You are on page 1of 7

Vjera u osobita bia.

1. VUKODLAK I KRSNIK.
a) Biljeka o vjerovanju u vukodlake na otoku
Pamanu god. 1403.
PRIOBIO V. KLAI.

Zadranin Pavao Pavlovi, koji je na koncu 14. stoljea i na


poetku 15. bio naelnik grada Zadra, pripovijeda u svome ,,Memorialu", kako je u junu 1403. na susjednom otoku Pamanu u
mjestu Othus" umrla neka ena Priba, pak se onda prometnula
u vukodlaka i uznemirivala sav otok, dok nije Pavao Pavlovi na
molbu otoana u julu dozvolio, da joj se grob razkrije i u srce
turi klin ili kolac (cugnus, cuneus). Po tome sudimo, da se je ne
samo na otoku Pamanu, nego i u samome gradu Zadru tada vje
rovalo u vukodlake.
Zanimljivo je jo konstatovati, da je otok Paman u 15. stoljeu
imao samostan Franjevaca, dakle da je bilo sveenstva, koje je
moglo praznovjerni puk odvraati od toga vjerovanja u vukodlake.
God. 1460. dne 12. sijenja inio je oporuku dom Petar sin Mikule Kravia, a parohijan v Sustipani Luci Velom otoci", u kojoj
je medju inim zapisao fratrom na (otoku) Uglan 20 libar" ;
zatim joe na Paman fratrom 8 spudov vina i 8 k. muke" . . .
(Kuk. Acta croatica, pag. 87).
Priobujem sada doslovce prianje Pavla Pa vio vica:
1403. de mens. Junii in insula Pasmani in loco dicto Othus
quaedam mulier Priba, nomine, postquam moriretur, et sepulta
esset in eadem insula, per plures ibi existentes visibiliter visa est,
et maxime per quamdam aliam mulierem, quam ipsa mortua manu
propria verberaverat, et nisi exproclamasset adiutorium et cucurissent gentes, quae prope erant, quasi interficiebat ipsam, qui adcurrentes viderunt earn, et exclamantem verberatam, et excapillatam,

224

KLA1, MILETI,

nec viderunt quemquam circa ipsam, sed dixit eis, quod visibiliter,
et vidit, et cognovit ipsam, quae mortua plures et plures novitates
fecit in domo q. Venturini de Cesena ibi existente, et demum coadunatis pluribus rebus, et massariciis d. domus in loco ubi expiravit in eadem domo imposuit igni, et nisi quidam insularii nocte
ibi prope dormientes iam in aurora intrassent domum praedictam
et extinguissent ignem combussisset domum cum omnibus rebus, et
multas alias novitates fecit per insulam, ita quod prae timore ibi
in propinquo homines praesertim nocte non audebant morari, de
quo die Veneris Julii prox. seq. me (Paulo de Paulo) ibi existente
D. D. Jacobo de Radunch et Blasio de Soppe Rectoribus Jad. per
filios d. Venturini s. Petrum et Johannem, et per plures insulanos
querimonia porrecta extitit, et petita licentia, ut possent sepulturam
excoperire, et infigere cugnum1 in pectus eius, quo ad praedicta
iam cessaretur, quibus hoc concessum extitit".
Memoriale Pauli de Paulo
(Lucius, de regno Dalmatiae et Oroatiae, pag. 436.)

b) Krk i Kastav u Istri.


PRIOPIO I.

MILETI.

Kakogod to su vike i more zlobne ene, tako su kulaci


(vukodlaci) opaki mukarci. Puk vjeruje, da svaki rod (pleme) ima
po jednoga kudlaka i po jednoga Jcrsniha. To su dva protivna bia.
Kudlak nastoji oko toga, kako e ljudima nauditi, a krsnik, kako
e ih obraniti. Oni se umiju prometnuti u svakojake ivotinje, po
najvie u praze, volove ili konje. Kudlak je obino crne, a krsnik
bijele ili arene boje. Kudlak napada ovjeka nou, da ga plai,
bije, pa i umori; no u tom ve priskoi krsnik, te oni zametnu
ljuto kreevo. Konano iznese pobjedu krsnik.
Nema seljaka, koji ne bi vjerovao u vukodlake; dapae malo
imade starijih ljudi, koji ga nijesu vidjeli. Neki mi seljak priae
ovo: Vraao sam se nou od ponikve" 2 kui, kad al eto na nekoj
lokvi opazim crnoga praza, koji mi stane na put. Iznenada dotri
aren praz, pa oni bij se i tuci do zla Boga. Isprva miljah, pod
lei e areni, no konano ovaj dokotura crnoga u lokvu i ondje
1
cugiius, cuneus = iustrumentum ferreum ligneumve findendis lignis
et aliis usibus accommoum. Du C a n g e , glossariuin mediae et infimae
latinitatis.
2
Jezerce izmedju Dubanice i gradia Krka.

