You are on page 1of 68

XVIII

, 11. 2014. e

/Broj

62

Godina XVIII
Ponedjeljak, 11. augusta/kolovoza 2014. godine
ISSN 1512-7508 -
ISSN 1512-7486 -
ISSN 1512-7494 -



1006

17.
(" ", . 30/03, 42/03,
81/06, 76/07, 81/07, 94/07 24/08), 9.
(4)
2014.
(" ", 104/13),
, 88. 19.
2014. ,






1.


("
", 55/13), 3. (1) )
:
" ,
."
2.

" ".
114/14
19. 2014.


, . .

Na osnovu lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i


Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa lanom 9. stav (4)
Zakona o Budetu institucija Bosne i Hercegovine i
meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2014. godinu
("Slubeni glasnik BiH", broj 104/13), Vijee ministara Bosne i
Hercegovine, na 88. sjednici odranoj 19. marta 2014. godine,
donijelo je

ODLUKU

O IZMJENI ODLUKE O FORMIRANJU KOMISIJE ZA


KUPOVINU OBJEKATA ZA SMJETAJ
DIPLOMATSKO- KONZULARNIH PREDSTAVNITAVA
BOSNE I HERCEGOVINE U BEOGRADU I ZAGREBU
lan 1.
U Odluci o formiranju Komisije za kupovinu objekata za
smjetaj diplomatsko konzularnih predstavnitava Bosne i
Hercegovine u Beogradu i Zagrebu ("Slubeni glasnik BiH", broj
55/13), u lanu 3. stav (1) taka d) mijenja se i glasi:
"Tanja Cicovi, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i
Hercegovine."
lan 2.
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje
se u "Slubenom glasniku BiH".
Predsjedavajui
VM broj 114/14
Vijea ministara BiH
19. marta 2014. godine
Vjekoslav Bevanda, s. r.
Sarajevo
Na temelju lanka 17. Zakona o Vijeu ministra Bosne i
Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u svezi s lankom 9. stavak (4)
Zakona o Proraunu institucija Bosne i Hercegovine i
meunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2013. godinu

62 - 2

("Slubeni glasnik BiH", broj 100/12), Vijee ministara Bosne i


Hercegovine, na 88. sjednici odranoj 19. oujka 2014. godine,
donijelo je

a)

ODLUKU

O IZMJENI ODLUKE O FORMIRANJU


POVJERENSTVA ZA KUPOVINU OBJEKATA ZA
SMJETAJ DIPLOMATSKO KONZULARNIH
PREDSTAVNITAVA BOSNE I HERCEGOVINE U
BEOGRADU I ZAGREBU
lanak 1.
U Odluci o formiranju Povjerenstva za kupovinu objekata
za smjetaj diplomatsko konzularnih predstavnitava Bosne i
Hercegovine u Beogradu i Zagrebu ("Slubeni glasnik BiH", broj
55/13), u lanku 3. stavak (1) toka d) mijenja se i glasi:
"Tanja Cicovi, Ministarstvo financija i trezora Bosne i
Hercegovine."
lanak 2.
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, i objavljuje
se u "Slubenom glasniku BiH".
VM broj 114/14
Predsjedatelj
19. oujka 2014. godine
Vijea ministara BiH
Sarajevo
Vjekoslav Bevanda, v. r.

1007

. 17, 27, 27. 29.


(" ",
. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 24/08) 5.

(" ", . 61/04, 49/09, 42/12, 87/12
32/13),
,
, 105. 23. 2014.
,

,



1.
( )
(1)
,

(
: )
,
.
(2)


.
(3)

,
,

.
2.
()
(1)
:

)
)

, 11. 8. 2014.




, :
,
,
,
, ,


( : ) (
: );



,

;

,

,
,


;




,
,
,
,
,
, ,
,

;

.
;

.

;
()



;
PIMIS
/
-

/


;
BPMIS

-

;

, 11. 8. 2014.
)

(1)

(2)



,
;
)


,

;
)


,

;
)
,
;
) ,
, , , ,

.
3.
( )

, :
a) :
1)


;
2)


;
3)
.
) :
1)

;
2) ,


,

;
3)
;

:
) :
1)



;
2)

;
3) ,
/
PIMIS,
/ .

62 - 3

:
1)

;
2)
;
3)

.
) :
1)








.
)
:
1)



.

4.
( )
(1)
();
(2)

;
(3)

,
9.
( : );
(4)
;
(5)

;
(6)

;
(7)
;
(8)
,

,
.
5.
(
)
(1)



, 31.
;

62 - 4
(2)

(1) ,
, :
a)

,
, ,
;
)

,
;
) PIMIS- /
/
.
(3) (1) ,



, 15. ;
(4)



-
, 15. ;
(5)
:
a)
, ;
)
;
)
.
(6)

;
(7) . (3) (4) ,

,
30.
;
(8)

, 31.
;
(9)
30.
.
6.
( )
(1)

,
;
(2)

;
(3)


PIMIS BPMIS;
(4)


;

(5)

, 11. 8. 2014.



;
(6)

;
(7)

;
(8)

,

.
7.
(
)
(1)

;
(2)



;
(3)
,

30.

.
-


8.
(
)
(1)


:
) ,

;
) ,


e ,

,
;
) ,
,

,
3. , ,
,


,
.

, 11. 8. 2014.

-
9.
( )
,
,
, 90
,
,
.
10.
( )



,
01.01.2015. 2016 -2018. .
11.
( )

, ,

,

.
12.
( )

" ".
118/14

23. 2014.

, . .
Na osnovu l. 17, 27a, 27b. i 29. Zakona o Vijeu ministara
Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03,
81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i lana 5a. Zakona o
finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik
BiH", br. 61/04, 49/09, 42/12, 87/12 i 32/13), na prijedlog
Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Vijee
ministara Bosne i Hercegovine, na 105. sjednici odranoj 23. jula
2014. godine, donijelo je

DLUKU

POSTUPKU SREDNJORONOG PLNIRNJ,


PRAENJA I IZVVNJ U INSTITUCIJAMA
BOSNE I HERCEGOVINE
DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
(Predmet i cilj)
(1) Ovom odlukom propisuje se postupak srednjoronog
planiranja, praenja i izvjetavanja u institucijama Bosne i
Hercegovine u skladu sa nadlenostima Vijea ministara
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijee ministara) i
institucija Bosne i Hercegovine utvrenih Ustavom,
zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine.
(2) Opti cilj donoenja odluke je osiguranje planske osnove za
kvalitetno upravljanje razvojem u skladu sa nadlenostima
Vijea ministara i institucija Bosne i Hercegovine.
(3) Posebni ciljevi donoenja odluke su harmonizacija i
koordinacija procesa planiranja u Vijeu ministara i
institucijama Bosne i Hercegovine, optimalna alokacija
resursa na prioritetne zadatke i projekte, kao i unapreenje
procesa praenja programa i planova i izvjetavanja o
realizaciji.

(1)

62 - 5

lan 2.
(Definicije)
Izrazi upotrijebljeni u ovoj odluci imaju slijedea znaenja:
a) Strateki okvir obuhvata sve dokumente strateke
vanosti na osnovu kojih institucije Bosne i
Hercegovine pripremaju svoje programe ili planove, a
u koje spadaju: srednjoroni i dugoroni planski
dokumenti, meunarodne obaveze, kao i obaveze
vezane za integraciju Bosne i Hercegovine u
Evropsku uniju, politike utvrene od strane Vijea
ministara, smjernice, stavovi ili drugi dokumenti za
izradu politike koje donosi Predsjednitvo Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjednitvo) i
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Parlamentarna skuptina);
b) Srednjoroni cilj je opis stanja koje se oekuje u
nekoj oblasti ekonomije ili drutva za period od tri
godine za ije ostvarenje je odgovorno Vijee
ministara u cjelini, zajedno sa svim drugim
uesnicima koji su ukljueni u provoenje tog cilja;
c) Srednjoroni program rada Vijea ministara je skup
svih srednjoronih ciljeva, a time i pokazatelja
efektivnosti koje Vijee ministara ostvaruje u periodu
od tri godine, a na osnovu Stratekog okvira koji
sadri okvirne rokove, raspodjelu uloga i
odgovornosti izmeu institucija Bosne i Hercegovine i
drugih uesnika;
d) Srednjoroni plan rada institucije Bosne i
Hercegovine je skup svih srednjoronih ciljeva za ije
je ostvarenje odgovorna pojedinana institucija Bosne
i Hercegovine u periodu od tri godine, koji proizilazi
iz Srednjoronog programa rada Vijea ministara,
odnosno relevantnog Stratekog okvira, pa je time i
usklaen sa Stratekim okvirom, a u njega je ukljuen
okvirni plan aktivnosti organizacionih jedinica
institucije Bosne i Hercegovine, sa indikatorima
efektivnosti, rokovima, utvrenim ulogama i
odgovornostima, kao i instrumentima za provoenje i
praenje provoenja;
e) Program je skup povezanih projekata koji zajedno
doprinose realizaciji ciljeva plana. Program se moe
sastojati od jednog ili vie projekata;
f)
Projekat je skup povezanih aktivnosti koje zajedno
doprinose realizaciji ciljeva plana. Projekat se moe
sastojati od jedne ili vie aktivnosti;
g) Program u Dokumentu okvirnog budeta (DOB) je
grupa budetskih trokova i prihoda za period od tri
godine koji su potrebni za ostvarenje jednog ili vie
konkretnih srednjoronih ciljeva Vijea ministara;
h) PIMIS je Informacioni sistem za upravljanje
javnim/razvojnim investicijama koji omoguava svim
budetskim korisnicima - institucijama Bosne i
Hercegovine mreni pristup za planiranje i praenje
svih projekata/programa koji su definisani Stratekim
okvirom i srednjoronim i godinjim planovima i
doprinose realizaciji razvojnih ciljeva;
i)
BPMIS je Informacioni sistem za planiranje i
upravljanje budetom koji omoguava svim
budetskim korisnicima - institucijama Bosne i
Hercegovine mreni pristup za pripremu budeta;
j)
Godinji program rada Vijea ministara je skup
godinjih rezultata koje Vijee ministara planira
realizovati u periodu od godinu dana, a na osnovu
svog Srednjoronog programa rada;
k) Godinji program rada institucije Bosne i
Hercegovine je skup godinjih rezultata za koje je

62 - 6

(1)

(2)

zaduena institucija Bosne i Hercegovine na period od


godinu dana, a na osnovu svog Srednjoronog plana
rada i Godinjeg programa rada Vijea ministara;
l)
Praenje je postupak kojim se kontrolie provoenje
programa i planova na osnovu stepena njihovog
ostvarenja i koristi se kao osnova za uvoenje
korektivnih mjera, odnosno aktivnosti kojima se
mijenja raspored ili sadraj pojedinih aktivnosti bez
znaajnije promjene samog plana;
m) Evaluacija je postupak kojim se analizira ostvarivanje
cilja, a time i njegove efikasnosti i opravdanosti;
n) Konsultacije su postupak usaglaavanja stavova,
miljenja, nadzora, potreba, prioriteta i ciljeva, kojima
se pomae postupak donoenja odluka i osigurava
njihova legitimnost.
lan 3.
(Nosioci aktivnosti)
Osnovni nosioci aktivnosti u srednjoronom planiranju,
praenju i izvjetavanju su:
a) Vijee ministara:
1) Koordinira pripremu svih planskih dokumenata i
izvjetaja propisanih ovom odlukom putem
stalnih
i
povremenih
mehanizama
i
jednoobraznih postupaka;
2) Odreuje prioritete politika na srednjoronoj
osnovi u okviru svojih nadlenosti;
3) Razmatra i donosi Srednjoroni program rada
Vijea ministara.
b) Institucije Bosne i Hercegovine:
1) Pripremaju i donose svoj Srednjoroni plan rada
u skladu sa Srednjoronim programom rada
Vijea ministara;
2) Institucije Bosne i Hercegovine, iji se strateki
plan ne usklauje sa Srednjoronim programom
rada Vijea ministara, svoj Srednjoroni plan
rada usklauju sa relevantnim Stratekim
okvirom;
3) Prate provoenje i obavljaju evaluaciju
Srednjoronog plana rada svoje Institucije;
Osnovnim nosiocima aktivnosti podrku pruaju sljedee institucije Bosne i Hercegovine:
a) Ministarstvo finansija i trezora:
1) Struna podrka institucijama Bosne i
Hercegovine na izradi njihovog Srednjoronog
plana rada i usaglaavanju sa Srednjoronim
programom rada Vijea ministara;
2) Izrada procjene raspoloivosti izvora finansiranja za srednjoroni program rada Vijea
ministara;
3) Struna podrka za identifikaciju, prijavu i
praenje projekata/programa u PIMIS, u skladu
sa Metodologijom za upravljanje javnim/razvojnim investicijama.
b) Direkcija za ekonomsko planiranje:
1) Priprema Nacrta srednjoronog programa rada
Vijea ministara u skladu sa dokumentima iz
Stratekog okvira;
2) Praenje provoenja Srednjoronog programa
rada Vijea ministara;
3) Izrada godinjih izvjetaja o provoenju
Srednjoronog programa rada Vijea ministara.
c) Direkcija za evropske integracije:
1) Usaglaavanje Srednjoronog programa rada
Vijea ministara i srednjoronih planova rada
institucija Bosne i Hercegovine sa obavezama i
prioritetima u procesu integracije Bosne i

, 11. 8. 2014.

Hercegovine u Evropsku uniju te obavezama i


prioritetima u vezi sa koritenjem Instrumenata
pretpristupne pomoi Evropske unije definisanim u meunarodnim sporazumima i ostalim
relevantnim dokumentima.
d) Ured koordinatora za reformu javne uprave:
1) Usaglaavanje Srednjoronog programa rada
Vijea ministara i srednjoronih planova rada
institucija Bosne i Hercegovine sa Strategijom
reforme javne uprave i odgovarajuim akcionim
planom.
DIO DRUGI - SREDNJORONO PLANIRANJE
lan 4.
(Srednjoroni program rada Vijea ministara)
(1) Srednjoroni program rada Vijea ministara je osnova za
pripremu Dokumenta okvirnog budeta (DOB);
(2) Srednjoroni program rada Vijea ministara predstavlja
osnovu za pripremu srednjoronih planova rada institucija
Bosne i Hercegovine;
(3) Uputstvo za pripremu Srednjoronog programa rada Vijea
ministara bie propisano Metodologijom o postupku
planiranja, praenja i izvjetavanja u institucijama Bosne i
Hercegovine iz lana 9. ove Odluke (u daljem tekstu:
Metodologija);
(4) Srednjoroni program rada Vijea ministara priprema se
svake godine za naredne tri godine;
(5) Srednjoroni program rada Vijea ministara provodi se
putem godinjih programa rada Vijea ministara i institucija
Bosne i Hercegovine;
(6) Praenje i izvjetavanje o realizaciji Srednjoronog
programa rada Vijea ministara obavlja se jednom godinje
po zavretku jednog srednjoronog perioda;
(7) Evaluacija Srednjoronog programa rada Vijea ministara
obavlja se jednom u tri godine;
(8) Prilikom pripreme Srednjoronog programa rada Vijea
ministara za naredni period, uzimaju se u obzir rezultati
evaluacije Srednjoronog programa rada iz prethodnog
perioda, u skladu sa Metodologijom.
lan 5.
(Postupak i rokovi za pripremu Srednjoronog programa rada
Vijea ministara)
(1) Pripremu Srednjoronog programa rada Vijea ministara
pokree Direkcija za ekonomsko planiranje dostavljanjem
Instrukcije za izradu Srednjoronog programa rada Vijea
ministara institucijama Bosne i Hercegovine, najkasnije do
31. januara tekue godine;
(2) Instrukcija iz stava (1) ovog lana, koja je sastavni dio
Metodologije, minimalno sadri sljedee:
a) Prijedlog srednjoronih ciljeva koji e biti ukljueni u
Srednjoroni plan rada institucije Bosne i
Hercegovine iz okvira svoje nadlenosti, sa
prijedlogom indikatora za praenje i evaluaciju,
oekivanim periodom provoenja, kao i oekivanim
rezultatima za svaku godinu;
b) Prijedlog zakonskih i drugih propisa planiranih za
pripremu u srednjoronom periodu iz okvira svoje
nadlenosti, sa oekivanim rokom za pripremu;
c) Putem PIMIS-a sve planirane javne/razvojne
investicione projekte/programe koji doprinose
realizaciji ciljeva.
(3) Na osnovu Instrukcije iz stava (1) ovog lana, institucije
Bosne i Hercegovine e dostaviti Direkciji za ekonomsko
planiranje elemente za pripremu Srednjoronog programa
rada Vijea ministara, najkasnije do 15. marta tekue
godine;

, 11. 8. 2014.
(4)

(5)

(6)
(7)

(8)

(9)

(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
(8)

(1)
(2)

Ministarstvo finansija i trezora e dostaviti Direkciji za


ekonomsko planiranje podatke o Finansijskom okviru za
provoenje Srednjoronog programa rada Vijea ministara
u skladu sa vaeim DOB-om i procjenom raspoloivosti
ostalih izvora finansiranja, najkasnije do 15. marta tekue
godine;
Nacrt srednjoronog programa rada Vijea ministara
obuhvata:
a) Srednjoroni program rada po stratekim ciljevima,
koji se izvode iz Stratekog okvira;
b) Oekivane rezultate po stratekim ciljevima za svaku
godinu implementacije;
c) Indikatore za praenje izvrenja Srednjoronog
programa rada.
Detaljne instrukcije za izradu Srednjoronog programa rada
Vijea ministara bie propisane Metodologijom;
Na osnovu elemenata iz st. (3) i (4) ovog lana, Direkcija za
ekonomsko planiranje priprema Nacrt srednjoronog
programa rada Vijea ministara, najkasnije do 30. aprila
tekue godine i isti objavljuje na svojoj internet stranici;
Nacrt srednjoronog programa rada Vijea ministara
Direkcija za ekonomsko planiranje dostavlja Vijeu
ministara na usvajanje, najkasnije do 31. maja tekue
godine;
Vijee ministara usvaja Srednjoroni program rada Vijea
ministara najkasnije do 30. juna tekue godine i isti
objavljuje na svojoj internet stranici.
lan 6.
(Srednjoroni plan rada institucije Bosne i Hercegovine)
Srednjoroni plan rada institucije Bosne i Hercegovine
zasniva se na Srednjoronom programu rada Vijea
ministara, odnosno relevantim Stratekim okvirom;
Elementi i formati izrade Srednjoronog plana rada
institucije Bosne i Hercegovine bie propisani
Metodologijom;
Za definisanje i praenje realizacije programa i projekata
Srednjoronog plana rada institucije Bosne i Hercegovine
koristie se informacioni sistemi PIMIS i BPMIS;
Strunu podrku za pripremu srednjoronih planova rada
institucijama Bosne i Hercegovine pruae Ministarstvo
finansija i trezora u skladu sa Metodologijom;
Srednjoroni plan rada institucije Bosne i Hercegovine
priprema se svake godine za naredne tri godine;
Srednjoroni plan rada institucije Bosne i Hercegovine
provodi se putem godinjih programa rada institucije Bosne
i Hercegovine;
Redovno praenje i izvjetavanje o realizaciji srednjoronih
planova rada institucija Bosne i Hercegovine obavlja se
godinje;
Institucija Bosne i Hercegovine moe praviti promjene u
svom srednjoronom planu rada i mijenjati srednjorone
ciljeve za koje je ona zaduena, samo ukoliko su ve
odobrene izmjene i dopune Srednjoronog programa rada
Vijea ministara.
lan 7.
(Postupak i rokovi za pripremu Srednjoronog plana rada
institucije Bosne i Hercegovine)
Institucija Bosne i Hercegovine razrauje dijelove
Srednjoronog programa rada Vijea ministara koji se
odnose na njen mandat;
U tom postupku institucija Bosne i Hercegovine duna je
postaviti Nacrt srednjoronog plana rada institucije na svoju
internet stranicu i po potrebi organizovati konsultacije sa
svim partnerima ije se uestvovanje oekuje u ostvarenju
plana;

(3)

62 - 7

Nakon zavrenih konsultacija i pribavljanja miljenja od


Ministarstva finansija i trezora, rukovodilac institucije
Bosne i Hercegovine donosi Srednjoroni plan rada
institucije najkasnije do 30. septembra tekue godine i isti
objavljuje na svojoj internet stranici.
DIO TREI - INSTRUMENTI I PRINCIPI
MEUINSTITUCIONALNE KOORDINACIJE I
KONTROLE KVALITETA POSTUPKA
lan 8.
(Osnovni instrumenti i principi meuinstitucionalne koordinacije)
(1) Osnovni instrumenti i principi meuinstitucionalne
koordinacije za potrebe izrade i praenja provoenja
Srednjoronog programa rada Vijea ministara i
srednjoronih planova rada institucija Bosne i Hercegovine:
a) Planiranje, praenje i izvjetavanje koordinira se po
srednjoronim ciljevima i oblastima koji se
usaglaavaju sa budetskim programima;
b) Institucija Bosne i Hercegovine, koja je po usvojenom
Srednjoronom programu rada Vijea ministara
dominantni nosilac programskih zadataka iz odreene
oblasti, obavezna je da osigura usaglaavanje sa
drugim institucijama i partnerima koji su ukljueni u
tu oblast, a po potrebi i organizuje konsultativne
sastanke;
c) Ministarstvo finansija i trezora, Direkcija za
ekonomsko planiranje, Direkcija za evropske
integracije i Ured koordinatora za reformu javne
uprave, u skladu sa svojim ulogama iz lana 3. ove
odluke, u postupcima planiranja, praenja,
izvjetavanja i osiguranja strune podrke po potrebi
organizuju konsultacije sa predstavnicima nadlenih
institucija Bosne i Hercegovine, kao i drugim
zainteresovanim partnerima.
DIO ETVRTI - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 9.
(Donoenje provedbenih propisa)
Za potrebe provoenja ove odluke, Ministarstvo finansija i
trezora e, u saradnji sa Direkcijom za ekonomsko planiranje, u
roku od 90 dana od stupanja na snagu ove odluke, pripremiti
Metodologiju o postupku planiranja, praenja i izvjetavanja u
institucijama Bosne i Hercegovine i dostaviti Vijeu ministara na
usvajanje.
lan 10.
(Izrada i usvajanje planskih dokumenata)
Srednjoroni program rada Vijea ministara i srednjoroni
planovi rada institucija Bosne i Hercegovine izrauju se u skladu
sa ovom Odlukom i usvojenom Metodologijom od strane Vijea
ministara, poevi od 01.01.2015. godine za period 2016-2018.
godine.
lan 11.
(Praenje i ocjena provoenja odluke)
Praenje i ocjenu provoenja ove Odluke vri Vijee
ministara, na osnovu trogodinje analize primjene odluke, koju e
pripremiti Ministarstvo finansija i trezora u saradnji sa
Direkcijom za ekonomsko planiranje, i drugim institucijama
Bosne i Hercegovine i uputiti je Vijeu ministara.
lan 12.
(Stupanje na snagu)
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
Predsjedavajui
VM broj 118/14
Vijea ministara
23. jula 2014. godine
Vjekoslav Bevanda, s. r.
Sarajevo

62 - 8

Na osnovu l. 17, 27a, 27b. i 29. Zakona o Vijeu ministara


Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03,
81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i lanka 5a. Zakona o
financiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik
BiH", br. 61/04, 49/09, 42/12, 87/12 i 32/13), na prijedlog
Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine, Vijee
ministara Bosne i Hercegovine, na 105. sjednici odranoj 23.
srpnja 2014. godine, donijelo je

DLUKU

POSTUPKU SREDNJORONOG PLNIRNJ,


PRAENJA I IZVIVNJ U INSTITUCIJAMA
BOSNE I HERCEGOVINE
DIO PRVI TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
(Predmet i cilj)
(1) Ovom odlukom propisuje se postupak srednjoronog
planiranja, praenja i izvjeivanja u institucijama Bosne i
Hercegovine sukladno nadlenostima Vijea ministara
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijee ministara) i
institucija Bosne i Hercegovine utvrenih Ustavom,
zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine.
(2) Opi cilj donoenja odluke je osiguranje planskog temelja
za kvalitetno upravljanje razvojem sukladno nadlenostima
Vijea ministara i institucija Bosne i Hercegovine.
(3) Posebni ciljevi donoenja odluke su harmonizacija i
koordinacija procesa planiranja u Vijeu ministara i
institucijama Bosne i Hercegovine, optimalna alokacija
resursa na prioritetne zadatke i projekte, kao i unapreenje
procesa praenja programa i planova i izvjeivanja o
realizaciji.
lanak 2.
(Definicije)
(1) Izrazi uporabljeni u ovoj odluci imaju slijedea znaenja:
a) Strateki okvir obuhvaa sve dokumente strateke
vanosti na temelju kojih institucije Bosne i
Hercegovine pripremaju svoje programe ili planove, a
u koje spadaju: srednjoroni i dugoroni planski
dokumenti, meunarodne obveze, kao i obveze
vezane za integraciju Bosne i Hercegovine u
Europsku uniju, politike utvrene od strane Vijea
ministara, smjernice, stavovi ili drugi dokumenti za
izradu politike koje donosi Predsjednitvo Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjednitvo) i
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Parlamentarna skuptina);
b) Srednjoroni cilj je opis stanja koje se oekuje u
nekoj oblasti ekonomije ili drutva za razdoblje od tri
godine za ije ostvarenje je odgovorno Vijee
ministara u cjelini, zajedno sa svim drugim
sudionicima koji su ukljueni u provedbu tog cilja;
c) Srednjoroni program rada Vijea ministara je skup
svih srednjoronih ciljeva, a time i pokazatelja
uinkovitosti koje Vijee ministara ostvaruje u
razdoblju od tri godine, a na temelju Stratekog okvira
koji sadri okvirne rokove, raspodjelu uloga i
odgovornosti izmeu institucija Bosne i Hercegovine i
drugih sudionika;
d) Srednjoroni plan rada institucije Bosne i
Hercegovine je skup svih srednjoronih ciljeva za ije
je ostvarenje odgovorna pojedinana institucija Bosne
i Hercegovine u razdoblju od tri godine, koji proizilazi
iz Srednjoronog programa rada Vijea ministara,
odnosno relevantnog Stratekog okvira, pa je time i

(1)

, 11. 8. 2014.

usklaen sa Stratekim okvirom, a u njega je ukljuen


okvirni plan aktivnosti organizacijskih jedinica
institucije Bosne i Hercegovine, sa indikatorima
uinkovitosti, rokovima, utvrenim ulogama i
odgovornostima, kao i instrumentima za provedbu i
praenje provedbe;
e) Program je skup povezanih projekata koji zajedno
doprinose realizaciji ciljeva plana. Program se moe
sastojati od jednog ili vie projekata;
f)
Projekt je skup povezanih aktivnosti koje zajedno
doprinose realizaciji ciljeva plana. Projekt se moe
sastojati od jedne ili vie aktivnosti;
g) Program u Dokumentu okvirnog prorauna (DOP)
je skupina proraunskih trokova i prihoda za
razdoblje od tri godine koji su potrebni za ostvarenje
jednog ili vie konkretnih srednjoronih ciljeva Vijee
ministara;
h) PIMIS je Informacijski sustav za upravljanje
javnim/razvojnim investicijama koji omoguava svim
proraunskim korisnicima - institucijama Bosne i
Hercegovine mreni pristup za planiranje i praenje
svih projekata/programa koji su definirani Stratekim
okvirom i srednjoronim i godinjim planovima i
doprinose realizaciji razvojnih ciljeva;
i)
BPMIS je Informacijski sustav za planiranje i
upravljanje proraunom koji omoguava svim
proraunskim korisnicima - institucijama Bosne i
Hercegovine mreni pristup za pripremu prorauna;
j)
Godinji program rada Vijee ministara je skup
godinjih rezultata koje Vijee ministara planira
realizirati u razdoblju od godinu dana, a na temelju
svog Srednjoronog programa rada;
k) Godinji program rada institucije Bosne i
Hercegovine je skup godinjih rezultata za koje je
zaduena institucija Bosne i Hercegovine na razdoblje
od godinu dana, a na temelju svog Srednjoronog
plana rada i Godinjeg programa rada Vijea
ministara;
l)
Praenje je postupak kojim se kontrolira provedba
programa i planova na temelju stupnja njihovog
ostvarenja i koristi se kao temelj za uvoenje
korektivnih mjera, odnosno aktivnosti kojima se
mijenja raspored ili sadraj pojedinih aktivnosti bez
znaajnije promjene samog plana;
m) Evaluacija je postupak kojim se analizira ostvarivanje
cilja, a time i njegove uinkovitosti i opravdanosti;
n) Konzultacije su postupak usuglaavanja stavova,
miljenja, nadzora, potreba, prioriteta i ciljeva, kojima
se pomae postupak donoenja odluka i osigurava
njihova legitimnost.
lanak 3.
(Nositelji aktivnosti)
Osnovni nositelji aktivnosti u srednjoronom
planiranju, praenju i izvjeivanju su:
a) Vijee ministara:
1) Koordinira pripremu svih planskih dokumenata i
izvjea propisanih ovom odlukom putem
stalnih
i
povremenih
mehanizama
i
jednoobraznih postupaka;
2) Odreuje prioritete politika na srednjoronoj
osnovi u sklopu svojih nadlenosti;
3) Razmatra i donosi Srednjoroni program rada
Vijea ministara.

, 11. 8. 2014.
b)

Institucije Bosne i Hercegovine:


1) Pripremaju i donose svoj Srednjoroni plan rada
sukladno Srednjoronom programu rada Vijea
ministara;
2) Institucije Bosne i Hercegovine, iji se strateki
plan ne usklauje sa Srednjoronim programom
rada Vijea ministara, svoj Srednjoroni plan
rada usklauju sa relevantnim Stratekim
okvirom;
3) Prate provedbu i obavljaju evaluaciju
Srednjoronog plana rada svoje Institucije;
(2) Osnovnim nositeljima aktivnosti potporu pruaju
sljedee institucije Bosne i Hercegovine:
a) Ministarstvo financija i trezora:
1) Struna potpora institucijama Bosne i
Hercegovine na izradi njihovog Srednjoronog
plana rada i usuglaavanju sa Srednjoronim
programom rada Vijea ministara;
2) Izrada
procjene
raspoloivosti
izvora
financiranja za Srednjoroni program rada
Vijea ministara;
3) Struna potpora za identifikaciju, prijavu i
praenje projekata/programa u PIMIS, sukladno
Metodologiji za upravljanje javnim/razvojnim
investicijama.
b) Direkcija za ekonomsko planiranje:
1) Priprema Nacrta srednjoronog programa rada
Vijea ministara sukladno dokumentima iz
Stratekog okvira;
2) Praenje provedbe Srednjoronog programa
rada Vijea ministara;
3) Izrada godinjih izvjea o provedbi
Srednjoronog programa rada Vijea ministara.
c) Direkcija za europske integracije:
1) Usuglaavanje Srednjoronog programa rada
Vijea ministara i srednjoronih planova rada
institucija Bosne i Hercegovine sa obvezama i
prioritetima u procesu integracije Bosne i
Hercegovine u Europsku uniju te obvezama i
prioritetima u svezi sa koritenjem Instrumenata
pretpristupne
pomoi
Europske
unije
definiranim u meunarodnim sporazumima i
ostalim relevantnim dokumentima.
d) Ured koordinatora za reformu javne uprave:
1) Usuglaavanje Srednjoronog programa rada
Vijea ministara i srednjoronih planova rada
institucija Bosne i Hercegovine sa Strategijom
reforme javne uprave i odgovarajuim akcijskim
planom.
DIO DRUGI SREDNJORONO PLANIRANJE
lanak 4.
(Srednjoroni program rada Vijea ministara)
(1) Srednjoroni program rada Vijea ministara je temelj za
pripremu Dokumenta okvirnog prorauna (DOP);
(2) Srednjoroni program rada Vijea ministara predstavlja
temelj za pripremu srednjoronih planova rada institucija
Bosne i Hercegovine;
(3) Uputstvo za pripremu Srednjoronog programa rada Vijea
ministara bit e propisano Metodologijom o postupku
planiranja, praenja i izvjeivanja u institucijama Bosne i
Hercegovine iz lanka 9. ove Odluke (u daljnjem tekstu:
Metodologija);
(4) Srednjoroni program rada Vijea ministara priprema se
svake godine za naredne tri godine;

(5)

62 - 9

Srednjoroni program rada Vijea ministara provodi se


putem godinjih programa rada Vijea ministara i institucija
Bosne i Hercegovine;
(6) Praenje i izvjeivanje o realizaciji Srednjoronog
programa rada Vijea ministara obavlja se jednom godinje
po zavretku jednog srednjoronog razdoblja;
(7) Evaluacija Srednjoronog programa rada Vijea ministara
obavlja se jednom u tri godine;
(8) Prilikom pripreme Srednjoronog programa rada Vijea
ministara za naredno razdoblje, uzimaju se u obzir rezultati
evaluacije Srednjoronog programa rada iz prethodnog
razdoblja, sukladno Metodologiji.
lanak 5.
(Postupak i rokovi za pripremu Srednjoronog programa rada
Vijea ministara)
(1) Pripremu Srednjoronog programa rada Vijea ministara
pokree Direkcija za ekonomsko planiranje dostavljanjem
Instrukcije za izradu Srednjoronog programa rada Vijea
ministara institucijama Bosne i Hercegovine, najkasnije do
31. sijenja tekue godine;
(2) Instrukcija iz stava (1) ovog lanka, koja je sastavni dio
Metodologije, minimalno sadri sljedee:
a) Prijedlog srednjoronih ciljeva koji e biti ukljueni u
Srednjoroni plan rada institucije Bosne i
Hercegovine iz sklopa svoje nadlenosti, sa
prijedlogom indikatora za praenje i evaluaciju,
oekivanim razdobljem provedbe, kao i oekivanim
rezultatima za svaku godinu;
b) Prijedlog zakonskih i drugih propisa planiranih za
pripremu u srednjoronom razdoblju iz sklopa svoje
nadlenosti, sa oekivanim rokom za pripremu;
c) Putem PIMIS-a sve planirane javne/razvojne
investicijske projekte/programe koji doprinose
realizaciji ciljeva.
(3) Na osnovu Instrukcije iz stavka (1) ovog lanka, institucije
Bosne i Hercegovine e dostaviti Direkciji za ekonomsko
planiranje elemente za pripremu Srednjoronog programa
rada Vijea ministara, najkasnije do 15. oujka tekue
godine;
(4) Ministarstvo financija i trezora e dostaviti Direkciji za
ekonomsko planiranje podatke o Financijskom okviru za
provedbu Srednjoronog programa rada Vijea ministara
sukladno vaeim DOP-om i procjenom raspoloivosti
ostalih izvora financiranja, najkasnije do 15. oujka tekue
godine;
(5) Nacrt srednjoronog programa rada Vijea ministara
obuhvaa:
a) Srednjoroni program rada po stratekim ciljevima,
koji se izvode iz Stratekog okvira;
b) Oekivane rezultate po stratekim ciljevima za svaku
godinu implementacije;
c) Indikatore za praenje izvrenja Srednjoronog
programa rada.
(6) Detaljne instrukcije za izradu Srednjoronog programa rada
Vijee ministara bit e propisane Metodologijom;
(7) Na temelju elemenata iz st. (3) i (4) ovog lanka, Direkcija
za ekonomsko planiranje priprema Nacrt srednjoronog
programa rada Vijea ministara, najkasnije do 30. travnja
tekue godine i isti objavljuje na svojoj internet stranici;
(8) Nacrt srednjoronog programa rada Vijee ministara
Direkcija za ekonomsko planiranje dostavlja Vijeu
ministara na usvajanje, najkasnije do 31. svibnja tekue
godine;
(9) Vijee ministara usvaja Srednjoroni program rada Vijea
ministara najkasnije do 30. lipnja tekue godine i isti
objavljuje na svojoj internet stranici.

