You are on page 1of 5

TEHNIKE VIJESTI

Razvoj tehnologije tarnih materijala kao osnova razvoja


novih konstrukcija automatskih mjenjaa
Zahtjevi korisnika za manjom potronjom goriva, ugodnijom vonjom i veom
snagom na kotaima su znaajno utjecali na konstrukcijske promjene automatskih
mjenjaa. Ovakvi zahtjevi trae poveanu razinu prenesene energije putem
pretvaraa okretnog momenta i spojki za ukljuivanje stupnjeva prijenosa.
Istovremeno se veliina ovih spojki (lamela i pojasnih konica) smanjila.
Rezultirajue poveanje sila i razine energija za ukljuivanje stupnjeva prijenosa
zahtijeva uporabu tarnih materijala koji se mogu oduprijeti velikim termikim i
mehanikim optereenjima koja se pritom javljaju.
Tarni materijali na osnovi ugljinih vlakana pruaju atraktivnu alternativu postojeim
celuloznim tarnim materijalima zbog njihove nadmone mehanike vrstoe i
iznimne termike postojanosti. U ovom prilogu dan je pregled osnovnih svojstava
ovih novih tarnih materijala na osnovi ugljinih vlakana.
Kako bi zadovoljili poveane zahtjeve korisnika za sportskom, ekonominom i
sigurnom vonjom, proizvoai automatskih mjenjaa nastavljaju unapreivati svoje
konstrukcije kako bi omoguili prenoenje veih zakretnih momenata, poveali
kvalitetu ukljuivanja stupnjeva prijenosa te poveali uinkovitost.Ova poboljanja u
radnim svojstvima mogu biti ostvarena razliitim pristupima. Proireno podruje rada
hidrodinamike spojke s pretvaraem okretnog momenta i smanjene brzine
proklizavanja poboljavaju uinkovitost bez naruavanja voznih svojstava. Zamjena
pretvaraa okretnog momenta mokrom spojkom takoer poveava uinkovitu
potronju goriva, a uporaba mjenjaa s kontinuirano promjenjivim prijenosnim
omjerom donosi daljnja poboljanja tako da se brzina motora moe odravati u
optimalnim granicama zbog beskonanog broja dostupnih stupnjeva prijenosa.
Automatizirani, ili tzv. poluautomatski, runi mjenjai s dvije spojke omoguavaju
smanjenje potronje goriva kombinirajui dvostruku vielamelnu mokru pokretaku
spojku s runim mjenjaem. Ovakva konstrukcija omoguava predizbor novog
stupnja prijenosa dok je istovremeno prethodni stupanj ukljuen, ime se drastino
smanjuje vrijeme ukljuivanja novog stupnja prijenosa te smanjuje gubitak snage.
Veina ovih konstrukcijskih promjena dovodi do znatnijeg poveanja optereenja i
energije potrebne za ukljuivanje hidrodinamike spojke ili mokre pokretake spojke.
Rezultirajua poveanja radnih temperatura i optereenja zahtijevaju uporabu
materijala tarnih obloga s veom termikom stabilnou i produenim vijekom
trajanja u usporedbi s postojeom tehnologijom celuloznih materijala. Materijali
tarnih obloga na osnovi ugljinih vlakana predstavljaju moguu alternativu.
Ovi materijali su poznati po svojim superiornim mehanikim svojstvima u odnosu na
celuloznu inaicu, a zahvaljujui prvenstveno vrlo velikoj tvrdoi i vrstoi samih
ugljinih vlakana. Osim toga njihova bolja termika postojanost i vea otpornost
134

goriva i maziva, 43, 2 : 134-141, 2004.

TEHNIKE VIJESTI
troenju ini ih posebno podesnim za teke radne uvjete u spojkama. Postoji
mnotvo razliitih mogunosti za pripremu ugljinih vlakana za tarni materijal.
Prikazujemo tri komercijalno dostupna primjera izvedbe materijala tarnih obloga:
a) ugljina vlakna promjera 8 - 10 m trodimenzionalno ispletena u ravne trake
koje se ponovno pletu u dvodimenzionalnu matricu (slika 1a),
b) ugljina vlakna promjera 8 - 10 m prethodno skupljena u svenjeve, a
potom ispletena u dvodimenzionalnu matricu (slika 1b),
c) kratka ugljina vlakna promjera 10 m pripremljena sluajnim rasporedom u
smolnoj matrici (slika 1c).
Slika 1: Izvedbe tarnih obloga na osnovi ugljinih vlakana
a)

b)

c)

goriva i maziva, 43, 2 : 134-141, 2004.