VjteRA tj OSOBITA BIA.

225

ga zagui. Drugi dan sretne me moj prijatelj na putu i ree m i :


da nije bilo mene noas, ti ne bi bio vie iv! Postavi svoju nogu
na moju desnu! Ja uinim tako i ujem, kako zvone zvonovi grada
Spljeta. Tada moj prijatelj krsnik primjeti: ovo ti zvone uza
sprovod onomu noanjemu crnomu prazu kudlaku". Kudlak
najvie jada zadaje ljudima poslije svoje smrti. Ako puk sumnja
o nekome, kada umre, da je kudlak, prerezu mu ljudi ile ispod
koljena, prije nego ga u grob poloe. Misle na ime, da ovako ne
e vie nou hodati ni svijet kinjiti. Zadnji kudlaci u Dubaniei
bijahu oporii iz sela Turi. 1 Ja sam poznavao jednoga od tih
Coporia. Bijae epav pouzdano svjedoanstvo, da je kudlak S
ivo se jo opominjem, kako sam u djetinjstvu prolazio sa nekim
strahom pokraj njegove kue. On se je ipak za ivota rijeio svoga
zloduha, ispovjedivi se. Od toga vremena nema vie u Duba
niei kudlaka, jer su ih popovi izagnali. Djed ovoga Coporia bijae
i po smrti kudlak, te je nou ljude muio i kvara im inio. Da ga
se Dubaljani oproste, raskopae njegov grob i zabie nou trnje od
gloga u njegovo tijelo. To se desilo u prvoj polovici ovoga vijeka.
Vukodlakom, priaju Kastavci (Spini),2 postane ovjek, rodjen
u nekakoj opni. On dakle nije kriv, to se rodio vukodlakom. Ka
stavci vjeruju, da se vukodlak pretvara u konja, u abu, u ovjeka
visoka 100 hvati itd.; ipak se on javlja najee u obliku mjeine,
koja se valja po putovima, straei ljude. Nekoga mladia proga
njae nou takav mijeh, no on ga udari nogom, a mijeh se pro
metne u velikoga konja. Mladi ispali sada pitolju, drei j e na
opako (kada bi je drao pravo, ubio bi sam sebe), a konj pade
mrtav na zemlju. Drugog dana leae na istom mjestu mrtav
starac, bivi vukodlak.
Kastavci poznaju takodjer Icresnihe, koji su za to na svijetu, da
brane ljude od vjetica: jedan vrijedi za deset vjetica. Kada ih
kresnik svlada, ne e biti one godine tue; inae e tua sve po
harati. SJcrstnilc ili Icrstnik (Vrbnik, Spini) ugledao je ovaj svijet
pod kapicom od koe. Ovu kapicu osue i dadu djetetu, da je
s kakim jelom pojede. On zamee boj s vjeticama i s naturainom". Njemu ne mogu nauditi zli duhovi, dapae pred njim
bjee, jer ima uza se no sa urezanim Isusovim imenom. Krsnik
ne smije nikomu odati tajne, da je krsnik inae bi umro.
1
2

Zabiljeeno oko godine 1880.


Iz biljeaka prof. Vj. Spineiea.

FOLKLOR. SBORNIK I.

15

226

BUJANOVIO, UJEVT, ZORI, HORVAT,

U Vrbniku znadu i za naturainu: to su zlodusi u podobi ivo


tinja, pred kojima treba da ovjek bjei, a preteku li ga, umrijee
za nekoliko dana. Naturaina katkada nou svira i plee.

c) Prapntnik.
PRIOPIO J. BUJANOVI.

Ako se dijete rodi pod kapicom, u popovskom odijelu ili samo


u kouljici, tada ono postane navrivi 21. godinu Jcresnik. Kresnik
se pretvara kao i vukodlak u razne ivotinje, veinom u bijele,
te je ljudima zatitnik. Kresnik, osobito onaj te je rodjen u po
povskom odijelu, razumije svata, osobito znade lijeiti i blagosliv
ljati. Biti kresnikom nije sramota. Kada vukodlak umre, postane
medovina. Medovina dolazi u kue, pojede i popije sve to nadje,
straei ljude. Ako se medovini zabiju tri avla u glavu, ne javlja
se vie.

d) Vrhgorac u Dalmaciji
PRIOPIO I. UJEVI.