62 - 10

lanak 6.
(Srednjoroni plan rada institucije Bosne i Hercegovine)
(1) Srednjoroni plan rada institucije Bosne i Hercegovine
temelji se na Srednjoronom programu rada Vijea
ministara, odnosno relevantim Stratekim okvirom;
(2) Elementi i formati izrade Srednjoronog plana rada
institucije Bosne i Hercegovine bit e propisani
Metodologijom;
(3) Za definiranje i praenje realizacije programa i projekata
Srednjoronog plana rada institucije Bosne i Hercegovine
koristit e se informacijski sustavi PIMIS i BPMIS;
(4) Strunu potporu za pripremu srednjoronih planova rada
institucijama Bosne i Hercegovine pruat e Ministarstvo
financija i trezora sukladno Metodologiji;
(5) Srednjoroni plan rada institucije Bosne i Hercegovine
priprema se svake godine za naredne tri godine;
(6) Srednjoroni plan rada institucije Bosne i Hercegovine
provodi se putem godinjih programa rada institucije Bosne
i Hercegovine;
(7) Redovito praenje i izvjeivanje o realizaciji srednjoronih
planova rada institucija Bosne i Hercegovine obavlja se
godinje;
(8) Institucija Bosne i Hercegovine moe praviti promjene u
svom srednjoronom planu rada i mijenjati srednjorone
ciljeve za koje je ona zaduena, samo ukoliko su ve
odobrene izmjene i dopune Srednjoronog programa rada
Vijea ministara.
lanak 7.
(Postupak i rokovi za pripremu Srednjoronog plana rada
institucije Bosne i Hercegovine)
(1) Institucija Bosne i Hercegovine razrauje dijelove
Srednjoronog programa rada Vijea ministara koji se
odnose na njen mandat;
(2) U tom postupku institucija Bosne i Hercegovine duna je
postaviti Nacrt srednjoronog plana rada institucije na svoju
internet stranicu i po potrebi organizirati konzultacije sa
svim partnerima ije se sudjelovanje oekuje u ostvarenju
plana;
(3) Nakon zavrenih konzultacija i pribavljanja miljenja od
Ministarstva financija i trezora, rukovoditelj institucije
Bosne i Hercegovine donosi Srednjoroni plan rada
institucije najkasnije do 30. rujna tekue godine i isti
objavljuje na svojoj internet stranici.
DIO TREI - INSTRUMENTI I NAELA
MEUINSTITUCIJSKE KOORDINACIJE I KONTROLE
KVALITETA POSTUPKA
lanak 8.
(Temeljni instrumenti i naela meuinstitucijske koordinacije)
(1) Temeljni instrumenti i naela meuinstitucijske
koordinacije za potrebe izrade i praenja provedbe
Srednjoronog programa rada Vijea ministara i
srednjoronih planova rada institucija Bosne i Hercegovine:
a) Planiranje, praenje i izvjeivanje koordinira se po
srednjoronim ciljevima i oblastima koji se
usuglaavaju sa proraunskim programima;
b) Institucija Bosne i Hercegovine, koja je po usvojenom
Srednjoronom programu rada Vijea ministara
dominantni nositelj programskih zadataka iz odreene
oblasti, obvezna je da osigura usuglaavanje sa
drugim institucijama i partnerima koji su ukljueni u
tu oblast, a po potrebi i organizira konzultativne
sastanke;
c) Ministarstvo financija i trezora, Direkcija za
ekonomsko planiranje, Direkcija za europske
integracije i Ured koordinatora za reformu javne

, 11. 8. 2014.

uprave, sukladno svojim ulogama iz lanka 3. ove


odluke, u postupcima planiranja, praenja,
izvjeivanja i osiguranja strune potpore po potrebi
organiziraju konzultacije sa predstavnicima nadlenih
institucija Bosne i Hercegovine, kao i drugim
zainteresiranim partnerima.
DIO ETVRTI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 9.
(Donoenje provedbenih propisa)
Za potrebe provedbe ove odluke, Ministarstvo financija i
trezora e, u suradnji sa Direkcijom za ekonomsko planiranje, u
roku od 90 dana od stupanja na snagu ove odluke, pripremiti
Metodologiju o postupku planiranja, praenja i izvjeivanja u
institucijama Bosne i Hercegovine i dostaviti Vijeu ministara na
usvajanje.
lanak 10.
(Izrada i usvajanje planskih dokumenata)
Srednjoroni program rada Vijea ministara i srednjoroni
planovi rada institucija Bosne i Hercegovine izrauju se sukladno
ovoj Odluci i usvojenom Metodologijom od strane Vijea
ministara, poevi od 01.01.2015. godine za razdoblje 2016.2018. godine.
lanak 11.
(Praenje i ocjena provedbe odluke)
Praenje i ocjenu provedbe ove Odluke vri Vijee
ministara, na temelju trogodinje analize primjene odluke, koju
e pripremiti Ministarstvo financija i trezora u suradnji sa
Direkcijom za ekonomsko planiranje, i drugim institucijama
Bosne i Hercegovine i uputiti je Vijeu ministara.
lanak 12.
(Stupanje na snagu)
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
VM broj 118/14
23. srpnja 2014. godine
Sarajevo

Predsjedatelj
Vijea ministara
Vjekoslav Bevanda, v. r.

1008

10. (1) )
(" ", 58/12), 17.

(" ", . 30/03, 42/03, 81/06, 76/07,
81/07, 94/07 i 24/08),
,
, 105.
23. 2014. ,


2014.

1.
( )

2014.
,
(" ", 58/12),

2014.
(" ", 102/13).

, 11. 8. 2014.

(1)

2.
( )

1.
:




,
1701 13 10 00
1.

1701 14 10 00


,

50 000






.





.

(2)

(1)
31.12.2014. .
3.
( )

" ".

119/14

23. 2014.
, . .

Na osnovu lana 10. stav (1) taka b) Zakona o carinsko


tarifi ("Slubeni glasnik BiH", broj 58/12), i lana 17. Zakona o
Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i
Hercegovine, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na 105.
sjednici odranoj 23. jula 2014. godine, donijelo je

ODLUKU

Rb Tarifna oznaka

Naziv

Koliina Stopa
kvote carine

eer od eerne
trske u vrstom
stanju, sirovi
1701 13 10 00 eer bez
50 000
1.
1701 14 10 00 dodatih aroma i
tona
materijala za
bojenje, za
rafiniranje

(2)

lan 3.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje
se u "Slubenom glasniku BiH".
VM broj 119/14
Predsjedavajui
23. jula 2014. godine
Vijea ministara BiH
Sarajevo
Vjekoslav Bevanda, s. r.
Temeljem lanka 10. stavka (1) tokom b) Zakona o
carinskoj tarifi ("Slubeni glasnik BiH", broj 58/12) i lanka 17.
Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i
24/08), na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa Bosne i Hercegovine, Vijee ministara Bosne i
Hercegovine, na 105. sjednici odranoj 23. srpnja 2014. godine,
donijelo je

ODLUKU

O PONAVLJANJU KOLIINA TARIFNIH KVOTA U


2014. GODINI KOJE SE ODNOSE NA UVOZ SIROVOG
EERA OD EERNE TRSKE ZA RAFINIRANJE
lanak 1.
(Predmet Odluke)
Ovom Odlukom ponavljaju se koliine tarifnih kvota u
2014. godini koje se odnose na uvoz sirovog eera od eerne
trske za rafiniranje, koje su utvrene u Zakonu o carinskoj tarifi
("Slubeni glasnik BiH", broj 58/12), odnosno u Carinskoj tarifi
BiH koja je sastavni dio Odluke o utvrivanju Carinske tarife za
2014. godinu ("Slubeni glasnik BiH", broj 102/13).
lanak 2.
(Iznos koliine tarifne kvote)
(1) Koliine tarifnih kvota utvrene u Carinskoj tarifi BiH iz
lanka 1. ove Odluke ponavljaju se za iznos kako slijedi:
Rb

O PONAVLJANJU KOLIINA TARIFNIH KVOTA U


2014. GODINI KOJE SE ODNOSE NA UVOZ SIROVOG
EERA OD EERNE TRSKE ZA RAFINIRANJE
lan 1.
(Predmet Odluke)
Ovom Odlukom ponavljaju se koliine tarifnih kvota u
2014. godini koje se odnose na uvoz sirovog eera od eerne
trske za rafiniranje, koje su utvrene u Zakonu o carinskoj tarifi
("Slubeni glasnik BiH", broj 58/12), odnosno u Carinskoj tarifi
BiH koja je sastavni dio Odluke o utvrivanju Carinske tarife za
2014. godinu ("Slubeni glasnik BiH", broj 102/13).
lan 2.
(Iznos koliine tarifne kvote)
(1) Koliine tarifnih kvota utvrene u Carinskoj tarifi BiH iz
lana 1. ove Odluke ponavljaju se za iznos kako slijedi:

Ostali uslovi
Uvezeni eer e biti
koriten za preradu na
kapacitetima instaliranim u
Bosni i Hercegovini.
Roba koja se stavlja u
slobodan promet uz
koritenje uvoznih kvota
podlijee carinskom
nadzoru krajnje upotrebe.

Koritenje tarifnih kvota iz stava (1) ovog lana moe se


vriti do 31.12.2014. godine.

62 - 11

Tarifna
oznaka

Naziv

Koliina Stopa
kvote carine

eer od eerne
trske u krutom
stanju, sirovi eer
1701 13 10 00
50 000
1.
bez dodatih aroma i
1701 14 10 00
tona
materijala za
bojenje, za
rafiniranje

Ostali uvjeti
Uvezeni eer e biti
koriten za preradu na
kapacitetima
instaliranim u Bosni i
Hercegovini.
Roba koja se stavlja u
slobodan promet uz
koritenje uvoznih
kvota podlijee
carinskom nadzoru
krajnje uporabe.

(2)

Koritenje tarifnih kvota iz stavka (1) ovog lanka moe se


vriti do 31.12. 2014. godine.
lanak 3.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje
se u "Slubenom glasniku BiH".
VM broj 119/14
Predsjedatelj
23. srpnja 2014. godine
Vijea ministara BiH
Sarajevo
Vjekoslav Bevanda, v. r.

1009

17.
(" ", . 61/04,
49/09, 42/12, 87/12 32/13), 14. (2)

2014. ("
", 104/13),

62 - 12

(" ", 12/14)



01-02-1-1778-1/14
17.02.2014. ,



1.
( )



2014. , 2000
,
.
2.
( )


,
.
3.
( )

" ".
01-50-2-6042-1/14

29. 2014.

, . .
Na osnovu lana 17. Zakona o finansiranju institucija
Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 61/04, 49/09,
42/12, 87/12 i 32/13), lana 14. stav (2) Zakona o Budetu
institucija Bosne i Hercegovine i meunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine za 2014. godinu ("Slubeni glasnik BiH", broj
104/13), Odluke o prijenosu ovlatenja predsjedavajuem i
zamjenicima predsjedavajueg Vijea ministara Bosne i
Hercegovine za interventno koritenje budetske rezerve
("Slubeni glasnik BiH", broj 12/14) i Odluke o utvrivanju
kriterija za koritenje sredstava iz interventne budetske rezerve
broj 01-02-1-1778-1/14 od 17.02.2014. godine, zamjenik
predsjedavajueg Vijea ministara Bosne i Hercegovine donio je

ODLUKU

O INTERVENTNOM KORITENJU SREDSTAVA


TEKUE BUDETSKE REZERVE
lan 1.
(Predmet Odluke)
Odobravaju se sredstva za interventno koritenje tekue
budetske rezerve Budeta institucija Bosne i Hercegovine i
meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2014. godinu, u
iznosu od 2000 KM u svrhu jednokratne pomoi za Stanu Pajin,
socijalno ugroenoj povratnici u Federaciju Bosne i Hercegovine.
lan 2.
(Nadlenost za realizaciju)
Za realizaciju ove Odluke zadueno je Ministarstvo
finansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o
finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu e izvriti
na tekui raun Stane Pajin.

, 11. 8. 2014.

lan 3.
(Stupanje na snagu)
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje se
u "Slubenom glasniku BiH".
Broj 01-50-2-6042-1/14
Zamjenik predsjedavajueg
29. jula 2014. godine
Vijea ministara BiH
Sarajevo
Dr. Nikola piri, s. r.
Temeljem lanka 17. Zakona o financiranju institucija
Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 61/04, 49/09,
42/12, 87/12 i 32/13), lanka 14. stavka (2) Zakona o Proraunu
institucija Bosne i Hercegovine i meunarodnih obveza Bosne i
Hercegovine za 2014. godinu ("Slubeni glasnik BiH", broj
104/13), Odluke o prijenosu ovlasti predsjedatelju i zamjenicima
predsjedatelja Vijea ministara Bosne i Hercegovine za
interventno koritenje proraunske priuve ("Slubeni glasnik
BiH", broj 12/14) i Odluke o utvrivanju kriterija za koritenje
sredstava iz interventne proraunske priuve broj 01-02-1-17781/14 od 17.02.2014. godine, zamjenik predsjedatelja Vijea
ministara Bosne i Hercegovine, donio je

ODLUKU

O INTERVENTNOM KORITENJU SREDSTAVA


TEKUE PRORAUNSKE PRIUVE
lanak 1.
(Predmet Odluke)
Odobravaju se sredstva za interventno koritenje tekue
proraunske priuve Prorauna institucija Bosne i Hercegovine i
meunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2014. godinu, u
iznosu od 2000 KM u svrhu jednokratne potpore za Stanu Pajin,
socijalno ugroenoj povratnici u Federaciju Bosne i Hercegovine.
lanak 2.
(Mjerodavnost za realizaciju)
Za realizaciju ove Odluke zadueno je Ministarstvo
financija i trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o
financiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu e izvriti
na tekui raun Stane Pajin.
lanak 3.
(Stupanje na snagu)
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje se
u "Slubenom glasniku BiH".
Zamjenik predsjedatelja
Broj 01-50-2-6042-1/14
Vijea ministara BiH
29. srpnja 2014. godine
Dr. Nikola piri, v. r.
Sarajevo

1010

17. 2. 72.
(" ", 50/04) 17.
("
", . 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 24/08),
,
,

, 104. 8. 2014.
,




1.

(" ", . 85/08

, 11. 8. 2014.

54/11), 4. (6) : "


-" .
(7) : "
(%)," .
2.
20. (1) ) :
") " ,
".".
3.
23. (1) ) "45%"
"40%".
4.

" ".

115/14

8. 2014.
, . .

Na osnovu lana 17. stav 2. i lana 72. Zakona o hrani


("Slubeni glasnik BiH", broj 50/04) i lana 17. Zakona o Vijeu
ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br.
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee
ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za
sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadlenim
organima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 104.
sjednici, odranoj 8. jula 2014. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O IZMJENAMA PRAVILNIKA O OSVJEAVAJUIM


BEZALKOHOLNIM PIIMA I SLINIM
PROIZVODIMA
lan 1.
U Pravilniku o osvjeavajuim bezalkoholnim piima i
slinim proizvodima ("Slubeni glasnik BiH", br. 85/08 i 54/11),
u lanu 4. stav (6) rijei: "osim aromatiziranih osvjeavajuih
bezalkoholnih pia i soda-vode" briu se.
U stavu (7) rijei: "ukupnoj koliini suhe materije u
postocima (%)," briu se.
lan 2.
U lanu 20. stav (1) taka a) mijenja se i glasi:
"a) "Ne preporuuje se djeci, trudnicama i dojiljama niti se
smije konzumirati s alkoholom"."
lan 3.
U lanu 23. stav (1) taka c) postotak "45%" zamjenjuje se
postotkom "40%".
lan 4.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
Predsjedavajui
VM broj 115/14
Vijea ministara BiH
8. jula 2014. godine
Vjekoslav Bevanda, s. r.
Sarajevo
Na temelju lanka 17. stavak 2. i lanka 72. Zakona o hrani
("Slubeni glasnik BiH", broj 50/04) i lanka 17. Zakona o
Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee
ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za
sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadlenim
tijelima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 104.
sjednici odranoj 8. srpnja 2014. godine, donijelo je

62 - 13

PRAVILNIK

O IZMJENAMA PRAVILNIKA O OSVJEAVAJUIM


BEZALKOHOLNIM PIIMA I SLINIM
PROIZVODIMA
lanak 1.
U Pravilniku o osvjeavajuim bezalkoholnim piima i
slinim proizvodima ("Slubeni glasnik BiH", br. 85/08 i 54/11),
u lanku 4. stavak (6) rijei: "osim aromatiziranih osvjeavajuih
bezalkoholnih pia i soda-vode" briu se.
U stavku (7) rijei: "ukupnoj koliini suhe tvari u
postotcima (%)," briu se.
lanak 2.
U lanku 20. stavak (1) toka a) mijenja se i glasi:
"a) "Ne preporua se djeci, trudnicama i dojiljama niti se
smije konzumirati s alkoholom".".
lanak 3.
U lanku 23. stavak (1) toka c) postotak "45%" zamjenjuje
se postotkom "40%".
lanak 4.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave
u "Slubenom glasniku BiH".
Predsjedatelj
VM broj 115/14
Vijea ministara BiH
8. srpnja 2014. godine
Vjekoslav Bevanda, v. r.
Sarajevo

1011

17. 2. 72.
(" ", 50/04) 17.
("
", . 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 24/08),
,


, 104.
8. 2014. ,



1.

(" ", 25/10), 2.
(1) . ) ) :
")



(" " . 46/10 12/13),
)
59.

."
2.
7. (5) :
"(5)

.

59.

."
3.
13. (1) :

62 - 14

"(1)
59.

."
4.
20. : "(
)".
5.

" ".
116/14

8. 2014.

, . .
Na osnovu lana 17. stav 2. i lana 72. Zakona o hrani
("Slubeni glasnik BiH", broj 50/04) i lana 17. Zakona o Vijeu
ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br.
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee
ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za
sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadlenim
organima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 104.
sjednici, odranoj 8. jula 2014. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O IZMJENAMA PRAVILNIKA O STANDARDIMA ZA


STAVLJANJE JAJA NA TRITE
lan 1.
U Pravilniku o standardima za stavljanje jaja na trite
("Slubeni glasnik BiH", broj 25/10), u lanu 2. stav (1) ta. p) i
t) mijenjaju se i glase:
"p) proizvodno mjesto je objekat za dranje kokoi
nosilica registrirano u skladu s Pravilnikom o
uslovima koje moraju zadovoljavati farme i uslovima
za zatitu ivotinja na farmama ("Slubeni glasnik
BiH", br. 46/10 i 12/13);
"t) oznaka proizvoaa je razlikovni broj mjesta
proizvodnje u skladu s lanom 59. Pravilnika o
uslovima koje moraju zadovoljavati farme i uslovima
za zatitu ivotinja na farmama."
lan 2.
U lanu 7. stav (5) mijenja se i glasi:
"(5) Nadleni organ dodijelit e centru za pakiranje oznaku
centra za pakiranje s poetnom oznakom BA za dravu
Bosnu i Hercegovinu. Oznaku centra za pakiranje
dodjeljuje nadleni organ prilikom odobravanja objekta u
skladu s lanom 59. Pravilnika o uslovima koje moraju
zadovoljavati farme i uslovima za zatitu ivotinja na
farmama."
lan 3.
U lanu 13. stav (1) mijenja se i glasi:
"(1) Oznaka proizvoaa sastoji se od ifre i slova u skladu s
lanom 59. Pravilnika o uslovima koje moraju
zadovoljavati farme i uslovima za zatitu ivotinja na
farmama."
lan 4.
Naziv lana 20. mijenja se i glasi: "(Naznaka o nainu
hranjenja kokoi nosilica)".
lan 5.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
Predsjedavajui
VM broj 116/14
Vijea ministara BiH
8. jula 2014. godine
Vjekoslav Bevanda, s. r.
Sarajevo

, 11. 8. 2014.

Na temelju lanka 17. stavak 2. i lanka 72. Zakona o hrani


("Slubeni glasnik BiH", broj 50/04) i lanka 17. Zakona o
Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee
ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za
sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadlenim
tijelima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 104.
sjednici odranoj 8. srpnja 2014. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O IZMJENAMA PRAVILNIKA O STANDARDIMA ZA


STAVLJANJE JAJA NA TRITE
lanak 1.
U Pravilniku o standardima za stavljanje jaja na trite
("Slubeni glasnik BiH", broj 25/10), u lanku 2. stavak (1) to.
p) i t) mijenjaju se i glase:
"p) proizvodno mjesto je objekt za dranje kokoi
nesilica registrirano sukladno Pravilniku o uvjetima
koje moraju ispunjavati farme i uvjetima za zatitu
ivotinja na farmama ("Slubeni glasnik BiH", br.
46/10 i 12/13);
t)
oznaka proizvoaa je razlikovni broj mjesta
proizvodnje u skladu s lankom 59. Pravilnika o
uvjetima koje moraju ispunjavati farme i uvjetima za
zatitu ivotinja na farmama."
lanak 2.
U lanku 7. stavak (5) mijenja se i glasi:
"(5) Nadleno tijelo dodijelit e pakirnom centru oznaku
pakirnog centra s poetnom oznakom BA za dravu Bosnu i
Hercegovinu. Oznaku pakirnog centra dodjeljuje nadleno
tijelo prilikom odobravanja objekta u skladu s lankom 59.
Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati farme i
uvjetima za zatitu ivotinja na farmama."
lanak 3.
U lanku 13. stavak (1) mijenja se i glasi:
"(1) Oznaka proizvoaa sastoji se od ifre i slova u skladu s
lankom 59. Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati
farme i uvjetima za zatitu ivotinja na farmama."
lanak 4.
Naziv lanka 20. mijenja se i glasi: "(Naznaka o nainu
hranjenja kokoi nesilica)".
lanak 5.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u
"Slubenom glasniku BiH".
Predsjedatelj
VM broj 116/14
Vijea ministara BiH
8. srpnja 2014. godine
Vjekoslav Bevanda, v. r.
Sarajevo

1012

17. 2. 72.
(" ", 50/04) 17.
("
", . 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 24/08),
,

,

, 104. 8. 2014.
,

, 11. 8. 2014.

1.
("
", 21/11) 9. :
" 9.
( )

, 1.
2. 8. , :
)
,
)
01.01.2015. ."
2.
13. :
" 13.
( )

,
3. :
3.


( 1 )

300.000

( 1 )
80.000

( 1 )
1.000.000

400.000

80.001 - 100.000

1.500.000

II

400.000

100.001 - 200.000

1.500.001 - 2.000.000

III

400.000

200.001 - 400.000

2.000.001 - 3.000.000

"
3.
14. :
" 14.
(
)
(1)
,

, ,
13. 3. .
(2)
II III 13.
3. 31.12.2014. ."
4.

" ".

117/14

8. 2014.
, . .

Na osnovu lana 17. stav 2. i lana 72. Zakona o hrani


("Slubeni glasnik BiH", broj 50/04) i lana 17. Zakona o Vijeu
ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br.
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee
ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za
sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i Ureda za veterinarstvo
Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadlenim organima entiteta i

62 - 15

Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 104. sjednici, odranoj


8. jula 2014. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O IZMJENAMA PRAVILNIKA O SIROVOM MLIJEKU


lan 1.
U Pravilniku o sirovom mlijeku ("Slubeni glasnik BiH",
broj 21/11) lan 9. mijenja se i glasi:
"lan 9.
(Primjena kriterija za sirovo mlijeko)
Kriteriji u pogledu ukupnog broja mikroorganizama i
somatskih elija sirovog mlijeka, navedenih u Tabeli 1. i Tabeli
2. lana 8. ovog pravilnika, primjenjuju se:
a) za proizvode koji se izvoze od dana stupanja na snagu
ovog pravilnika,
b) za proizvode koji se ne izvoze poinju se primjenjivati
od 1.1.2015. godine."
lan 2.
lan 13. mijenja se i glasi:
"lan 13.
(Klasiranje sirovog mlijeka)
Na osnovu rezultata laboratorijskog ispitivanja sirovo
mlijeko razvrstava se u klase mlijeka, kako je navedeno u Tabeli
3. ovog lana:
Tabela 3.
Vrsta
mlijeka
Klasa
mlijeka

Broj somatskih
elija (u 1 ml)

300.000

80.000

1.000.000

400.000

80.001 - 100.000

1.500.000

II

400.000

100.001 -200.000

1.500.001 - 2.000.000

400.000

200.001 - 400.000

2.000.001 - 3.000.000

III

Ovije i kozije sirovo


mlijeko
Broj mikroorganizama Broj mikroorganizama
(u 1 ml)
(u 1 ml)

Sirovo kravlje mlijeko

"
lan 3.
lan 14. mijenja se i glasi:
"lan 14.
(Prijelazni period primjene i dostizanja kriterija za sirovo
mlijeko)
(1) Utvruje se prijelazni period primjene i dostizanja
propisanih kriterija za sirovo mlijeko, u pogledu ukupnog
broja mikroorganizama i somatskih elija u jednom
mililitru kravljeg, ovijeg i kozijeg mlijeka, kako je
navedeno u lanu 13. Tabela 3. ovog pravilnika.
(2) Prijelazni period za primjenu kriterija za mlijeko razvrstano
u klase II. i III. navedene u lanu 13. Tabela 3. ovog
pravilnika je do 31.12.2014. godine."
lan 4.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donoenja i objavljuje
se u "Slubenom glasniku BiH".
VM broj 117/14
Predsjedavajui
8. jula 2014. godine
Vijea ministara BiH
Sarajevo
Vjekoslav Bevanda, s. r.
Na temelju lanka 17. stavak 2. i lanka 72. Zakona o hrani
("Slubeni glasnik BiH", broj 50/04) i lanka 17. Zakona o
Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee
ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za
sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i Ureda za veterinarstvo

62 - 16

Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadlenim tijelima entiteta i


Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 104. sjednici odranoj 8.
srpnja 2014. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O IZMJENAMA PRAVILNIKA O SIROVOM MLIJEKU


lanak 1.
U Pravilniku o sirovom mlijeku ("Slubeni glasnik BiH",
broj 21/11) lanak 9. mijenja se i glasi:
"lanak 9.
(Primjena kriterija za sirovo mlijeko)
Kriteriji u pogledu ukupnoga broja mikroorganizama i
somatskih stanica sirovoga mlijeka, navedenih u Tablici 1. i
Tablici 2. lanka 8. ovoga Pravilnika, primjenjuju se:
a) za proizvode koji se izvoze od dana stupanja na snagu
ovoga pravilnika,
b) za proizvode koji se ne izvoze poinju se primjenjivati
od 1.1.2015. godine."
lanak 2.
lanak 13. mijenja se i glasi:
"lanak 13.
(Klasiranje sirovog mlijeka)
Na osnovi rezultata laboratorijskog ispitivanja sirovo
mlijeko razvrstava se u klase mlijeka, kako je navedeno u Tablici
3. ovoga lanka:
Tablica 3.
Vrsta
mlijeka
Klasa
mlijeka

Ovje i kozje sirovo


mlijeko
Broj somatskih Broj mikroorganizama Broj mikroorganizama
stanica (u 1 ml)
(u 1 ml)
(u 1 ml)
Sirovo kravlje mlijeko

300.000

80.000

1.000.000

I.

400.000

80.001 - 100.000

1.500.000

II.

400.000

100.001 -200.000

1.500.001 - 2.000.000

III

400.000

200.001 - 400.000

2.000.001 - 3.000.000

"
lanak 3.
lanak 14. mijenja se i glasi:
"lanak 14.
(Prijelazno razdoblje primjene i dosezanja kriterija za sirovo
mlijeko)
(1) Utvruje se prijelazno razdoblje primjene i dosezanja
propisanih kriterija za sirovo mlijeko u pogledu ukupnoga
broja mikroorganizama i somatskih stanica u jednom
mililitru kravljeg, ovjeg i kozjeg mlijeka, kako je
navedeno u lanku 13. Tablici 3. ovoga pravilnika.
(2) Prijelazno razdoblje za primjenu kriterija za mlijeko
razvrstano u klase II. i III. navedene u lanku 13. Tablici 3.
ovoga pravilnika je do 31. 12. 2014. godine."
lanak 4.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donoenja i objavljuje
se u "Slubenom glasniku BiH".
Predsjedatelj
VM broj 117/14
Vijea ministara BiH
8. srpnja 2014. godine
Vjekoslav Bevanda, v. r.
Sarajevo

, 11. 8. 2014.



1013

104. 103.
("
", . 36/08 87/12), 4. 14. (1) 8)

(" ", . 5/03, 42/03,
26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09, 103/09, 87/12 6/13),
15.
(" ", . 30/03, 42/03, 81/06, 76/07,
81/07, 94/07 24/08) 16. ("
", . 32/02 102/09),



I -
1.
( )

, .
2.
( )
,
, ,
,
.
3.
(
)
(1)
( : )

-
( : )

( : ) .
(2) (
: )

.
(3) ( :
)
:

,

,
,
.
(4) - (
: )

() .
II -

4.
( )
(1)

, 11. 8. 2014.

(2)

(1)
(2)

(3)

(4)

(5)

(6)
(7)

(1)

3.
.
:
a) 35-40 ,
b)
70-80% ,
c)
800x600 ,
d)
,
e) ,
f)
,
g) ,
h)
,
i)

,
j)


,
k) ,
(
-
),
l)

,
m) ,
,

,
.
5.
( )

.
,
: ,
, , , ,
.
,
, .
,
.
,

,
.
. (2), (3) (4) ,
,
,
,
.

,
.

.
6.
( )

. ,
,
.

.

(2)

62 - 17


,
XX,


.
7.
(
)
(1) -
/ ,

, .
(2)

59 ,
,


.
(3)

59 ,

.
(4) :
a) 12 ,
b)
,


,
c)
,
.
8.
(
)
(1) ,

, .
(2)
.
9.
(
)
(1)

,

, ,
,
10 , .
(2) ,
, 10
, .
(3)
14 .
(4)
59
,
,

.

62 - 18
(5)



59 ,

.
10.
(
() )
(1)
()
,
, .
(2) ,
14 .
11.
()
(1) . 7., 8. 9.
1.
(2) 10.
2.
III -
12.
(
)
(1)
, .
(2) (1)
.
(3)
, 10 .
(4) (3)

.
13.
(
)
(1)

, .
(2)

, .
(3)

, .
(4)

, .
(5) . (3) (4)

.

, 11. 8. 2014.

14.
(
)
,
,
.
15.
(


)
(1)


, 10 .
(2) (1)

.
16.
(
)
(1)
, 10 .
(2) (1)

.
17.
(, )
(1)
,

,

.
(2) 13.
, ,

.
(3) 10.


16.
.
IV -
18.
( )

" ",
158. (8)
.
02-02-2-5182/14
25. 2014.

, . .

, 11. 8. 2014.

62 - 19

62 - 20

, 11. 8. 2014.

, 11. 8. 2014.

