve
podjednake veliine i sli
nog broja stanovnika. Cilj
gradskog vijea je opre
miti sve te oblasti javnim
objektima. U tom smislu,
svaka od tih oblasti mora
izmeu ostalog imati i
knjinicu, centar za soci
jalnu skrb i drutveni cen
tar. Uzevi to u obzir, po
treba za gradnjom u sva
koj je oblasti determinira
na injenicom postoje li ti
objekti ve ili ne. To su
osnovni standardi. Narav
no da se esto radi i o sa
drajima koji djelomino
ili potpuno nadrastaju po
trebe tih etvrti, ali to se
onda radi s drugim grad
skim tijelima ili priva
tnim investitorima, ovi
sno o prirodi projekta.
l Kako se financira vaa
tvrtka? Na koji nain
ostvarujete odrivost?

CBB: ProEixample se
financira iz gradskog pro
rauna i to je na najva
niji izvor prihoda. Osta
tak novca dolazi od pru
anja usluga i prodaje
gradske imovine na po
druju naeg djelovanja.
Drugim rijeima, mi
prodajemo i kupujemo
nekretnine s ciljem
ostvarivanja naeg stra
tekog interesa, koji je
poboljanje ukupne ko
munalne infrastrukture.
Prije nego li se odluimo
za pokretanje nekog pro
jekta, izraujemo studiju
socijalne odrivosti i eko
nomske isplativosti. Tek
onda pokreemo projekt
koji je esto javno-priva
tnog karaktera.
nastavak na str. 11

10 2011. Blokovska spika #1

Barcelona

Na kraju dana
zajednika dobit svih
graana uvijek je
vanija od pojedinanih
dobiti ili gubitaka. Ako
je grad zajednica, onda
je logika zajednikog
interesa najvanija

l Jardins de
Sebasti Gasch:
Komunalni vrt s
djejim igralitem
ujedno je i javni
pjeaki prolaz
kroz blok koji
povezuje dvije
paralelne ulice

l Cilj plana revitalizacije: otvoriti unutranjost

jednog od svakih devet blokova javnosti i
osigurati stanovnicima zeleni prostor i
drutvene sadraje na manje od 200 m od
njihovog doma

l Jardins de la
Torre de les
Aigues (u
prijevodu Vrtovi
vodotornja): Prva
unutranjost bloka
obnovljena u Bar
celoni na inicijativu
Udruenja vlasnika
vodotornja. U dvo
ritu je sauvan
cigleni vodotoranj
izgraen 1867. koji
danas vodom
snabdijeva mali
bazen. Tijekom
ljetnih mjeseci
dvorite postaje
urbana plaa sa
svlaionicama i
tuevima

l Jardins de
Jaume Perich:
Mjesto nekadanje
tvornice tekstila
danas je komunalni
vrt s javnim djejim
igralitem te
igralitem kole
koja se nalazi u
bloku

l Prije i poslije revitalizacije: Zaputena

industrijska dvorita prenamijenjena u
komunalne vrtove

Blokovska spika #1 2011. 11

Barcelona
aspektom svakog naeg
projekta. Odreeni tip ak
cija podrazumijeva speci
fian proces sudjelovanja
zbog njihove strateke va
nosti za Barcelonu, koja
je kompleksnija. Tu se
pojavljuju i drugi sudioni
CBB: Privatne korpo ci poput investitora ili ba
naka. Meritum nezavi
racije uglavnom banke
imaju malog utjecaja na snih strunjaka mora biti
nae strune kriterije jer arbitar u pregovaranju
ovih esto suprotstavlje
se oni rijetko dovode u
nih interesa. Sjeam se
pitanje. Radi se o urba
nim standardima, a stra jednog projekta u etvrti
Raval gdje smo se na po
teko usmjerenje korpo
racije ionako svi dijelimo. etku susreli s velikim
pritiscima od strane inve
Ako se radi o projektima
stitora s jedne strane, kao
od privatnog interesa,
onda se oni uvijek prego i od udruga graana i uje
varaju u relaciji s javnim dinjenih radnikih klubo
interesom. Da se razumi va s druge. Pregovaranje
jemo, i prosperitet priva je trajalo dvije godine pri
tnih tvrtki i pozitivna in je nego se zapoelo s gra
vesticijska klima u je
dnjom. Projekt je mije
dnom gradu su takoer
njan etiri puta.
od javnog interesa, ali sve
kolski je postupak
uvijek treba imati pravu
odrati sastanke sa sta
mjeru.
narima, predstavnicima
Mali obrtnici i trgovci stanara i drugim tijelima
na koje utjee odreeni
su od izuzetno vani za
urbanu svakodnevnicu
prijedlog, kako bi mogli i
blokova. Oni uvaju soci oni sudjelovati u projek
jalnu i programsku hete tu. to se tie prikuplja
rogenost i jako su dobar
nja javnog mnijenja, ne
indikator urbane vitalno postoji sistem po kojem
sti. I tu su pravila vrlo je se sustavno skupljaju ta
dnostavna. Prazan lokal,
kve reakcije. Dodue, uvi
bez obzira to je u priva
jek postoje razliiti kana
tnom vlasnitvu, predsta li, prije svega putem In
vlja neizravnu financij
terneta, preko kojeg sta
sku tetu za mikrookoli. nari mogu uputiti svoje
Zastupljenost malih dio komentare, miljenja ili
niara u skuptini tvrtke prijedloge.
je vana, jer se samo uz
l Zadaje li vam glavobosinergijski uinak moe
lju problem parkiranja?
na svim razinama postii
CBB: Gradsko vijee
dobar rezultat.
je postavilo zasebne pro
l Kako potiete i odrapise o prometu, takozva
vate graansko sudjena pravila o mobilnosti,
lovanje u donoenju od- kojima se i cirkulacija
luka? Odravaju li se
privatnih vozila eli ui
javne rasprave prije va- niti kompatibilnom s ti
ih intervencija? Kada
pom prometa koji je
je intervencija dovreodriv, efikasan, ekoloki
na, prikupljate li milje- prihvatljiv i potuje po
nja populacije koja je
trebe mikroprometne lo
zahvaena nekom prokacije. Ova su pravila iz
mjenom u prostoru?
raena s ciljem uvoenja
CBB: Civilnu partici
racionalnog koritenja
paju smatramo kljunim
ulica, zbog ega je prije
l Utjeu li drugi dioniari
vae tvrtke na vae odluke? Kakav je utjecaj
malih obrtnika i trgovaca koji su zastupljeni u
malom postotku, ali izuzetno bitni za urbani
karakter blokova?