Vukodlaci se mogu probosti samo tapom od crnoga trna. Oni


su mjeine, napunjene krvlju, bez kosti. Vukodlaci mogu svagdje
unii. Oni ine zlo. Moraju ipak doi u svoj grob, kada zvoni u
jutro zvono na pozdravljen]e. Skitaju se od zdrave Marije do
zdrave Marije. Prikazuju se u raznim oblicim, ali jih ne moe
svatko vidjeti, pa plae ljude. Kad prodje jedna godina poslije
njihove smrti, ne plae vie nego podju sasvim u pakao.

e) Kotari u Dalmaciji
PRIOPIO M. ZORI.

O vulcodlaku vele Kotarani, da je on dua nekog pokojnika te


se skita po svietu, straei ljude i kodei njihovu zdravlju. U isto
doba misle, da je vukodlak vrag. jer mnogim uzrokuje smrt a
mnogim neizljeivu bolest. Vukodlak se javlja u obliku ovjeka
ili ivotinje (pseta, koze, magarca, konja i make).

f) Koprivnica.
PRIOPrO R .

HORVAT.

Vukodlak je zaklet ovjek, koji je postao po ovjeka a po


vuka. Vukodlak lovi ljude, pa ih jede. a moe da dodje i u kue.

VJERA U OSOBITA BIA.

227.

2. VJEDOGONJA.
Kotari u Dalmaciji.
PRIOPIO M. ZORI.
1

Vidogojom zovu u Kotarima one te znadu prole i budue


stvari. U vidogoje trae lijeka za bolestnika, pa on neto moli nad'
bolestnikom, kriajui po cijelom tielu. Vidogoja to radi za plau.
On esto odnosi bolest, ali kadkada i navlai iz zavisti ili koristi
svoje radi. U vidogoje su zloeste oi, s toga se s njime ljudi ne
rado sretaju, da ili ne bi oima ustrijelio. Vidogoje ne mogu le
tjeti ni prometati se kao vjetice, jedino su kadri nametnuti i di
gnuti zlo.

3. MRAK I BUAN.
Otok Krk.
PRIOPIO I. MILETI.

U Dubanici na otoku Krku majke strae djecu, ako ne budu


dobra, da e ili buan odnijeti. Vie nijesam saznao o tom tajan
stvenom bia. Poznatiji je ,,mra/c". To je gorostas, koraajui od
drveta do drveta i od krova do krova. Zlo onome te prodje ispod
njega. Ako zamahne silom prema njemu, nestat e ga. Velika je
lijentina te obino miruje. Djecu grabi i nosi daleko od kue.
1
U Boci govore vjeddgonja i jedogonja. Kotarani su ikavci tokavci. Oni govore: vira, lipo; ad (rjeclje kia), tap (ap" pri
morci i otoani), medja, poao itd. Pravoslavni su po Kotarima jekavci,
te govore: vjera, lijepo. U jednih i u drugih se uje rist mj. nerast.
Kotarani zovu oca obino ale, rijetko cako, kau male mj. majka, nevd
mj. nevjesta. Neva nikada ne e zvati djevera po imenu, ve drago,
o drago, drugog djevera: mile, o mile; treeg: ranico. Otoanke zovu
svekrvu svekrvom, svekra svekrom, a Kotarkinje uvijek ale, male,
rijetko cako, majko. Rodjake, muke i enske, do devetog koljena zovu
bratom, sestrom, odnosno didom, babom, stricem, strinom, ujcem, ujnom,
tetkom (tetak, tetka); dok e otoani rei svakomu ono to jest u rodu:
svekru svekar itd. Kotarani se obino u rodu i ne ene, a malo kad i
u istom plemenu, ako ono broji i trideset obitelji; dok se otoani ene
i udavaju u treem, nerijetko i u drugom koljenu.

228

Z0R1, MILKTi, UJRVI,

4. MALI.
PRIOPIO I .

MILBTI.