62 - 21

62 - 22


d)

Na osnovu lana 104. u vezi sa lanom 103. Zakona o


kretanju i boravku stranaca i azilu ("Slubeni glasnik BiH", br.
36/08 i 87/12), lana 4. i 14. stav (1) alineja 8) Zakona o
ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine
("Slubeni glasnik BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06,
88/07, 35/09, 59/09, 103/09, 87/12 i 6/13), lana 15. Zakona o
Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i lana 16.
Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09),
Ministarstvo sigurnosti donosi

PRAVILNIK

O REGISTROVANJU BIOMETRIJSKIH
KARAKTERISTIKA STRANACA
POGLAVLJE I - OPE ODREDBE
lan 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim pravilnikom utvruje se nain i sadraj uzimanja, kao
i rokovi uvanja biometrijskih karakteristika stranaca.
lan 2.
(Uzimanje biometrijskih podataka)
Pod uzimanjem biometrijskih podataka, u smislu ovog
pravilnika, podrazumijeva se uzimanje fotografije, otisaka prstiju
i otisaka dlanova, kao i potpisa pomou odgovarajuih tehnikih
sredstava.
lan 3.
(Uzimanje biometrijskih podataka od strane nadlenih organa)
(1) Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: MVP) nadleno je za uzimanje biometrijskih
podataka u postupku izdavanja vize u diplomatskokonzularnom predstavnitvu Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: DKP BiH) i u postupku podnoenja zahtjeva za
odobrenje boravka u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu:
BiH) putem DKP BiH.
(2) Granina policija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: GP
BiH) nadlena je za uzimanje biometrijskih podataka u
postupku izdavanja vize na granici i ponitenja vize na
granici.
(3) Sluba za poslove sa strancima (u daljem tekstu: Sluba)
nadlena je za uzimanje biometrijskih podataka od stranca:
koji je prihvaen po osnovu meunarodnog sporazuma o
saradnji u predaji i prihvatu lica iji je boravak nezakonit,
stranca kojem je viza ponitena ili otkazan boravak ili mu je
izreena mjera protjerivanja iz BiH, koji je stavljen pod
nadzor, kao i od stranca u postupku odobrenja boravka u
BiH.
(4) Ministarstvo sigurnosti - Sektor za azil (u daljem tekstu:
Sektor za azil) nadlean je za uzimanje biometrijskih
podataka u postupku po zahtjevu za meunarodnu zatitu
(azil) u BiH.
POGLAVLJE II - NAIN I SADRAJ UZIMANJA
BIOMETRIJSKIH PODATAKA
lan 4.
(Uzimanje fotografije)
(1) Uzimanje fotografije vri se snimanjem digitalnom
kamerom u momentu podnoenja zahtjeva ili poduzimanja
odreenih mjera iz lana 3. ovog pravilnika.
(2) Fotografija mora ispunjavati sljedee uslove:
a) irina 35-40 mm,
b) veoma blizu glave i vrha ramena tako da lice zauzima
70-80% fotografije,
c) izotrena i jasna sa minimalnom rezolucijom 800x600
piksela,

, 11. 8. 2014.

prikazuje lice koje direktno gleda u kameru i jasno


prikazuje obje ivice lica,
e) prikazuje prirodne tonove koe,
f)
ima odgovarajuu jainu svjetlosti i kontrast,
g) neutralna na boje,
h) prikazuje otvorene i jasno vidljive oi bez kose preko
njih,
i)
snimljena sa ravno i svijetlo obojenom pozadinom,
j)
snimljena pri univerzalnom osvjetljenju bez sjenki ili
odbljeska blica na licu i bez crvenih oiju,
k) snimak mora prikazati oi jasno, bez odsjaja blica na
naoalama i bez obojenih soiva (ako je mogue
izbjegavati teke okvire - naoale sa lakim okvirom),
l)
provjeriti da okviri naoala ne pokrivaju niti jedan dio
oiju,
m) bez pokrivala za glavu, osim kada se nose iz
religioznih ili medicinskih razloga, ali karakteristike
lica od poetka brade do vrha ela, kao i obje ivice
lica moraju biti jasno prikazane.
lan 5.
(Uzimanje otisaka prstiju)
(1) Uzimanje otisaka prstiju vri se pomou odgovarajuih
tehnikih sredstava.
(2) Ako lice nema prsta ili je vrh prsta povrijeen, uzima se
otisak narednog prsta i to ovim redosljedom: palac,
kaiprst, srednji prst, domali, mali, a ako nema jedne ruke
uzima se otisak drugog prsta druge ruke.
(3) Za svaku ruku, ukoliko je prst povrijeen ili nedostaje,
uzima se otisak drugog prsta iste ruke. Ako svi prsti jedne
ruke daju otisak loeg kvaliteta, uzet e se otisak prsta sa
najboljim rezultatom.
(4) Otisci prstiju se ne uzimaju od lica, ako to zbog
medicinskih razloga koji nisu privremeni nije mogue, ili
od lica od kojih se fiziki ne mogu uzeti otisci prstiju.
(5) U sluajevima iz st. (2), (3) i (4) ovog lana, na poleini
zahtjeva ili obrasca, slubeno lice upisuje podatak sa kojih
prstiju su uzeti otisci, odnosno da uzimanje otiska nije
mogue sa kratkim obrazloenjem, to svojim potpisom
potvruje.
(6) U sluaju privremene nemogunosti davanja otisaka prstiju,
stranac je duan otiske prstiju dati u prvom narednom
postupku.
(7) Otisci prstiju od maloljetnika uzimaju se u prisustvu
roditelja ili staratelja.
lan 6.
(Uzimanje potpisa)
(1) Uzimanje potpisa se vri pomou table za digitalizaciju
potpisa. Potpis mora biti originalan, svojeruan, treba
minimalno sadravati puno ime ili puno prezime stranca.
Pod pojmom originalan potpis podrazumijeva se potpis koji
stranac koristi ili ima namjeru koristiti u pravnom prometu.
(2) Ako je stranac nepismen ili uzimanje potpisa nije mogue
iz drugih objektivnih razloga, na obrascu na mjestu
predvienom za potpis upisuje se oznaka XX, a slubeno
lice na poleini zahtjeva navodi razloge nemogunosti
uzimanja potpisa i to potvruje svojim potpisom.
lan 7.
(Biometrijski podaci koji se uzimaju u postupku izdavanja vize)
(1) Stranac koji podnosi zahtjev za vizu duan je DKP-u i/ili
GP BiH omoguiti uzimanje fotografije, otisaka deset
prstiju koji se uzimaju s ravno poloenih prstiju, te potpisa.
(2) Ako su biometrijski podaci ve uzeti kao dio prethodnog
zahtjeva za izdavanje vize koji je voen prije manje od 59
mjeseci, isti se kopiraju u okviru formi aktuelnog postupka,
osim ako postoji opravdana sumnja u identitet stranca ili

, 11. 8. 2014.

ako ranije uzeti biometrijski podaci nisu uzeti u skladu sa


propisanim uslovima.
(3) Ako se u aktuelnom postupku ne moe odmah utvrditi da su
biometrijski podaci uzeti u razdoblju manjem od 59 mjeseci
od datuma pokretanja novog postupka, od stranca e se
zahtijevati ponovno davanje njegovih biometrijskih
podataka.
(4) Otisci prstiju se ne uzimaju od:
a) djece koja su mlaa od 12 godina,
b) elnika drave i vlade i lanova vlade i branih
drugova u njihovoj pratnji, lanova njihovih slubenih
delegacija ako ih je BiH ili meunarodna organizacija
pozvala u slubenu posjetu,
c) vladara ili drugih visokih lanova kraljevske porodice,
ako ih je BiH ili meunarodna organizacija pozvala u
slubenu posjetu.
lan 8.
(Biometrijski podaci koji se uzimaju u postupku odobrenja
boravka)
(1) Stranac koji podnosi zahtjev za boravak u BiH, duan je
DKP BiH ili Slubi omoguiti uzimanje fotografije i otisaka
dva prsta, te potpisa.
(2) Otisci prstiju i potpis ne uzimaju se od djece koja su mlaa
od est godina.
lan 9.
(Biometrijski podaci koji se uzimaju u postupku izricanja mjera
prema strancima)
(1) Stranac koji je prihvaen po osnovu meunarodnog
sporazuma o saradnji u predaji i prihvatu lica iji je boravak
nezakonit, kojem je viza ponitena u zemlji ili otkazan
boravak ili mu je izreena mjera protjerivanja iz BiH, ili
koji je stavljen pod nadzor, duan je omoguiti Slubi
uzimanje fotografije, otisaka 10 prstiju, te potpisa.
(2) Stranac kojem je viza ponitena na granici, duan je GP
BiH omoguiti uzimanje fotografije, otisaka 10 ravno
poloenih prstiju, te potpisa.
(3) Otisci prstiju i potpis ne uzimaju se od djece koja su mlaa
od 14 godina.
(4) Ako su biometrijski podaci ve uzeti u nekom prethodnom
postupku koji je voen prije manje od 59 mjeseci, isti se
kopiraju u okviru formi aktuelnog postupka, osim ako
postoji opravdana sumnja u identitet stranca ili ako ranije
uzeti biometrijski podaci nisu uzeti u skladu sa propisanim
uslovima.
(5) Ako se u aktuelnom postupku ne moe odmah utvrditi da su
biometrijski podaci uzeti u razdoblju manjem od 59 mjeseci
od datuma pokretanja novog postupka, od stranca e se
zahtijevati ponovno davanje njegovih biometrijskih
podataka.
lan 10.
(Biometrijski podaci traitelja meunarodne zatite (azila) u BiH)
(1) Stranac koji podnosi zahtjev za meunarodnu zatitu (azil)
u BiH duan je Sektoru za azil omoguiti uzimanje
fotografije, otisaka deset prstiju koji se uzimaju rolanjem i
dlanova, te potpisa.
(2) Otisci prstiju, dlanova i potpis ne uzimaju se od djece mlae
od 14 godina.
lan 11.
(Obrasci)
(1) Otisci prstiju iz l. 7., 8. i 9. ovog pravilnika mogu se
prikazati na Obrascu 1.
(2) Otisci prstiju iz lana 10. ovog pravilnika mogu se prikazati
na Obrascu 2.

62 - 23

POGLAVLJE III - ROKOVI UVANJA


lan 12.
(Rokovi uvanja biometrijskih podataka u postupku izdavanja i
ponitenja vize)
(1) Biometrijski podaci uzeti u postupku po zahtjevu za
izdavanje vize, uvaju se pet godina.
(2) Rok uvanja biometrijskih podataka iz stava (1) ovog lana
rauna se od datuma isteka roka vaenja vize.
(3) Biometrijski podaci uzeti u postupku ponitenja vize,
uvaju se 10 godina.
(4) Rok uvanja biometrijskih podataka iz stava (3) ovog lana
rauna se od datuma donoenja odluke kojom je viza
ponitena.
lan 13.
(Rokovi uvanja biometrijskih podataka u postupku po zahtjevu
za odobrenje boravka)
(1) Biometrijski podaci uzeti u postupku po zahtjevu za
odobrenje privremenog boravka ako je privremeni boravak
odobren, uvaju se trajno.
(2) Biometrijski podaci uzeti u postupku po zahtjevu za
odobrenje stalnog boravka ako je stalni boravak odobren,
uvaju se trajno.
(3) Biometrijski podaci uzeti u postupku po zahtjevu za
odobrenje privremenog boravka ako je privremeni boravak
odbijen, uvaju se pet godina.
(4) Biometrijski podaci uzeti u postupku po zahtjevu za
odobrenje stalnog boravka ako je stalni boravak odbijen,
uvaju se pet godina.
(5) Rok uvanja biometrijskih podataka iz st. (3) i (4) ovog
lana rauna se od datuma donoenja odluke kojom je
zahtjev za odobrenje boravka odbijen.
lan 14.
(Rokovi uvanja biometrijskih podataka u postupcima izricanja
mjera)
Biometrijski podaci uzeti u postupku otkaza boravka,
protjerivanja ili stavljanja stranca pod nadzor, uvaju se trajno.
lan 15.
(Rokovi uvanja biometrijskih podataka u postupcima kada je
stranac prihvaen po osnovu meunarodnog sporazuma o
saradnji u predaji i prihvatu lica iji je boravak nezakonit)
(1) Biometrijski podaci uzeti u sluaju kada je stranac
prihvaen po osnovu meunarodnog sporazuma o saradnji u
predaji i prihvatu lica iji je boravak nezakonit, uvaju se
10 godina.
(2) Rok uvanja biometrijskih podataka iz stava (1) ovog lana
rauna se od datuma uzimanja biometrijskih podataka.
lan 16.
(Rokovi uvanja biometrijskih podataka u postupku
meunarodne zatite)
(1) Biometrijski podaci uzeti u postupku meunarodne zatite,
uvaju se 10 godina.
(2) Rok uvanja biometrijskih podataka iz stava (1) ovog lana
rauna se od datuma donoenja odluke po zahtjevu za
meunarodnu zatitu.
lan 17.
(Promjena, ranije brisanje i blokiranje podataka)
(1) Biometrijski podaci uzeti u skladu sa ovim pravilnikom,
evidentiraju se u Centralnoj bazi podataka o strancima i u
pravilu se ne mijenjaju do isteka rokova uvanja, osim ako
su u meuvremenu nastupile trajne fizike promjene koje
zahtijevaju njihovu izmjenu.
(2) U sluaju da stranac prije isteka roka iz lana 13. ovog
pravilnika, stekne dravljanstvo BiH, biometrijski podaci
koji se odnose na njega briu se bez odlaganja.

62 - 24
(3)

U sluaju da se strancu iz lana 10. ovog pravilnika prizna


status izbjeglice u BiH biometrijski podaci u Centralnoj
bazi podataka o strancima koji se odnose na njega se
blokiraju i prije isteka roka iz lana 16. ovog pravilnika.
POGLAVLJE IV - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 18.
(Stupanje na snagu i primjena)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH", a primjenjivae se po

, 11. 8. 2014.

sticanju uslova iz lana 158. stav (8) Zakona o kretanju i boravku


stranaca i azilu.
Broj 02-02-2-5182/14
Zamjenik ministra
25. jula 2014. godine
Mladen avar, s. r.
Sarajevo

, 11. 8. 2014.

62 - 25

62 - 26

, 11. 8. 2014.

, 11. 8. 2014.


d)

Na temelju lanka 104., u vezi sa lankom 103. Zakona o


kretanju i boravku stranaca i azilu ("Slubeni glasnik BiH", br.
36/08 i 87/12), lanka 4. i 14. stavak (1) alineja 8) Zakona o
ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine
("Slubeni glasnik BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06,
88/07, 35/09, 59/09, 103/09, 87/12 i 6/13), lanka 15. Zakona o
Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i lanka 16.
Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09),
Ministarstvo sigurnosti donosi

PRAVILNIK

O REGISTRIRANJU BIOMETRIJSKIH
KARAKTERISTIKA STRANACA
POGLAVLJE I - OPE ODREDBE
lanak 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim pravilnikom utvruje se nain i sadraj uzimanja, kao
i rokovi uvanja biometrijskih karakteristika stranaca.
lanak 2.
(Uzimanje biometrijskih podataka)
Pod uzimanjem biometrijskih podataka, u smislu ovog
pravilnika, podrazumijeva se uzimanje fotografije, otisaka prstiju
i otisaka dlanova, kao i potpisa pomou odgovarajuih tehnikih
sredstava.
lanak 3.
(Uzimanje biometrijskih podataka od strane nadlenih tijela)
(1) Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: MVP) nadleno je za uzimanje biometrijskih
podataka u postupku izdavanja vize u diplomatskokonzularnom predstavnitvu Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: DKP BiH) i u postupku podnoenja zahtjeva za
odobrenje boravka u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu:
BiH) putem DKP BiH.
(2) Granina policija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: GP
BiH) nadlena je za uzimanje biometrijskih podataka u
postupku izdavanja vize na granici i ponitenja vize na
granici.
(3) Sluba za poslove sa strancima (u daljem tekstu: Sluba)
nadlena je za uzimanje biometrijskih podataka od stranca:
koji je prihvaen na temelju meunarodnog sporazuma o
suradnji u predaji i prihvatu osoba iji je boravak nezakonit,
stranca kojem je viza ponitena ili otkazan boravak ili mu je
izreena mjera protjerivanja iz BiH, koji je stavljen pod
nadzor, kao i od stranca u postupku odobrenja boravka u
BiH.
(4) Ministarstvo sigurnosti - Sektor za azil (u daljem tekstu:
Sektor za azil) nadlean je za uzimanje biometrijskih
podataka u postupku po zahtjevu za meunarodnu zatitu
(azil) u BiH.
POGLAVLJE II - NAIN I SADRAJ UZIMANJA
BIOMETRIJSKIH PODATAKA
lanak 4.
(Uzimanje fotografije)
(1) Uzimanje fotografije vri se snimanjem digitalnom
kamerom u trenutku podnoenja zahtjeva ili poduzimanja
odreenih mjera iz lanka 3. ovog pravilnika.
(2) Fotografija mora ispunjavati sljedee uvjete:
a) irina 35-40 mm,
b) veoma blizu glave i vrha ramena tako da lice zauzima
70-80% fotografije,
c) izotrena i jasna sa minimalnom rezolucijom 800x600
piksela,

62 - 27

prikazuje lice koje direktno gleda u kameru i jasno


prikazuje obje ivice lica,
e) prikazuje prirodne tonove koe,
f)
ima odgovarajuu jainu svjetlosti i kontrast,
g) neutralna na boje,
h) prikazuje otvorene i jasno vidljive oi bez kose preko
njih,
i)
snimljena sa ravno i svijetlo obojenom pozadinom,
j)
snimljena pri univerzalnom osvjetljenju bez sjenki ili
odbljeska bljeskalice na licu i bez crvenih oiju,
k) snimak mora prikazati oi jasno, bez odsjaja
bljeskalice na naoalama i bez obojenih lea (ako je
mogue izbjegavati teke okvire - naoale sa lakim
okvirom),
l)
provjeriti da okviri naoala ne pokrivaju niti jedan dio
oiju,
m) bez pokrivala za glavu, osim kada se nose iz
religijskih ili medicinskih razloga, ali karakteristike
lica od poetka brade do vrha ela, kao i obje ivice
lica moraju biti jasno prikazane.
lanak 5.
(Uzimanje otisaka prstiju)
(1) Uzimanje otisaka prstiju vri se pomou odgovarajuih
tehnikih sredstava.
(2) Ako osoba nema prsta ili je vrh prsta povrijeen, uzima se
otisak narednog prsta i to ovim redosljedom: palac,
kaiprst, srednji prst, domali, mali, a ako nema jedne ruke
uzima se otisak drugog prsta druge ruke.
(3) Za svaku ruku, ukoliko je prst povrijeen ili nedostaje,
uzima se otisak drugog prsta iste ruke. Ako svi prsti jedne
ruke daju otisak loeg kvaliteta, uzet e se otisak prsta sa
najboljim rezultatom.
(4) Otisci prstiju se ne uzimaju od osoba, ako to zbog
medicinskih razloga koji nisu privremeni nije mogue, ili
od osoba od kojih se fiziki ne mogu uzeti otisci prstiju.
(5) U sluajevima iz st. (2), (3) i (4) ovog lanka, na poleini
zahtjeva ili obrasca, slubena osoba upisuje podatak sa
kojih prstiju su uzeti otisci, odnosno da uzimanje otiska nije
mogue sa kratkim obrazloenjem, to svojim potpisom
potvruje.
(6) U sluaju privremene nemogunosti davanja otisaka prstiju,
stranac je duan otiske prstiju dati u prvom narednom
postupku.
(7) Otisci prstiju od maloljetnika uzimaju se u prisustvu
roditelja ili staratelja.
lanak 6.
(Uzimanje potpisa)
(1) Uzimanje potpisa se vri pomou table za digitaliziranje
potpisa. Potpis mora biti originalan, vlastoruan, treba
minimalno sadravati puno ime ili puno prezime stranca.
Pod pojmom originalan potpis podrazumijeva se potpis koji
stranac koristi ili ima namjeru koristiti u pravnom prometu.
(2) Ako je stranac nepismen ili uzimanje potpisa nije mogue
iz drugih objektivnih razloga, na obrascu na mjestu
predvienom za potpis upisuje se oznaka XX, a slubena
osoba na poleini zahtjeva navodi razloge nemogunosti
uzimanja potpisa i to potvruje svojim potpisom.
lanak 7.
(Biometrijski podaci koji se uzimaju u postupku izdavanja vize)
(1) Stranac koji podnosi zahtjev za vizu duan je DKP-u i/ili
GP BiH omoguiti uzimanje fotografije, otisaka deset
prstiju koji se uzimaju s ravno poloenih prstiju, te potpisa.
(2) Ako su biometrijski podaci ve uzeti kao dio prethodnog
zahtjeva za izdavanje vize koji je voen prije manje od 59
mjeseci, isti se kopiraju u okviru formi aktualnog postupka,

62 - 28

osim ako postoji opravdana sumnja u identitet stranca ili


ako ranije uzeti biometrijski podaci nisu uzeti u skladu sa
propisanim uvjetima.
(3) Ako se u aktualnom postupku ne moe odmah utvrditi da su
biometrijski podaci uzeti u razdoblju manjem od 59 mjeseci
od datuma pokretanja novog postupka, od stranca e se
zahtijevati ponovno davanje njegovih biometrijskih
podataka.
(4) Otisci prstiju se ne uzimaju od:
a) djece koja su mlaa od 12 godina,
b) elnika drave i vlade i lanova vlade i branih
drugova u njihovoj pratnji, lanova njihovih slubenih
delegacija ako ih je BiH ili meunarodna organizacija
pozvala u slubeni posjet,
c) vladara ili drugih visokih lanova kraljevske obitelji,
ako ih je BiH ili meunarodna organizacija pozvala u
slubeni posjet.
lanak 8.
(Biometrijski podaci koji se uzimaju u postupku odobrenja
boravka)
(1) Stranac koji podnosi zahtjev za boravak u BiH, duan je
DKP BiH ili Slubi omoguiti uzimanje fotografije i otisaka
dva prsta, te potpisa.
(2) Otisci prstiju i potpis ne uzimaju se od djece koja su mlaa
od est godina.
lanak 9.
(Biometrijski podaci koji se uzimaju u postupku izricanja mjera
prema strancima)
(1) Stranac koji je prihvaen na temelju meunarodnog
sporazuma o suradnji u predaji i prihvatu osoba iji je
boravak nezakonit, kojem je viza ponitena u zemlji ili
otkazan boravak ili mu je izreena mjera protjerivanja iz
BiH, ili koji je stavljen pod nadzor, duan je omoguiti
Slubi uzimanje fotografije, otisaka 10 prstiju, te potpisa.
(2) Stranac kojem je viza ponitena na granici, duan je GP
BiH omoguiti uzimanje fotografije, otisaka 10 ravno
poloenih prstiju, te potpisa.
(3) Otisci prstiju i potpis ne uzimaju se od djece koja su mlaa
od 14 godina.
(4) Ako su biometrijski podaci ve uzeti u nekom prethodnom
postupku koji je voen prije manje od 59 mjeseci, isti se
kopiraju u okviru formi aktualnog postupka, izuzev ako
postoji opravdana sumnja u identitet stranca ili ako ranije
uzeti biometrijski podaci nisu uzeti u skladu sa propisanim
uvjetima.
(5) Ako se u aktualnom postupku ne moe odmah utvrditi da su
biometrijski podaci uzeti u razdoblju manjem od 59 mjeseci
od datuma pokretanja novog postupka, od stranca e se
zahtijevati ponovno davanje njegovih biometrijskih
podataka.
lanak 10.
(Biometrijski podaci traitelja meunarodne zatite (azila) u BiH)
(1) Stranac koji podnosi zahtjev za meunarodnu zatitu (azil)
u BiH duan je Sektoru za azil omoguiti uzimanje
fotografije, otisaka deset prstiju koji se uzimaju rolanjem i
dlanova, te potpisa.
(2) Otisci prstiju, dlanova i potpis ne uzimaju se od djece mlae
od 14 godina.
lanak 11.
(Obrasci)
(1) Otisci prstiju iz l. 7., 8. i 9. ovog pravilnika mogu se
prikazati na Obrascu 1.
(2) Otisci prstiju iz lanka 10. ovog pravilnika mogu se
prikazati na Obrascu 2.

, 11. 8. 2014.

POGLAVLJE III - ROKOVI UVANJA


lanak 12.
(Rokovi uvanja biometrijskih podataka u postupku izdavanja i
ponitenja vize)
(1) Biometrijski podaci uzeti u postupku po zahtjevu za
izdavanje vize, uvaju se pet godina.
(2) Rok uvanja biometrijskih podataka iz stavka (1) ovog
lanka rauna se od datuma isteka roka vanosti vize.
(3) Biometrijski podaci uzeti u postupku ponitenja vize,
uvaju se 10 godina.
(4) Rok uvanja biometrijskih podataka iz stavka (3) ovog
lanka rauna se od datuma donoenja odluke kojom je viza
ponitena.
lanak 13.
(Rokovi uvanja biometrijskih podataka u postupku po zahtjevu
za odobrenje boravka)
(1) Biometrijski podaci uzeti u postupku po zahtjevu za
odobrenje privremenog boravka ako je privremeni boravak
odobren, uvaju se trajno.
(2) Biometrijski podaci uzeti u postupku po zahtjevu za
odobrenje stalnog boravka ako je stalni boravak odobren,
uvaju se trajno.
(3) Biometrijski podaci uzeti u postupku po zahtjevu za
odobrenje privremenog boravka ako je privremeni boravak
odbijen, uvaju se pet godina.
(4) Biometrijski podaci uzeti u postupku po zahtjevu za
odobrenje stalnog boravka ako je stalni boravak odbijen,
uvaju se pet godina.
(5) Rok uvanja biometrijskih podataka iz st. (3) i (4) ovog
lanka rauna se od datuma donoenja odluke kojom je
zahtjev za odobrenje boravka odbijen.
lanak 14.
(Rokovi uvanja biometrijskih podataka u postupcima izricanja
mjera)
Biometrijski podaci uzeti u postupku otkaza boravka,
protjerivanja ili stavljanja stranca pod nadzor, uvaju se trajno.
lanak 15.
(Rokovi uvanja biometrijskih podataka u postupcima kada je
stranac prihvaen na temelju meunarodnog sporazuma o
suradnji u predaji i prihvatu osoba iji je boravak nezakonit)
(1) Biometrijski podaci uzeti u sluaju kada je stranac
prihvaen na temelju meunarodnog sporazuma o suradnji
u predaji i prihvatu osoba iji je boravak nezakonit, uvaju
se 10 godina.
(2) Rok uvanja biometrijskih podataka iz stavka (1) ovog lanka rauna se od datuma uzimanja biometrijskih podataka.
lanak 16.
(Rokovi uvanja biometrijskih podataka u postupku
meunarodne zatite)
(1) Biometrijski podaci uzeti u postupku meunarodne zatite,
uvaju se 10 godina.
(2) Rok uvanja biometrijskih podataka iz stavka (1) ovog
lanka rauna se od datuma donoenja odluke po zahtjevu
za meunarodnu zatitu.
lanak 17.
(Promjena, ranije brisanje i blokiranje podataka)
(1) Biometrijski podaci uzeti sukladno ovom pravilniku,
evidentiraju se u Centralnoj bazi podataka o strancima i u
pravilu se ne mijenjaju do isteka rokova uvanja, osim ako
su u meuvremenu nastupile trajne fizike promjene koje
zahtijevaju njihovu izmjenu.
(2) U sluaju da stranac prije isteka roka iz lanka 13. ovog
pravilnika, stekne dravljanstvo BiH, biometrijski podaci
koji se odnose na njega briu se bez odlaganja.

, 11. 8. 2014.
(3)

U sluaju da se strancu iz lanka 10. ovog pravilnika prizna


status izbjeglice u BiH, biometrijski podaci u Centralnoj
bazi podataka o strancima koji se odnose na njega se
blokiraju i prije isteka roka iz lanka 16. ovog pravilnika.
POGLAVLJE IV - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 18.
(Stupanje na snagu i primjena)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH", a primjenjivat e se

62 - 29

po sticanju uvjeta iz lanka 158. stavak (8) Zakona o kretanju i


boravku stranaca i azilu.
Broj 02-02-2-5182/14
Zamjenik ministra
25. srpnja 2014. godine
Mladen avar, v. r.
Sarajevo

62 - 30

, 11. 8. 2014.

, 11. 8. 2014.

62 - 31

62 - 32



1014

a oo aa 10. a (7) aoa o aa


o aja ("e a ", oj 95/12),
eaa oa oja oe eeoe aje

AOEE

O EOM EE EJ
AJ JETAJA OT
AJA A 2012. O
eaa oa oja oe eeoe
a je ee ej aj jeaja a
2012. o ee o aja:
1. aa aaa aeaa
2. oaoeeoaa aoa aa
3. oaoeeoaa aoa aa - ee
ao
4. oaoeeoaa aa a aa
aa
5. O oaa aa - Me Ajao
6. oaa eaa aa
7. oo eoa
8. oao eoaa aa
9. aaa eoaa aa
10. eoa
11. eoaa aoa ajea
12. a a -
13. eoaa aa
14. eoaa aa aa
15. eoaa aa eeaa
16.
17. Eooa eoaa aa
18. Eooa aja ee e
19. aaj ojaeoa - Me Maea
20. aa aa eo oeea
21. oa aja
22. oea aoa aa ae aa oaa
aaa - ae oaa
23. eao eoaa aa
24. a a ojo
25. aea eoaa aa
26. aoa eoaa aa
27. aa a
28. aoa aa - oe a o
29. aoa aa ao a oa
30. aa aa
31. eaa eoaa aa
32. eaa aa - . Majo Toa
33. eoa a "a e"
34. oa aaa jaa - oaa
35. oa eoaja
36. oa ojaa aja
37. o eoa oe
38. o oe oe eeoe
39. aja eoao oea
40. aja ao a
41. aja eo oea
42. aja ojae ae
43. aja jee eoea
44. oe a a a
45. oe a ao
46. oe a eej
47. T
48. oa oaaja aaa "aa oe"

, 11. 8. 2014.

49. oa oaaja eaa a a oj


a
50. oa aa a eaoo aaa

51. oaa aa
52. e ao oe
53. aa aja
54. ao oa aja
55. eoa aa oa
56. ae ea ojaeoaa - Moa o
57. ae ea ae
58. ae a o o
59. eaa aa
60. ojaeoaa aja
61. ojaeoa j
62. ojaa aja
63. a eoaa aa
64. aa
65. a aoa aa
66. -
67. ee e
68. aa e ea ee e
69. aa eoae ao
70. aa eoae aje
71. aa jaoe
72. aa a o eeo
73. aa a Eoo aajeo
74. a ,
75. aa a ao
76. aa a O Ooo
77. aa a ee
78. aa a a ojee
79. aa eoea - oea
80. aa ae aoja
81. aa eje o
82. aa ojae o oaa
83. aa A
84. aa e ea eoaa
85. Toja oja aa
86. jeea aa aa aa
87. aa eoaa ajea
88. aa eoaa ajea 1990
89. aa eoaa ja
90. aa aa eoaa ja
91. aa aoa ajea
92. aa aoa ajea 1908
93. aa eaa aa
94. aa eaa aa jea a
95. aa aa aa
96. aa aa aa
97. aa aa aa - . Ae ae
98. aa aa aa ee-oe
99. aa a aa aa
100. a aa o
101. -
102. a ojaeoaa aja
ojea jeaj o ee jeaj o
ej ojae a web a eae oe
oje oe eeoe www.izbori.ba.
oj 03-07-6-731-1/14
24. ja 2014. oe
aajeo

eje
jea M, . .

, 11. 8. 2014.

Na osnovu lana 10. stav (7) Zakona o finansiranju


politikih stranaka ("Slubeni glasnik BiH", broj 95/12),
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izdaje

SAOPENJE

O IZVRENOM PREGLEDU I REVIZIJI FINANSIJSKIH


IZVJETAJA POLITIKIH STRANAKA ZA 2012.
GODINU
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izvrila je
pregled i reviziju finansijskih izvjetaja za 2012. godinu sljedeih
politikih stranaka:
1. BH slobodni demokrati
2. Bihaka graanska alternativa
3. Bosanskohercegovaka hrvatska ista stranka prava
4. Bosanskohercegovaka narodna stranka
5. Bosanskohercegovaka patriotska stranka - Sefer
Halilovi
6. BOSS Bosanska stranka - Mirnes Ajanovi
7. Bonjaka seljaka stranka
8. ista socijaldemokratska partija BiH
9. Demokrati BiH
10. Demokratska narodna zajednica BiH
11. Demokratska stranka
12. Demokratska stranka federalista
13. Demokratska stranka invalida BiH
14. Dmkrtska prtia - Drgn vi
15. Dmkrtski nrdni svz
16. Ekoloka demokratska stranka
17. Ekoloka partija Republike Srpske
18. Graanska demokratska stranka BiH
19. Hrvatska ista stranka prava BiH
20. Hrvatska demokratska unija BiH
21. Hrvatska demokratska zajednica BiH
22. Hrvatska demokratska zajednica 1990
23. Hrvatska kranska demokratska unija BiH
24. Hrvatska narodna zajednica
25. Hrvatska narodna zajednica 1908
26. Hrvatska seljaka stranka
27. Hrvatska seljaka stranka Stjepan Radi
28. Hrvatska stranka prava
29. Hrvatska stranka prava BiH
30. Hrvatska stranka prava - dr. Ante Starevi
31. Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne
32. Hrvatski pravaki blok
33. HSS-NHI
34. Kladuka stranka privrednog prosperiteta
35. Komunistika partija
36. Kongresna narodna stranka zatite prava boraca i
graana - pravde i morala BiH
37. Liberalno demokratska stranka BiH
38. Lista za Bugojno
39. Napredna demokratska stranka
40. Narodna demokratska stranka
41. Nardna strnka Nvi grd
42. Narodna stranka - Pokret za Brod
43. Narodna stranka Radom za boljitak
44. Naa stranka
45. Neovisna lista "Za Kupres"
46. Nezavisna demokratska stranka
47. Nezavisna stranka - dr. Mihajlo Tovirac
48. Nova demokratija
49. Nova graanska inicijativa - Kozarac
50. Nova socijalistika partija
51. Novi demokratski pokret
52. Novi pokret Bosne i Hercegovine

62 - 33

53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.