135

TEHNIKE VIJESTI
Razliit nain pripreme vlakana, koji ukljuuje i variranje koliine vezivnog sredstva
neophodnog za izradu materijala tarne obloge, ima kao posljedicu razliita
mehaniko-dinamika svojstva tarnih obloga, ali utjee i na cijenu kotanja,
ponovljivost izrade obloga i ostala svojstva materijala.
Slika 2 prikazuje kako se mijenja koeficijent trenja s promjenom brzine pri malim
iznosima brzina za svaku od navedenih tarnih obloga od ugljinih vlakana u
neaditiviranom ulju. "Idealni" tarni trag predoava eljena tarna svojstva prilikom
ukljuivanja spojke, ukljuujui pozitivni nagib (tj. poveanje koeficijenta trenja s
poveanjem brzine), i razinu koeficijenta trenja veu od priblino 0,14 pri veim
brzinama. Ova svojstva su neophodna za osiguranje uinkovitog prijenosa snage
kao i zbog sprjeavanja vibracija ili podrhtavanja u spojki, koja se mogu pojaviti ako
promjena koeficijenta trenja s brzinom postane negativna (tj. kada koeficijent trenja
pada s porastom brzine).
Slika 2: Tarna svojstva materijala
neaditiviranom ulju

tarnih

obloga

od

ugljinih

vlakana

Materijali tarnih obloga od ispletenih ugljinih vlakana pokazuju znaajnije bolja


tarna svojstva od istih vlakana u smolnoj matrici. Takoer nemaju podruja
negativne promjene koeficijenta trenja i ne pokazuju znaajniji porast koeficijenta
trenja kako brzina pada prema nuli.
136

goriva i maziva, 43, 2 : 134-141, 2004.

TEHNIKE VIJESTI
Naprotiv, materijali povezani smolom pokazuju iroka podruja negativne promjene
koeficijenta trenja i velik porast koeficijenta trenja pri malim brzinama. Meutim, niti
jedan od materijala ne postie eljenu razinu koeficijenta trenja pri veim brzinama.
Oigledno je da struktura vlakana i svojstva vezivnog sredstva igraju vanu ulogu pri
nastajanju trenja na tarnim materijalima od ugljinih vlakana.
Postizanje i odravanje eljene razine trenja, odnosno koeficijenta trenja prilikom
ukljuivanja spojke zahtijeva ispravnu kombinaciju povrinskih svojstava i kemije
aditiva. Razina trenja je kontrolirana slojem kemijskih aditiva na povrinama lamele
spojke i nasuprotne, reakcijske lamele. Priroda tog sloja je umnogome ovisna o
fizikalnim i kemijskim svojstvima materijala tarnih obloga. Ova svojstva poput
polarnosti, tvrdoe, hrapavosti i poroznosti u potpunosti odstupaju, tako da je
potrebna razliita kombinacija aditiva koja e optimirati trenje na tarnim materijalima
od ugljinih vlakana.
Slika 3: Utjecaj aditivne tehnologije konvencionalnih ulja za automatske mjenjae
na materijale tarnih obloga od ugljinih vlakana i celuloze

Tako slika 3 daje usporedni prikaz djelovanja aditivne tehnologije konvencionalnih


ulja za automatske mjenjae na materijalima tarnih obloga od ugljinih vlakana i
celuloze. U sluaju tarnih obloga od celuloznih materijala tarna svojstva u odsutnosti
aditiva su loa (malen dinamiki koeficijent trenja, velik porast koeficijenta trenja u
goriva i maziva, 43, 2 : 134-141, 2004.

137

TEHNIKE VIJESTI
podruju malih brzina i negativan trend promjene koeficijenta trenja), ali ona su
poboljana uporabom odgovarajue odabranih aditiva. U sluaju tarnih materijala od
ispletenih ugljinih vlakana tarna svojstva su znaajnije bolja, ali utjecaj prisutnosti
potpuno formuliranih ulja za automatske mjenjae vrlo je malen. Jasno, potreban je
u pravilu potpuno novi pristup u formuliranju kako bi se optimirala meusobna
djelovanja tarnih materijala na osnovi ugljinih vlakana i ulja za automatske
mjenjae.
Ulja za automatske mjenjae imaju kritinu ulogu u kontroliranju sposobnosti
ukljuivanja prijenosa, brzini ukljuivanja i zakretnom momentu spojke. Trenutani
pristup u formuliranju ulja za automatske mjenjae se temelji na zahtjevima tarnih
svojstava lamela obloenih celuloznim tarnim oblogama.
Kako materijali na osnovi ugljinih vlakana imaju prilino razliit odaziv na
aditivaciju, potreban je potpuno novi pristup formuliranju ulja za automatske
mjenjae. Standardne formulacije ulja za automatske mjenjae (ATF ulja) sadre
vie aditiva razliitih funkcija. Premda neki strunjaci smatraju kako e biti potrebno
razviti potpuno novu aditivnu kemiju, mnogi istraivai smatraju kako je potrebno
samo pronai pravilnim odabirom aditiva odgovarajuu ravnoteu ve dobro poznate
aditivne kemije.
Vrijeme koje je pred nama, svakako e biti izazov za formulatore ulja za automatske
mjenjae za pronalaenjem pravilne aditivne kemije koja moe udovoljiti traenim
tarnim svojstvima novih obloga. Ono e zasigurno donijeti i mnogobrojne spoznaje
korisne i za formuliranje ulja i tekuina za ostale konstrukcije mjenjaa koje se
takoer oslanjaju na uporabu tarnih spojki, a sve na zadovoljstvo korisnika koji trae,
prije svega, potpunu funkcionalnost svojih mjenjaa.
Priredio Bruno Novina

138

goriva i maziva, 43, 2 : 134-141, 2004.