ProEixample

gencija ProEixample osnovana je 1996. kao javnoprivatno partnerstvo. Njena je vanost upravo u tome
to je od poetka imala veliku potporu javnih i i
privatnih institucija. Strateki ciljevi tvrtke proizali su iz
plana revitalizacije blokova za poboljanje kvalitete ivota i
stanovanja, zadravanje ekonomske vitalnosti i socijalne
odrivosti urbane strukture. Iako se jako pazi da tvrtka
posluje bez gubitaka, osnovni smisao postojanja
ProEixample-a je briga za graane i njihove potrebe u etvrti
Eixample.
Ciljevi plana revitalizacije koji provodi ProEixample su
otvoriti unutranjost jednog od svakih devet blokova javnosti
te tako osigurati svim stanovnicima zeleni prostor i
drutvene sadraje na manje od 200 m udaljenosti od
njihovog doma.
Plan revitalizacije provodi se kroz:
renovaciju i regeneraciju ulica i javnih prostora te
implementaciju sadraja za provoenje slobodnog
vremena
otkup ili ostvarivanje prava na koritenje unutranjosti
blokova za javne sadraje i zelenilo
promociju Eixample-a kao trgovakog, poslovnog,
kulturnog, turistikog i rekreacijskog centra
podrku i promidbu stambenih inicijativa
Iako je u prvih par godina nailazila na organizacijske i ine
potekoe u svom radu, agencija ProEixample uspjela je u 14
godina svog rada obnoviti ak 50 blokova etvrti Eixample.
Prve godine (1996.) obnovljeno je 26.000 kvadratnih metara
prostora, dok projekcije za 2010. govore da bi moglo se
obnoviti ak 100.000 kvadratnih metara.

nekoliko godina uvedena

svekolika regulacija uli
nog parkiranja. Ona pod
razumijeva razlikovanje
plavih zona, u kojima se
plaa parking po jedinici
vremena, i zelenih zo
na, koje su rezervirane
samo za stanare i vlasni
ke trgovina. Ta se mjesta
takoer naplauju, iako je
njihova cijena daleko ni
a od one u plavim zona
ma. Osim toga, na uglo
vima blokova postoje ta
koer i mjesta posebno
namijenjena za dostavi,
utovaru i istovaru robe.
Postoji i mrea parkir
nih mjesta u vlasnitvu
grada, koja se protee
kroz cijeli grad, a njome
se slue stanari i oni koji
putuju kroz Barcelonu po
modelu svakodnevnih
migracija.
Nuno je dodati kako
su sve stvari vezane uz
promet produetak grad
skih prometnih politika
kojima se potiu pobolj
anja javnog prijevoza i
razvoj alternativnog na
ina prijevoza poput bici
kla. Primjetili ste tako
zvana komunalna parki
ralita za bicikle, gdje
oni koji ne posjeduju bi
cikl mogu jeftino doi do
prometala te ga nakon
upotrebe parkirati na
najbliem parkiralitu.
To je projekt koji je na
pravljen na principu jav
no-privatnog partner
stva. Bazira se na kon
ceptu inteligentnog in
termodalnog prometa, jer
bicikl je idealan za pre
moivanje kraih dis
tanci izmeu drugih vr
sta prijevoza te koncept
dijeljenja zajednikih re
sursa. O smanjenju sta
klenikih plinova da i ne
govorim.
l Ulaganja u Barcelonu
su oito velika. Ovaj tip
intervencija ini ivot u
gradu skupljim. Kako
odrati socijalnu heterogenost koja je nuna
za vitalnost grada?

CBB: Jasno mi je gdje

cilja vae pitanje pitanje.
Ono ima dva lica kojih
smo mi u potpunosti
svjesni. Najprije treba
rei da investicije koje
provodi ProEixample, bi
le one socijalne slube,
djeji vrtii, knjinice,
zdravstveni centri, dru
tveni centri ili neto
drugo, ele pojaati soci
jalnu koheziju. Samim
tim je socijalna razlii
tost jedan od ciljeva koji
se eli postii izgradnjom
svih ovih sadraja.
S druge strane, grad
treba prihodovati da bi
mogao toliko investirati.
Utoliko su cijene usluga

Blokovska
spika 1

studenom prole godine odrana je

prva Blokovska spika uivo. U
Drutvenom centru Kino Mosor
Carles Blasco Bayot, generalni direktor

ili nekretnina u nekim

drugim dijelovima grada
izuzetno visoke. Gradska
ekonomija u cjelini ne
smije biti na gubitku. Po
boljanje kvalitete ivota
u nekim etvrtima nuno
donosi mikroekonomske
promjene, ali se paljivo
uva socijalna ravnotea.
Tijekom obnove i rekon
strukcije etvrti Raval
itekako su bile prisutne
spomenute dileme. U po
etku se ideji da se suvre
mena arhitektura i pre
stini javni objekti grade
u Ravalu pokuavalo kon
traargumentirati da e to
proizvesti val gentrifika
cije. Naa je ideja bila
upravo suprotna i polazi
la je od pitanja: zato bi
se nove lijepe zgrade mo
rale graditi samo u novim
i bogatim kvartovima?
Obnova Ravala zapravo
jo uvijek traje. Ali nije li
uvijek tako grad zauvi
jek ostaje nedovren.
Vae se pitanje djelo
mino odnosi i na cijenu
ivota u Barceloni koju je
donio globalni imid gra
da kao turistike destina
cije. injenica da je Bar
celona skuplja od Madri
da govori tome u prilog.
Smatram da je Barcelona
i dalje ugodan grad za i
vot koji je sauvao otvo
renost prema svim soci
jalnim i kulturnim
skupinama.

agencije ProEixample iz Barcelone pokazao

je kako njegov grad rjeava probleme
revitalizacije blokova. Dan kasnije smo s
gostom iz Barcelone diskutirali o
mogunostima primjene njihovih iskustava
u Zagrebu. Razgovaralo se o strategijama
obnove, nainu koritenja dvorita,
iskustvima lokalne zajednice te
mogunostima financiranja. U razgovoru su
sudjelovali zagrebani strunjaci i
predstavnici graanskih inicijativa: Zoran
Hebar (Urbanistiki zavod Grada Zagreba);
Jadranka Veseli Bruvo (Gradski ured za
strategijsko planiranje i razvoj Grada
Zagreba); Vera Petrinjak imek (nezavisna
predstavnica u Gradskoj skuptini Grada
Zagreba); Teodor Celakoski (Pravo na grad,
Zagreb); Aleksandar Laszlo (strunjak za
povijesni razvoj Donjeg grada); Borislav
Doklesti (nezavisni strunjak za
urbanizam); Tomislav Perovi (strunjak za
nekretnine, Colliers International Zagreb);
Marjan Oljica (predsjednik gradske etvrti
Donji grad) te predstavnici suvlasnika i
stanara donjogradskih blokova susjedstva
Donji grad.

Brojni kolni ulazi u zagrebaka

dvorita tehnika su prednost.
U Barceloni smo se esto morali
boriti s njihovim nedostatkom

bijentalni arm dvorita.

Naravno, dosta je tog u
loem stanju i zahtijeva
ozbiljnu obnovu. Poten
cijal za pjeake prolaze i
zelene povrine unutar
blokova je izuzetan. Vi u
CBB: vrsto vjerujem Zagrebu imate jednu teh
da je model mjeovitog
niku prednost s kojom
poduzea kao to je Pro
smo se mi u Barceloni
Eixample lako prenosiv i morali esto boriti, a to
u druge gradove. Najva
su brojni kolni ulazi u
nija je uspostava priva
dvorita. To bitno olaka
tno-javnog partnerstva.
va projekte poput garaa
Da bi se stvorila tvrtka ili izgradnje komunalnih
poput ProEixample-a,
ili trgovakih sadraja.
model mora biti dovoljno Gustoa zagrebakog Do
atraktivan za razliite
njeg grada je neto manja
kompanije koje se uklju
od nae u Eixample-u, to
uju svojim investicija
je takoer tehnika
ma, kao dioniari i pro
prednost.
motori, a izvana kao inve
Prvi korak bio bi slian
stitori u strateka podru onom koji je napravljen u
ja od njihova interesa.
Barceloni poticanje ra
Voenje nije komplicira sprava i odluke o promje
no, ali trai vrlo ozbiljan
nama doneene javnim
rad. Mi smo u prvih neko koncenzusom. Tad je
liko godina naeg rada re kljuno postaviti nekoli
alizirali jako malo proje ko osnovnih lista priori
kata. Sad stvari idu puno teta koji slue kao pokre
bre. Jako je vana podr ta buduih intrevencija,
ka javnosti i transparen a moraju doi kako iz jav
tno provoenje odluka.
nog, tako i iz privatnog
sektora.
l to ste vidjeli tijekom
Vano je ukljuiti sve
Vaeg posjeta Zagrelokalne institucije, poput
bu? Struktura Donjeg
Gradske skuptine, ureda
grada ima mnotvo poi slubi. Socijalni partne
tencijala, ali unato tori i strunjaci trebaju ta
me postoje mnoge prekoer biti ukljueni.
l Biste li preporuili model ProEixample-a i
drugim gradovima koji
ekaju s obnovom povijesnih centara? Je li teko voditi ovaj tip
agencije?