Partija demokratskog progresa


Partija pravog puta
Partija privrednog progresa BiH
Partija socijalne pravde
Partija ujedinjenih penzionera
Pokret za na grad
Pokret za Prnjavor
Pokret za Semberiju
Pkrt z Trbinj
Politika organizacija graana "Snaga Bosne"
Politika organizacija Nezavisna lista za moj grad
Politika stranka Glas nezadovoljnih graana BiH
Posavska stranka
Privredni narodni pokret BiH
Radnika partija
Radniko komunistika partija BiH
Reformska stranka iz Zvornika
Savez nezavisnih socijaldemokrata - SNSD-Milorad
Dodik
71. Savez reda i pravde
72. Savez za bolju budunost BiH
73. Seljaka stranka
74. Socijaldemokratska partija BiH
75. Socijaldemokratsk unij BiH
76. Socijalistika partija
77. Srpska demokratska stranka
78. Stranka mladih za promjene
79. Srpsk nprdn stranka
80. Srpska narodna stranka
81. Srpsk rdikln strnk - dr. Vislv lj
82. Srpsk rdikln strnk Republike Srpske
83. Stranka demokratske akcije
84. Stranka demokratske aktivnosti
85. Stranka deviznih tedia Republike Srpske
86. Stranka dijaspore BiH
87. Stranka penzionera - umirovljenika BiH
88. Stranka pravde i razvoja BiH
89. Stranka regije Livno
90. Stranka socijalne sigurnosti srpskih boraca
91. Stranka SPAS
92. Stranka udruenih nezavisnih demokrata BiH
93. Stranka za Bosnu i Hercegovinu
94. Stranka za Evropsko Sarajevo
95. Strnka z mldst, rzv i budunst
96. Stranka za narod BiH
97. Stranka za Opinu Olovo
98. Stranka za Srednje
99. Tvoja i moja stranka u BiH
100. Ujedinjena hrvatska stranka prava BiH
101. Vizionarsko demokratska stranka
102. Zaviajni socijaldemokrati - Mile Mareta
Pojedinani izvjetaji o pregledu i izvjetaji o reviziji
objavljeni su na web stranici Centralne izborne komisije Bosne i
Hercegovine www.izbori.ba.
Broj 03-07-6-731-1/14
24. jula 2014. godine
Sarajevo

Predsjednik
Stjepan Miki, s. r.

Na temelju lanka 10. stavak (7) Zakona o financiranju


politikih stranaka ("Slubeni glasnik BiH", broj 95/12),
Sredinje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine izdaje

62 - 34

PRIOPENJE

O IZVRENOM PREGLEDU I REVIZIJI FINANCIJSKIH


IZVJEA POLITIKIH STRANAKA ZA 2012. GODINU
Sredinje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine
izvrilo je pregled i reviziju financijskih izvjea za 2012. godinu
sljedeih politikih stranaka:
1. BH slobodni demokrati
2. Bihaka graanska alternativa
3. Bosanskohercegovaka hrvatska ista stranka prava
4. Bosanskohercegovaka narodna stranka
5. Bosanskohercegovaka patriotska stranka - Sefer
Halilovi
6. BOSS Bosanska stranka - Mirnes Ajanovi
7. Bonjaka seljaka stranka
8. ista socijaldemokratska partija BiH
9. Demokrati BiH
10. Demokratska narodna zajednica BiH
11. Demokratska stranka
12. Demokratska stranka federalista
13. Demokratska stranka invalida BiH
14. Dmkrtska prtia - Drgn vi
15. Dmkrtski nrdni svz
16. Ekoloka demokratska stranka
17. Ekoloka partija Republike Srpske
18. Graanska demokratska stranka BiH
19. Hrvatska ista stranka prava BiH
20. Hrvatska demokratska unija BiH
21. Hrvatska demokratska zajednica BiH
22. Hrvatska demokratska zajednica 1990
23. Hrvatska kranska demokratska unija BiH
24. Hrvatska narodna zajednica
25. Hrvatska narodna zajednica 1908
26. Hrvatska seljaka stranka
27. Hrvatska seljaka stranka Stjepan Radi
28. Hrvatska stranka prava
29. Hrvatska stranka prava BiH
30. Hrvatska stranka prava - dr. Ante Starevi
31. Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne
32. Hrvatski pravaki blok
33. HSS-NHI
34. Kladuka stranka privrednog prosperiteta
35. Komunistika partija
36. Kongresna narodna stranka zatite prava boraca i
graana - pravde i morala BiH
37. Liberalno demokratska stranka BiH
38. Lista za Bugojno
39. Napredna demokratska stranka
40. Narodna demokratska stranka
41. Nardna strnka Nvi grd
42. Narodna stranka - Pokret za Brod
43. Narodna stranka Radom za boljitak
44. Naa stranka
45. Neovisna lista "Za Kupres"
46. Nezavisna demokratska stranka
47. Nezavisna stranka - dr. Mihajlo Tovirac
48. Nova demokratija
49. Nova graanska inicijativa - Kozarac
50. Nova socijalistika partija
51. Novi demokratski pokret
52. Novi pokret Bosne i Hercegovine
53. Partija demokratskog progresa
54. Partija pravog puta
55. Partija privrednog progresa BiH
56. Partija socijalne pravde
57. Partija ujedinjenih penzionera
58. Pokret za na grad

, 11. 8. 2014.

59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.

Pokret za Prnjavor
Pokret za Semberiju
Pkrt z Trbinj
Politika organizacija graana "Snaga Bosne"
Politika organizacija Nezavisna lista za moj grad
Politika stranka Glas nezadovoljnih graana BiH
Posavska stranka
Privredni narodni pokret BiH
Radnika partija
Radniko komunistika partija BiH
Reformska stranka iz Zvornika
Savez nezavisnih socijaldemokrata - SNSD-Milorad
Dodik
71. Savez reda i pravde
72. Savez za bolju budunost BiH
73. Seljaka stranka
74. Socijaldemokratska partija BiH
75. Socijaldemokratsk unij BiH
76. Socijalistika partija
77. Srpska demokratska stranka
78. Stranka mladih za promjene
79. Srpsk nprdn stranka
80. Srpska narodna stranka
81. Srpsk rdikln strnk - dr. Vislv lj
82. Srpsk rdikln strnk Republike Srpske
83. Stranka demokratske akcije
84. Stranka demokratske aktivnosti
85. Stranka deviznih tedia Republike Srpske
86. Stranka dijaspore BiH
87. Stranka penzionera - umirovljenika BiH
88. Stranka pravde i razvoja BiH
89. Stranka regije Livno
90. Stranka socijalne sigurnosti srpskih boraca
91. Stranka SPAS
92. Stranka udruenih nezavisnih demokrata BiH
93. Stranka za Bosnu i Hercegovinu
94. Stranka za Evropsko Sarajevo
95. Strnka z mldst, rzv i budunst
96. Stranka za narod BiH
97. Stranka za Opinu Olovo
98. Stranka za Srednje
99. Tvoja i moja stranka u BiH
100. Ujedinjena hrvatska stranka prava BiH
101. Vizionarsko demokratska stranka
102. Zaviajni socijaldemokrati - Mile Mareta
Pojedinana izvjea o pregledu i izvjea o reviziji
objavljena su na web stranici Sredinjeg izbornog povjerenstva
Bosne i Hercegovine www.izbori.ba.
Broj 03-07-6-731-1/14
24. srpnja 2014. godine
Sarajevo

Predsjednik
Stjepan Miki, v. r.


-
1015

4.2. ,

(" ", . 7/02, 13/03,
76/09 1/11),
, 23. 2014. ,

, 11. 8. 2014.





I


,
"
" ... , 02.07/1-03-KC-004
20. 2014. .
II

" ",
.
05-14-2-229-4/14
23. j 2014.

, . .
Na osnovu lana 4.2. Zakona o prijenosu, regulatoru i
operatoru sistema elektrine energije u Bosni i Hercegovini
("Slubeni glasnik BiH", br. 7/02, 13/03, 76/09 i 1/11), Dravna
regulatorna komisija za elektrinu energiju, na sjednici odranoj
23. jula 2014. godine, donijela je

ODLUKU

O ODOBRENJU IZMJENA I DOPUNA OPIH UVJETA


ZA ISPORUKU I SNABDIJEVANJE ELEKTRINOM
ENERGIJOM BRKO DISTRIKTA BOSNE I
HERCEGOVINE
I
Ovom odlukom odobravaju se izmjene i dopune Opih
uvjeta za isporuku i snabdijevanje elektrinom energijom Brko
Distrikta Bosne i Hercegovine, utvrene aktom Javnog preduzea

62 - 35

za komunalne djelatnosti "Komunalno Brko" d.o.o. Brko


Distrikt BiH, broj 02.07/1-03-KC-004 od 20. juna 2014. godine.
II
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se
u "Slubenom glasniku BiH", slubenim glasilima entiteta i
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Broj 05-14-2-229-4/14
23. jula 2014. godine
Predsjedavajui Komisije
Tuzla
Nikola Peji, s. r.
Na temelju lanka 4.2. Zakona o prijenosu, regulatoru i
operatoru sustava elektrine energije u Bosni i Hercegovini
("Slubeni glasnik BiH", br. 7/02, 13/03, 76/09 i 1/11), Dravna
regulatorna komisija za elektrinu energiju, na sjednici odranoj
23. srpnja 2014. godine, donijela je

ODLUKU

O ODOBRENJU IZMJENA I DOPUNA OPIH UVJETA


ZA ISPORUKU I OPSKRBU ELEKTRINOM
ENERGIJOM BRKO DISTRIKTA BOSNE I
HERCEGOVINE
I
Ovom odlukom odobravaju se izmjene i dopune Opih
uvjeta za isporuku i opskrbu elektrinom energijom Brko
Distrikta Bosne i Hercegovine, utvrene aktom Javnog poduzea
za komunalne djelatnosti "Komunalno Brko" d.o.o. Brko
Distrikt BiH, broj 02.07/1-03-KC-004 od 20. lipnja 2014. godine.
II
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se
u "Slubenom glasniku BiH", slubenim glasilima entiteta i
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Broj 05-14-2-229-4/14
23. srpnja 2014. godine
Predsjedatelj Komisije
Tuzla
Nikola Peji, v. r.


1016

122, 77. ("


", 58/08),

1. 2014. 24. 2014. je a a o


:
..

1.

(
)
- Coagulation reagents
Reagensi za odreivanje faktora koagulacije
- Coagulation instruments
Instrumenti za odreivanje faktora koagulacije
Coagulation controls
Kontrole za odreivanje faktora koagulacije
Napomena:
Svi zatieni nazivi i kataloki brojevi su
navedeni u tabeli u prilogu ove potvrde.

10-02.3-113/14
25. 2014.

Lista D

06-07.27-52641/13

23.01.2014.

"nalyticon
Biotechnologies" AG,
Am Muhlenberg
10,35104 Lichtenfels,
Njemaka

"Medichem" d.o.o,
Bugojanska 12
Sarajevo

, . .

62 - 36

, 11. 8. 2014.

Na osnovu lana 122, a u skladu sa lanom 77. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slubeni glasnik BiH", broj
58/08), Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine objavljuje

SPISAK

MEDICINSKIH SREDSTAVA KOJA SE UKIDAJU ILI PONITAVAJU IZ REGISTRA MEDICINSKIH SREDSTAVA


U periodu od 1. jula 2014. do 24. jula 2014. godine iz Registra medicinskih sredstava BiH trajno je ukinuta potvrda o upisu za
sljedea medicinska sredstva:
Red. br.

1.

Naziv medicinskog sredstva (generiko ime)


- Coagulation reagents
Reagensi za odreivanje faktora koagulacije
- Coagulation instruments
Instrumenti za odreivanje faktora koagulacije
- Coagulation controls
Kontrole za odreivanje faktora koagulacije
Napomena:
Svi zatieni nazivi i kataloki brojevi su navedeni
u tabeli u prilogu ove potvrde.

Klasa

Broj potvrde

Datum potvrde

Lista D

06-07.27-5264-1/13

23.01.2014.

Broj 10-02.3-113/14
25. jula 2014. godine
Banja Luka

Proizvoa

Nosilac dozvole

"Analyticon
"Medichem" d.o.o.
Biotechnologies"AG, Am
Bugojanska 12
Muhlenberg 10,35104
Sarajevo
Lichtenfels, Njemaka

Direktor
Nataa Grubia, s. r.

Na temelju lanka 122, a sukladno lanku 77. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slubeni glasnik BiH", broj
58/08), Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine objavljuje

POPIS

MEDICINSKIH SREDSTAVA KOJA SE UKIDAJU ILI PONITAVAJU IZ REGISTRA MEDICINSKIH SREDSTAVA


U razdoblju od 1. srpnja 2014. do 24. srpnja 2014. godine iz Registra medicinskih sredstava BiH trajno je ukinuta potvrda o upisu
za sljedea medicinska sredstva:
Red. br.

1.

Naziv medicinskog sredstva (generiko ime)


- Coagulation reagents
Reagensi za odreivanje faktora koagulacije
- Coagulation instruments
Instrumenti za odreivanje faktora koagulacije
- Coagulation controls
Kontrole za odreivanje faktora koagulacije
Napomena:
Svi zatieni nazivi i kataloki brojevi su navedeni
u tablici u prilogu ove potvrde.

Klasa

Broj potvrde

Datum potvrde

Lista D

06-07.27-5264-1/13

23.01.2014.

Broj 10-02.3-113/14
25. srpnja 2014. godine
Banja Luka



1017

,
13/14,
(34)
, VI/3) ,
57 2) ), 61 . 2 3
("
" 22/14), :
,
,
Tudor Pantiru,
,
,
Constance Grewe,
,

Proizvoa

Nositelj dozvole

"Analyticon
"Medichem" d.o.o.
Biotechnologies"AG, Am
Bugojanska 12
Muhlenberg 10,35104
Sarajevo
Lichtenfels, Njemaka

Ravnatelj
Nataa Grubia, v. r.
-,
. ,
4. 2014.

(34)
.


("
" 35/14) III/2)
III/3) .


("
" 35/14), 61 2
.

, 11. 8. 2014.

("
" 35/14)
"
", 61 3
.
"
", "
", " "
"
".

I.
1. (34)
( : )
20. 2014.
( : )


("
" 35/14, : ).
2.

.
II.
3. 23 ,

,
23.
2014. .
4. 10. 2014.
13/14


. ,
, ,
.
5. 12.
2014. . 19. 2014.
.
III.
)
6.
( : )


(" " 35/14),
. 1 20 ( : ),
III/2) III/3) . ,



( : ),
( : ),

,
.
7. 3
,
( :
)


1951.
1967. ,

62 - 37

VI
( ) VII (
)
. ,

, (
: ), , ,


.
8.

()
,


.
,

, , ,


.
9. ,

.
10. 1
"
,


, - ,
"


.
11.
2 1
"" "
,
,

"

,
, ,
. ,
, ,
" ,
,

".
12.
3 3
"
, ,

"
,

. ,

,
, ,
,

62 - 38


.
13.
4 4

"

"
- ,
.
, , ,
,
, . ,

.
14.
8 2


,
,
, 3
"
,
" ,

,
,
.
, , ,
, , .,
,
, ,

, ,
, , ,



.
15. , ,
,
16


,
.
, ,

,
.
, ,

,
, , ,

,

.
16.


,
,

, 11. 8. 2014.

.


,

III/2) III/3)
, ,
,
, ,

.
17. , ,

,


. ,
,


.



.
,

,
" "
" "
.
18. , ,
Carson
,

,
,
"
" "
". ,

, ,
,
II/4 ,
.
19.
.
20. ,



.
)
21.
13/14
, ,

, ,
, (
)
,
,
,
,
,

, 11. 8. 2014.


.
22.

" "
,
,
77 1 . ,
, ,
,
de iure de facto ,
,
.
23. ,
III/2) ,
.

,
1 1
. ,

,

( ,
), - .
, , 2 4
,

.
24.

.



,
,
.
25.
" " .



, 1
1, 2 4
. ,

.
26.

.
,
. , ,
-
,
,
. ,
,

. ,
-
.
27.

,

62 - 39

. 11

. ,


.
28. ,

8 ,

.
,
,
,

.
, VII
,
,
,
,

. ,



, , ,

.
29.
16

.

1
. ,
,
" "
" "
. ,
, ,
, ,
.
30.


, .
.
,

erga omnes, , ,


.
31. ,



. , ,
,
,
,
.

,

62 - 40


,
. ,

,
, , ,
.
32. ,
VII,

.
33.

, , I , :
" ,
IV..20 (1)
) ,
,
,
.
,


(...)
, ,
, ,
, ,
."
34. ,

, ,
,
,
.
35. ,



, , ,
, "
(...)".
36. 19. 2014.

.

,
.
37. ,
,
,
("
" 24/10) 35



.
,

. 35 38
, , ,
,
. ,
,
,
,

, 11. 8. 2014.




,
.
,
, ,
60%
,


, . ,


,
,
,
,
,
,


.
38. ,

, ( 16),



. ,

. ,

,
, 1 1
,
, , 2
4 ,

.
IV.
39.
:
I

(...)
2.
,

.
3.
:
(
"").
II

(...)
5.

. ,
7 ,
1991.
.

, 11. 8. 2014.

, ,
.
6.
, , ,

,
2.
III


1.

:
(...)
) ,
.
(...)
3.
) ,

, .
)
, (...)
. (...)
40. VII

:
,
("")
:
I:
(...)

, ,

.(...)
(...)
,
.
,

,

. (...)
II:

,

,
. (...)
41.
("
" . 23/99, 21/03 33/03)
:
1.

(
: )
( : ),
, , ,
;


, .

62 - 41

2.
,

,


.
8.


,

.


.

,
,
.
12.

,

.
19.

III

7. .
42.

(" " 15/05)
:
1.
:
,
,
( : ),
,
,

( :
).
2.
,


("
", . 23/99, 21/03 33/03),
.
5.

, }
- .
, ,

.
41.


,
.

62 - 42

43. ,
("
" . 42/05 52/12) :
1.
,
(
: ), (
: ),
,
,
,

.
2.
(...)
, , ,
,
,
,
.
(...)
3.

, ,


1951.
1967.


VI VII
( : ).
10.
,

.
,

,
.

,

.
29.
,
,
44.

("
" 35/14) :
1.
( )
,


(
: )
, ,
.

, 11. 8. 2014.

2.
()
(1)

( :
)
,
,
.
()
3.
( ,
)
(1)



,
.
()
(3) (1)


,

.
16.
(1) :
,
, ,

,
.
(2)
.
V.
45.
VI/3)
.
46. VI/3) :

,
,
, ,
:
()

, ,
,
,

.
47. ,
,

,
. ,
"
",
.
,
.

, 11. 8. 2014.

.


, , , ,
,
.
48. VI/3)
19 ,
,
,
19
.
VI.
49.
III/2) III/3)
.
50.
:
III


(...)
2.
(...)
)
,

,

, II
, .
3.
(...)
)
,

,
.

.
51. ,
, ,

,

.
52.
, ,
III/1) , .
53. ,

III
,

-
,

I/3 ,

,
I/2
(, ,
3/08 4. 2008.
, 61, wb- ,
www.ustavnisud.ba).

62 - 43

III

.


,
.
III/2)
, III/3)

,
.
54. , ,
III/1) ,
1999. ,
( :
), .
55. 2,
, ,
,



. 8


,

.

. ,

,
.
III
( ,
, ,
), 18
. 19


VII
.
1 3 VII ,



, 2
,

.
56.


, ,
, - ,
.
, III/3) ,
,
I/3 . 2
, , ,
,

(
).
VII

62 - 44


,
.
57. ,
, , ,

. ,
, III/2)

,
,
I/2 I/3 . ,

1 : "
: ,
,
( :
), ,

,
."
,
1 : "
,
( : ),
( : ),

, ,
,

."
58. ,


, .
,

. ,
, .
.

,
III/3) ,
, ,
. ,
,

.



.
2 , ,
,

. , (
)

,

, III ,
.
59.
,

, 11. 8. 2014.

, ,
. ,


,

.


.
,
,

, ,
.
60. ,


,

, , ,
. ,
,
,
, ,
.

,

. ,
,
,
, .
61.
,
III , ,



. , I/2 ,

, . ,
, .
62. , , III/2) ,

, ,

. ,

III/2)
,



I/2 . ,
III/3)
,

, .
63.
II/5 .

.
VII, ,
, ,

, 11. 8. 2014.



.
, III ,
, ,
.
,
(
),

VII,

.

,
. ,

. 2
, ,

.
VII
, ,
, ,
,
.
64. II/5
,
.
65. , ,
,


, . ,
.

"
",

III/2) .
,


. ,


.
,
III/2) .

,
,
, , ,
,
.

,
,
(,
, 1/11
13. 2012. (

)
16/11 13. 2012. (

62 - 45

), wb-
, www.ustavnisud.ba).
66. ,
,

, ,

. , ,
(
,
),

,

. ,


. ,


,
II/3) 1
1

.
VII.
67.


(" " 35/14)
III/2) III/3) .
68. 61 . 2 3 ,
.
69.
,
.
70. 43 ,

.
71. VI/5 ,
.


, . .


13/14
(
, )
,
, ,
.
.
, ,

, , " "
,

, (
" ").

,
.
VI/3 ,
"

62 - 46

". ( ),
,
,

(" " ),

.
, ,

. ,
(???!!!)
, " ",

, ,
(
), ,
, "
" .
(
/) (
),
(- ..)

, ,
V/3)


,

(, ., .
1/99, 16/99, 9/00, 1/01, 14/02, 2/11, 3/12 .).

, .
, ,
?! (
), ,
(,
)
, , ,
.
" IV" (
) , ,
(

- II/2 , I-
....)
. , , " IV",
, ,
,
(,
) .
( ,
, )
,
" " (, ., 25/00,
23),
,
.
, ( 13/14)
.


, ,
,

, 11. 8. 2014.

" " ( 21 )
.
, , :

, (. 61 62),
"... ,
III
, ......",
".... , I/2 ,
()
, . ,
, ".
, , , "
III/2) ,
,
,
.
,

III/2) ,



I/2 . ,
III/3)
,

, ".

,



, - ,
( 1), "....

" ( 3).

VII -

(, , . 39 40
).
, VII, ,
, ,
,
",

,
", (...) "
, , , ,
,
,
2 ( II
)". I/4
VII: "..... ()
,
,

(...)."
, ,
,

(
,
,
) (

, 11. 8. 2014.

,
, . "" ,
, ,
).
,

VII
.
".... ,

" ( 1),
"
" (
3). , ,

, ( ,
)


. (
,
)
(),
. ,
/ 3 , .
"
",
. , ,
" "

.
, ,
, ?!
,
(
) , ,
/ .
, ,
.

.
, , ""
, ,
(
,

(" " . 42/05 52/12),
(, ,
) ,

, ,
, , ,
() ,
VII, .
,
,
(, )
,
,

.
,
, , "
" ,
.

62 - 47



("
" 35/14) III/2)
III/3) ,
,
, .

,
, ,

(

) ,

.
, , ,
, ,
. ,
-
.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u
predmetu broj U 13/14, rjeavajui zahtjev trideset etiri (34)
poslanika Narodne skuptine Republike Srpske, na osnovu
lana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, lana 57. stav 2. b) i
c), lana 61. st. 2. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj
22/14), u sastavu:
Valerija Gali, predsjednica
Miodrag Simovi, potpredsjednik
Tudor Pantiru, potpredsjednik
Seada Palavri, potpredsjednica
Mato Tadi, sudija
Constance Grewe, sutkinja
Mirsad eman, sudija
Margarita Caca-Nikolovska, sutkinja
Zlatko M. Kneevi, sudija
na sjednici odranoj 4. jula 2014. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se zahtjev trideset etiri (34) poslanika Narodne


skuptine Republike Srpske.
Utvruje se da Zakon o pravima povratnika u prijeratno
mjesto prebivalita u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brko
Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 35/14) nije u
skladu sa lanom III/2.c) i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.
Ukida se Zakon o pravima povratnika u prijeratno mjesto
prebivalita u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brko Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 35/14), u skladu sa
lanom 61. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Ukinuti Zakon o pravima povratnika u prijeratno mjesto
prebivalita u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brko Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 35/14) prestaje da
vai narednog dana od dana objave ove odluke u "Slubenom
glasniku Bosne i Hercegovine", u skladu sa lanom 61. stav 3.
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i
Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i u
"Slubenom glasniku Distrikta Brko Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOENJE
I. Uvod
1. Trideset etiri (34) poslanika Narodne skuptine
Republike Srpske (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva)
podnijela su 20. maja 2014. godine Ustavnom sudu Bosne i

62 - 48

Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu


ustavnosti Zakona o pravima povratnika u prijeratno mjesto
prebivalita u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brko Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 35/14, u daljnjem
tekstu: osporeni zakon).
2. Podnosilac zahtjeva zatraio je donoenje privremene
mjere zabrane primjene osporenog zakona do okonanja
postupka ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
3. Na osnovu lana 23. Pravila Ustavnog suda, od
Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predstavnikog
doma i Doma naroda zatraeno je 23. maja 2014. godine da
dostave odgovore na zahtjev.
4. Predstavniki dom je dostavio 10. juna 2014. godine
Izjanjenje na predmet broj U 13/14 sa napomenom da e
Ustavna komisija Predstavnikog doma Parlamenta Federacije
BiH zauzeti konaan stav o ovom predmetu koji e odmah biti
proslijeen Ustavnom sudu. Meutim, do trenutka donoenja ove
odluke, a kako je navedeno, konaan stav nije dostavljen.
5. Dom naroda je dostavio odgovor na zahtjev 12. juna
2014. godine. Dom naroda je dopunio odgovor 19. juna 2014.
godine.
III. Zahtjev
a) Navodi iz zahtjeva
6. Podnosilac zahtjeva smatra da je Federacija Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBiH) donoenjem Zakona o
pravima povratnika u prijeratno mjesto prebivalita u entitetu
Republika Srpska i Distriktu Brko Bosne i Hercegovine
("Slubene novine FBiH" broj 35/14), i to od l. 1. do 20. (u
daljnjem tekstu: osporeni zakon), prekrila lan III/2.c) i III/3.b)
Ustava Bosne i Hercegovine. Osim toga, podnosilac zahtjeva
tvrdi da se osporenim zakonom mijenjaju status i definicija
pojma povratnika sadrani u svim relevantnim propisima kako na
teritoriji Republike Srpske (u daljnjem tekstu: RS), tako i na
teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
FBiH), te u Prijedlogu Zakona o izbjeglicama iz Bosne i
Hercegovine, raseljenim licima i povratnicima koji je u proceduri
usvajanja u Parlamentarnoj skuptini BiH.
7. Podnosilac zahtjeva ukazuje da je u lanu 3. Zakona o
raseljenim licima, povratnicima i izbjeglicama u Republiku
Srpsku (u daljnjem tekstu: Zakon o povratnicima RS) regulirano
da RS propisuje nain i uvjete za utvrivanje statusa navedenih
kategorija lica i da se stara o ostvarivanju njihovih prava u skladu
sa Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951. godine i Protokolom
o statusu izbjeglica iz 1967. godine, drugim meunarodnim
dokumentima iz oblasti humanitarnog prava i osigurava punu
pravnu zatitu ovih lica u skladu sa Aneksom VI (Sporazum o
ljudskim pravima) i Aneksom VII (Sporazum o izbjeglicama i
prognanicima) Opeg okvirnog sporazuma za mir. S tim u vezi,
ukazano je da i Prijedlog Zakona o izbjeglicama iz BiH propisuje
da su za provoenje ovog zakona nadleni organi entiteta,
Distrikta Brko (u daljnjem tekstu: DB), kantona, gradova i
opina, te da se status raseljenog lica i povratnika ureuje u
skladu sa entitetskim zakonima i drugim propisima entiteta i
kantona na osnovu ovog zakona.
8. Podnosilac zahtjeva ukazuje da se odredbama osporenog
zakona nad povratnicima koji su u nadlenosti RS zadrava
nadlenost FBiH u pogledu (samo) nekih statusnih prava, a to
kao posljedicu ima ne samo zadiranje u nadlenost entiteta RS
nego se cijepa i statusna cjelina prava povratnika na prava koja
ostvaruju u jednom i prava koja ostvaruju u drugom entitetu.
Prema stavu podnosioca zahtjeva, na ovaj nain su naruene ne
samo odredbe o podjeli nadlenosti ve se stvara i haotino stanje
u pogledu statusnih prava ove kategorije lica, te, najzad,
proizvodi stanje pravne nesigurnosti protivno principu vladavine

, 11. 8. 2014.

prava kao jednom od osnovnih principa prema kom funkcionira i


drava BiH.
9. Dalje, podnosilac zahtjeva je u prilog svojim tvrdnjama
izriito ukazao i na pojedina zakonska rjeenja iz osporenog
zakona.
10. Podnosilac zahtjeva smatra da rjeenjem iz lana 1.
osporenog zakona prema kom se ovim zakonom "ureuju uvjeti,
nain i postupak za ostvarivanje i koritenje prava steenih na
osnovu federalnih zakona i propisa povratnika u entitet RS i DB
iz oblasti socijalne zatite i zatite porodice sa djecom,
branilako-invalidske zatite, zdravstvene zatite i prava iz oblasti
poreza na dohodak" oito pokuavaju stvoriti uvjeti za vaenje
federalnih zakona i propisa na teritoriji RS i DB a to je suprotno
ustavnim odredbama o podjeli nadlenosti.
11. Podnosilac zahtjeva smatra da se rjeenjem iz lana 2.
stav 1. osporenog zakona koji definira termin "povratnik" na
nain da je to "lice koje je ostvarilo ili e ostvariti povratak iz
FBiH u entitet RS ili DB, uz obaveznu prijavu mjesta prebivalita
u mjesto povratka, bez ogranienja u pogledu datuma prijave
prebivalita u mjestu ranijeg prebivalita" uvodi paralelizam u
pogledu ostvarivanja ve postojeih prava povratnike populacije
predvienih sistemom zatite vaeim na podruju RS, a ime se,
takoer, ne potuju ustavne odredbe o podjeli nadlenosti. U
prilog navedenom, podnosilac zahtjeva ukazuje da je, prema
vaeem Zakonu o povratnicima RS, regulirano da "RS ureuje
sistem zatite raseljenih lica, izbjeglica i povratnika, propisuje
nain i uvjete za utvrivanje statusa ove kategorije lica i stara se o
ostvarivanju njihovih prava".
12. Podnosilac zahtjeva ukazuje da se rjeenjem iz lana 3.
stav 3. osporenog zakona prema kom prava prema ovom zakonu
imaju lica koja su "prije stupanja na snagu ovog zakona imala
boravite, odnosno prebivalite u FBiH, pod uvjetom da ta prava
ne ostvaruju prema propisima RS i DB" stvara realna mogunost
za manipulacije i zloupotrebe u vidu dvostrukog koritenja prava,
pravni haos i nesigurnost a to je neprihvatljivo sa aspekta
principa pravne sigurnosti. U prilog ovoj tvrdnji ukazano je da, s
obzirom na to da je reguliranje prava povratnika nadlenost
entiteta, ne postoje jedinstvene evidencije o koritenju prava
povratnika, pa da se, u vezi sa ovim lanom, postavlja pitanje koji
organ bi kontrolirao da li pojedinac koristi odnosna prava na
podruju jednog ili oba entiteta.
13. Podnosilac zahtjeva ukazuje da se rjeenjem iz lana 4.
stav 4. osporenog zakona prema kom se uspostavljaju porezne
olakice za povratnike sa prijavljenim mjestom prebivalita na
podruju RS ili DB u pogledu "dohotka od nesamostalne
djelatnosti kod poslodavca na podruju Federacije" zadire ne
samo u odredbe o pravima povratnika ve i u privredno-pravne i
finansijske propise, koji su ponovo u nadlenosti entiteta. U vezi
s tim je ukazano da je ovakvo rjeenje, pravno posmatrano,
iracionalno, jer je i faktiki, a i pravno nemogue da jedno lice
ima prebivalite, tj. da je trajno nastanjeno na podruju jednog, a
da porezne olakice u vezi sa dohotkom koji stjee ostvaruje na
podruju drugog entiteta.
14. Podnosilac zahtjeva ukazuje da su rjeenja iz lana 8.
stav 2. osporenog zakona kojim je regulirano da povratnici iz
FBiH u RS i DB pravo na primarnu i specijalistiku
konsultativnu zdravstvenu zatitu mogu ostvarivati u opini
posljednjeg prebivalita, odnosno boravita u FBiH, odnosno po
svom izboru u drugoj opini koja im je komunikacijski najblia
mjestu povratka, te iz stava 3. istog lana da "pravo na bolniku
zatitu ostvaruju prema mjestu zadnjeg prebivalita, odnosno
boravita prije povratka u RS ili DB" liena pravnog rezona, jer
ne stimuliraju povratak u smislu olakavanja ivota ovoj
populaciji, ve da kreiraju dodatni teret i trokove ivljenja u
smislu ivljenja na teritoriji jednog, a lijeenja na teritoriji drugog
entiteta. U prilog navedenom ukazano je, primjera radi, da bi