Mali" je obijestan djeak s crvenom kapicom. On u ope samo


strai, a ne nanosi tete. Nou baca kamenje, te ono zvidi ovjeku
oko uiju, ali ne e, nikoga udariti. On znade prijetiti; kadkada
e se s ovjekom i porjekati, da ga drai. On e, kada ljudi
melju uljike u tou, 1 neprestance otvarati vrata, ma koliko ih puta
oni zatvorili.
Mali strai ovjeka, ako zaspi na polju ili u umi; on e i ri
barima, koji ga vide kao neko tele skakati po stijenama, pokraj
mora, zaplesti mree. 0 njem jo vjeruju, da ljudima nosi novaca,
pa ga moraju u tom sluaju osobito dobro hraniti. Takovi ljudi
zapisae svoju duu vragu, jer se ne mogu vie oprostiti malia.
0 postanju malia priaju u Puntu na otoku Krku: Hrani crnog
peteha" (pijevca) sedam godina pa e snesti jaje, koje obavij
crnom svilom i nosi ga pod pazuhom devet mjeseci. Tada e se
jaje raspuknuti, a iz njega e skoiti mali (malik) sa crvenom
kapicom, koga treba da dobro hrani, pa e ti donositi iz mora
blaga, koliko hoe. Poznam 2 mornara iz Punta, koji redovito
plovi sa svojom ladjom (bracerom") izmedju Rijeke i Punta, pozna
jui svaki grm pod otokom" (tako zovu kraj od rta sv. Jurja do
Malinske), pa se samo u najveoj pogibli zaklanja u neku luicu
kraj sv. Fuske, jer ovdje mali razvezuje konope s kraja . . ."
Mali je okretan poput vjeverice, veselei se sam svojim vragoli
jama. On se javlja visokim, jednolinim urlikanjem.
U Vrbniku 3 kau, da malik (i malici) prima i podobu zeca. On
se javlja kano djeak s crvenom kapicom nakon sunanog zahoda,
a kano zec samo nou. ovjek za njim tri, a malik se smije.

5. ORBO (ORKO4).
PRIOPIO I.

UJBVI.

Njega dre oko Vrhgorca za nekakova magarca, kojega isto


svatko ne moe vidjeti. On se moe uiniti malaan kao maka i
1

to = mlin za uljike.
Ovo mi je iz Punta priopio g. pop Frane ic.
3
Iz biljeaka prof. V. Spinia.
4
Orbo talij. slijep; orho je svakako poteklo iz grkoga Ato? "Opxoc.
Po Istri i po Dalmaciji esto govore Talijani kletvu (u dialektu): orco
de dio".
2

VJERA U OSOBITA BTA.

229

velik kao najvei brijeg. On sam eli, da na nj tkogocl uzjai, pa


kada uzjai, on se uini kao brijeg, te ovjek ne moe sjaiti, a
on ga odnese nevjerojatnom brzinom s jednoga mjesta na drugo
i tu ostavi. Ipak njega mogu usilovati, da ih povrati na ono mjesto,
odkle ili je i ponio.

6. PASOGLAVAC.
PRIOPIO DRAG. HIRO.

U sv. Petru kod Ludbrega priaju, da je pred selom bila neko


velika movara (bereina). Dok je Turin Hrvatskom vladao, bio
je nekaki pasjem, koji je izgledao sasvim kao ovjek, samo je
imao pasju glavu. Hvatao je ljude, no najvolio je enama odgristi
sise. Ljudi su, bjeei pred njime po bereini, bacali pred sobom
daske, da lake uteku.
U Velikom Trgovitu (Zagorje) zovu pasoglavca pesjak. Ima
kau jedno oko sredi glave; budi lovek, koj krane lovi,
jede i ob tom ive".
U Slatiniku kod Broda na Savi zovu pesjaka pasjoglavac. Ima
pasju glavu, jedno oko i rep. Jede krane i nalazi se u mranoj
zemlji. U Rusiji uvijek topovi pucaju, da ne uzmogne k nama.
U Selitu u Moslavini zovu ga songlav. U Babinoj gredi plae
djecu pasoglavcem, a priaju da su mu noge od vratila; doim u
Strizivojnoj kau, da ima pasju glavu i konjske noge, i da je jeo
svijet.
Jedan seljak iz Gornjih Boraca kod Daruvara pripovijedae mi
o pasoglavcima, da ih ima u mranoj zemlji, a pred njima da se
moe ovjek sakriti u konjsko djubre, jer ga drukije nanjue. Tu
mranu zemlju uva vojska, da ne prodju k nama, ve u Rusku
carevinu. U toj mranoj zemlji ima dragoga kamenja. Pasoglavci
odvedoe onamo ovjeka, nu taj je utekao i odnio dragoga ka
menja, i tako se na narod uvjerio, da ga ondje ima. Toga ovjeka
htjede da uzme pasoglava ena, nu jer bijae posljednja, pobjegne joj.
U Markuiima u umberku znadu takodjer za pasoglavca. Velik
je kao ovjek, tijelo ima ovjeje sa etiri noge. Glava mu je kao
u psa a na vrh glave jedno oko.