preke urbanistike i

Mali obrtnici i trgovci su izuzetno

institucionalne. to biste prvo uinili?
vani za urbanu svakodnevnicu
CBB: Mjesta koja sam
blokova. Oni uvaju socijalnu i
posjetio imaju veliki po
programsku heterogenost i jako su tencijal za preobrazbu.
Posebno me zadivio am
dobar indikator urbane vitalnosti

12 2011. Blokovska spika #1

Donji grad
l Ureeno dvorite bloka
kao idealno mjesto za
dokolicu i druenje:
igralite djejeg vrtia u bloku orieva Palmotieva
Bokovieva Petrinjska

Donjogradska dvorita

Sloena vlasnika
pitanja predstavljaju
veliku prepreku za
provedbu jedinstvenih
intervencija u
unutranjosti bloka

onjogradska blokovska
dvorita zasigurno su
prostor neiskoritenog
potencijala. Najvei
problem nije u njihovoj
zaputenosti ili inje
nici da ih, usprkos njihovim zamjetnim
ambijentalnim kvalitetama, graani
nedovoljno koriste. Problem je u tome
to Zagrepani nedovoljno razumiju
prirodu njihova nastanka. Tako u za
dnje vrijeme ujemo vrlo upitne izjave
poput one da je unutranjost bloka jav

ni prostor ili da se unutranjost bloka

moe tretirati na slobodnu volju onih
koji posjeduju zemljite. Ni jedna od
ovih tvrdnji nije do kraja tona.
Unutranjost blokova nije se naa
lost razvijala usporedno s njihovim iz
graenim obodom. Do kraja 19. stoljea
nastao je oit nesrazmjer izmeu sre
dnjovjekovne unutranjosti bloka i
njegovog ureenog ulinog proelja.
Dok su po obodu bloka nicale moderne
viekatnice, unutranjost je jo uvijek
imala poljoprivrednu podjelu zemljita.

Ovo stanje je do danas ostalo nepromi

jenjeno. Sloena vlasnika pitanja
predstavljaju veliku prepreku za pro
vedbu jedinstvenih intervencija u unu
tranjosti bloka.
U unutranjosti donjogradskih blo
kova jo uvijek moemo pronai ostat
ke Zagreba 19. stoljea: drvene potleu
ice i kuice u cvijeu, zanatske radio
nice i naputenu industriju, zatiene
spomenike kulture, privatne vonjake i
vrtove.

l Terasa kafia u bloku Baruna Trenka Trg kralja Tomislava Mihanovieva Gajeva

l Unutarnja ulica u dvoritu bloka Ilica Medulieva Deelieva Kaieva

l Srednjovjekovni ambijent dvorita bloka Ilica Medulieva Deelieva Kaieva

l Relativno est sluaj zajednikog unutranjeg vrta u veoj ili manjoj mjeri odravanog od stanara

Blokovska spika #1 2011. 13

blok mosor

l Kino Mosor bilo je donedavno zaputeno i prazno

l Ugao Zvonimirova Tukanova

l Dvorite bloka

l Drvored u Tukanovoj ulici

Povijest

lokom Mosor nazvali smo

prsten zgrada koje dijele
zajedniko dvorite u ko
jem se nalazi nekadanje
Kino Mosor, danas privre
meni Drutveni centar. Blok je omeen
Martievom ulicom sa sjevera, Makan
evom s istoka, Zvonimirovom s juga i
Tukanovom sa zapada. Smjeten je na
samom istonom rubu Donjeg grada te
je veim dijelom izgraen 30-ih godina
20. stoljea (posebno njegova zapadna i
juna strana). U poetku je bio otvoren
prema sjeveru i istoku, dok je Makane
va ulica svoj dananji profil dobila tek
kasnije. Do izgradnje stambenih zgrada
u Makanevoj, prostor blokovskog dvo
rita se pretapao s okunicama dvoka
tnica za namjetenike eljeznice u
Heinzelovoj i bio svojevrsna mjeavina
cvijetnjaka i vrta. U arhivima i nalazi
ma povjesniara stoji da je u vrijeme iz
gradnje blok bio naseljen idovskim ob
iteljima nieg srednjeg sloja koje su od

selile do kraja II svjetskog rata. Kako

tada nije bilo mnogo automobila, broj
ne garae, danas natiskane u prostoru
unutranjeg dvorita, nicale su kao
spontani odgovor na potrebe stanovni
ka. Tijekom tog perioda u unutranjosti
bloka niknula je ak i stambena prize
mnica s pristupom iz Makaneve, u ko
joj i danas ivi jedna obitelj.
Velike promjene u ovom bloku danas
su prilino ograniene, pri emu glavnu
ulogu igraju vlasnika struktura i urba
na pravila. Prema podacima iz katastra
veina parcela unutranjeg dvorita
pripada Gradu Zagrebu, dok su stanovi
u zgradama vlasnitvo stanara. Za
utvrivanje legalnosti garaa u dvoritu
valjalo bi provjeriti zemljine knjige.
Iako pojedinane zgrade u bloku nisu
zatiene kao kulturno nasljee, blok je
dio zatiene urbane cjeline Donjeg
grada. Prema Generalnom urbanistik
om planu koji je na snazi, sve to se u
bloku gradi i/ili preureuje podlijee

pravilima zatite, ureenja i dogradnje

u povijesnim graditeljskim cjelinama.
Mogue je obnavljati i rekonstruirati
postojee uline zgrade ili graditi nove
na mjestima starih, ali je nuno uvati
prosjenu visinu izgradnje u bloku.
Ukupna povrina izgradnje ne smije vi
e od etiri i pol puta premaivati povr
inu parcele na kojoj se graevina gradi.
Zgrade na ulici smiju maksimalno isko
ritavati 60%, na uglovima 80%, dok
dvorina zgrada moe koristiti tek 30%
povrine svoje parcele. No, ova se pravi
la odnose na mjeovitu namjenu, dok bi
se parcela Kina Mosor, ukoliko bi se za
drala njena postojea drutvena na
mjena, mogla izgraditi ak i do 80%. Od
inicijativa za ureenje dvorinog pro
stora, zanimljiva je ideja o objedinjava
nju ogradama odvojenih parcela i
ureenju polujavne rekreativne povri
ne minimalnim sredstvima za koju se
zalae skupina stanara.