, 11. 8. 2014.

povratnik u Trebinje, u sluaju bolnikog lijeenja, morao da ide


u, npr., Biha ako mu je to posljednje mjesto prebivalita,
odnosno boravita u FBiH prije povratka, da je nejasno da li bi, u
sluaju da povratniku bude pruena zdravstvena zatita u bilo
kom vidu u RS, za Fond zdravstvenog osiguranja FBiH, odnosno
kantona nastala obaveza refundiranja sredstava, te, najzad, da je
nejasno na koji nain bi sve ovo uope bilo mogue s obzirom na
to da je propisima RS regulirano da povratnici ostvaruju pravo na
zdravstvenu zatitu na isti nain kao i ostatak stanovnitva na
podruju RS.
15. Najzad, podnosilac zahtjeva, prema njegovom
miljenju, kao najoitiji primjer povrede ustavnih odredaba o
podjeli nadlenosti ukazuje na lan 16. osporenog zakona kojim
je odreeno da nadzor nad njegovom primjenom vre
pojedinano pobrojana federalna ministarstva u okviru svojih
nadlenosti, odnosno da inspekcijski nadzor vre federalne
resorne inspekcije. Ovakva rjeenja, prema tvrdnjama podnosioca
zahtjeva, stanovnitvo RS stavljaju pod nadzor institucija drugog
entiteta za ta ne postoji pravni osnov u Ustavu BiH, a ime se
vrijeaju ustavne odredbe o podjeli nadlenosti. U prilog
navedenom ukazano je i da, primjera radi, ukoliko bi neko lice
odluilo da koristi prava na zdravstvenu zatitu u oba entiteta, ne
postoji mogunost nadzora ili kanjavanja od bilo kog entiteta,
ve je, naprotiv, data mogunost frauduloznog ponaanja u
smislu dvostrukog koritenja prava iz iste oblasti, ime bi se ova
lica dovela u nezakonit i pravno neprihvatljiv povlateni poloaj.
16. Podnosilac zahtjeva posebno naglaava da je Ustavom
BiH utvreno da se ustavno ureenje BiH temelji na garantiranju
i zatiti ljudskih prava i sloboda u skladu sa meunarodnim
standardima, a jedan od tih standarda je i pojam povratnika, te
obavezi teritorijalno nadlene vlasti u odnosu na mjesto povratka
da mu osigura prava garantirana meunarodnim normama na
nain utvren Ustavom. S obzirom na to da je za neometano
funkcioniranje sistema zatite osnovnih ljudskih prava
povratnike populacije predvieno reguliranje njihovog statusa
od entiteta na iju teritoriju su se vratili, podnosilac zahtjeva
smatra da je nedopustivo prekoraenje podjele nadlenosti
ustanovljene lanom III/2.c) i III/3.b) Ustava BiH, na nain kako
je to uinio federalni zakonodavac, koji je, izlazei
materijalnopravno iz okvira svoje nadlenosti, donio osporeni
zakon, te tako neosnovano i neustavno uao u oblast linih prava
povratnika u RS koja je u njenoj potpunoj nadlenosti.
17. Podnosilac zahtjeva, dalje, ukazuje da se osporenim
zakonom odreena pitanja iz oblasti zatite povratnika u RS i DB
prenose na nivo institucija drugog entiteta, dok se na pitanja koja
se tiu konstituiranja drugih obaveza u odnosu na ovu populaciju
imaju primjenjivati zakonski propisi RS i DB. Na ovaj nain,
prema miljenju podnosioca zahtjeva, ne samo da se derogiraju
odredbe Ustava BiH o podjeli nadlenosti ve se i na pravno
neprihvatljiv nain zadire u nadlenost organa vlasti u RS. S tim
u vezi je ukazano i da se ostvarivanje prava iz linog statusa
pojedinca u svim dravama vee za mjesto prebivalita bez
obzira na to da li se prethodno i sadanje mjesto prebivalita
mogu razlikovati u rjeenjima u pogledu vrenja statusnih prava
pojedinca. Dalje, ukazano je da zakonodavstvo RS ne sadri niti
jednu odredbu kojom bi povratnici bili dovedeni u
diskriminatorski poloaj u odnosu na ostatak populacije, pa da je
"navodna briga" federalnog zakonodavca da na ovaj nain
"stimulira povratak u RS i DB" politika improvizacija kojoj
nema mjesta u pravnom poretku BiH.
18. Najzad, u prilog svojim navodima, podnosilac zahtjeva
je ukazao na stav Evropskog suda u predmetu Carson i ostali
protiv Ujedinjenog Kraljevstva, prema kom su sistemi penzijskih
i socijalnih beneficija neodvojivo vezani za mjesto ivljenja,
odnosno prebivalita pojedinca, te da su lina prava primarno
regulirana tako da "udovolje ivotnim potrebama pojedinca u

62 - 49

odnosu na njihovo mjesto ivljenja" i "u skladu sa ivotnim


standardom okruenja". Prema njegovom miljenju, osporenim
zakonom u potpunosti se potiru navedeni principi iz presude
Evropskog suda, ije potivanje je, svakako, jedan od standarda
meunarodno priznatih ljudskih prava i sloboda u smislu lana
II/4. Ustava BiH, koje u cjelini mora potivati i sam Ustavni sud.
19. Podnosilac zahtjeva je zatraio da osporeni zakon u
cijelosti bude proglaen neustavnim i stavljen van snage.
20. Najzad, podnosilac zahtjeva je zatraio i donoenje
privremene mjere zabrane primjene osporenog zakona do
okonanja postupka ocjene ustavnosti a zbog nesagledivih
posljedica koje bi mogla izazvati i njegova privremena primjena.
b) Odgovor na zahtjev
21. Predstavniki dom u Izjanjenju na predmet broj U
13/14 obavijestio je Ustavni sud da ekspertna grupa Ustavne
komisije ovog doma, nakon provedenih konsultacija, smatra da
postoji valjan ustavni osnov za donoenje osporenog zakona, da
e Ustavna komisija, kao nadleni organ za ovu problematiku,
odrati sjednicu u punom sastavu (lanovi Komisije iz
poslanikog i ekspertskog sastava) u to kraem roku, te usvojiti
konaan stav koji e biti obavezujui za ovaj Dom pred Ustavnim
sudom, da e opunomoenici, koje Dom odredi za zastupanje u
ovom predmetu, iznijeti u pisanoj i usmenoj formi konaan stav o
ovom predmetu, kao i da e ovi stavovi biti blagovremeno
dostavljeni prije zakazivanja prve rasprave u ovom predmetu.
22. Dom naroda je u odgovoru na zahtjev najprije ukazao
da je neosnovan zahtjev za donoenje privremene mjere s
obzirom na to da se navodi o "nesagledivim posljedicama" bez
navoenja i u emu se one sastoje, prema njegovom miljenju, ne
mogu prihvatiti kao razlozi u smislu lana 77. stav 1. Pravila
Ustavnog suda. Takoer, ukazano je i da e RS od primjene
osporenog zakona imati samo koristi, te, najzad, da bi usvajanjem
zahtjeva za donoenje privremene mjere i de iure i de facto tetu
imali samo povratnici, kao najranjivija kategorija, jer bi bili
onemogueni u ostvarivanju steenih prava.
23. Dalje, kao neosnovano je ocijenjeno pozivanje na lan
III/2.c) Ustava BiH, jer osporeni zakon nije u suprotnosti sa
navedenom ustavnom odredbom. U prilog ovom stavu ukazano
je da je osporeni zakon u potpunosti kompatibilan sa Ustavom
BiH i Evropskom konvencijom, te da je njime ispotovan lan 1.
Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Takoer, ukazano je da
je navedenom odredbom garantirano pravo svakog fizikog i
pravnog lica na neometano uivanje imovine, a da se pod
imovinom podrazumijevaju i novane naknade za invalidnost iz
oblasti socijalne zatite (invalidna lica, civilne rtve rata), kao i iz
oblasti branilako-invalidske zatite. Najzad, ukazano je da, u
skladu sa lanom 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju,
svako ko se zakonito nalazi na teritoriji jedne drave ima pravo
na slobodu kretanja i slobodu izbora boravita.
24. Kao neosnovano je ocijenjeno i osporavanje definicije
povratnika i pozivanje na zakon koji se nalazi u parlamentarnoj
proceduri. U vezi s tim je ukazano da je definicija povratnika u
osporenom zakonu data tako da obuhvata i lica koja su ostvarila
pravo na povratak i lica koja e to pravo ostvariti bez ogranienja
u pogledu datuma prijave mjesta prebivalita, ime je eliminirana
diskriminacija u pogledu vremena povratka, to je u skladu sa
evropskim standardima.
25. Kao neosnovana je ocijenjena i tvrdnja da se osporenim
zakonom "zadire u nadlenost" entiteta RS. U vezi s tim je
ukazano da je pravo na naknadu po osnovu invalidnosti osnovno
ljudsko pravo uspostavljeno u svim demokratskim drutvima i da
prati korisnika bez obzira na mjesto prebivalita, odnosno da je to
pravo iz lana 1. Protokola broj 1, te lana 2. Protokola broj 4 uz
Evropsku konvenciju. Stoga, lica koja ostvare to pravo prema

62 - 50

propisima FBiH nastavljaju da ga koriste i nakon dobrovoljnog


povratka u RS.
26. Kao neosnovana je ocijenjena i tvrdnja da se osporenim
zakonom pokuavaju stvoriti uvjeti za vaenje zakona FBiH na
teritoriji RS. U vezi s tim je ukazano da su prava iz oblasti
socijalne, invalidske i branilako-invalidske zatite vezana
iskljuivo za status korisnika prava. Naime, djeca ratnih vojnih
invalida, poginulih i demobiliziranih boraca Armije RBiH i
HVO-a ne mogu koristiti pravo na stipendiranje, pravo na
besplatne udbenike, oslobaanje od plaanja kolarine upravo
zbog statusa njihovih roditelja. Prema miljenju Doma naroda,
ovdje se konkretno radi o diskriminirajuim propisima RS, a
Evropskom konvencijom je zabranjen svaki vid diskriminacije.
Najzad, ukazano je da su sva prava iz oblasti branilakoinvalidske zatite u entitetu RS osigurana iskljuivo za pripadnike
Vojske RS.
27. Kao neosnovana je ocijenjena i tvrdnja o moguem
uvoenju paralelizma u pogledu ve postojeih prava povratnike
populacije, te dvostrukog koritenja istih prava. U vezi s tim je
ukazano na lan 11. osporenog zakona kojim je zabranjeno
koritenje istih prava prema propisima RS. Takoer, ukazano je i
da opine oba entiteta vode evidencije o korisnicima prava i da e
razmjenjivati podatke u skladu sa principom pruanja pravne
pomoi i saradnje.
28. Dalje, ukazano je da je nejasno zbog ega se osporava
pravo povratnika na koritenje zdravstvene zatite u FBiH a kako
je odreeno lanom 8. osporenog zakona, odnosno u obimu i na
nain kako su to pravo ostvarivali i prije dobrovoljnog povratka.
U vezi s tim je ukazano da se institucije entiteta RS, u
nemogunosti da ostvare adekvatnu zdravstvenu zatitu, obraaju
institucijama izvan zemlje, odnosno da se nerijetko lica sa
prostora istone Bosne upuuju na dodatne preglede i pretrage u
ustanove u Republici Srbiji. Prema miljenju Doma naroda,
ovakvo postupanje je protivno Aneksu VII Dejtonskog mirovnog
sporazuma, odnosno ne postoji prostor za ovakvo postupanje
posebno prema povratnicima, a naroito starim i iznemoglim,
kojim je blie i lake ostvariti to pravo na podruju FBiH, iji
kliniki centri posjeduju sve resurse za pruanje adekvatne
zdravstvene zatite. Najzad, ukazano je da je upuivanje
povratnika u drugu dravu suprotno obavezi iz Sporazuma o
izbjeglim i raseljenim licima prema kojoj e strane omoguiti
izbjeglicama i raseljenim licima siguran povratak bez, pored
ostalog, rizika od uznemiravanja, a da se upuivanjem u drugu
dravu radi ostvarivanja zdravstvene zatite povratnici upravo
izlau riziku od uznemiravanja.
29. Kao neosnovane su ocijenjene i tvrdnje u vezi sa
zakonskim rjeenjem iz lana 16. osporenog zakona prema kom
je nadzor nad njegovom primjenom povjeren organima FBiH. U
vezi s tim je ukazano da je intencija ovog lana da se vri nadzor
nad radom organa i ustanova na podruju FBiH koji vode
postupke i odluuju o pravima iz lana 1. osporenog zakona.
Takoer, ukazano je i da osporeni zakon ide u korist graana RS i
entiteta RS, pa da poslanici Narodne skuptine ne treba da "se
brinu" o linim pravima povratnika koji su "navodno ugroeni"
donoenjem osporenog zakona. Najzad, ukazano je i da osporeni
zakon ne optereuje budet entiteta RS, ve donosi olakanje, jer
FBiH preuzima obaveze za ona lica koja bi, inae, bila u pravno
nerijeenom statusu.
30. Dom naroda je u prilog tvrdnji da je osporeni zakon u
skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom istakao da je
osnovni princip ovog zakona da se prava ostvaruju na osnovu
zahtjeva stranke, tj. prema slobodnom izboru i opredjeljenju. U
tom smislu je ocijenjeno neosnovano ukazivanje podnosioca
zahtjeva na presudu Evropskog suda, koja se pritom odnosi na
konkretan sluaj i koja ne moe djelovati erga omnes, te, najzad,
da bi preuzimanje pravnih i finansijskih obaveza od RS u vezi sa

, 11. 8. 2014.

pravima iz osporenog zakona bio pozitivan in da se zatite


steena prava povratnika u RS.
31. Takoer, ukazano je i da se institucije i ustanove u RS
koje pruaju zatitu pri ostvarivanju prava koja su garantirana
osporenim zakonom ne pridravaju obaveze o proporcionalnoj
zastupljenosti zaposlenika po etnikoj pripadnosti. Zbog toga,
prema miljenju Doma naroda, ne postoji afirmativna akcija da se
otvori prostor u kom bi, u komunikaciji sa povratnicima, u ime
ovih institucija razgovarala lica koja dolaze iz povratnike
populacije, shodno emu ne mogu imati povjerenje zajednice. U
vezi s tim je ukazano da postoji vei broj lica koja su direktno
pogoena stradanjima i ratnim zloinima, koja nisu izgradila
dovoljno povjerenja preme institucijama i ustanovama u lokalnoj
zajednici u koju su se vratila nakon rata, odnosno da oni faktiki
ne ostvaruju svoja prava u lokalnoj zajednici. Zbog toga, postoji
opravdan razlog da im se osigura pristup alternativnim izvorima
institucionalne zaite, odnosno pristup institucijama u koje imaju
povjerenje, a to, kako iz prakse proizlazi, jesu institucije i
ustanove u FBiH i njenim kantonima.
32. Najzad, ukazano je da se osporenim zakonom daje
potpuniji doprinos realizaciji Aneksa VII, kojim su strane
potpisnice potvrdile svoju opredijeljenost i potivanje prava
izbjeglih i raseljenih lica i povratnika.
33. Dom naroda je uz odgovor na zahtjev dostavio i
obrazloenje Prijedloga osporenog zakona koje je sainila Vlada
FBiH, a u kom je, u dijelu I Ustavni osnov, navedeno: "Za
donoenje ovog zakona ne postoji izriit ustavni osnov, ali bi kao
isti mogla posluiti odredba lanka IV.A.20 (1) d) Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je predvieno da je
Parlament Federacije, pored ostalih ovlatenja, nadlean za
donoenje zakona o obavljanju dunosti federalne vlasti. Budui
da se predmetnim zakonom ureuju uvjeti, nain i postupak
ostvarivanja i koritenja prava steenih na osnovu federalnih
zakona i drugih propisa povratnika u entitet Republika Srpska i
Distrikt Brko Bosne i Hercegovine (...) iz oblasti socijalne brige
i brige porodica sa djecom, branilako-invalidske brige,
zdravstvene brige i prava iz oblasti poreza, a to spada u
obavljanje dunosti federalne vlasti, navedena ustavna odredba,
prema naem miljenju, predstavlja ustavni osnov za njegovo
donoenje."
34. Dalje, uz odgovor je predoeno i Miljenje o Nacrtu
osporenog zakona koje je izdalo Federalno ministarstvo
raseljenih lica i izbjeglica, a u kom je, pored ostalog, naveden ve
citirani stav o ustavnom osnovu za donoenje ovog zakona, te je
izraen stav o pojedinim rjeenjima koja su zastupljena u
osporenom zakonu.
35. Najzad, Dom naroda je uz odgovor na zahtjev predoio
i Izjanjenje Radne grupe na Miljenje Ureda Vlade Federacije
BiH za zakonodavstvo i usklaenost sa propisima Evropske unije
o Nacrtu osporenog zakona, a iz kog, pored ostalog, proizlazi da
je razmotreno miljenje Ureda, te da je prihvaeno "da se ugradi
u obrazloenju zakona ustavni osnov (...)".
36. U dopuni odgovora od 19. juna 2014. godine Dom
naroda je dostavio Izjanjenje na zahtjev Federalnog ministarstva
raseljenih lica i izbjeglica. U Izjanjenju su izneseni identini
navodi kao i u odgovoru na zahtjev koji je dostavio Dom naroda,
a koji su dopunjeni u dijelovima kako slijedi.
37. Tako je, u pogledu neosnovanosti zahtjeva za donoenje
privremene mjere, a u prilog tvrdnji da bi na taj nain jedinu tetu
pretrpjeli upravo povratnici, ukazano na Zakon o zatiti civilnih
rtava rata ("Slubeni glasnik RS" broj 24/10) koji u lanu 35.
izriito propisuje da lice koje je steklo odreeno pravo kao
civilna rtva rata ili lan porodice civilne rtve rata po propisima
FBiH ili neke druge drave u okruenju nema pravo da podnese
zahtjev za priznavanje prava po ovom zakonu. S obzirom na ovu
odredbu, kao i niz drugih administrativnih prepreka sa kojim se

, 11. 8. 2014.

susreu povratnici i vremenskih ogranienja koja su


uspostavljena l. 35. do 38. navedenog zakona, povratnicima je
kao graanima RS, kako je navedeno, uskraeno jednako pravo
na zatitu, ime su diskriminirani u ostvarivanju svojih prava.
Takoer, ukazano je da se radi o pravima viestruko
obespravljenih, traumatiziranih graana, da su udruenja civilnih
rtava rata institucijama oba entiteta, te domaim i
meunarodnim organizacijama za zatitu ljudskih prava u vie
navrata upuivala zahtjeve da se prevaziu problemi koji nastaju
injenicom da povratnik povratkom gubi pravo u entitetu FBiH, a
u entitetu RS nema pravo da podnese zahtjev da bi to pravo
ostvario. Pritom posebno je ukazano na rtve ratnog silovanja,
seksualnog zlostavljanja i torture koje, prema propisima u RS,
moraju imati najmanje 60% oteenja da bi ostvarile naknadu
iako ova vrsta traume ne mora da izazove oteenja organizma,
odnosno da u FBiH rtve ratnog silovanja ostvaruju pravo na
materijalnu zatitu na osnovu dokaza da su to iskustvo preivjele,
a ne na temelju oteenja organizma. Takoer, ukazano je i da se
Komitet UN protiv torture u svojim izvjetajima i preporukama
uvijek bavi pitanjem poloaja civilnih rtava rata, posebno rtava
ratnog silovanja i torture, insistirajui na aurnijem rjeavanju
pitanja s kojim se ova populacija suoava, kao i da ne postoji
jedinstven osnov za podrku i zatitu ove grupe graana, pa da
entitet FBiH smatra opravdanim, u okviru zakonskih raspoloivih
mogunosti, pruiti podrku posebno rtvama ratnog silovanja
koje bi trebale da ostvaruju pravo u mjestu ili pred licima koja su
povezana sa tim tekim iskustvima.
38. Dalje, u prilog neosnovanosti tvrdnji u vezi sa
rjeenjima iz osporenog zakona koja se tiu zdravstvene zatite,
te nadzora nad provoenjem ovog zakona (lan 16), ukazano je i
da se prava iz ovog zakona ostvaruju iskljuivo po zahtjevu
stranke i da stranka svojom voljom i dobrovoljno odluuje da li
eli koristiti prava u skladu sa osporenim zakonom. Takoer,
ukazano je da je ureenje pitanja poreznih olakica po osnovu
plaa u nadlenosti entiteta na ijoj teritoriji lice ostvaruje
dohodak. Najzad, u prilog zakljuku da je osporeni zakon u
skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, ukazano je da
se pod pojmom imovina, u smislu lana 1. Protokola broj 1 uz
Evropsku konvenciju, podrazumijevaju i novane naknade za
invalidnost iz oblasti socijalne zatite i branilako-invalidske
zatite, odnosno da, prema lanu 2. Protokola broj 4 uz Evropsku
konvenciju, svako ko se zakonito nalazi na teritoriji jedne drave
na toj teritoriji ima slobodu kretanja i slobodu izbora boravita.
IV. Relevantni propisi
39. Ustav Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
lan I
Bosna i Hercegovina
(...)
2. Demokratska naela
Bosna i Hercegovina je demokratska drava koja
funkcionie u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i
demokratskih izbora.
3. Sastav
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu
"entiteti").
lan II
Ljudska prava i osnovne slobode
(...)
5. Izbjeglice i raseljena lica
Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se slobodno
vrate u svoje domove. Oni imaju pravo, u skladu s Aneksom 7
Opteg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bili
lieni za vrijeme neprijateljstava od 1991. i da dobiju
kompenzaciju za svu takvu imovinu, koja im ne moe biti vraena.

62 - 51

Sve obaveze ili izjave u vezi sa takvom imovinom, koje su date


pod prisilom, nitave su.
6. Implementacija
Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti,
te organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar
entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i
osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2.
lan III
Nadlenosti i odnosi izmeu institucija Bosne i Hercegovine i
entiteta
1. Nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine
Sljedea pitanja su u nadlenosti institucija Bosne i
Hercegovine:
(...)
f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila.
(...)
3. Pravni poredak i nadlenosti institucija
a) Sve vladine funkcije i ovlatenja koja nisu ovim Ustavom
izriito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju
entitetima.
b) Entiteti i sve njihove administativne jedinice e se u
potpunosti pridravati ovog Ustava, (...) kao i odluka institucija
Bosne i Hercegovine. (...)
40. Aneks VII Opeg okvirnog sporazuma za mir
Sporazum o izbjeglicama i raseljenim licima u relevantnom
dijelu glasi:
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i
Hercegovine i Republika Srpska ("Strane") dogovorile su se o
sljedeem:
lan I: Prava izbjeglica i raseljenih osoba
(...)
Strane e preduzeti sve potrebne korake za spreavanje
aktivnosti, unutar svoje teritorije, koje bi ugrozile ili sprijeile
siguran i dobrovoljan povratak izbjeglica i raseljenih osoba.(...)
(...)
Izbor odredita ovisit e o pojedincu ili porodici, te se mora
sauvati naelo jedinstva porodice. Strane se nee mijeati u
izbor odredita povratnika, niti ih smiju prisiliti da ostanu ili
krenu u situaciji ozbiljne opasnosti ili nesigurnosti, ili u podruja
gdje nedostaje osnovna infrastruktura neophodna za nastavak
normalnog ivota. (...)
lan II: Stvaranje pogodnih uslova za povratak
Strane se obavezuju stvoriti na svojim teritorijama
politike, privredne i socijalne uslove pogodne za dobrovoljni
povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i raseljenih osoba, bez
davanja prednosti nekoj odreenoj grupi. (...)
41. Zakon o izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine i
raseljenim osobama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik
BiH" br. 23/99, 21/03 i 33/03) u relevantnom dijelu glasi:
lan 1.
Ovim zakonom se utvruje sticanje i prestanak statusa
izbjeglice iz Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: izbjeglice iz
BiH) i raseljene osobe u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu:
raseljena osoba), povratnika, prava izbjeglice iz BiH, raseljene
osobe, povratnika; nain ostvarivanja njihovih prava i sredstva
za podrku u ostvarivanju uslova za povratak izbjeglice iz BiH i
raseljenje osobe kao i druga pitanja koja se odnose na izbjeglicu
iz BiH, raseljenu osobu i povratnika.
lan 2.
Izbjeglica iz BiH, raseljena osoba i povratnik pored prava
koja im pripadaju na osnovu ovog zakona i zakona entiteta,
uivat ce ista prava i slobode garantovane meunarodnim
propisima i zakonima BiH i entiteta kao i drugi graani i nee

62 - 52

biti diskriminisani od uivanja bilo kojeg prava po bilo kojoj


osnovi.
lan 8.
Povratnik je izbjeglica iz BiH ili raseljena osoba koja je
nadlenom organu izrazila volju za povratak u ranija prebivalista
i koja je u procesu tog povratka, kao i izbjeglica iz BiH i
raseljena osoba koja se vratila u svoje ranije prebivalite.
Status i prestanak statusa povratnika sticu se na osnovu
ovog zakona a po postupku propisanom zakonima entiteta.
Povratniku prestaje status protekom roka od est mjeseci,
raunajui od dana kada se ponovo nastanio u svoje ranije
prebivalite, odnosno trajno nastanio u drugo mjesto prebivalita
u BiH.
lan 12.
Izborom drugog mjesta prebivalita od strane izbjeglica iz
BiH i raseljenih osoba, nee se ograniiti pravo na povratak
izbjeglica iz BiH i raseljenih osoba koja su odluila da se vrate u
ranija prebivalita.
lan 19.
Izbjeglica iz BiH i raseljena osoba svoja prava utvrena u
III poglavlju ovog zakona ostvarivae pod uslovima i postupku
utvrenim propisima donesenim na osnovu Aneksa 7. Opteg
okvirnog sporazuma za mir u BiH.
42. Zakon o raseljenim licima i povratnicima u
Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 15/05) u
relevantnom dijelu glasi:
lan 1.
Ovim zakonom ureuju se: osnovna prava i obaveze
raseljenih lica i povratnika, sticanje i prestanak statusa, njihov
povratak u prebivalite iz kojih su raseljeni (u daljnjem tekstu:
prebivalite), nain voenja evidencija o tim licima, osiguravanje
sredstava za povratak i ostvarenje drugih prava, kao i druga
pitanja u vezi sa pravima i obavezama ovih lica na teritoriji
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
lan 2.
Pitanja u vezi sa raseljenim licima, povratnicima u
Federaciji i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine ureuju se u
skladu sa Zakonom o izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine i
raseljenim licima u Bosni i Hercegovini ("Slueni glasnik BiH",
br. 23/99, 21/03 i 33/03), ovim Zakonom i propisima kantona.
lan 5.
Povratnik je izbjeglica iz Bosne i Hercegovine ili raseljeno
lice koje je nadlenom organu izrazilo volju za povratak u ranije
prebivalite i koje je u procesu tog povratka, kao i izbjeglica iz
Bosne i Hercegovine i raseljeno lice koje se vratilo u svoje ranije
prebivalite.
Povratnici to prestaju biti istekom roka od est mjeseci,
raunaju}i od dana kada su se ponovo nastanili u svoje ranije
prebivalite - adresa prebivalita.
Povratnikom, u smislu ovog Zakona, ne smatra se lice koje
se nastanilo u drugo mjesto prebivalita unutar Bosne i
Hercegovine.
lan 41.
Nadzor nad provoenjem ovog zakona i propisa donesenih
za njegovo provoenje vre Federalno ministarstvo i kantonalni
organ, svako u okviru svoje nadlenosti.
43. Zakon o raseljenim licima, povratnicima i
izbjeglicama u Republici Srpskoj ("Slubeni glasnik RS" br.
42/05 i 52/12) u relevantnom dijelu glasi:
lan 1.
Ovim zakonom ureuju se prava raseljenih lica, izbjeglica i
povratnika u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: RS), izbjeglica iz
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: izbjeglice iz BiH),

, 11. 8. 2014.

utvrivanje i prestanak statusa raseljenih lica i povratnika,


resocijalizacija i povratak ovih lica, organi i organizacije za
provoenje zakona, nain finansiranja i osiguravanje sredstava
za ostvarivanje ovih prava i druga pitanja od znaaja za zatitu
tih lica u RS.
lan 2.
(...)
Povratnik, u smislu ovog zakona, je dravljanin BiH, koji se
kao izbjeglica iz inostranstva, odnosno raseljeno lice u BiH,
vratio na teritoriju RS u svoje ranije prebivalite, kao i raseljeno
lice koje je nadlenom organu izrazilo volju za povratak i u
procesu je povratka.
(...)
lan 3.
Republika Srpska ureuje sistem zatite raseljenih lica,
izbjeglica i povratnika, propisuje nain i uslove za utvrivanje
statusa ove kategorije lica i stara se o ostvarivanju njihovih
prava u skladu sa Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951.
godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967. godine kao i
drugim meunarodnim dokumentima iz oblasti humanitarnog
prava i obezbjeuje punu pravnu zatitu ovih lica u skladu sa
Aneksom VI i VII Opteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini (u daljem tekstu: Okvirni sporazum).
lan 10.
Povratniku prestaje status, protekom roka od est mjeseci
od dana kada mu je nadleni organ izdao potvrdu o
povratnikom statusu.
Povratnik, izbjeglice i raseljena lica imaju pravo na
zdravstveno osiguranje est mjeseci po prestanaku statusa, ako to
pravo ne moe ostvariti po drugom osnovu.
Povratnik ne gubi pravo na obnovu i rekonstrukciju svoje
imovine nakon prestanka statusa, kao i pravo uea u Vladinim
programima resocijalizacije raseljenih lica i povratnika.
lan 29.
Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona, koje su u
nadlenosti RS, vrie Ministarstvo
44. Zakon o pravima povratnika u prijeratno mjesto
prebivalita u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brko
Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 35/14) u
relevantnom dijelu glasi:
lan 1.
(Predmet zakona)
Ovim zakonom ureuju se uslovi, nainin i postupak za
ostvarivanje i koritenje prava steenih na temelju federalnih
zakona i drugih propisa povratnika u entitet Republika Srpska i
Brko Distrikt Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brko
Distrikt) iz oblasti socijalne zatite i zatite porodice sa djecom,
branilako-invalidske zatite, zdravstvene zatite i prava iz
oblasti poreza na dohodak.
lan 2.
(Definicije)
(1) Povratnik u smislu ovog zakona je osoba koja je
ostvarila ili e ostvariti pravo na povratak iz Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u entitet Republika
Srpska i Brko Distrikt, uz obaveznu prijavu mjesta prebivalita u
mjesto povratka, bez ogranienja u pogledu datuma prijave
prebivalita u mjestu prijeratnog prebivalita.
()
lan 3.
(Lica koja mogu ostvariti,
odnosno nastaviti koristiti steena prava)
(1) Prava iz ovog zakona mogu ostvariti osobe koje su se
dobrovoljno vratile i prijavile prebivalite u mjesto prijeratnog
prebivalita u entitetu Republika Srpska ili Brko Distrikt i koja

, 11. 8. 2014.

su imala prebivalite ili boravite u entitetu Federacija, po


osnovu statusa raseljene osobe.
()
(3) Lica iz stava (1) ovog lana zadravaju koritenje
steenih prava i ostvaruju prava u skladu sa ovim zakonom
ukoliko su prije stupanja na snagu ovog zakona imala boravite,
odnosno prebivalite u entitetu Federacija pod uslovom da ta
prava ne ostvaruju po propisima Republike Srpske ili Brko
Distrikta.
lan 16.
(1) Nadzor nad primjenom ovog zakona vre: Federalno
ministarstvo raseljenih lica i izbjeglica, Federalno ministarstvo
za pitanje boraca i invalida odredbeno-oslobodilakog rata,
Federalno ministarstvo zdravstva, Federalno ministarstvo
finansija i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, svako
u okviru svoje nadlenosti.
(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vre
nadlene federalne institucije.
V. Dopustivost
45. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je
poao od odredaba lana VI/3.a) Ustava Bosne Hercegovine.
46. lan VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud je jedini nadlean da odluuje o bilo kojem
sporu koji se javlja po ovom Ustavu izmeu dva entiteta, ili
izmeu Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te izmeu
institucija Bosne i Hercegovine, ukljuujui ali ne ograniavajui
se na to pitanje:
()
Sporove
moe
pokrenuti
lan
Predsjednitva,
predsjedavajui Vijea ministara, predsjedavajui, ili njegov
zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skuptine; jedna
etvrtina lanova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne
skuptine, ili jedna etvrtina lanova bilo kojeg doma
zakonodavnog organa jednog entiteta.
47. Ustavni sud ukazuje da podnosilac zahtjeva, trideset
etiri poslanika Narodne skuptine RS, trai ocjenu ustavnosti
osporenog zakona koji je usvojio Parlament FBiH, jer smatraju
da su na taj nain prekrene odredbe Ustava BiH. Osim toga, u
konkretnom sluaju radi se o "sporu koji se javlja po ovom
ustavu izmeu dva entiteta", koji je pokrenuo ovlateni
podnosilac u smislu ve citiranih ustavnih odredaba. Ovaj ustavni
spor odnosi se na sukob nadlenosti izmeu dvaju entiteta,
konkretno RS i FBiH. U ovom ustavnom sporu entitet RS tvrdi
da je entitet FBiH donoenjem osporenog zakona povrijedio
nadlenosti entiteta RS koje su mu date Ustavom Bosne i
Hercegovine. Takoer se tvrdi da je entitet FBiH donoenjem
osporenog zakona povrijedio odredbe Ustava Bosne i
Hercegovine koje se odnose na podjelu nadlenosti izmeu
entiteta, te izmeu entiteta i drave, te da je, stoga, osporeni
zakon neustavan, odnosno nije u skladu sa Ustavom Bosne i
Hercegovine.
48. Imajui u vidu odredbe lana VI/3.a) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 19. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je
utvrdio da je predmetni zahtjev dopustiv, zato to ga je podnio
ovlateni subjekt, te da ne postoji nijedan formalni razlog iz lana
19. Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev nije dopustiv.
VI. Meritum
49. Podnosilac zahtjeva navodi da osporeni zakon nije
saglasan sa lanom III/2.c) i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.
50. Ustav Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
lan III
Nadlenosti i odnosi izmeu institucija
Bosne i Hercegovine i entiteta
(...)