14 2011. Blokovska spika #1

Blok Mosor
Stanovnici

ijekom pro
ljetnih mje
seci 2010.
godine u
Bloku Mo
sor provedeno je anketno
istraivanje meu stana
rima kao dio studije pro
jekta Blokiranje. Projekt
Blokiranje zajednika je
inicijativa udruga Analog
i Platforma 9,81 koja se
prvenstveno bavi istrai
vanjem stanja zagreba
kih blokova te ispitiva
njem mogunosti njihove
revitalizacije stratekim
dodavanjem javnih i po
lujavnih sadraja. Cilj
projekta je istraiti kako
obnova donjogradskih
blokova moe odgovoriti
na hitnu potrebu za po
veanjem kvalitete urba
nog ivota. Sva prikuplje
na saznanja (ukljuujui
i rezultate ankete) nami
jenjena su irokoj javno
sti koja putem javnih for
mata tek treba artikulira
ti svoje miljenje o ovoj
problematici - ne bi li se
pokrenule nove inicijati
ve. Posebno ciljana sku
pina u tom smislu su tzv.
statini stanovnici oni
iji je ukupni ivotni oko
li vezan iskljuivo za
Donji grad (kolska djeca
i umirovljenici). Dotino
se anketno istraivanje
ograniilo samo na sta
novnike Bloka Mosor,
omeenog ulicama Ma
kaneva Zvonimirova
Tukanova Martieva.
Za potrebe istraivanja
koritena je metoda slu
ajnog uzorka meu sta
narima, a anketirano je
otprilike 6% ukupne sta
narske populacije, tj. is
punjeno 50 anketnih upi
tnika. Anketni se sadraj
doticao razliitih pitanja
vezanih uz kvalitetu ivo
ta u istonom dijelu Do

l Balkon kina

l Dvorite kina

l Ulazni prostor kina

njeg grada, a kao najzani

mljivije odgovore izdvoji
li smo tri razliite tablice
usporedivih sadraja.
Zeleni kvart i neureeni blok
Jedno od pitanja bilo
je koliko su stanari zado
voljni s ureenjem zele
nih povrina na podruju
bloka, a koliko na podru
ju itavog kvarta (isto
nog dijela Donjeg grada).
ak je 39 ispitanika
(78%) ocijenilo kvalitetu
i ureenost zelenih povr
ina u kvartu kao zadovo
ljavajuu, emu sasvim
sigurno doprinosi smje
taj Bloka Mosor nepo
sredno uz javni park. S
blokom je stvar drugai
ja, te je ak 30 ispitanika
(60%) ocijenilo kvalitetu
i ureenje zelenih povri
na u bloku kao nezdovo
ljavajue ili ak potpuno
nezadovoljavajue. Samo
je 15 ispitanika (30%) za
dovoljno s ureenjem
bloka. To ide u prilog tezi
da je potrebno hitno
osmiljavanje unutra
njosti ovog, kao i mno
gih drugih blokova, kako
bi se stanje promijenilo
na zadovoljstvo sviju, a
naroito stanara.
Parking kao rak rana Donjeg grada
Kako je problem pro
meta zauzeo jedno od
sredinjih mjesta u jav
nom prostoru i rasprava
ma, ukljuili smo ga i u
ovaj anketni upitnik. Is
punjavajui anketu, uko
liko su mislili da ne po
stoje prometni problemi
u kvartu, ispitanici su
mogli ne zaokruiti niti
jedan odgovor, a najvie
su mogli zaokruiti dva.
Svih je 50 ispitanika zao
kruilo barem jedan od
3

govor, dok je njih 25

(50%) zaokruilo dva.
Promet su problemati
nim ocijenila ak 32 ispi
tanika (64%), dok njih 14
(28%) misli da su proble
mi nedostatak bicikli
stikih staza i prometne
guve. Takoer je zani
mljivo da je samo jedan
ispitanik ocijenio loe
stanje prometnica zna
ajnim prometnim pro
blemom Donjeg grada.
Rezultati su indikator da
postoji nerijeen pro
blem parkiranja za stana
re, ali i za one koji auto
mobilom dolaze u Donji
grad.
Kulturno-drutvena
zaputenost istonog
dijela Donjeg grada
Po istom modelu kao i
za prometne probleme,
pitali smo stanare to mi
sle o ponudi kulturnih i
drutvenih sadraja u do
tinom dijelu grada. Ta
koer je svih 50 ispitani
ka zaokruilo barem je
dan odgovor, dok je njih
19 (38%) zaokruilo i
drugi. Najvie stanara,
njih 18 (36%), misli da je
u ovom dijelu grada po
treban drutveni centar,
a najmanje, njih 9 (18%),
misli da nedostaje klub
za mlade. Kao i u ostatku
Donjeg grada, tako i u
Bloku Mosor, boravi pre
teno starija populacija
graana, to djelomino
objanjava ovakve po
stotke. Ipak, zauuje i
njenica da je najvie ispi
tanika odabralo drutve
ni centar, poto je dru
tveni centar jedini sadr
aj koji u njihovom bloku
postoji. Teko je rei zbog
ega, ali ini se da dobar
dio stanara nije nikada
postao u potpunosti svje
stan njegovog postojanja.
5

blok

kvart

Prizemlja bloka aktivna su iskljuivo

uzdu Zvonimirove ulice, na strani s
koje se ulazi u kino. Na uglu Tukanove
i Zvonimirove nalazila se legendarna
Hurmetova slastiarnica u kojoj se du
go vremena mogla naruiti klasina
socijalistika limunada iz automata
sa ampitama. Hurmet Mehmedovi se
u Zvonimirovu doselio 1948., a njegov
je slastiarski obrt radio neprekidno do
sredine 90-ih. Nekoliko je godina pro
stor bio zatvoren, no nedavno je ponovo
otvoren kao kebabdinica. Nedaleko, na
broju 63, stisnuli su se trgovina tkani
nama Izabella, agencija za nekretnine
Hegenauer nekadanji fotografski
atelier Emila Gartnera te prostor Kina
Mosor. Do kina je prazan lokal u kojem
je donedavno radila trgovina odjeom.
Protekle jeseni je zatvorena zbog neri
jeenih vlasnikih odnosa.
Obrtnici i trgovci iji su lokali nani
zani uz Zvonimirovu kau da parkirani
automobili zaklanjaju pogled i smetaju

optimalnom koritenju plonika; tvrde

da se njihovi lokali jedva vide iz auta ili
tramvaja. Zvonimirova je oduvijek bi
la slijepo crijevo za obrte, naroito ovaj
istoni dio nakon ubieve. izjavila
je vlasnica jednog od frizeraja. Iako je
ovaj dio grada preteno stambene na
mjene i manjeg urbanog intenziteta od
strogog centra, mogao bi se znatno
oivjeti uklanjanjem dijela ulinog par
kiranja i proirenjem prostora za
pjeake.

l Tablica 1. Usporedba ocjena stanara za kvalitetu i koliinu ureenih zelenih povrina u bloku i
kvartu: 1 potpuno nezadovoljavajua, 2 nezadovoljavajua, 3 ni zadovoljavajua ni
nezadovoljavajua, 4 zadovoljavajua, 5 potpuno zadovoljavajua

rekreacija

kultura i zabava

l Tablica 2. Usporedba ocjena stanara za kvalitetu i koliinu rekreacijskih i kulturno-zabavnih

sadraja: 1 potpuno nezadovoljavajua, 2 nezadovoljavajua, 3 ni zadovoljavajua ni
nezadovoljavajua, 4 zadovoljavajua, 5 potpuno zadovoljavajua

nedostatak
parkirnog
prostora

nedostatak
biciklistike
staze

prometne
guve

loe stanje
prometnica

premalo
prostora na
ploniku

prostor za
invalide

l Tablica 3. Odgovori stanara na pitanja o najveim prometnim problemima kvarta; mogue je bilo
zaokruiti dva odgovora

Blokovska spika #1 2011. 15

Blok Mosor
Helga Jureti

Mi stanari nismo
svjesni svoje
snage

Vrlo je teko
potaknuti
ljude na
aktiviranje,
jer u zajed
nikim
projektima
ne prepoz
naju vlastiti
interes

l Kako ocjenjujete kvalitetu ivota u Zagrebu?

Kad bi u potpunosti
htjela odgovoriti na ovo
pitanje bio bi to jedan vr
lo opsean odgovor. Po
kuat u ipak biti kratka.
Postoji doista veliki broj
faktora koji utjeu na
kvalitetu ivota, za koju
su ipak prvenstveno od
govorni sami stanovnici
bloka ili kvarta. Pretpo
stavljam da se pitanje ne
odnosi na taj osobni
aspekt nego na kvalitetu
ivota po pitanju urbanih
sadraja i sl. O tome mo
gu govoriti samo iz vlasti
te perspektive.
Ja vam jako volim Za
greb! Uivam u njegovom
srednjoeuropskom tihu,
parkovima i arhitekturi
te zbog toga najvie volim
upravo potez od strogog
centra do Maksimira.
l to najvie volite kod
vaeg ivota u gradu?
A to u kvartu?

Volim ivjeti u centru

grada, a ipak u neposre
dnoj blizini zelenila. To
mi omoguuje poveza
nost gradskim prijevo
zom sa svim dijelovima
grada, ali i mogunost
pjeice odetati do glav
nog trga, do kojeg etnja
traje samo desetak minu
ta. Osim toga, smatram
da bi vie graana trebalo
prakticirati vonju bic
klom, koju osobno prefe
riram, iako je stanje s bi
ciklistikim stazama rav
no katastrofi. ivot u
ovom kvartu takoer do
nosi neposrednu blizinu
svih sadraja koji omo
guuju ugodan ivot: tr
nicu, prodavaonice i ki
oske koji rade i do kasno
naveer, knjinice, kole,
vrtie, ugostiteljske
objekte, park... sve to
ovdje u kvartu imamo na
dohvat ruke, to znaajno
doprinosi kvaliteti ivota.
S druge strane, kultur
nih i urbanih sadraja u
naem kvartu nekako ne
dostaje. Upravo se zbog

Ja vam jako volim Zagreb! Uivam

u njegovom srednjoeuropskom
tihu, parkovima i arhitekturi

toga nadam da se jedan

udesan poduhvat u na
oj blizini, poput Dru
tvenog centra Kino Mo
sor nee ugasiti zbog ne
dostatka razumijevanja
njegove vanosti i sred
stava. Osim toga, dojam
je da se sve manje pazi na
estetiku javnog prostora i
na koliinu zelenih povr
ina, a ne smijemo zabo
raviti da je i to ono to
nam u svakodnevnici
hrani duu.
l Koliko su meuljudski
odnosi bitni? Ima li socijalnih interakcija
meu stanarima?

Uz sve ostale faktore

vano je spomenuti da
kvalitetu ivota odreuju
i meusobni odnosi, od
nosno zajednitvo i soli
darnost stanara. Mislim
da taj dio prie ovdje do
brim dijelom nedostaje i
kada veliki broj ljudi u
kvartu ne bi imao kune
ljubimce (konkrento
pse), ne bismo se meu
sobno upoznavali, a ni
druili. Otuenost ljudi je
postala posvuda veliki
problem, a eto, ni na
kvart nije ostao poteen
tog trenda. Takoer ne
vidim da se kvaliteta i
vota s vremenom sustav
no poboljava, emu bi
svakako trebalo teiti.
Naalost, to je usko pove
zano sa sveukupnim (ka
ko materijalnim tako i
duhovnim) stanjem u na
em drutvu i nerijetko
niskom razinom svijesti,
informiranosti i inicijati
ve za poticanje promjena
od strane samih graana.
l ale li se graani na neto posebno? to mislite da je najpotrebnije, a
ega nema u ovom dijelu grada?

Nedostaje puno toga,

najvjerojatnije se neu
svega sjetiti. Djelomino
sam na to odgovorila u
svom odgovoru na pre
thodno pitanje, ali gorui
je problem svakako nedo
statak parkirnog prosto
ra, nadalje nedostatak
kulturnih i drutvenih
sadraja, zatim loa in
frastruktura, nelogini
prometni smjerovi i gu
ve u prometu, visoki tro
kovi ivota, nedostatak
sadraja za mlade ljude te
brigu o starijim osobama
kojih u naem kvartu ima
mnogo. Ono to nas sve
ljuti, rastuuje i mui je
izgled novoureenog Kva
tria. Potpuni promaaj.
U ali ga zovemo mrtva
nica s elementima turbo
folka. Velika veina ljudi
slona je u tome da bi ga
trebalo temeljito preure
diti vodei rauna o tome
da na njemu bude puno
vie zelenila, po mogu
nosti cvijea, te da se vra
ti njegov srednjoeuropski
starinski tih.

l Koliko su stanari aktivni u svojim zahtjevima?

Koje su najee teme
na skupovima stanara?

Postoji relativno mali

broj stanara koji je akti
van u svojim zahtjevima,
iako je nezadovoljstvo
prisutno. Problem je to
su ljudi prije svega zao
kupljeni preivljavanjem
i samima sobom, nesvje
sni vanosti i vrijednosti
zajednitva, a s druge
strane potpuno pogreno
misle da nita bitno ne
mogu promijeniti. Jedna
osoba ne moe puno ui
niti, ali zajedno...
l Kakva je komunikacija
izmeu razliitih predstavnika stanara?

Koliko ja znam gotovo

nepostojea.
l Koliko zahtjevi stanara
imaju utjecaja na gradske politike? Postoje li
procedure ili se
improvizira?

Mi stanari bi mogli
imati ogroman utjecaj na
gradske politike, meu

tim nismo te svoje snage i

moi gotovo uope nisu
svjesni, niti je svi zajedno
u dovoljnoj mjeri, na vla
stitu tetu, aktivno i kon
struktivno koristimo.
l Da li biste rekli da su
stanari nedovoljno aktivni? Zato? Koje je bilo vae iskustvo organiziranja sastanaka
stanara etvrti? Je li
danas lako potaknuti
ljude na aktiviranje?

Pokuala sam pota

knuti stanare da se aktiv
no ukljue u rjeavanje
goruih problema u kvar
tu organiziranjem sasta
naka na kojima bi se ljudi
informirali i iznosili svo
je probleme kako bismo
ih kasnije svi zajedno, u
suradnji s gradskim vla
stima, uinkovitije rjea
vali. Meutim, osim na
prvom sastanku, kada je
odaziv bio iznimno velik,
zainteresiranost je posta
la vrlo mala. Takoer, je
dna odreena grupa ljudi,
koja je izrazila oduevlje
nje tom idejom i elju za

Kvalitetu ivota odreuju i

meusobni odnosi, odnosno
zajednitvo i solidarnost stanara

aktivnim sudjelovanjem,
nije uspjela iznai vre
mena kad se jednom tre
balo krenuti s konkre
tnim aktivnostima. Vrlo
je teko potaknuti ljude
na aktiviranje jer u zaje
dnikim projektima ne
prepoznaju vlastiti inte
res i kao to sam prije ve
spomenula ne vjeruju
da ita mogu promijeniti.
Time, dakako, djeluju u
korist svoje tete.
l Prije dvije godine pokrenuli ste inicijativu
ureenja parka u vaem dvoritu kako je
tekla akcija? Koji su rezultati za sada?