62 - 53

2. Nadlenosti entiteta
(...)
c) Entiteti e ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i
zatitu lica pod svojom jurisdikcijom, odravanjem civilnih
ustanova za primjenu pravnih propisa, koje e funkcionisati u
skladu sa meunarodno priznatim standardima uz potovanje
meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, iz
lana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih odgovarajuih
mjera.
3. Pravni poredak i nadlenosti institucija
(...)
b) Entiteti i sve njihove administrativne jedinice e se u
potpunosti pridravati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage
zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske
odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija
Bosne i Hercegovine. Opta naela meunarodnog prava su
sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.
51. Ustavni sud smatra da se predmetnim zahtjevom, u
sutini, pokree pitanje da li je Federacija BiH, u skladu sa
nadlenostima koje su entitetima dodijeljene Ustavom BiH,
mogla donijeti osporeni zakon kojim e urediti pitanja koja se
tiu prava i obaveza povratnika u entitet Republika Srpska.
52. Ustavni sud ukazuje da su politika i reguliranje pitanja
imigracije, izbjeglica i azila, u skladu sa lanom III/1.f) Ustava
BiH, u nadlenosti institucija BiH.
53. S tim u vezi, Ustavni sud podsjea da je u svojoj praksi
ve usvojio stav da institucije BiH u reguliranju pitanja iz
iskljuive nadlenosti u smislu lana III Ustava BiH moraju
potivati Ustav BiH, posebno odredbe o podjeli nadlenosti
izmeu drave i njenih administrativno-teritorijalnih jedinica i
funkcionalnog kruga djelovanja pojedinih organa, a kako ne bi
preuzele nadlenosti koje ne spadaju u dravne i time povrijedile
princip iz lana I/3. Ustava Bosne i Hercegovine, ili kako ne bi
preuzele nadlenosti drugih organa i time povrijedile princip
podjele vlasti, kao inherentni element principa vladavine prava iz
lana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine (vidi, Ustavni sud, Odluka
o dopustivosti i meritumu broj U 3/08 od 4. oktobra 2008.
godine, stav 61, dostupna na web-stranici Ustavnog suda,
www.ustavnisud.ba). Ustavni sud smatra da nema razloga da
odstupi od navedenog stava ni kad je u pitanju lan III Ustava
BiH u dijelu kojim je regulirana nadlenost entiteta. U tom smislu
ni organi entiteta uspostavljeni za vrenje poslova iz citirane
ustavne odredbe ne mogu preuzimati poslove iz nadlenosti
drave ili drugog entiteta, odnosno preuzimati nadlenosti
dravnih organa ili organa drugog entiteta. Na ovakav zakljuak
nesumnjivo upuuje i lan III/2.c) Ustava BiH prema kom e
entiteti ispuniti sve uvjete za pravnu sigurnost, te lan III/3.b)
kojim je odreeno da e entiteti i sve njihove jedinice u
potpunosti potivati ovaj ustav, te odluke institucija BiH.
54. Dalje, Ustavni sud ukazuje da je, shodno lanu III/1.f)
Ustava BiH, Parlamentarna skuptina BiH jo 1999. godine
donijela Zakon o izbjeglicama iz BiH, raseljenim licima i
povratnicima u BiH (u daljnjem tekstu: Zakon o povratnicima
BiH), te Zakon o imigraciji i azilu.
55. Zakon o povratnicima BiH u lanu 2, pored ostalog,
propisuje da povratnik, osim prava koja mu pripadaju na osnovu
ovog zakona i zakona entiteta, uiva ista prava i slobode
garantirane meunarodnim propisima i zakonima BiH i entiteta
kao i drugi graani i da nee biti diskriminiran u uivanju bilo
kog prava prema bilo kom osnovu. lanom 8. definiran je pojam
povratnika prema kom je to izbjeglica iz BiH ili raseljeno lice
koje je nadlenom organu izrazilo volju za povratak u ranije
mjesto prebivalita i koje je u procesu tog povratka, kao i
izbjeglica iz BiH i raseljeno lice koje se vratilo u svoje ranije
mjesto prebivalita. Istim lanom je odreeno da se status i
prestanak ovog statusa stjeu na temelju ovog zakona a po

62 - 54

postupku propisanom zakonima entiteta. Takoer, ovom


odredbom je regulirano da status povratnika prestaje protekom
roka od est mjeseci, raunajui od dana kada se povratnik
nastanio u svoje ranije mjesto prebivalita. Glavom III Zakona
regulirana su prava koja se ovim zakonom garantiraju
povratnicima (pravo na povratak, pravo na izbor drugog
prebivalita, pravo na povrat imovine, pravo na povrat stanarskog
prava), te lanom 18. prava koja povratnik ima za vrijeme
trajanja ovog statusa. lanom 19. Zakona regulirano je da
izbjeglice iz BiH i raseljena lica prava utvrena ovim zakonom
ostvaruju pod uvjetima i u postupku utvrenim propisima
donesenim na osnovu Aneksa VII Opeg okvirnog sporazuma za
mir. Ustavni sud podsjea da su lanom 1. stav 3. Aneksa VII
BiH, FBiH i RS preuzele obavezu da preduzmu sve potrebne
korake za spreavanje aktivnosti unutar svojih teritorija kojim bi
se ugrozio ili sprijeio siguran i dobrovoljan povratak izbjeglica i
prognanih, a lanom 2. da e stvoriti na svojim teritorijama
politike, ekonomske i socijalne uvjete za dobrovoljan povratak i
skladnu integraciju bez davanja prednosti nekoj odreenoj grupi.
56. Ustavni sud primjeuje da iz liste prava koja se
garantiraju Zakonom o povratnicima BiH proizlazi da se ona ne
odnose na prava iz oblasti kao to su penzijsko osiguranje,
zdravstvena zatita, zatita civilnih rtava rata, borakoinvalidska zatita, oporezivanje dohotka i sl. Ovakvo rjeenje je
razumljivo kad se ima u vidu da se radi o pitanjima koja su,
shodno lanu III/3.a) Ustava BiH, u iskljuivoj nadlenosti
entiteta, te dosljedno slijedi princip iz lana I/3. Ustava BiH.
Stoga je lanom 2. Zakona o povratnicima BiH, pored ostalog,
regulirano da, osim prava koja su izriito garantirana ovim
zakonom, ova populacija uiva i ista prava i slobode koji se
garantiraju i zakonima entiteta svim drugim graanima (misli se
na graane koji ive na podrujima entiteta). Ovakvo rjeenje
slijedi i obavezu preuzetu Aneksom VII da e svaka od
ugovornih strana na svojoj teritoriji osigurati politike,
ekonomske i socijalne uvjete za dobrovoljni povratak.
57. Slijedei navedeno, a u skladu sa ovlatenjima iz
Zakona o povratnicima BiH, oba entiteta su, takoer, donijela
zakone kojim su regulirala ovu oblast na svojoj teritoriji. Pri tome
oba entiteta su dosljedno slijedila, pored ostalog, princip sadran
u lanu III/2.c) Ustava BiH da e ispuniti sve uvjete za pravnu
sigurnost i zatitu lica pod svojom jurisdikcijom, kao dio
nadlenosti entiteta utvren ovom odredbom, kao i principe
sadrane u lanu I/2. i I/3. Ustava BiH. Tako, Zakon o raseljenim
licima i povratnicima u Federaciji BiH i izbjeglicama iz Bosne i
Hercegovine u lanu 1. odreuje: "Ovim zakonom ureuju se:
osnovna prava i obaveze raseljenih lica i povratnika, sticanje i
prestanak statusa, njihov povratak u prebivalite iz kojih su
raseljeni (u daljnjem tekstu: prebivalite), nain voenja
evidencija o tim licima, osiguravanje sredstava za povratak i
ostvarenje drugih prava, kao i druga pitanja u vezi sa pravima i
obavezama ovih lica na teritoriji Federacije Bosne i
Hercegovine." Zakon o raseljenim licima, povratnicima i
izbjeglicama u Republici Srpskoj u lanu 1. regulira: "Ovim
zakonom ureuju se prava raseljenih lica, izbjeglica i povratnika
u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: RS), izbjeglica iz Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: izbjeglice iz BiH), utvrivanje i
prestanak statusa raseljenih lica i povratnika, resocijalizacija i
povratak ovih lica, organi i organizacije za provoenje zakona,
nain finansiranja i osiguravanje sredstava za ostvarivanje ovih
prava i druga pitanja od znaaja za zatitu tih lica u RS."
58. Ustavni sud ukazuje da iz odredaba kako dravnog, tako
i entitetskih zakona o povratnicima proizlazi da je stjecanje
statusa povratnika na jedinstven nain regulirano u svim
zakonima, tj. da je to lice koje se vratilo u prijeratno mjesto
prebivalita, ili lice koje je izrazilo volju za povratak nadlenom
organu i koje je u postupku povratka. Takoer, na jedinstven

, 11. 8. 2014.

nain je reguliran i prestanak ovog statusa, tj. protekom est


mjeseci od dana kada se lice nastanilo u svoje ranije prebivalite.
To je i razumljivo kad se ima u vidu da su ovakva rjeenja
ustanovljena Zakonom o povratnicima BiH koji, u smislu lana
III/3.b) Ustava BiH, predstavlja odluku institucija BiH, koju
entiteti moraju potivati, te koji je odredio okvir u kom entiteti
mogu djelovati. Dalje, u skladu sa ovlatenjem iz Zakona o
povratnicima BiH, oba entiteta su u svojim zakonima uredila
postupak za stjecanje i prestanak ovog statusa na svojoj teritoriji.
Pritom u ureivanju ovih pitanja Zakon o povratnicima BiH nije
dao u nadlenost entitetima da pojam povratnika mogu definirati
i u vezi sa ostvarivanjem drugih prava izuzev onih koja su
odreena ovim zakonom. Na ovakav zakljuak nedvosmisleno
upuuje lan 2. Zakona o povratnicima BiH, kojim je odreeno
da, izuzev prava odreenih ovim zakonom, povratnici uivaju
prava koja se garantiraju zakonima entiteta kao i svi drugi
graani. Takoer, navedenim zakonom (Zakon o povratnicima
BiH) entitetima nije dato ovlatenje da mogu svojim zakonima
ureivati status i prestanak statusa povratnika na podruju drugog
entiteta, kao ni prava i obaveze ove populacije na podruju
drugog entiteta ak i kad se radi o pitanjima koja su, shodno
lanu III Ustava BiH, u njihovoj iskljuivoj nadlenosti.
59. Iz osporenog zakona proizlazi da se njime reguliraju
uvjeti, nain i postupak za ostvarivanje i koritenje prava steenih
na osnovu federalnih zakona i drugih propisa povratnika u
entitetu RS iz oblasti socijalne zatite i zatite porodica sa
djecom, borako-invalidske zatite, zdravstvene zatite i prava iz
oblasti poreza na dohodak. Dalje, pojam povratnika
podrazumijeva lice koje je ostvarilo ili e ostvariti pravo na
povratak iz FBiH u RS uz obaveznu prijavu mjesta prebivalita u
mjestu povratka, odnosno mjestu prijeratnog mjesta prebivalita
bez ogranienja u pogledu datuma prijave mjesta prebivalita.
Osporenim zakonom je odreeno i da prava iz ovog zakona mogu
ostvarivati lica koja su se dobrovoljno vratila i prijavila
prebivalite u RS i koja su imala prijavljeno prebivalite ili
boravite u FBiH. Najzad, osporenim zakonom je odreeno da
ova lica zadravaju prava koja su stekla, te da ostvaruju prava u
skladu sa ovim zakonom ukoliko su prije njegovog stupanja na
snagu imala boravite, odnosno prebivalite, u FBiH pod uvjetom
da ova prava ne ostvaruju prema propisima RS.
60. Dalje, iz osporenog zakona proizlazi da se njime
odreuje status povratnika licima koja taj status stjeu u postupku
koji je propisan zakonom entiteta u koji se vraaju, odnosno
licima koja su taj status ve jednom stekla prema propisima
entiteta u kom su ostvarila pravo na povratak, a koji, shodno
zakonima o povratnicima, prestaje u roku od est mjeseci. Dalje,
osporeni zakon regulira status povratnika i za lica koja su u
postupku povratka, a koji se, shodno relevantnim odredbama sva
tri zakona o povratnicima, ostvaruje na nain, pod uvjetima i u
postupku propisanim zakonom entiteta u koji se lice vraa. I u
jednom i u drugom sluaju kao uvjet je propisana obavezna
prijava mjesta prebivalita u mjestu povratka, i to bez ogranienja
u pogledu datuma prijave mjesta prebivalita. Najzad, kao uvjet
za ostvarivanje utvrenih prava, pored obavezne prijave mjesta
prebivalita u mjestu povratka, propisana je i prethodna prijava
mjesta prebivalita, odnosno boravita u Federaciji BiH.
61. Osporenim zakonom Federacija BiH je regulirala
pitanja koja su, shodno ustavnoj podjeli nadlenosti iz lana III
Ustava BiH, nesporno u nadlenosti entiteta, odnosno radi se o
pitanjima u kojim entiteti uivaju iroku diskreciju u pogledu
izbora mjera koje e primijeniti i kojim e se rukovoditi pri
njihovom ureenju. Pritom, a shodno lanu I/2. Ustava BiH, ova
supremacija se prvenstveno i u pravilu odnosi na teritoriju
entiteta, tj. zakoni se primjenjuju na lica, imovinu, dogaaje
nastale na teritoriji odnosnog entiteta.

, 11. 8. 2014.

62. Dalje, entiteti su, shodno lanu III/2.c) Ustava BiH,


nadleni da osiguraju zatitu lica pod svojom jurisdikcijom a,
prema miljenju Ustavnog suda, povratnici koji se vraaju u
odreeni entitet su nesporno pod jurisdikcijom tog entiteta.
Shodno navedenom, Ustavni sud smatra da osporeni zakon kojim
se ureuju prava povratnika u RS i DB nije u skladu sa lanom
III/2.c) Ustava BiH, jer je osporenim zakonom FBiH uredila
pitanja u odnosu na lica koja nisu pod njenom jurisdikcijom i
time prekrila obavezu da zatiti pravnu sigurnost koja je
inherentan element principa vladavine prava u smislu lana I/2.
Ustava BiH. Shodno navedenom, proizlazi da osporeni zakon
nije u skladu ni sa lanom III/3.b) Ustava BiH, kojim je odreeno
da e se entiteti i sve njihove administrativne jedinice u
potpunosti pridravati ovog ustava, kao i odluka institucija BiH.
63. Ustavni sud ukazuje da je pri usvajanju ovakvog stava
imao u vidu i lan II/5. Ustava BiH. Navedenom odredbom
odreeno je da sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se
slobodno vrate u svoje domove. Shodno Aneksu VII, BiH, FBiH
i RS preuzele su obavezu da unutar svojih teritorija zatite
sigurnost, te stvore politike, privredne i socijalne uvjete pogodne
za dobrovoljni povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i
raseljenih lica. Imajui u vidu da su politika i pitanje izbjeglica i
raseljenih lica, u skladu sa lanom III Ustava BiH, u iskljuivoj
nadlenosti drave, prije svega, obaveza drave je bila da uredi
ovo pitanje. U tom smislu donesen je i Zakon o povratnicima
BiH, kojim je definirano pravo na povratak (izbjeglice i raseljena
lica imaju pravo da se slobodno vrate u svoje ranije prebivalite),
kao i da e se ovo pravo ostvarivati pod uvjetima i u postupku
utvrenim propisima donesenim na osnovu Aneksa VII, te da se
status i prestanak statusa povratnika stjeu na temelju ovog
zakona. Stjecanje i prestanak statusa povratnika Zakon o
povratnicima BiH vezuje upravo za ostvarivanje prava na
povratak, kao i ostalih prava koja su odreena ovim zakonom.
Najzad, stjecanje i prestanak ovog statusa ne mogu se propisivati
i odreivati u svrhu ostvarivanja i drugih prava. U tom smislu
lanom 2. Zakona o povratnicima BiH je odreeno da, izuzev
prava odreenih ovim zakonom, povratnici uivaju prava
garantirana zakonima entiteta ravnopravno kao i svi ostali
graani. Ovakvo rjeenje oigledno je u skladu i sa obavezom
preuzetom Aneksom VII da e BiH, FBiH i RS unutar svojih
teritorija, pored sigurnosti, te politikih, privrednih i socijalnih
uvjeta za dobrovoljni povratak, omoguiti skladnu reintegraciju
izbjeglica i raseljenih lica.
64. U tom smislu ni lan II/5. Ustava BiH ne kreira osnov
za izuzetnu jurisdikciju na strani FBiH, koja bi mogla opravdati
donoenje osporenog zakona.
65. Dalje, prema miljenju Ustavnog suda, ni Predstavniki
dom, kao ni Dom naroda u odgovorima na navode podnosioca
zahtjeva nisu ponudili niti jedan razlog ili argument koji bi
govorio u prilog zakljuku da Ustav BiH entitetima, tj. konkretno
FBiH, prua osnov za donoenje osporenog zakona. U tom
smislu ne mogu se prihvatiti konstatacije Predstavnikog doma
da ekspertna grupa Ustavnopravne komisije ovog doma smatra
"da postoji valjan ustavni osnov za donoenje osporenog
zakona", odnosno Doma naroda da osporeni zakon ni u jednom
dijelu nije u suprotnosti sa lanom III/2.c) Ustava BiH. S tim u
vezi, Ustavni sud primjeuje da i iz predoenog obrazloenja
prijedloga za donoenje osporenog zakona proizlazi da ne postoji
izriit ustavni osnov za njegovo donoenje. Dalje, Ustavni sud
ukazuje da je na temelju analize postojeeg pravnog okvira kojim
su ureena pitanja od znaaja za povratnike utvrdio da je
povratnik lice koje je pod jurisdikcijom entiteta u koji se vraa.
Shodno navedenom, zakljueno je da je osporeni zakon u
suprotnosti sa lanom III/2.c) Ustava BiH. Pri tome Ustavni sud
posebno naglaava da se ograniio iskljuivo na ispitivanje
postojanja nadlenosti u smislu navedene ustavne odredbe, ne

62 - 55

uputajui se u osnovanost, provodivost i opravdanost pojedinih


zakonskih rjeenja, a na to je, u najveoj mjeri, ukazano i u
zahtjevu za ocjenu ustavnosti osporenog zakona, kao i u
odgovorima na zahtjev. Na ovaj nain Ustavni sud je slijedio
ranije iskazani stav da se zatitom javnog interesa, i kad on
nesporno postoji u najirem smislu te rijei, ne moe pravdati
donoenje propisa kojim se kre odredbe o podjeli nadlenosti iz
Ustava BiH (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu
broj U 1/11 od 13. jula 2012. godine (Zakon o statusu dravne
imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod
zabranom je raspolaganja) i Odluka o dopustivosti i meritumu
broj U 16/11 od 13. jula 2012. godine (Zakon o provoenju
Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriji
Republike Srpske), dostupne na web-stranici Ustavnog suda,
www.ustavnisud.ba).
66. Najzad, Ustavni sud primjeuje da se u odgovorima na
zahtjev ukazuje i da se postojeim zakonskim rjeenjima,
odnosno praksom u RS diskriminiraju povratnici u ovaj entitet,
posebno dio ove populacije koji je rtva rata, pa da je osporeni
zakon donesen kako bi se ova diskriminacija otklonila. S tim u
vezi, Ustavni sud ukazuje da, ukoliko takva situacija i postoji (a
tim pitanjem se Ustavni sud nije bavio, jer se ograniio na
ispitivanje ustavne nadlenosti za donoenje osporenog zakona),
onda ona mora biti korigirana kroz osporavanje ustavnosti
konkretnih zakonskih rjeenja kojim je i kreirana, kako bi se
osigurao jednak tretman za rtve rata na cijeloj teritoriji BiH.
Shodno navedenom, ovakva situacija ne moe biti korigirana
donoenjem zakona u jednom entitetu kojim se reguliraju
odreena pitanja u drugom entitetu i tako kre ustavne odredbe o
podjeli nadlenosti. Najzad, u vezi s navodima iz odgovora na
zahtjev da se osporenim zakonom stvaraju uvjeti za zatitu
steenih imovinskih prava, Ustavni sud ukazuje da imovinska
prava uivaju zatitu shodno lanu II/3.k) Ustava BiH i lanu 1.
Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju koja se direktno
primjenjuje na teritoriji cijele BiH i bez usvajanja osporenog
zakona.
VII. Zakljuak
67. Ustavni sud zakljuuje da Zakon o pravima povratnika
u prijeratno mjesto prebivalita u entitetu Republika Srpska i
Distriktu Brko Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH"
broj 35/14) nije u skladu sa lanom III/2.c) i III/3.b) Ustava
Bosne i Hercegovine.
68. Na osnovu lana 61. st. 2. i 3. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu ove odluke.
69. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu,
nije neophodno posebno razmatrati podnosioev prijedlog
zahtjeva za donoenje privremene mjere.
70. U smislu lana 43. Pravila Ustavnog suda, aneks ove
odluke ini izdvojeno miljenje suprotno odluci sudije Mirsada
emana.
71. Prema lanu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke
Ustavnog suda su konane i obavezujue.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Valerija Gali, s. r.
Izdvojeno miljenje o neslaganju
sudije Mirsada emana
u predmetu broj U 13/14
Ocjena ustavnosti zakona (u nekim sistemima i drugih
akata, kao i ocjena zakonitosti) predstavlja primarnu nadlenost
ustavnih sudova, odnosno drugih sudova ili tijela koji, zavisno od
ustavnopravne tradicije, vre ustavnosudsku kontrolu. Najee
se radi o veoma sloenim ustavnopravnim pitanjima. Autoritet
odluka ustavnih sudova kao vrhovnih tumaa ustava, uglavnom,

62 - 56

doprinosi usklaenosti zakonodavstva na nivou principa i


naelno, ali i sasvim konkretno, sa "najviim zakonom" u zemlji,
ime se osiguravaju kompatibilnost i funkcionalnost sistema,
odnosno poretka u cjelini (odluke ustavnih sudova su "konane i
obavezujue"). Tako je u drutvima i dravama u kojima postoji
razvijena institucija ustavnog suda, odnosno praksa nezavisnog
ustavnog sudovanja.
Prema lanu VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni
sud Bosne i Hercegovine e "podravati ovaj ustav". U okviru
ovako postavljene nadlenosti (i misije), Ustavni sud BiH je kroz
svoju dosadanju praksu, uz primjetan oprez i samoogranienja,
iskazao i respektabilan nivo ekstenzivnog razumijevanja i
interpretacije ustavnoga teksta ("slovo i duh" ustavne norme), te
vie ili manje doprinio uspostavljanju visokih standarda u
legislativi na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.
Jedan od zornih primjera je, svakako, prihvatanje
dopustivosti u predmetima ocjene ustavnosti zakona koji je
donijela Parlamentarna skuptina BiH. Naime, iako u tekstu
Ustava BiH ne stoji izriito (???!!!) da Ustavni sud BiH,
"podravajui ovaj ustav", vri ustavnopravnu kontrolu zakona
koje je donijela Parlamentarna skuptina BiH, svojom
interpretacijom Ustava, primjenjujui pozitivni sudski aktivizam
(uzevi u obzir karakteristike samoga ustavnog teksta), Ustavni
sud BiH, pored entitetskih ustava i niza zakona, ocjenjivao je
"usklaenost sa ovim ustavom" i znatnog broja zakona donesenih
na nivou BiH.
Iako je na ovakvu interpretaciju Ustava (zasnivanje
nadlenosti/dopustivost) bilo prigovora (u nekim ranijim
postupcima pred ovim ustavnim sudom), Ustavni sud BiH je na
prigovor da ne moe (uope-dodao M..) razmatrati ustavnost
zakona Bosne i Hercegovine zauzeo logian i u vie svojih
odluka potvren stav, naglasivi da, iako odredba lana V/3.a)
Ustava Bosne i Hercegovine ne predvia eksplicitnu nadlenost
Ustavnog suda da ocjenjuje ustavnost zakona ili odredbe zakona
Bosne i Hercegovine, supstancionalni pojam ovlatenja
odreenih samim Ustavom Bosne i Hercegovine sadri u sebi
titulus Ustavnog suda za takvu nadlenost (vidjeti, npr., odluke
br. U 1/99, U 16/99, U 9/00, U 1/01, U 14/02, U 2/11, U 3/12
itd.).
Zato je na to uope bitno ukazivati i naglaavati u
kontekstu predmeta o kome je ovdje rije, tj. kada je Ustavni sud,
u konkretnom sluaju, ocjenjivao ustavnost entitetskog zakona?!
Zato to ustavni sudovi (radi se o ve etabliranoj praksi), kao
vrhovni tumai ustava, moraju u ustavnom tekstu iznalaziti i
davati mu (naravno, uz neophodan oprez) ona znaenja koja
realno proistjeu iz ukupnosti njegovih normi, pa i onda kada se,
samo naoko, ini da je suprotno. To je pogotovo sluaj u BiH s
obzirom na to da u ustavni tekst ulazi ne samo "Aneks IV" (i
formalno nazvan Ustav) nego, formalno i sadrajno, u ustavni
tekst ulazi jo niz meunarodnih dokumenata (Evropska
konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda sa svojim
protokolima-lan II/2. Ustava, te Aneks I-Dodatni sporazumi....)
koji se direktno primjenjuju kao ustavna norma. Naime, svi oni,
zajedno sa "Aneksom IV", imaju daleko iri normativni kapacitet,
znaaj, sadraj i smisao od onoga koji im se redukcionistikim
pristupom, razumijevanjem i interpretacijom (akademski, a
pogotovo politiki motivirano) daje.
Dosadanja sporadino osporavana (ali ozbiljno, ipak, ne)
praksa Ustavnog suda BiH potvruje da je Ustavni sud BiH u
razumijevanju teksta Ustava, slijedei princip "efektivne zatite
Ustava" (vidjeti, npr., U 25/00, taka 23), odnosno primjenom
pozitivnog ustavnosudskog aktivizma, u vie sluajeva
demonstrirao zaista zavidnu i utemeljenu interpretatorsku irinu i
odgovornost. Nasuprot tome, u konkretnom predmetu (U 13/14)
Ustavni sud je ustavnopravnom pitanju pristupio sasvim
suprotno.

, 11. 8. 2014.

Bez namjere i potrebe da ponavljam argumentaciju i


stavove donosioca spornog zakona niti podnosioca zahtjeva, jer
su korektno preneseni, odnosno interpretirani u odluci, moji
razlozi i obrazloenje glasanja suprotno stavu i odluci veine su
isti kao to su navedeni u "Odgovoru na zahtjev" (taka 21. i
dalje obrazloenja odluke) Parlamenta Federacije BiH.
Ipak, pored toga, elim da naglasim i sljedee:
Ustavni sud u kljunim stavovima obrazloenja odluke,
pored ostaloga (ta. 61. i 62), navodi da je osporenim zakonom
Federacija BiH "...regulirala pitanja koja su, shodno ustavnoj
podjeli nadlenosti iz lana III Ustava BiH, nesporno u
nadlenosti entiteta......", naglaavajui da se "....pri tome, a
shodno lanu I/2. Ustava BiH, ova supremacija (se) prvenstveno i
u pravilu odnosi na teritoriju entiteta, tj. zakoni se primjenjuju na
lica, imovinu, dogaaje nastale na teritoriji odnosnog entiteta".
Ustavni sud, dalje, argumentira da su entiteti, "shodno lanu
III/2.c) Ustava BiH, nadleni da osiguraju zatitu lica pod svojom
jurisdikcijom a, prema miljenju Ustavnog suda, povratnici koji
se vraaju u odreeni entitet su nesporno pod jurisdikcijom tog
entiteta. Shodno navedenom, Ustavni sud smatra da osporeni
zakon kojim se ureuju prava povratnika u RS i DB nije u skladu
sa lanom III/2.c) Ustava BiH, jer je osporenim zakonom FBiH
uredila pitanja u odnosu na lica koja nisu pod njenom
jurisdikcijom i time prekrila obavezu da zatiti pravnu sigurnost
koja je inherentan element principa vladavine prava u smislu
lana I/2. Ustava BiH. Shodno navedenom, proizlazi da osporeni
zakon nije u skladu ni sa lanom III/3.b) Ustava BiH, kojim je
odreeno da e se entiteti i sve njihove administrativne jedinice u
potpunosti pridravati ovog ustava, kao i odluka institucija BiH".
Nakon ovoga smatram da je veoma bitno podsjetiti da se
spornim zakonom reguliraju uvjeti, nain i postupak za
ostvarivanje i koritenje prava steenih na osnovu federalnih
zakona i drugih propisa povratnika u entitetu RS iz oblasti
socijalne zatite i zatite porodica sa djecom, borako-invalidske
zatite, zdravstvene zatite i prava iz oblasti poreza na dohodak
(lan 1), ali ".... pod uvjetom da ta prava ne ostvaruju po
propisima Republike Srpske ili Distrikta Brko" (lan 3).
Takoer je neophodno ponovo ukazati na relevantne
odredbe Ustava BiH i Aneksa VII - Opeg okvirnog sporazuma
za mir Sporazum o izbjeglicama i raseljenim licima (vidjeti,
Relevantni propisi, ta. 39. i 40. obrazloenja odluke).
Dakle, iz odredaba Aneksa VII, odnosno Ustava BiH,
nesporno proizlazi da su drava BiH, entiteti, Distrikt Brko BiH,
ali i svi drugi oblici i nivoi vlasti u BiH obavezni da stvore
"politike, privredne i socijalne uvjete pogodne za dobrovoljni
povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i raseljenih lica, bez
davanja prednosti nekoj odreenoj grupi", (...) odnosno "Bosna i
Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi
kojima posredno rukovode entiteti, ili koji djeluju unutar entiteta
podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i osnovne
slobode na koje je ukazano u stavu 2. (lana II Ustava)". U ovom
kontekstu treba ukazati i na lan I/4. Aneksa VII: "..... Strane (se)
nee mijeati u izbor odredita povratnika, niti ih smiju prisiliti da
ostanu ili krenu u situaciju ozbiljne opasnosti ili nesigurnosti, ili u
podruja gdje nedostaje osnovna infrastruktura neophodna za
nastavak normalnog ivota (...)."
Oigledno je, prema mome miljenju, da iz navedenih
odredaba proizlazi da je svako ohrabrivanje, odnosno stimuliranje
kroz stvaranje realnih uvjeta za dobrovoljan povratak izbjeglica i
raseljenih lica legitiman cilj (to je preovlaujui stav, odnosno
politika u Federaciji BiH, a to proizlazi iz injenice donoenja
samog zakona) i kao takav je u skladu sa Ustavom BiH (kao to
to moe biti, bez obzira na to da li se slagali s time ili ne, i tzv.
eventualni dobrovoljni "ostanak" a to je, oigledno,
preovlaujui stav, odnosno politika u RS).

, 11. 8. 2014.