Pokuali smo potaknu

ti stanare naeg bloka na
ureenje parka unutar
samog bloka. Informirali
smo ih o toj ideji te traili
njihovu povratnu infor
maciju. Manji dio stanara
prepoznao je to kao odli
an projekt koji bi prido
nio kvaliteti naeg ivlje
nja i poveao cijenu naih
nekretnina, no vei dio
stanara bio je a priori
protiv bilo kakve promje
ne i zbog toga je ta inici
jativa za sada stala.
l Kako ocjenjujete rad vijenika Vijea Donji
grad?

Najprije moram rei

da ne znam dovoljno o
njihovom radu da bih
mogla iznositi neke argu
mentirane ocjene. Ono
to mogu rei je da oni si
gurno u zadanim politi
kim okvirima rade najbo
lje to znaju, odnosno
ono to moraju kao izvr
itelji odreene politike.
Kad je sustav u kojem
djelujete u svojoj biti dis
funkcionalan, nedovoljno
organiziran i netranspa
rentan, to utjee i na efi
kasnost i efektivnost sva
kog pojedinog dijela tog
sustava. Trenutni sustav
upravljanja gradom tre
balo bi iz temelja preispi
tati i iz korijena promije
niti da bi postao ono to
treba biti servis u slubi
samih graana i njihovih
potreba. Decentralizacija
vlasti u gradu je samo far
sa i potrebno je provesti
stvarnu decentralizaciju,
tako da i u praktinom
smislu sami stanari poje
dinog kvarta konano do
biju mogunost donoe
nja odluka o prioritetima
i projektima u vlastitom
kvartu i raspolaganja
sredstvima kojima se te
odluke onda mogu i
provesti.

16 2011. Blokovska spika #1

Blok Mosor

l Tijekom 2009. i 2010. u prostoru kina odrano je vie javnih formata o prostornom razvoju Donjeg grada

l Ured Platforme 9.81

l Kazalina predstava

l Penzi plac dnevni boravak za umirovljenike

Drutveni centar Kino Mosor

rutveni centar Kino Mo

sor pokrenut je 2008. go
dine na inicijativu Plat
forme 9,81 neprofitnog
Instituta za istraivanja u
arhitekturi, kao suradnja s Gradom Za
grebom Vijeem gradske etvrti Donji
grad, Osnovnom kolom Silvije Strahi
mir Kranjevi, udrugom Pravo na
kvart te drugim graanskim inicijativa
ma koje se razvijaju na razini gradske
etvrti Donji Grad. U meuvremenu je
procesom denacionalizacije prostor
vraen u privatno vlasnitvo Andrei
Balen, unuci njegovih nekadanjih vla
snika. Iako u privatnom vlasnitvu, do
kraja 2010. zadrao je funkciju drutve
nog centra.
U periodu od svoga osnivanja do da
nas, Centar je postao platforma za
ostvarivanje temeljnih ljudskih prava,

vrijednosti civilnog drutva i graanske

solidarnosti u etvrti Donji grad. Smi
sao postojanja ovog tipa drutvenog
centra je ostvariti programe i projekte
drutvene tematike i kulturnog izraa
vanja te pruati usluge namijenjene po
dizanju kvalitete drutvene svakodnev
nice etvrti Donji grad.
Jedna od posebnosti ovog modela or
ganizacije je mogunost da graani lo
kalne zajednice svojom proaktivnou
u realizaciji i predlaganju programa sa
mi kreiraju kulturnu politiku Centra.
Aktivnosti koje se odvijaju u Dru
tvenom centru Kino Mosor u osnovi
su podijeljene u dvije kategorije: pro
grame samog centra i programe drugih
udruga ili organizacija kojima centar
slui kao platforma i podrka.
Programi Centra osmiljeni su i pro
vode se za graane i graanke svih

uzrasta i socijalnog statusa, pa tako po

stoje sadraji za djecu, mlade, graan
stvo srednje i tree ivotne dobi.
Budunost Centra je naalost ne
izvjesna. Zbog nedostatka financijske i
druge potpore gradskih i dravnih in
stitucija, nije sasvim sigurno hoe li Ki
no Mosor nastaviti svoj rad kao dru
tveni centar i u 2011. godini. Ukoliko
se ne pronae model odravanja i upra
vljanja koji je s jedne strane dugorono
odriv, a u kojem i sadanja vlasnica
ima barem minimalnu korist, Centar e
se jednostavno ugasiti, a prostor kina
postati jo jedan u izobilju naputenih
prostora Zvonimirove ulice.

Blokovska spika #1 2011. 17

Blok Mosor

lok Mosor vrlo je realistino opisan u jednom od novih

urbanih krimia, naslova Mirna ulica, drvored. Isto
na strana bloka posluila je kao poprite radnje, a spi
sateljica Nada Gai, u ovom intrigantom uratku, pie
o stanarima, njihovim strastima i strahovima te speci
finoj tugaljivoj atmosferi koja istoni dio Donjega grada obuzme
ljeti, kad grad opusti. Jednom smo prilikom popili kavu s Nadom
Gai, koja je inae naa nevidljiva susjeda jer ivi u blizini. Kae da
je jako ljubomorna na svoje vrijeme, da uvijek ima puno posla i da je
na sastanak pristala iz puke radoznalosti. Mirna ulica je zapravo
Makaneva. Sve su to doista stvarni ljudi i njihove ivotne prie.
Samo sam malo retuirala i smislila krimi koji bi se zapravo mo
gao vrlo lako dogoditi. priznala je spisateljica. Za vrijeme razgo
vora pala nam je na pamet ideja da bi po predloku romana mogla
nastati prava kvartovska predstava koja bi se premijerno izvodila na
daskama Kina Mosor.
Evo kako Nada Gai opisuje jedan ljetni pljusak :
Toga kasnog poslijepodneva, u nedjelju 26. kolovoza 2003. go
dine, kvart oko Kvatria mirovao je kao na smrt prebijeno tije
lo starca i ekao da se obistini prognoza koja je za no od nedjelje na ponedjeljak predviala naglu promjenu vremena, prodor
vee koliine vlanog zraka, uz osjetan pad temperature. Zapra
vo je ekao da ga zahvati pljusak koji ga je popodne mimoiao.
Nisko ciklonalno polje nad Mediteranom neto je obeavalo.
I ulica mu je vjerovala.
Kia koja je kratko pljusnula popodne, dok se pijani Fedor
sklanjao u Oktogonu, u noi s nedjelje na ponedjeljak udarila
je svom estinom. Prvo su tukle teke kapi i odmah hlapjele na
ploniku, onda se od Sljemena navuklo i smrailo, tako da je
svima ve bilo jasno kako ovo nije jedna od prijeteih i lanih
ljetnih naoblaka, nego predigra strane oluje. Oko deset nave
er protravali su rijetki prolaznici i kikotali se kao da ih kapi
kakljaju, susjedi su razdragano otvarali prozore, no u pola je
danaest ve su ih panino zatvarali; negdje se zauo smijeh, a
negdje se sasulo prozorsko staklo. Netko je runo opsovao. On
da su zaumjele kronje i po krovovima su zabubnjale kuglice
leda veliine oraha. Olujni vjetar udario je raspomamljenom
silinom, slomio se stari bagrem s dvorine strane, zvuk polo
mljenih grana dok su padale po tronim balkonima, bio je za
straujui. Na ulici vie nije bilo ive due. Za pola sata pala je
neviena koliina vode i bujica je iz Martieve krenula ulicom
kao gladna anakonda, da prodre crkvu na Zvonimirovoj. Na
plavljene najlonske vreice smea sprjeavale su odljev u ka
nale i vodena se masa halapljivo hranila.
Nestalo je struje u itavu kvartu. Televizori su se pogasili,
susjedi su sluali tabananje bosih stopala onih iznad sebe koji
su traili svijee. Sijevanje nije prodiralo kroz rolete i zavjese,
vani je bila nekakva smea no, strahovito je grmjelo, asfalt je
povremeno osvjetljavan dugim, vodoravnim munjama koje su
ulicu obojile bijelim, kao da lei pod monim reflektorima
stadiona.
Zatija su trajala kratko, znatieljne su ih oi koristile kako
bi hitro pogledale kroz prozor, a zatim plaljivo ustuknule.
Do jutra se stialo. Prozori su pred zoru otvoreni. Izmrcva
reni tromjesenim vruinama susjedi su spavali. Veina je
strano hrkala. I to se na ulici ulo.