Dakle, Federacija BiH je donoenjem spornog zakona


uinila prema vlastitoj procjeni neophodan dodatni korak u
pravcu ostvarivanja legitimnog cilja - implementacije Aneksa VII
a to ne moe biti protivustavno. Osporenim zakonom je jasno
propisano da se njime ureuju ".... uvjeti, nain i postupak za
ostvarivanje i koritenje prava steenih na temelju federalnih
zakona i drugih propisa povratnika" (lan 1), te da se ova prava
ostvaruju "pod uvjetom da ta prava ne ostvaruju po propisima
Republike Srpske ili Distrikta Brko" (lan 3). Zakonom, dakle,
entitet FBiH ne protee svoju jurisdikciju na podruje drugoga
entiteta ili Distrikta Brko, nego samo (u okviru svojih legitimnih
ciljeva, opredjeljenja i mogunosti) garantira ve steena ili
omoguava stjecanje drugih prava licima koja su jedno vrijeme
ivjela i ta prava stekla na podruju pod njenom jurisdikcijom. To
(davanje prava graanima izvan svoje teritorije i jurisdikcije, te
odgovarajua kontrola u okviru i od svojih institucija) nije
neuobiajeno ni u meudravnim odnosima (naprotiv), a
pogotovo ne bi trebalo da bude unutar jedne drave. tavie, ak i
kada ne bi bilo ogranienja/uvjeta iz lana 3. spornog zakona, tj.
"da ta prava ne ostvaruju po propisima Republike Srpske ili
Distrikta Brko", ovakvo rjeenje ne moe biti neustavno. Prije bi
se, eventualno, moglo rei da se radi o poeljnoj ali ogranienoj
"pozitivnoj diskriminaciji" koja sama po sebi i sa konkretnim
sadrajem prava nije protivna Ustavu. Donoenje ovakvoga
zakona i obaveze Federacije BiH koje iz njega proistjeu mogu,
eventualno, biti predmet ocjene cjelishodnosti, odnosno kritikog
?! sagledavanja o okvirima finansijskih, odnosno drugih
mogunosti unutar samoga toga entiteta (bilo kojega u ovakvoj ili
slinoj situaciji) u odnosu na, primarno, obaveze ovakve i/ili
sline vrste prema graanima toga entiteta. Meutim, to nije
obaveza Ustavnog suda, niti drugog entiteta. A logino je
pretpostaviti da je federalni zakonodavac sve to imao u vidu
prilikom usvajanja spornog zakona.
I, konano, s obzirom na to da ovakva davanja "izvana" ne
oslobaaju, u konkretnom sluaju entitet RS, da na podruju
svoje jurisdikcije uredi prava povratnika (to je uinjeno
donoenjem Zakona o raseljenim licima, povratnicima i
izbjeglicama u Republici Srpskoj ("Slubeni glasnik RS" br.
42/05 i 52/12), te i ovoj kategoriji graana (koju, dakle, obuhvata
sporni federalni zakon) prizna sva pobrojana ili samo neka prava,
jasno je da u konkretnom sluaju nije rije o neustavnom
ulaenju Federacije BiH u nadlenosti drugog entiteta, nego se, i
prije svega, radi o pravu da se, u okviru svojih mogunosti, da
vie (prava) nego to na to obavezuju Ustav BiH, Aneks VII,
odnosno dravni zakon iz ove oblasti. U konkretnom sluaju se
ne radi ni o redefiniciji pojma povratnika, odnosno mijenjanju
statusa ove kategorije, jer i dalje ostaje obaveza (BiH, Federacije
BiH i RS) da unutar podruja svoje jurisdikcije zatite sigurnost,
osiguraju politike, privredne i socijalne uvjete pogodne za
dobrovoljni povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i raseljenih
lica. Upotreba definicije povratnika i raseljenih lica u spornom
zakonu iz dravnog, odnosno federalnog zakona je, oigledno,
samo "pomona operativna definicija" radi identifikacije,
odnosno konkretizacije lica na koja se odnosi sporni zakon.
Odluivi da Zakon o pravima povratnika u prijeratno
mjesto prebivalita u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brko
Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 35/14) nije u
skladu sa lanom III/2.c) i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine,
veina u Ustavnom sudu BiH, umjesto da ustavnu normu
interpretira stvaralaki i dinamiki, postupila je nedopustivo
formalistiki. Oprez i samoogranienje koje je ovakvom
interpretacijom Ustava sebi dao Ustavni sud u konkretnom
sluaju, prema mome miljenju, sasvim sigurno odudaraju od
potrebe, ali i obaveze da ovaj visoki organ u nerijetko zamrenim
pitanjima ocjene ustavnosti (pa i u sluajevima koji imaju
dalekosean utjecaj i posljedice na odnose u Bosni i Hercegovini)

62 - 57

pokae vie hrabrosti i dinaminosti, kao organ koji uistinu


podrava Ustav u sveukupnosti znaenja njegovih normi.
I zato, kao to sam ve naveo, uz duno potovanje, nisam
se mogao sloiti sa miljenjem, stavom, zakljucima i odlukom
veine. Konsekventno tome, uskratio sam svoj glas ovakvoj
odluci Ustavnog suda-glasao sam protiv.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u
predmetu broj U 13/14, rjeavajui zahtjev trideset etiri (34)
zastupnika Narodne skuptine Republike Srpske, na temelju
lanka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, lanka 57. stavak 2.
b) i c), lanka 61. st. 2. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj
22/14), u sastavu:
Valerija Gali, predsjednica
Miodrag Simovi, dopredsjednik
Tudor Pantiru, dopredsjednik
Seada Palavri, dopredsjednica
Mato Tadi, sudac
Constance Grewe, sutkinja
Mirsad eman, sudac
Margarita Caca-Nikolovska, sutkinja
Zlatko M. Kneevi, sudac
na sjednici odranoj 4. srpnja 2014. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se zahtjev trideset etiri (34) zastupnika Narodne


skuptine Republike Srpske.
Utvruje se da Zakon o pravima povratnika u prijeratno
mjesto prebivalita u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brko
Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 35/14) nije
sukladan lanku III/2.(c) i III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine.
Ukida se Zakon o pravima povratnika u prijeratno mjesto
prebivalita u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brko Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 35/14), sukladno
lanku 61. stavak 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Ukinuti Zakon o pravima povratnika u prijeratno mjesto
prebivalita u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brko Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 35/14) prestaje vaiti
narednog dana od dana objave ove odluke u "Slubenom
glasniku Bosne i Hercegovine", sukladno lanku 61. stavak 3.
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i
Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i u
"Slubenom glasniku Distrikta Brko Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOENJE
I. Uvod
1. Trideset etiri (34) zastupnika Narodne skuptine
Republike Srpske (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva)
podnijela su 20. svibnja 2014. godine Ustavnom sudu Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu
ustavnosti Zakona o pravima povratnika u prijeratno mjesto
prebivalita u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brko Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 35/14, u daljnjem
tekstu: osporeni zakon).
2. Podnositelj zahtjeva zatraio je donoenje privremene
mjere zabrane primjene osporenog zakona do okonanja
postupka ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
3. Na temelju lanka 23. Pravila Ustavnog suda, od
Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Zastupnikog doma
i Doma naroda zatraeno je 23. svibnja 2014. godine da dostave
odgovore na zahtjev.

62 - 58

4. Zastupniki dom je dostavio 10. lipnja 2014. godine


Izjanjenje na predmet broj U 13/14 sa napomenom da e
Ustavno povjerenstvo Zastpnikog doma Parlamenta Federacije
BiH zauzeti konaan stav o ovom predmetu koji e odmah biti
proslijeen Ustavnom sudu. Meutim, do trenutka donoenja ove
odluke, a kako je navedeno, konaan stav nije dostavljen.
5. Dom naroda je dostavio odgovor na zahtjev 12. lipnja
2014. godine. Dom naroda je dopunio odgovor 19. lipnja 2014.
godine.
III. Zahtjev
a) Navodi iz zahtjeva
6. Podnositelj zahtjeva smatra da je Federacija Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBiH) donoenjem Zakona o
pravima povratnika u prijeratno mjesto prebivalita u entitetu
Republika Srpska i Distriktu Brko Bosne i Hercegovine
("Slubene novine FBiH" broj 35/14), i to od l. 1. do 20. (u
daljnjem tekstu: osporeni zakon), prekrila lanak III/2.(c) i
III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine. Osim toga, podnositelj
zahtjeva tvrdi da se osporenim zakonom mijenjaju status i
definicija pojma povratnika sadrani u svim relevantnim
propisima kako na teritoriju Republike Srpske (u daljnjem tekstu:
RS), tako i na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: FBiH), te u Prijedlogu Zakona o izbjeglicama iz
Bosne i Hercegovine, raseljenim osobama i povratnicima koji je
u proceduri usvajanja u Parlamentarnoj skuptini BiH.
7. Podnositelj zahtjeva ukazuje da je u lanku 3. Zakona o
raseljenim osobama, povratnicima i izbjeglicama u Republiku
Srpsku (u daljnjem tekstu: Zakon o povratnicima RS) regulirano
da RS propisuje nain i uvjete za utvrivanje statusa navedenih
kategorija osoba i da se stara o ostvarivanju njihovih prava
sukladno Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine i
Protokolu o statusu izbjeglica iz 1967. godine, drugim
meunarodnim dokumentima iz oblasti humanitarnog prava i
osigurava punu pravnu zatitu ovih osoba sukladno Aneksu VI.
(Sporazum o ljudskim pravima) i Aneksu VII. (Sporazum o
izbjeglicama i prognanicima) Opeg okvirnog sporazuma za mir.
S tim u svezi, ukazano je da i Prijedlog Zakona o izbjeglicama iz
BiH propisuje da su za provedbu ovog zakona nadlena tijela
entiteta, Distrikta Brko (u daljnjem tekstu: DB), kantona,
gradova i opina, te da se status raseljene osobe i povratnika
ureuje sukladno entitetskim zakonima i drugim propisima
entiteta i kantona na osnovi ovog zakona.
8. Podnositelj zahtjeva ukazuje da se odredbama osporenog
zakona nad povratnicima koji su u nadlenosti RS zadrava
nadlenost FBiH u pogledu (samo) nekih statusnih prava, a to
kao posljedicu ima ne samo zadiranje u nadlenost entiteta RS
nego se cijepa i statusna cjelina prava povratnika na prava koja
ostvaruju u jednom i prava koja ostvaruju u drugom entitetu.
Prema stavu podnositelja zahtjeva, na ovaj nain su naruene ne
samo odredbe o podjeli nadlenosti ve se stvara i kaotino stanje
u pogledu statusnih prava ove kategorije osoba, te, najzad,
proizvodi stanje pravne nesigurnosti protivno principu vladavine
prava kao jednom od temeljnih principa prema kojem funkcionira
i drava BiH.
9. Dalje, podnositelj zahtjeva je u prilog svojim tvrdnjama
izriito ukazao i na pojedina zakonska rjeenja iz osporenog
zakona.
10. Podnositelj zahtjeva smatra da rjeenjem iz lanka 1.
osporenog zakona prema kojem se ovim zakonom "ureuju
uvjeti, nain i postupak za ostvarivanje i koritenje prava steenih
na osnovi federalnih zakona i propisa povratnika u entitet RS i
DB iz oblasti socijalne zatite i zatite obitelji sa djecom,
braniteljsko-invalidske zatite, zdravstvene zatite i prava iz
oblasti poreza na dohodak" oito pokuavaju stvoriti uvjeti za

, 11. 8. 2014.

vaenje federalnih zakona i propisa na teritoriju RS i DB a to je


suprotno ustavnim odredbama o podjeli nadlenosti.
11. Podnositelj zahtjeva smatra da se rjeenjem iz lanka 2.
stavak 1. osporenog zakona koji definira termin "povratnik" na
nain da je to "osoba koja je ostvarila ili e ostvariti povratak iz
FBiH u entitet RS ili DB, uz obveznu prijavu mjesta prebivalita
u mjesto povratka, bez ogranienja u pogledu nadnevka prijave
prebivalita u mjestu ranijeg prebivalita" uvodi paralelizam u
pogledu ostvarivanja ve postojeih prava povratnike populacije
predvienih sustavom zatite vaeim na podruju RS, a ime se,
takoer, ne potuju ustavne odredbe o podjeli nadlenosti. U
prilog navedenom, podnositelj zahtjeva ukazuje da je, prema
vaeem Zakonu o povratnicima RS, regulirano da "RS ureuje
sustav zatite raseljenih osoba, izbjeglica i povratnika, propisuje
nain i uvjete za utvrivanje statusa ove kategorije osoba i stara
se o ostvarivanju njihovih prava".
12. Podnositelj zahtjeva ukazuje da se rjeenjem iz lanka
3. stavak 3. osporenog zakona prema kojem prava prema ovom
zakonu imaju osobe koje su "prije stupanja na snagu ovog zakona
imale boravite, odnosno prebivalite u FBiH, pod uvjetom da ta
prava ne ostvaruju prema propisima RS i DB" stvara realna
mogunost za manipulacije i zlouporabe u vidu dvostrukog
koritenja prava, pravni kaos i nesigurnost a to je neprihvatljivo
sa aspekta principa pravne sigurnosti. U prilog ovoj tvrdnji
ukazano je da, obzirom na to da je reguliranje prava povratnika
nadlenost entiteta, ne postoje jedinstvene evidencije o koritenju
prava povratnika, pa da se, u svezi sa ovim lankom, postavlja
pitanje koje tijelo bi kontroliralo koristi li pojedinac odnosna
prava na podruju jednog ili oba entiteta.
13. Podnositelj zahtjeva ukazuje da se rjeenjem iz lanka
4. stavak 4. osporenog zakona prema kojem se uspostavljaju
porezne olakice za povratnike sa prijavljenim mjestom
prebivalita na podruju RS ili DB u pogledu "dohotka od
nesamostalne djelatnosti kod poslodavca na podruju Federacije"
zadire ne samo u odredbe o pravima povratnika ve i u
gospodarsko-pravne i financijske propise, koji su ponovno u
nadlenosti entiteta. U svezi s tim je ukazano da je ovakvo
rjeenje, pravno promatrano, iracionalno, jer je i faktiki, a i
pravno nemogue da jedna osoba ima prebivalite, tj. da je trajno
nastanjena na podruju jednog, a da porezne olakice u svezi sa
dohotkom koji stjee ostvaruje na podruju drugog entiteta.
14. Podnositelj zahtjeva ukazuje da su rjeenja iz lanka 8.
stavak 2. osporenog zakona kojim je regulirano da povratnici iz
FBiH u RS i DB pravo na primarnu i specijalistiku
konzultativnu zdravstvenu zatitu mogu ostvarivati u opini
posljednjeg prebivalita, odnosno boravita u FBiH, odnosno po
svom izboru u drugoj opini koja im je komunikacijski najblia
mjestu povratka, te iz stavka 3. istog lanka da "pravo na
bolniku zatitu ostvaruju prema mjestu zadnjeg prebivalita,
odnosno boravita prije povratka u RS ili DB" liena pravnog
rezona, jer ne stimuliraju povratak u smislu olakavanja ivota
ovoj populaciji, ve da kreiraju dodatni teret i trokove ivljenja u
smislu ivljenja na teritoriju jednog, a lijeenja na teritoriju
drugog entiteta. U prilog navedenom ukazano je, primjera radi,
da bi povratnik u Trebinje, u sluaju bolnikog lijeenja, morao
ii u, npr., Biha ako mu je to posljednje mjesto prebivalita,
odnosno boravita u FBiH prije povratka, da je nejasno bi li, u
sluaju da povratniku bude pruena zdravstvena zatita u bilo
kojem vidu u RS, za Fond zdravstvenog osiguranja FBiH,
odnosno kantona nastala obveza refundiranja sredstava, te,
najzad, da je nejasno na koji nain bi sve ovo uope bilo mogue
obzirom na to da je propisima RS regulirano da povratnici
ostvaruju pravo na zdravstvenu zatitu na isti nain kao i ostatak
puanstva na podruju RS.
15. Najzad, podnositelj zahtjeva, prema njegovom
miljenju, kao najoitiji primjer povrede ustavnih odredaba o

, 11. 8. 2014.

podjeli nadlenosti ukazuje na lanak 16. osporenog zakona


kojim je odreeno da nadzor nad njegovom primjenom vre
pojedinano pobrojana federalna ministarstva u okviru svojih
nadlenosti, odnosno da inspekcijski nadzor vre federalne
resorne inspekcije. Ovakva rjeenja, prema tvrdnjama
podnositelja zahtjeva, puanstvo RS stavljaju pod nadzor
institucija drugog entiteta za to ne postoji pravni temelj u Ustavu
BiH, a ime se vrijeaju ustavne odredbe o podjeli nadlenosti. U
prilog navedenom ukazano je i da, primjera radi, ukoliko bi neka
osoba odluila koristiti prava na zdravstvenu zatitu u oba
entiteta, ne postoji mogunost nadzora ili kanjavanja od bilo
kojeg entiteta, ve je, naprotiv, dana mogunost frauduloznog
ponaanja u smislu dvostrukog koritenja prava iz iste oblasti,
ime bi se ove osobe dovele u nezakonit i pravno neprihvatljiv
povlateni poloaj.
16. Podnositelj zahtjeva posebice naglaava da je Ustavom
BiH utvreno da se ustavno ureenje BiH temelji na garantiranju
i zatiti ljudskih prava i sloboda sukladno meunarodnim
standardima, a jedan od tih standarda je i pojam povratnika, te
obvezi teritorijalno nadlene vlasti u odnosu na mjesto povratka
da mu osigura prava garantirana meunarodnim normama na
nain utvren Ustavom. Obzirom na to da je za neometano
funkcioniranje sustava zatite temeljnih ljudskih prava
povratnike populacije predvieno reguliranje njihovog statusa
od entiteta na iji teritorij su se vratili, podnositelj zahtjeva smatra
da je nedopustivo prekoraenje podjele nadlenosti ustanovljene
lankom III/2.(c) i III/3.(b) Ustava BiH, na nain kako je to
uinio federalni zakonodavac, koji je, izlazei materijalnopravno
iz okvira svoje nadlenosti, donio osporeni zakon, te tako
neutemeljeno i neustavno uao u oblast osobnih prava povratnika
u RS koja je u njezinoj potpunoj nadlenosti.
17. Podnositelj zahtjeva, dalje, ukazuje da se osporenim
zakonom odreena pitanja iz oblasti zatite povratnika u RS i DB
prenose na razinu institucija drugog entiteta, dok se na pitanja
koja se tiu konstituiranja drugih obveza u odnosu na ovu
populaciju imaju primjenjivati zakonski propisi RS i DB. Na ovaj
nain, prema miljenju podnositelja zahtjeva, ne samo da se
derogiraju odredbe Ustava BiH o podjeli nadlenosti ve se i na
pravno neprihvatljiv nain zadire u nadlenost tijela vlasti u RS.
S tim u svezi je ukazano i da se ostvarivanje prava iz osobnog
statusa pojedinca u svim dravama vee za mjesto prebivalita
bez obzira na to mogu li se prethodno i sadanje mjesto
prebivalita razlikovati u rjeenjima u pogledu vrenja statusnih
prava pojedinca. Dalje, ukazano je da zakonodavstvo RS ne
sadri niti jednu odredbu kojom bi povratnici bili dovedeni u
diskriminatorski poloaj u odnosu na ostatak populacije, pa da je
"navodna briga" federalnog zakonodavca da na ovaj nain
"stimulira povratak u RS i DB" politika improvizacija kojoj
nema mjesta u pravnom poretku BiH.
18. Najzad, u prilog svojim navodima, podnositelj zahtjeva
je ukazao na stav Europskog suda u predmetu Carson i ostali
protiv Ujedinjenog Kraljevstva, prema kojem su sustavi
mirovinskih i socijalnih beneficija neodvojivo vezani za mjesto
ivljenja, odnosno prebivalita pojedinca, te da su osobna prava
primarno regulirana tako da "udovolje ivotnim potrebama
pojedinca u odnosu na njihovo mjesto ivljenja" i "sukladno
ivotnom standardu okruenja". Prema njegovom miljenju,
osporenim zakonom u potpunosti se potiru navedeni principi iz
presude Europskog suda, ije potivanje je, svakako, jedan od
standarda meunarodno priznatih ljudskih prava i sloboda u
smislu lanka II/4. Ustava BiH, koje u cjelini mora potivati i
sam Ustavni sud.
19. Podnositelj zahtjeva je zatraio da osporeni zakon u
cijelosti bude proglaen neustavnim i stavljen izvan snage.
20. Najzad, podnositelj zahtjeva je zatraio i donoenje
privremene mjere zabrane primjene osporenog zakona do

62 - 59

okonanja postupka ocjene ustavnosti a zbog nesagledivih


posljedica koje bi mogla izazvati i njegova privremena primjena.
b) Odgovor na zahtjev
21. Zastupniki dom u Izjanjenju na predmet broj U 13/14
obavijestio je Ustavni sud da ekspertna skupina Ustavnog
povjerenstva ovog doma, nakon provedenih konzultacija, smatra
da postoji valjan ustavni temelj za donoenje osporenog zakona,
da e Ustavno povjerenstvo, kao nadleno tijelo za ovu
problematiku, odrati sjednicu u punom sastavu (lanovi
Povjerenstva iz zastupnikog i ekspertnog sastava) u to kraem
roku, te usvojiti konaan stav koji e biti obvezujui za ovaj Dom
pred Ustavnim sudom, da e opunomoenici, koje Dom odredi za
zastupanje u ovom predmetu, iznijeti u pisanoj i usmenoj formi
konaan stav o ovom predmetu, kao i da e ovi stavovi biti
pravodobno dostavljeni prije zakazivanja prve rasprave u ovom
predmetu.
22. Dom naroda je u odgovoru na zahtjev najprije ukazao
da je neutemeljen zahtjev za donoenje privremene mjere
obzirom na to da se navodi o "nesagledivim posljedicama" bez
navoenja i u emu se one sastoje, prema njegovom miljenju, ne
mogu prihvatiti kao razlozi u smislu lanka 77. stavak 1. Pravila
Ustavnog suda. Takoer, ukazano je i da e RS od primjene
osporenog zakona imati samo koristi, te, najzad, da bi usvajanjem
zahtjeva za donoenje privremene mjere i de iure i de facto tetu
imali samo povratnici, kao najranjivija kategorija, jer bi bili
onemogueni u ostvarivanju steenih prava.
23. Dalje, kao neutemeljeno je ocijenjeno pozivanje na
lanak III/2.(c) Ustava BiH, jer osporeni zakon nije u suprotnosti
sa navedenom ustavnom odredbom. U prilog ovom stavu
ukazano je da je osporeni zakon u potpunosti kompatibilan sa
Ustavom BiH i Europskom konvencijom, te da je njime
ispotovan lanak 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.
Takoer, ukazano je da je navedenom odredbom garantirano
pravo svake fizike i pravne osobe na neometano uivanje
imovine, a da se pod imovinom podrazumijevaju i novane
naknade za invalidnost iz oblasti socijalne zatite (invalidne
osobe, civilne rtve rata), kao i iz oblasti braniteljsko-invalidske
zatite. Najzad, ukazano je da, sukladno lanku 2. Protokola broj
4 uz Europsku konvenciju, svatko tko se zakonito nalazi na
teritoriju jedne drave ima pravo na slobodu kretanja i slobodu
izbora boravita.
24. Kao neutemeljeno je ocijenjeno i osporavanje definicije
povratnika i pozivanje na zakon koji se nalazi u parlamentarnoj
proceduri. U svezi s tim je ukazano da je definicija povratnika u
osporenom zakonu dana tako da obuhvaa i osobe koje su
ostvarile pravo na povratak i osobe koje e to pravo ostvariti bez
ogranienja u pogledu nadnevka prijave mjesta prebivalita, ime
je eliminirana diskriminacija u pogledu vremena povratka, to je
sukladno europskim standardima.
25. Kao neutemeljena je ocijenjena i tvrdnja da se
osporenim zakonom "zadire u nadlenost" entiteta RS. U svezi s
tim je ukazano da je pravo na naknadu po osnovi invalidnosti
temeljno ljudsko pravo uspostavljeno u svim demokratskim
drutvima i da prati korisnika bez obzira na mjesto prebivalita,
odnosno da je to pravo iz lanka 1. Protokola broj 1, te lanka 2.
Protokola broj 4 uz Europsku konvenciju. Stoga, osobe koje
ostvare to pravo prema propisima FBiH nastavljaju ga koristiti i
nakon dragovoljnog povratka u RS.
26. Kao neutemeljena je ocijenjena i tvrdnja da se
osporenim zakonom pokuavaju stvoriti uvjeti za vaenje zakona
FBiH na teritoriju RS. U svezi s tim je ukazano da su prava iz
oblasti socijalne, invalidske i braniteljsko-invalidske zatite
vezana iskljuivo za status korisnika prava. Naime, djeca ratnih
vojnih invalida, poginulih i demobiliziranih boraca Armije RBiH
i HVO-a ne mogu koristiti pravo na stipendiranje, pravo na

62 - 60

besplatne udbenike, oslobaanje od plaanja kolarine upravo


zbog statusa njihovih roditelja. Prema miljenju Doma naroda,
ovdje se konkretno radi o diskriminirajuim propisima RS, a
Europskom konvencijom je zabranjen svaki vid diskriminacije.
Najzad, ukazano je da su sva prava iz oblasti braniteljskoinvalidske zatite u entitetu RS osigurana iskljuivo za pripadnike
Vojske RS.
27. Kao neutemeljena je ocijenjena i tvrdnja o moguem
uvoenju paralelizma u pogledu ve postojeih prava povratnike
populacije, te dvostrukog koritenja istih prava. U svezi s tim je
ukazano na lanak 11. osporenog zakona kojim je zabranjeno
koritenje istih prava prema propisima RS. Takoer, ukazano je i
da opine oba entiteta vode evidencije o korisnicima prava i da e
razmjenjivati podatke sukladno principu pruanja pravne pomoi
i suradnje.
28. Dalje, ukazano je da je nejasno zbog ega se osporava
pravo povratnika na koritenje zdravstvene zatite u FBiH a kako
je odreeno lankom 8. osporenog zakona, odnosno u opsegu i na
nain kako su to pravo ostvarivali i prije dragovoljnog povratka.
U svezi s tim je ukazano da se institucije entiteta RS, u
nemogunosti da ostvare adekvatnu zdravstvenu zatitu, obraaju
institucijama izvan zemlje, odnosno da se nerijetko osobe sa
prostora istone Bosne upuuju na dodatne preglede i pretrage u
ustanove u Republici Srbiji. Prema miljenju Doma naroda,
ovakvo postupanje je protivno Aneksu VII. Daytonskog
mirovnog sporazuma, odnosno ne postoji prostor za ovakvo
postupanje posebice prema povratnicima, a naroito starim i
iznemoglim, kojim je blie i lake ostvariti to pravo na podruju
FBiH, iji kliniki centri posjeduju sve resurse za pruanje
adekvatne zdravstvene zatite. Najzad, ukazano je da je
upuivanje povratnika u drugu dravu suprotno obvezi iz
Sporazuma o izbjeglim i raseljenim osobama prema kojoj e
strane omoguiti izbjeglicama i raseljenim osobama siguran
povratak bez, pored ostalog, rizika od uznemiravanja, a da se
upuivanjem u drugu dravu radi ostvarivanja zdravstvene zatite
povratnici upravo izlau riziku od uznemiravanja.
29. Kao neutemeljene su ocijenjene i tvrdnje u svezi sa
zakonskim rjeenjem iz lanka 16. osporenog zakona prema
kojem je nadzor nad njegovom primjenom povjeren tijelima
FBiH. U svezi s tim je ukazano da je intencija ovog lanka da se
vri nadzor nad radom tijela i ustanova na podruju FBiH koji
vode postupke i odluuju o pravima iz lanka 1. osporenog
zakona. Takoer, ukazano je i da osporeni zakon ide u korist
graana RS i entiteta RS, pa da se zastupnici Narodne skuptine
ne trebaju " brinuti" o osobnim pravima povratnika koji su
"navodno ugroeni" donoenjem osporenog zakona. Najzad,
ukazano je i da osporeni zakon ne optereuje proraun entiteta
RS, ve donosi olakanje, jer FBiH preuzima obveze za one
osobe koje bi, inae, bile u pravno nerijeenom statusu.
30. Dom naroda je u prilog tvrdnji da je osporeni zakon
sukladan Ustavu BiH i Europskoj konvenciji istaknuo da je
temeljni princip ovog zakona da se prava ostvaruju na osnovi
zahtjeva stranke, tj. prema slobodnom izboru i opredjeljenju. U
tom smislu je ocijenjeno netemeljeno ukazivanje podnositelja
zahtjeva na presudu Europskog suda, koja se pritom odnosi na
konkretan sluaj i koja ne moe djelovati erga omnes, te, najzad,
da bi preuzimanje pravnih i financijskih obveza od RS u svezi sa
pravima iz osporenog zakona bio pozitivan in da se zatite
steena prava povratnika u RS.
31. Takoer, ukazano je i da se institucije i ustanove u RS
koje pruaju zatitu pri ostvarivanju prava koja su garantirana
osporenim zakonom ne pridravaju obveze o proporcionalnoj
zastupljenosti uposlenika po etnikoj pripadnosti. Zbog toga,
prema miljenju Doma naroda, ne postoji afirmativna akcija da se
otvori prostor u kojem bi, u komunikaciji sa povratnicima, u ime
ovih institucija razgovarale osobe koje dolaze iz povratnike

, 11. 8. 2014.

populacije, sukladno emu ne mogu imati povjerenje zajednice.


U svezi s tim je ukazano da postoji vei broj osoba koje su
izravno pogoene stradanjima i ratnim zloinima, koje nisu
izgradile dovoljno povjerenja preme institucijama i ustanovama u
lokalnoj zajednici u koju su se vratile nakon rata, odnosno da one
faktiki ne ostvaruju svoja prava u lokalnoj zajednici. Zbog toga,
postoji opravdan razlog da im se osigura pristup alternativnim
izvorima institucionalne zaite, odnosno pristup institucijama u
koje imaju povjerenje, a to, kako iz prakse proizlazi, jesu
institucije i ustanove u FBiH i njezinim kantonima.
32. Najzad, ukazano je da se osporenim zakonom daje
potpuniji doprinos realizaciji Aneksa VII, kojim su strane
potpisnice potvrdile svoju opredijeljenost i potivanje prava
izbjeglih i raseljenih osoba i povratnika.
33. Dom naroda je uz odgovor na zahtjev dostavio i
obrazloenje Prijedloga osporenog zakona koje je sainila Vlada
FBiH, a u kojem je, u dijelu I. Ustavni temelj, navedeno: "Za
donoenje ovog zakona ne postoji izriit ustavni temelj, ali bi kao
isti mogla posluiti odredba lanka IV.A.20 (1) d) Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je predvieno da je
Parlament Federacije, pored ostalih ovlasti, mjerodavan za
donoenje zakona o obnaanju dunosti federalne vlasti. Budui
da se predmetnim zakonom ureuju uvjeti, nain i postupak
ostvarivanja i koritenja prava steenih na temelju federalnih
zakona i drugih propisa povratnika u entitet Republika Srpska i
Distrikt Brko Bosne i Hercegovine (...) iz oblasti socijalne skrbi
i skrbi obitelji sa djecom, braniteljsko-invalidske skrbi,
zdravstvene skrbi i prava iz oblasti poreza, a to spada u
obnaanje dunosti federalne vlasti, navedena ustavna odredba,
prema naem miljenju, predstavlja ustavni temelj za njegovo
donoenje."
34. Dalje, uz odgovor je predoeno i Miljenje o Nacrtu
osporenog zakona koje je izdalo Federalno ministarstvo
raseljenih osoba i izbjeglica, a u kojem je, pored ostalog, naveden
ve citirani stav o ustavnoj osnovi za donoenje ovog zakona, te
je izraen stav o pojedinim rjeenjima koja su zastupljena u
osporenom zakonu.
35. Najzad, Dom naroda je uz odgovor na zahtjev predoio
i Izjanjenje Radne skupine na Miljenje Ureda Vlade Federacije
BiH za zakonodavstvo i usklaenost sa propisima Europske unije
o Nacrtu osporenog zakona, a iz kojeg, pored ostalog, proizlazi
da je razmotreno miljenje Ureda, te da je prihvaeno "da se
ugradi u obrazloenju zakona ustavni temelj (...)".
36. U dopuni odgovora od 19. lipnja 2014. godine Dom
naroda je dostavio Izjanjenje na zahtjev Federalnog ministarstva
raseljenih osoba i izbjeglica. U Izjanjenju su izneseni identini
navodi kao i u odgovoru na zahtjev koji je dostavio Dom naroda,
a koji su dopunjeni u dijelovima kako slijedi.
37. Tako je, u pogledu neutemeljenosti zahtjeva za
donoenje privremene mjere, a u prilog tvrdnji da bi na taj nain
jedinu tetu pretrpjeli upravo povratnici, ukazano na Zakon o
zatiti civilnih rtava rata ("Slubeni glasnik RS" broj 24/10) koji
u lanku 35. izriito propisuje da osoba koja je stekla odreeno
pravo kao civilna rtva rata ili lan obitelji civilne rtve rata po
propisima FBiH ili neke druge drave u okruenju nema pravo
podnijeti zahtjev za priznavanje prava po ovom zakonu. Obzirom
na ovu odredbu, kao i niz drugih administrativnih prepreka sa
kojim se susreu povratnici i vremenskih ogranienja koja su
uspostavljena l. 35. do 38. navedenog zakona, povratnicima je
kao graanima RS, kako je navedeno, uskraeno jednako pravo
na zatitu, ime su diskriminirani u ostvarivanju svojih prava.
Takoer, ukazano je da se radi o pravima viestruko
obespravljenih, traumatiziranih graana, da su udruge civilnih
rtava rata institucijama oba entiteta, te domaim i
meunarodnim organizacijama za zatitu ljudskih prava u vie
navrata upuivale zahtjeve da se prevaziu problemi koji nastaju

, 11. 8. 2014.

injenicom da povratnik povratkom gubi pravo u entitetu FBiH, a


u entitetu RS nema pravo podnijeti zahtjev da bi to pravo
ostvario. Pritom posebice je ukazano na rtve ratnog silovanja,
seksualnog zlostavljanja i torture koje, prema propisima u RS,
moraju imati najmanje 60% oteenja da bi ostvarile naknadu
iako ova vrsta traume ne mora izazvati oteenja organizma,
odnosno da u FBiH rtve ratnog silovanja ostvaruju pravo na
materijalnu zatitu na osnovi dokaza da su to iskustvo preivjele,
a ne na temelju oteenja organizma. Takoer, ukazano je i da se
Komitet UN protiv torture u svojim izvjeima i preporukama
uvijek bavi pitanjem poloaja civilnih rtava rata, posebice rtava
ratnog silovanja i torture, inzistirajui na aurnijem rjeavanju
pitanja s kojim se ova populacija suoava, kao i da ne postoji
jedinstvena osnova za podrku i zatitu ove skupine graana, pa
da entitet FBiH smatra opravdanim, u okviru zakonskih
raspoloivih mogunosti, pruiti podrku, posebice rtvama
ratnog silovanja koje bi trebale ostvarivati pravo u mjestu ili pred
osobama koje su povezane sa tim tekim iskustvima.
38. Dalje, u prilog neutemeljenosti tvrdnji u svezi sa
rjeenjima iz osporenog zakona koja se tiu zdravstvene zatite,
te nadzora nad provedbom ovog zakona (lanak 16), ukazano je i
da se prava iz ovog zakona ostvaruju iskljuivo po zahtjevu
stranke i da stranka svojom voljom i dragovoljno odluuje eli li
koristiti prava sukladno osporenom zakonu. Takoer, ukazano je
da je ureenje pitanja poreznih olakica po osnovi plaa u
nadlenosti entiteta na ijem teritoriju osoba ostvaruje dohodak.
Najzad, u prilog zakljuku da je osporeni zakon sukladan Ustavu
BiH i Europskoj konvenciji, ukazano je da se pod pojmom
imovina, u smislu lanka 1. Protokola broj 1 uz Europsku
konvenciju, podrazumijevaju i novane naknade za invalidnost iz
oblasti socijalne zatite i braniteljsko-invalidske zatite, odnosno
da, prema lanku 2. Protokola broj 4 uz Europsku konvenciju,
svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju jedne drave na tom
teritoriju ima slobodu kretanja i slobodu izbora boravita.
IV. Relevantni propisi
39. Ustav Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
lanak I
Bosna i Hercegovina
(...)
2. Demokratska naela
Bosna i Hercegovina je demokratska drava, koja
funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih
izbora.
3. Sastav
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu
"entiteti").
lanak II
Ljudska prava i temeljne slobode
(...)
5. Izbjeglice i raseljene osobe
Sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo slobodno se
vratiti u svoje domove. One imaju pravo, sukladno Aneksu 7
Opeg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bile
liene tijekom neprijateljstava od 1991. i da im se dadne naknada
za svu takvu imovinu koja im se ne moe vratiti. Sve obveze ili
izjave vezane za takvu imovinu, a koje su date pod prisilom,
nitavne su.
6. Provedba
Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, uredi, dravni organi, i
tijela kojima posredno rukovode entiteti ili koja djeluju unutar
entiteta, primjenjivat e i potivati ljudska prava i temeljne
slobode navedene u stavku 2.