l Mirna ulica, drvored (Algoritam, Zagreb 2007.) ulomak iz romana

ino Mosor, tadanje Ki

no Union, izgraeno je
zajedno sa stambenom
trokatnicom sredinom
30-ih godina prolog
stoljea. U povijesnom
arhivu spominje se prvi put 1935., godi
ne kada je Martin Balen investirao u
projekt te podnio zahtjev za gradnju ta
danjem XVI Gradskom graevnom
odsjeku. Glavni projekt trokatnice i ki
na izradilo je graevno poduzee Fra
njo Pera, a za nadzornog inenjera
ovlaten je arhitekt Vladimir Auer. Iz
gradnja kombinirane funkcije, naja
mnih stanova za brojnu srednju
graansku klasu koja se tih godina na
veliko doseljavala u Zagreb te kino dvo
rane kao dokaza stupnja razvoja i kul
turnih stremljenja tadanjeg Zagreba,
govori o osvijetenosti graanske klase
odakle je dolazila veina donjograd

skih investitora. Premda je svjetska

ekonomska kriza uvelike zahvaala
ovaj dio Europe, odluka obitelji Balen
da pored isplativih najamnih stanova
ulae i u izgradnju kina, bio je rizik u
kojeg se ulo svjesno. Kina su tada u Za
grebu bila novost, a kulturna publika
bila je eljna zabave. Kina su irila ideju
urbane razonode pa je ulaganje u izgra
dnju kina bilo podjednako ulaganje u
poetke industrije zabave kao i u doda
nu vrijednost koja se nikada nije mogla
potpuno isplatiti.
Nakon II svjetskog rata, zakonom o
nacionalizaciji, kino je postalo drav
nom imovinom te je ime promijenjeno
u Kino Mosor. Dravno poduzee Kine
matografi Zagreb koristilo je prostor do
1996. godine. Veina graana Zagreba
sjea se kina iz perioda socijalistike
Hrvatske, premda se interijer nije mno
go mijenjao jo od njegove izgradnje u

30-ima. Autor interijera jedan je od naj

vanijih protagonista moderne arhitek
tonske misli Ernest Weissman, koji je
projekt napravio netom nakon zavret
ka studija.
Potomci Martina Balena pokrenuli
su postupak za povratak imovine njiho
vog djeda te im je ona vraena u sije
nju 2010. godine. Odluka hoe li Kino
Union Mosor i dalje proizvoditi dru
tvenost i kulturu ostavljena je
unucima.

l Martin Balen sa suprugom ispred ulaza u kino

50-ih godina

18 2011. Blokovska spika #1

Donji grad
Kovinopojasarski obrt Havel

nate li koji je prvi korak

do prave turske kave?
Jeste li primjetili simpatini izlog u Vlakoj s bakrenim dezvama, opremom za kotlovinu i fino izraenim
posuem od mjedi? Uete li u dvorite, u dnu ete opaziti malenu potleuicu s natpisom radiona.
Kovinopojasarski obrt Havel slavi 60
godina otkako je djed August postavio
svoju radionicu u poluzidanoj drvarnici
u Vlakoj ulici 76. Uetao je 1951. u dvo
rite u kojem je radionicu ve imao ko

tlar Petrak, poznat po svojim kotlovima

za peenje rakije. Na dvorite su se na
slanjale policijske konjunice, a poznati
areni neboder u Laginjinoj jo nije
zaklanjao juno sunce pa se iz dvorita
moglo odetati prema ulici uz koju su
rasle voke. Bio je to jo uvijek relativ
no neizgraen istoni dio Donjeg grada,
iako je Vlaka oko Petrove crkve bila
zanatlijski centar poratnog Zagreba.
Kad je 1953. obrt registriran, u blizini je
djelovalo barem tridesetak obrta, a jo
ih je u 80-ima bilo petnaestak. August
se i danas, u svojoj 90-oj godini ivota,

prilino dobro sjea svojih poetaka.

Prekretnica se zbila 1963., kad se u ra
dionici zaposlio njegov sin Branko koji
je radnji dao novi polet i uspjeno je vo
dio sve donedavno, kada je kormilo pre
uzeo Brankov zet Draen Radotovi.
Radilo se svata; ovdje je nekad bilo
zaposleno pet radnika. Od bakrenih ele
menata za Radio Industriju Zagreb (po
pularni RIZ) do posuda za ispitivanja
graevinskih materijala za potrebe In
stituta Graevinarstva Hrvatske.
Naravno, graanima su predmeti ko
je danas mogu kupiti u trgovakim cen

trima itekako trebali. Radili su se roti

lji, posude za kotlovinu, dezve i cijevi
za plinsko grijanje. Radionica je bila na
dobrom glasu. Mladi egrti zanatske
kole 8. svibanj u Selskoj polagali su
ovdje svoj obrtniki ispit.
Kovinopojasarski obrt Havel ove e
godine doivjeti i etvrtu generaciju.
Augustov praunuk upravo zavrava za
natsku koli i namjerava nastaviti obi
teljski obrt.

Ukljuite se u Blokovsku spiku!

brtnici i mali
podzetnici!
Svi vi koji svojim
uslugama odravate kvalitetu ivota u
centru grada.

Vi koji se teko nosite s recesijom,

najezdom velikih igraa, opadanjem kulture urbane svakodnevnice i ivota na gradskim ulicama.
Vi ste trbuh Donjeg Grada.

U sljedeim brojevima Blokovske

spike zapoet emo promotivnu
kampanju namijenjenu odranju
kulture malih obrta.

Ukljuite se u Blokovsku spiku!

Preuzmite odgovornost za svoj
ulice i dvorita!

Blokovska spika #1 2011. 19

Donji grad

agrebaka
dvorita su
vrlo raznolika po svome izgledu
i namjeni.
Ona su zapravo onakva
koliko ih njihovi stanari
smatraju svojima. esto
su onakva kakvi su meusobni odnosi njihovih stanara. Ureeno dvorite
esto prate uredna stubita i harmonian odnos
meu susjedima. Najee nije potrebno mnogo
da se od zaputenog dvorita napravi ugodno mjesto za boravak. Odluili
smo fotografirati zagrebaka dvorita i pokrenuti
natjecanje za izbor najljepeg. Vrednovat e se
izgled, urednost, opremljenost i inovativni naini koritenja. U tijeku je
odabir lanova irija koji
e tijekom godine bodovati prijedloge te emo krajem 2011. godine izabrati
pobjednika. U sljedeem
emo broju objaviti kontakt za vae prijedloge.

Urbana
pedagogija u
osnovnoj koli

Biramo Najljepe dvorite

Kao prvi primjer pred
stavljamo dvorite u Gun
dulievoj. Nabasali smo
na njega sluajno jesenas,
promatrajui urbanu
opremu dvorita. Pristup
ovom dvoritu je najee
zatvoren, jer se radi o pri
vatnom dvoritu stanara
s broja 40. Nisu nas oa
rale samo ambijentalne
kvalitete, poutjelo lie i
opremljenost malim igra

litem za djecu. Ovo je je

dno od rijetkih dvorita
koje je ima paljivo ure
enu, gotovo parkovnu
povrinu. Zapravo se radi
o dvije parcele koje su ne
kad bile odvojene zidom.
Iako se u katastru i dalje
vode kao odvojene esti
ce, s vremenom je visoki
zid koji ih je dijelio dobio
tri velika otvora. Da stvar
bude interesantnija, ovaj

projekt meususjedske
solidarnosti dogodio se
prije gotovo 80 godina
kad su kue bile graene.
Rezultat stoji i danas
dva skladna unutranja
dvorita spojena lukovi
ma. Dananji stanari na
stavljaju dobru tradiciju
svojih prethodnika pa
svoje dvorite iste i odr
avaju klupe i djeje
igralite.

Pitalica Promjenjivo lice grada

Raskre na slici znatno se promijenilo otkako je

ukinut promet. Iako su sadraji okolnih lokala gotovo
isti, pjeaka zona uinila je ovaj ugao jednim od najo
miljenijih punktova zagrebake pice.
Pogaate li o kojem se donjogradskom uglu radi?

Odgovor: Fotografija je snimljena jednog

nedjeljnog popodneva u ranu jesen 1963. godine.
Ispred ljekarne, koja se i danas nalazi na uglu
Preradovieve i Tesline ulice, na pjeakom
prijelazu stoji skupina vojnika u nedjeljnom
izlasku. Na mjestu gdje se danas ispijaju duge
subotnje kave stoje automobili, jer promet iz
smjera Tesline ima prednost. Prepoznajete li
popularne marke automobila iz toga vremena? U
prvom su planu poljski Fiat i ruska Lada. Parkiran
je Opel. U pozadini se nazire Zastava popularni
Fio. Francuska itaonica i knjinica na istom su
mjestu kao i danas. Zelenilo Cvjetnog trga danas
nije tako bogato.

ako nam se ini kako sve uvijek ostaje isto, Donji se grad u posljednjih stotinu godina itekako
promijenio. Promjene nisu uvijek bile u obliku
novih graevina, ve su prostor mijenjali i reimi njegovog koritenja.

jerilo Donjeg grada, organizacija

njegovog prometa, kvaliteta zelenila
i broj djejih igralita u njegovim
blokovima izravno utjeu na odrastanje u ovom kvartu. Prostorni okoli u kojem se razvijaju nai najmlai sugraani podjednako je bitan za razvoj njihovih mentalnih i drutvenih sposobnosti. Da bi jednog dana u svom okoliu
mogli djelovati kao odgovorni graani, vano ih je obrazovati o ovoj problematici.
Upravo s tim ciljem osmiljena je radionica Urbane
pedagogije za uenike Osnovne kole Silvije Strahimir
Kranjevi. Uenike sedmih i osmih razreda poduavalo se o pitanjima prostornog razvoja grada i gradskog
upravljanja, osnovama arhitekture i urbanizma, uz tumaenje dananjih gradskih problema i mehanizama
za njihovo rjeavanje. Uenicima se pokualo predoiti strukture koje tvore njihov grad i njime upravljaju te
ih upoznati s univerzalnim vrijednostima koje donosi
ivot u gradu, kako bi u budunosti mogli postati aktivni akteri pozitivne promjene i ouvanja zagrebakog
Donjeg grada.
Radionica Urbane pedagogije odrana je tijekom 12
nastavnih sati ljetnog polugodita 2009./2010. kolske
godine. Nastavni program pratila su i Skripta u kojima
su predmetni pojmovi bili dodatno razjanjeni i proireni. Plan i program razvijen je u suradnji sa zainteresiranim nastavnim osobljem kole, koje je pomoglo dodatno ga prilagoditi potrebama i mogunostima
uenika.
Prvi dio nastave bio je teorijske prirode. S uenicima se kroz voenu diskusiju razgovaralo o gradu, njegovim javnim i privatnim prostorima, graevinama i
mjestima. Obraene su teme razvoja grada i gradskog
prostora kroz njegovu povijest, pregled gradskih punina i praznina te njihovih funkcija, razlike izmeu
javnog i privatnog, funkcije javnih zgrada i prostora.
Bavilo se pitanjima funkcioniranja komunalnih gradskih slubi opskrbom energentima, odvozom i zbrinjavanjem otpada te zatitom voda. Svaku navedenu
temu uenici su morali sami istraiti, pripremiti Power point prezentaciju za cijeli razred te je protumaiti. Teme su dodatno razjanjavane na primjeru Zagreba, a posebno na uzorku Donjeg grada.
Kako bi uenici lake razumjeli to je donjogradski
blok glavna urbanistika forma Donjega grada, uvedena je slijedea definicija:
Zagrebaki donjogradski blok je jedinica gradske
strukture Donjeg grada koju ini sklop zgrada mjeovite namjene, prstenasto povezanih u zatvorenu cjelinu.
Prsten zgrada zatvara manje ili vee unutranje dvorite, dok su zgrade svojim glavnim proeljima okrenute
prema ulici. Opseg i naziv bloka odreuje se upravo ulicama koje ga okruuju (na primjer blok ZvonimirovaMakaneva-Martieva-Tukanova). Unutranja dvorita meusobno se razlikuju veliinom, ispunom i kvalitetom te ispune (dok su neka potpuno zaputena, u nekima su ureeni javni sadraji poput parka, vrtia, igralita, kola i sl.).
Drugi dio nastave posveen je kreativnom izraavanju, pri emu su uenici podijeljeni u grupe. Svaka je
grupa dobila zadatak izraditi model donjogradskog bloka od papira te bojama odrediti funkcije i sadraje u
njegovim zgradama i unutranjosti. Blokovi su bili prepuni raznih sadraja, a njihova dvorita ispunjena parkovima, kolama i vrtiima. Pazilo se i na to da svaki
blok ima dovoljan broj parkiralinih mjesta.
Zavrni zadatak bio je zajedniki napraviti jedinstvenu maketu zamiljenog idealnog kvarta. Na podlozi
su iscrtane ulice i definirana polja za izgradnju koja su
uenici trebali ispuniti graevinama od glinamola. Prije poetka rada uenici su odredili koje zgrade i povrine javnih funkcija ele u svom kvartu. Odluili su se za
trg, veliki park, disko klub, muzej, kazalite i crkvu.
Kvart je osim stambenog fonda imao i svoj poslovni
centar s visokim neboderima. Osim toga, kvartu su dana i specifina obiljeja koja bi ga uinila i turistiki zanimljivim (veliki trijumfalni luk, javne skulpture i sl.).
Kraj nastavnog programa obiljeen je izlobom uenikih radova u Drutvenom centru Kino Mosor te
podjelom diploma malih urbanista uenicima koji su
sudjelovali u programu.

l Nastavu je vodila Lana Lovreni iz Instituta za istraivanja u

arhitekturi Platforma 9,81.

akipsaksvokolb