62 - 61

lanak III
Nadlenosti i odnosi izmeu institucija Bosne i Hercegovine i
entiteta
1. Nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine
Sljedei poslovi su u nadlenosti institucija Bosne i
Hercegovine:
(...)
f) Politika useljavanja, izbjeglica i azila kao i donoenje
propisa o tome.
(...)
3. Pravni sustav i nadlenosti entiteta i institucija
a) Sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu
izriito dodijeljene institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju
entitetima.
b) Entiteti i sve njihove nie jedinice u potpunosti e se
pokoravati ovome Ustavu, (...) kao i odlukama institucija Bosne i
Hercegovine. (...)
40. Aneks VII. Opeg okvirnog sporazuma za mir
Sporazum o izbjeglicama i raseljenim osobama u relevantnom
dijelu glasi:
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i
Hercegovine i Republika Srpska ("Strane") dogovorile su se o
sljedeem:
lan I: Prava izbjeglica i raseljenih osoba
(...)
Strane e preduzeti sve potrebne korake za spreavanje
aktivnosti, unutar svoje teritorije, koje bi ugrozile ili sprijeile
siguran i dobrovoljan povratak izbjeglica i raseljenih osoba.(...)
(...)
Izbor odredita ovisit e o pojedincu ili porodici, te se mora
sauvati naelo jedinstva porodice. Strane se nee mijeati u
izbor odredita povratnika, niti ih smiju prisiliti da ostanu ili
krenu u situaciji ozbiljne opasnosti ili nesigurnosti, ili u podruja
gdje nedostaje osnovna infrastruktura neophodna za nastavak
normalnog ivota. (...)
lan II: Stvaranje pogodnih uslova za povratak
Strane se obavezuju stvoriti na svojim teritorijama
politike, privredne i socijalne uslove pogodne za dobrovoljni
povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i raseljenih osoba, bez
davanja prednosti nekoj odreenoj grupi. (...)
41. Zakon o izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine i
raseljenim osobama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik
BiH" br. 23/99, 21/03 i 33/03) u relevantnom dijelu glasi:
lan 1.
Ovim zakonom se utvruje sticanje i prestanak statusa
izbjeglice iz Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: izbjeglice iz
BiH) i raseljene osobe u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu:
raseljena osoba), povratnika, prava izbjeglice iz BiH, raseljene
osobe, povratnika; nain ostvarivanja njihovih prava i sredstva
za podrku u ostvarivanju uslova za povratak izbjeglice iz BiH i
raseljenje osobe kao i druga pitanja koja se odnose na izbjeglicu
iz BiH, raseljenu osobu i povratnika.
lan 2.
Izbjeglica iz BiH, raseljena osoba i povratnik pored prava
koja im pripadaju na osnovu ovog zakona i zakona entiteta,
uivat ce ista prava i slobode garantovane meunarodnim
propisima i zakonima BiH i entiteta kao i drugi graani i nee
biti diskriminisani od uivanja bilo kojeg prava po bilo kojoj
osnovi.
lan 8.
Povratnik je izbjeglica iz BiH ili raseljena osoba koja je
nadlenom organu izrazila volju za povratak u ranija prebivalista
i koja je u procesu tog povratka, kao i izbjeglica iz BiH i
raseljena osoba koja se vratila u svoje ranije prebivalite.

62 - 62

Status i prestanak statusa povratnika sticu se na osnovu


ovog zakona a po postupku propisanom zakonima entiteta.
Povratniku prestaje status protekom roka od est mjeseci,
raunajui od dana kada se ponovo nastanio u svoje ranije
prebivalite, odnosno trajno nastanio u drugo mjesto prebivalita
u BiH.
lan 12.
Izborom drugog mjesta prebivalita od strane izbjeglica iz
BiH i raseljenih osoba, nee se ograniiti pravo na povratak
izbjeglica iz BiH i raseljenih osoba koja su odluila da se vrate u
ranija prebivalita.
lan 19.
Izbjeglica iz BiH i raseljena osoba svoja prava utvrena u
III poglavlju ovog zakona ostvarivae pod uslovima i postupku
utvrenim propisima donesenim na osnovu Aneksa 7. Opteg
okvirnog sporazuma za mir u BiH.
42. Zakon o raseljenim osobama i povratnicima u
Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 15/05) u
relevantnom dijelu glasi:
lan 1.
Ovim zakonom ureuju se: osnovna prava i obaveze
raseljenih lica i povratnika, sticanje i prestanak statusa, njihov
povratak u prebivalite iz kojih su raseljeni (u daljnjem tekstu:
prebivalite), nain voenja evidencija o tim licima, osiguravanje
sredstava za povratak i ostvarenje drugih prava, kao i druga
pitanja u vezi sa pravima i obavezama ovih lica na teritoriji
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
lan 2.
Pitanja u vezi sa raseljenim licima, povratnicima u
Federaciji i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine ureuju se u
skladu sa Zakonom o izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine i
raseljenim licima u Bosni i Hercegovini ("Slueni glasnik BiH",
br. 23/99, 21/03 i 33/03), ovim Zakonom i propisima kantona.
lan 5.
Povratnik je izbjeglica iz Bosne i Hercegovine ili raseljeno
lice koje je nadlenom organu izrazilo volju za povratak u ranije
prebivalite i koje je u procesu tog povratka, kao i izbjeglica iz
Bosne i Hercegovine i raseljeno lice koje se vratilo u svoje ranije
prebivalite.
Povratnici to prestaju biti istekom roka od est mjeseci,
raunaju}i od dana kada su se ponovo nastanili u svoje ranije
prebivalite - adresa prebivalita.
Povratnikom, u smislu ovog Zakona, ne smatra se lice koje
se nastanilo u drugo mjesto prebivalita unutar Bosne i
Hercegovine.
lan 41.
Nadzor nad provoenjem ovog zakona i propisa donesenih
za njegovo provoenje vre Federalno ministarstvo i kantonalni
organ, svako u okviru svoje nadlenosti.
43. Zakon o raseljenim licima, povratnicima i
izbjeglicama u Republici Srpskoj ("Slubeni glasnik RS" br.
42/05 i 52/12) u relevantnom dijelu glasi:
lan 1.
Ovim zakonom ureuju se prava raseljenih lica, izbjeglica i
povratnika u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: RS), izbjeglica iz
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: izbjeglice iz BiH),
utvrivanje i prestanak statusa raseljenih lica i povratnika,
resocijalizacija i povratak ovih lica, organi i organizacije za
provoenje zakona, nain finansiranja i osiguravanje sredstava
za ostvarivanje ovih prava i druga pitanja od znaaja za zatitu
tih lica u RS.

, 11. 8. 2014.

lan 2.
(...)
Povratnik, u smislu ovog zakona, je dravljanin BiH, koji se
kao izbjeglica iz inostranstva, odnosno raseljeno lice u BiH,
vratio na teritoriju RS u svoje ranije prebivalite, kao i raseljeno
lice koje je nadlenom organu izrazilo volju za povratak i u
procesu je povratka.
(...)
lan 3.
Republika Srpska ureuje sistem zatite raseljenih lica,
izbjeglica i povratnika, propisuje nain i uslove za utvrivanje
statusa ove kategorije lica i stara se o ostvarivanju njihovih
prava u skladu sa Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951.
godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967. godine kao i
drugim meunarodnim dokumentima iz oblasti humanitarnog
prava i obezbjeuje punu pravnu zatitu ovih lica u skladu sa
Aneksom VI i VII Opteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini (u daljem tekstu: Okvirni sporazum).
lan 10.
Povratniku prestaje status, protekom roka od est mjeseci
od dana kada mu je nadleni organ izdao potvrdu o
povratnikom statusu.
Povratnik, izbjeglice i raseljena lica imaju pravo na
zdravstveno osiguranje est mjeseci po prestanaku statusa, ako to
pravo ne moe ostvariti po drugom osnovu.
Povratnik ne gubi pravo na obnovu i rekonstrukciju svoje
imovine nakon prestanka statusa, kao i pravo uea u Vladinim
programima resocijalizacije raseljenih lica i povratnika.
lan 29.
Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona, koje su u
nadlenosti RS, vrie Ministarstvo
44. Zakon o pravima povratnika u prijeratno mjesto
prebivalita u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brko
Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 35/14) u
relevantnom dijelu glasi:
lan 1.
(Predmet zakona)
Ovim zakonom ureuju se uslovi, nainin i postupak za
ostvarivanje i koritenje prava steenih na temelju federalnih
zakona i drugih propisa povratnika u entitet Republika Srpska i
Brko Distrikt Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brko
Distrikt) iz oblasti socijalne zatite i zatite porodice sa djecom,
branilako-invalidske zatite, zdravstvene zatite i prava iz
oblasti poreza na dohodak.
lan 2.
(Definicije)
(1) Povratnik u smislu ovog zakona je osoba koja je
ostvarila ili e ostvariti pravo na povratak iz Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u entitet Republika
Srpska i Brko Distrikt, uz obaveznu prijavu mjesta prebivalita u
mjesto povratka, bez ogranienja u pogledu datuma prijave
prebivalita u mjestu prijeratnog prebivalita.
()
lan 3.
(Lica koja mogu ostvariti, odnosno nastaviti koristiti steena
prava)
(1) Prava iz ovog zakona mogu ostvariti osobe koje su se
dobrovoljno vratile i prijavile prebivalite u mjesto prijeratnog
prebivalita u entitetu Republika Srpska ili Brko Distrikt i koja
su imala prebivalite ili boravite u entitetu Federacija, po
osnovu statusa raseljene osobe.
()
(3) Lica iz stava (1) ovog lana zadravaju koritenje
steenih prava i ostvaruju prava u skladu sa ovim zakonom

, 11. 8. 2014.

ukoliko su prije stupanja na snagu ovog zakona imala boravite,


odnosno prebivalite u entitetu Federacija pod uslovom da ta
prava ne ostvaruju po propisima Republike Srpske ili Brko
Distrikta.
lan 16.
(1) Nadzor nad primjenom ovog zakona vre: Federalno
ministarstvo raseljenih lica i izbjeglica, Federalno ministarstvo
za pitanje boraca i invalida odredbeno-oslobodilakog rata,
Federalno ministarstvo zdravstva, Federalno ministarstvo
finansija i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, svako
u okviru svoje nadlenosti.
(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vre
nadlene federalne institucije.
V. Dopustivost
45. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je
poao od odredaba lanka VI/3.(a) Ustava Bosne Hercegovine.
46. lanak VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud ima iskljuivu nadlenost odluivanja o svim
sporovima koji proisteknu iz ovog Ustava izmeu entiteta, ili
izmeu Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili izmeu
institucija Bosne i Hercegovine, ukljuujui, ali ne
ograniavajui se na to:
()
Spor moe pokrenuti lan Predsjednitva, predsjedavajui
Vijea ministara, predsjedavajui ili dopredsjedavajui jednog
od domova Parlamentarne skuptine; jedna etvrtina
lanova/delegata jednog od domova Parlamentarne skuptine; ili
jedna etvrtina jednog od domova zakonodavnog tijela jednog
entiteta.
47. Ustavni sud ukazuje da podnositelj zahtjeva, trideset
etiri zastupnika Narodne skuptine RS, trai ocjenu ustavnosti
osporenog zakona koji je usvojio Parlament FBiH, jer smatraju
da su na taj nain prekrene odredbe Ustava BiH. Osim toga, u
konkretnom sluaju radi se o "sporu koji se javlja po ovom
ustavu izmeu dva entiteta", koji je pokrenuo ovlateni
podnositelj u smislu ve citiranih ustavnih odredaba. Ovaj ustavni
spor odnosi se na sukob nadlenosti izmeu dvaju entiteta,
konkretno RS i FBiH. U ovom ustavnom sporu entitet RS tvrdi
da je entitet FBiH donoenjem osporenog zakona povrijedio
nadlenosti entiteta RS koje su mu dane Ustavom Bosne i
Hercegovine. Takoer se tvrdi da je entitet FBiH donoenjem
osporenog zakona povrijedio odredbe Ustava Bosne i
Hercegovine koje se odnose na podjelu nadlenosti izmeu
entiteta, te izmeu entiteta i drave, te da je, stoga, osporeni
zakon neustavan, odnosno nije sukladan Ustavu Bosne i
Hercegovine.
48. Imajui u vidu odredbe lanka VI/3.(a) Ustava Bosne i
Hercegovine i lanka 19. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je
utvrdio da je predmetni zahtjev dopustiv, zato to ga je podnio
ovlateni subjekt, te da ne postoji nijedan formalni razlog iz
lanka 19. Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev nije
dopustiv.
VI. Meritum
49. Podnositelj zahtjeva navodi da osporeni zakon nije
suglasan sa lankom III/2.(c) i III/3.(b) Ustava Bosne i
Hercegovine.
50. Ustav Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
lan III
Nadlenosti i odnosi izmeu institucija
Bosne i Hercegovine i entiteta
(...)
2. Nadlenosti entiteta
(...)

62 - 63

c) Entiteti e ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i


zatitu lica pod svojom jurisdikcijom, odravanjem civilnih
ustanova za primjenu pravnih propisa, koje e funkcionisati u
skladu sa meunarodno priznatim standardima uz potovanje
meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, iz
lana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih odgovarajuih
mjera.
3. Pravni poredak i nadlenosti institucija
(...)
b) Entiteti i sve njihove administrativne jedinice e se u
potpunosti pridravati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage
zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske
odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija
Bosne i Hercegovine. Opta naela meunarodnog prava su
sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.
51. Ustavni sud smatra da se predmetnim zahtjevom, u
sutini, pokree pitanje je li Federacija BiH, sukladno
nadlenostima koje su entitetima dodijeljene Ustavom BiH,
mogla donijeti osporeni zakon kojim e urediti pitanja koja se
tiu prava i obveza povratnika u entitet Republika Srpska.
52. Ustavni sud ukazuje da su politika i reguliranje pitanja
imigracije, izbjeglica i azila, sukladno lanku III/1.(f) Ustava
BiH, u nadlenosti institucija BiH.
53. S tim u svezi, Ustavni sud podsjea da je u svojoj praksi
ve usvojio stav da institucije BiH u reguliranju pitanja iz
iskljuive nadlenosti u smislu lanka III. Ustava BiH moraju
potivati Ustav BiH, posebice odredbe o podjeli nadlenosti
izmeu drave i njezinih administrativno-teritorijalnih jedinica i
funkcionalnog kruga djelovanja pojedinih tijela, a kako ne bi
preuzele nadlenosti koje ne spadaju u dravne i time povrijedile
princip iz lanka I/3. Ustava Bosne i Hercegovine, ili kako ne bi
preuzele nadlenosti drugih tijela i time povrijedile princip
podjele vlasti, kao inherentni element principa vladavine prava iz
lanka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine (vidi, Ustavni sud,
Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 3/08 od 4. listopada
2008. godine, stavak 61, dostupna na web-stranici Ustavnog
suda, www.ustavnisud.ba). Ustavni sud smatra da nema razloga
da odstupi od navedenog stava ni kad je u pitanju lanak III.
Ustava BiH u dijelu kojim je regulirana nadlenost entiteta. U
tom smislu ni tijela entiteta uspostavljena za vrenje poslova iz
citirane ustavne odredbe ne mogu preuzimati poslove iz
nadlenosti drave ili drugog entiteta, odnosno preuzimati
nadlenosti dravnih tijela ili tijela drugog entiteta. Na ovakav
zakljuak nesumnjivo upuuje i lanak III/2.(c) Ustava BiH
prema kojem e entiteti ispuniti sve uvjete za pravnu sigurnost, te
lanak III/3.(b) kojim je odreeno da e entiteti i sve njihove
jedinice u potpunosti potivati ovaj ustav, te odluke institucija
BiH.
54. Dalje, Ustavni sud ukazuje da je, sukladno lanku
III/1.(f) Ustava BiH, Parlamentarna skuptina BiH jo 1999.
godine donijela Zakon o izbjeglicama iz BiH, raseljenim
osobama i povratnicima u BiH (u daljnjem tekstu: Zakon o
povratnicima BiH), te Zakon o imigraciji i azilu.
55. Zakon o povratnicima BiH u lanku 2, pored ostalog,
propisuje da povratnik, osim prava koja mu pripadaju na osnovi
ovog zakona i zakona entiteta, uiva ista prava i slobode
garantirane meunarodnim propisima i zakonima BiH i entiteta
kao i drugi graani i da nee biti diskriminiran u uivanju bilo
kojeg prava prema bilo kojoj osnovi. lankom 8. definiran je
pojam povratnika prema kojem je to izbjeglica iz BiH ili
raseljena osoba koja je nadlenom tijelu izrazila volju za povratak
u ranije mjesto prebivalita i koja je u procesu tog povratka, kao i
izbjeglica iz BiH i raseljena osoba koja se vratila u svoje ranije
mjesto prebivalita. Istim lankom je odreeno da se status i
prestanak ovog statusa stjeu na temelju ovog zakona a po
postupku propisanom zakonima entiteta. Takoer, ovom

62 - 64

odredbom je regulirano da status povratnika prestaje protekom


roka od est mjeseci, raunajui od dana kada se povratnik
nastanio u svoje ranije mjesto prebivalita. Poglavljem III.
Zakona regulirana su prava koja se ovim zakonom garantiraju
povratnicima (pravo na povratak, pravo na izbor drugog
prebivalita, pravo na povrat imovine, pravo na povrat stanarskog
prava), te lankom 18. prava koja povratnik ima za vrijeme
trajanja ovog statusa. lankom 19. Zakona regulirano je da
izbjeglice iz BiH i raseljene osobe prava utvrena ovim zakonom
ostvaruju pod uvjetima i u postupku utvrenim propisima
donesenim na osnovi Aneksa VII. Opeg okvirnog sporazuma za
mir. Ustavni sud podsjea da su lankom 1. stavak 3. Aneksa VII.
BiH, FBiH i RS preuzele obvezu da poduzmu sve potrebne
korake za spreavanje aktivnosti unutar svojih teritorija kojim bi
se ugrozio ili sprijeio siguran i dragovoljan povratak izbjeglica i
prognanih, a lankom 2. da e stvoriti na svojim teritorijima
politike, ekonomske i socijalne uvjete za dragovoljan povratak i
skladnu integraciju bez davanja prednosti nekoj odreenoj
skupini.
56. Ustavni sud primjeuje da iz liste prava koja se
garantiraju Zakonom o povratnicima BiH proizlazi da se ona ne
odnose na prava iz oblasti kao to su mirovinsko osiguranje,
zdravstvena zatita, zatita civilnih rtava rata, borakoinvalidska zatita, oporezivanje dohotka i sl. Ovakvo rjeenje je
razumljivo kad se ima u vidu da se radi o pitanjima koja su,
sukladno lanku III/3.(a) Ustava BiH, u iskljuivoj nadlenosti
entiteta, te dosljedno slijedi princip iz lanka I/3. Ustava BiH.
Stoga je lankom 2. Zakona o povratnicima BiH, pored ostalog,
regulirano da, osim prava koja su izriito garantirana ovim
zakonom, ova populacija uiva i ista prava i slobode koji se
garantiraju i zakonima entiteta svim drugim graanima (misli se
na graane koji ive na podrujima entiteta). Ovakvo rjeenje
slijedi i obvezu preuzetu Aneksom VII. da e svaka od ugovornih
strana na svojem teritoriju osigurati politike, ekonomske i
socijalne uvjete za dragovoljni povratak.
57. Slijedei navedeno, a sukladno ovlastima iz Zakona o
povratnicima BiH, oba entiteta su, takoer, donijela zakone kojim
su regulirala ovu oblast na svojem teritoriju. Pri tome oba entiteta
su dosljedno slijedila, pored ostalog, princip sadran u lanku
III/2.(c) Ustava BiH da e ispuniti sve uvjete za pravnu sigurnost
i zatitu osoba pod svojom jurisdikcijom, kao dio nadlenosti
entiteta utvren ovom odredbom, kao i principe sadrane u
lanku I/2. i I/3. Ustava BiH. Tako, Zakon o raseljenim osobama
i povratnicima u Federaciji BiH i izbjeglicama iz Bosne i
Hercegovine u lanku 1. odreuje: "Ovim zakonom ureuju se:
temeljna prava i obveze raseljenih osoba i povratnika, stjecanje i
prestanak statusa, njihov povratak u prebivalite iz kojih su
raseljeni (u daljnjem tekstu: prebivalite), nain voenja
evidencija o tim osobama, osiguravanje sredstava za povratak i
ostvarenje drugih prava, kao i druga pitanja u svezi sa pravima i
obvezama ovih osoba na teritoriju Federacije Bosne i
Hercegovine." Zakon o raseljenim osobama, povratnicima i
izbjeglicama u Republici Srpskoj u lanku 1. regulira: "Ovim
zakonom ureuju se prava raseljenih osoba, izbjeglica i
povratnika u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: RS), izbjeglica
iz Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: izbjeglice iz BiH),
utvrivanje i prestanak statusa raseljenih osoba i povratnika,
resocijalizacija i povratak ovih osoba, tijela i organizacije za
provedbu zakona, nain financiranja i osiguravanje sredstava za
ostvarivanje ovih prava i druga pitanja od znaaja za zatitu tih
osoba u RS."
58. Ustavni sud ukazuje da iz odredaba kako dravnog, tako
i entitetskih zakona o povratnicima proizlazi da je stjecanje
statusa povratnika na jedinstven nain regulirano u svim
zakonima, tj. da je ta osoba koja se vratila u prijeratno mjesto
prebivalita, ili osoba koja je izrazila volju za povratak

, 11. 8. 2014.

nadlenom tijelu i koja je u postupku povratka. Takoer, na


jedinstven nain je reguliran i prestanak ovog statusa, tj.
protekom est mjeseci od dana kada se osoba nastanila u svoje
ranije prebivalite. To je i razumljivo kad se ima u vidu da su
ovakva rjeenja ustanovljena Zakonom o povratnicima BiH koji,
u smislu lanka III/3.(b) Ustava BiH, predstavlja odluku
institucija BiH, koju entiteti moraju potivati, te koji je odredio
okvir u kojem entiteti mogu djelovati. Dalje, sukladno ovlasti iz
Zakona o povratnicima BiH, oba entiteta su u svojim zakonima
uredila postupak za stjecanje i prestanak ovog statusa na svojem
teritoriju. Pritom u ureivanju ovih pitanja Zakon o povratnicima
BiH nije dao u nadlenost entitetima da pojam povratnika mogu
definirati i u svezi sa ostvarivanjem drugih prava izuzev onih
koja su odreena ovim zakonom. Na ovakav zakljuak
nedvosmisleno upuuje lanak 2. Zakona o povratnicima BiH,
kojim je odreeno da, izuzev prava odreenih ovim zakonom,
povratnici uivaju prava koja se garantiraju zakonima entiteta kao
i svi drugi graani. Takoer, navedenim zakonom (Zakon o
povratnicima BiH) entitetima nije dana ovlast da mogu svojim
zakonima ureivati status i prestanak statusa povratnika na
podruju drugog entiteta, kao ni prava i obveze ove populacije na
podruju drugog entiteta ak i kad se radi o pitanjima koja su,
sukladno lanku III. Ustava BiH, u njihovoj iskljuivoj
nadlenosti.
59. Iz osporenog zakona proizlazi da se njime reguliraju
uvjeti, nain i postupak za ostvarivanje i koritenje prava steenih
na osnovi federalnih zakona i drugih propisa povratnika u entitetu
RS iz oblasti socijalne zatite i zatite obitelji sa djecom,
borako-invalidske zatite, zdravstvene zatite i prava iz oblasti
poreza na dohodak. Dalje, pojam povratnika podrazumijeva
osobu koja je ostvarila ili e ostvariti pravo na povratak iz FBiH
u RS uz obveznu prijavu mjesta prebivalita u mjestu povratka,
odnosno mjestu prijeratnog mjesta prebivalita bez ogranienja u
pogledu nadnevka prijave mjesta prebivalita. Osporenim
zakonom je odreeno i da prava iz ovog zakona mogu ostvarivati
osobe koje su se dragovoljno vratile i prijavile prebivalite u RS i
koje su imale prijavljeno prebivalite ili boravite u FBiH.
Najzad, osporenim zakonom je odreeno da ove osobe
zadravaju prava koja su stekla, te da ostvaruju prava sukladno
ovom zakonu ukoliko su prije njegovog stupanja na snagu imale
boravite, odnosno prebivalite, u FBiH pod uvjetom da ova
prava ne ostvaruju prema propisima RS.
60. Dalje, iz osporenog zakona proizlazi da se njime
odreuje status povratnika osobama koje taj status stjeu u
postupku koji je propisan zakonom entiteta u koji se vraaju,
odnosno osobama koje su taj status ve jednom stekle prema
propisima entiteta u kojem su ostvarile pravo na povratak, a koji,
sukladno zakonima o povratnicima, prestaje u roku od est
mjeseci. Dalje, osporeni zakon regulira status povratnika i za
osobe koje su u postupku povratka, a koje se, sukladno
relevantnim odredbama sva tri zakona o povratnicima, ostvaruje
na nain, pod uvjetima i u postupku propisanim zakonom entiteta
u koji se osoba vraa. I u jednom i u drugom sluaju kao uvjet je
propisana obvezna prijava mjesta prebivalita u mjestu povratka,
i to bez ogranienja u pogledu nadnevka prijave mjesta
prebivalita. Najzad, kao uvjet za ostvarivanje utvrenih prava,
pored obvezne prijave mjesta prebivalita u mjestu povratka,
propisana je i prethodna prijava mjesta prebivalita, odnosno
boravita u Federaciji BiH.
61. Osporenim zakonom Federacija BiH je regulirala
pitanja koja su, sukladno ustavnoj podjeli nadlenosti iz lanka
III. Ustava BiH, nesporno u nadlenosti entiteta, odnosno radi se
o pitanjima u kojim entiteti uivaju iroku diskreciju u pogledu
izbora mjera koje e primijeniti i kojim e se rukovoditi pri
njihovom ureenju. Pritom, a sukladno lanku I/2. Ustava BiH,
ova supremacija se prvenstveno i u pravilu odnosi na teritorij

, 11. 8. 2014.

entiteta, tj. zakoni se primjenjuju na osobe, imovinu, dogaaje


nastale na teritoriju odnosnog entiteta.
62. Dalje, entiteti su, sukladno lanku III/2.(c) Ustava BiH,
nadleni osigurati zatitu osoba pod svojom jurisdikcijom a,
prema miljenju Ustavnog suda, povratnici koji se vraaju u
odreeni entitet su nesporno pod jurisdikcijom tog entiteta.
Sukladno navedenom, Ustavni sud smatra da osporeni zakon
kojim se ureuju prava povratnika u RS i DB nije sukladan
lanku III/2.(c) Ustava BiH, jer je osporenim zakonom FBiH
uredila pitanja u odnosu na osobe koje nisu pod njezinom
jurisdikcijom i time prekrila obvezu zatititi pravnu sigurnost
koja je inherentan element principa vladavine prava u smislu
lanka I/2. Ustava BiH. Prema navedenom, proizlazi da osporeni
zakon nije sukladan ni lanku III/3.(b) Ustava BiH, kojim je
odreeno da e se entiteti i sve njihove administrativne jedinice u
potpunosti pridravati ovog ustava, kao i odluka institucija BiH.
63. Ustavni sud ukazuje da je pri usvajanju ovakvog stava
imao u vidu i lanak II/5. Ustava BiH. Navedenom odredbom
odreeno je da sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo
slobodno se vratiti u svoje domove. Sukladno Aneksu VII, BiH,
FBiH i RS preuzele su obvezu da unutar svojih teritorija zatite
sigurnost, te stvore politike, privredne i socijalne uvjete pogodne
za dragovoljni povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i
raseljenih osoba. Imajui u vidu da su politika i pitanje izbjeglica
i raseljenih osoba, sukladno lanku III. Ustava BiH, u iskljuivoj
nadlenosti drave, prije svega, obveza drave je bila urediti ovo
pitanje. U tom smislu donesen je i Zakon o povratnicima BiH,
kojim je definirano pravo na povratak (izbjeglice i raseljene
osobe imaju pravo slobodno se vratiti u svoje ranije prebivalite),
kao i da e se ovo pravo ostvarivati pod uvjetima i u postupku
utvrenim propisima donesenim na osnovi Aneksa VII, te da se
status i prestanak statusa povratnika stjeu na temelju ovog
zakona. Stjecanje i prestanak statusa povratnika Zakon o
povratnicima BiH vezuje upravo za ostvarivanje prava na
povratak, kao i ostalih prava koja su odreena ovim zakonom.
Najzad, stjecanje i prestanak ovog statusa ne mogu se propisivati
i odreivati u svrhu ostvarivanja i drugih prava. U tom smislu
lankom 2. Zakona o povratnicima BiH je odreeno da, izuzev
prava odreenih ovim zakonom, povratnici uivaju prava
garantirana zakonima entiteta jednakopravno kao i svi ostali
graani. Ovakvo rjeenje oigledno je sukladno i obvezi
preuzetoj Aneksom VII. da e BiH, FBiH i RS unutar svojih
teritorija, pored sigurnosti, te politikih, gospodarskih i socijalnih
uvjeta za dragovoljni povratak, omoguiti skladnu reintegraciju
izbjeglica i raseljenih osoba.
64. U tom smislu ni lanak II/5. Ustava BiH ne kreira
osnovu za iznimnu jurisdikciju na strani FBiH, koja bi mogla
opravdati donoenje osporenog zakona.
65. Dalje, prema miljenju Ustavnog suda, ni Zastupniki
dom, kao ni Dom naroda u odgovorima na navode podnositelja
zahtjeva nisu ponudili niti jedan razlog ili argument koji bi
govorio u prilog zakljuku da Ustav BiH entitetima, tj. konkretno
FBiH, prua osnovu za donoenje osporenog zakona. U tom
smislu ne mogu se prihvatiti konstatacije Zastupnikog doma da
ekspertna skupina Ustavnopravnog povjerenstva ovog doma
smatra "da postoji valjana ustavna osnova za donoenje
osporenog zakona", odnosno Doma naroda da osporeni zakon ni
u jednom dijelu nije u suprotnosti sa lankom III/2.(c) Ustava
BiH. S tim u svezi, Ustavni sud primjeuje da i iz predoenog
obrazloenja prijedloga za donoenje osporenog zakona proizlazi
da ne postoji izriit ustavni temelj za njegovo donoenje. Dalje,
Ustavni sud ukazuje da je na temelju analize postojeeg pravnog
okvira kojim su ureena pitanja od znaaja za povratnike utvrdio
da je povratnik osoba koja je pod jurisdikcijom entiteta u koji se
vraa. Sukladno navedenom, zakljueno je da je osporeni zakon u
suprotnosti sa lankom III/2.(c) Ustava BiH. Pri tome Ustavni

62 - 65

sud posebice naglaava da se ograniio iskljuivo na ispitivanje


postojanja nadlenosti u smislu navedene ustavne odredbe, ne
uputajui se u utemeljenost, provodivost i opravdanost pojedinih
zakonskih rjeenja, a na to je, u najveoj mjeri, ukazano i u
zahtjevu za ocjenu ustavnosti osporenog zakona, kao i u
odgovorima na zahtjev. Na ovaj nain Ustavni sud je slijedio
ranije iskazani stav da se zatitom javnog interesa, i kad on
nesporno postoji u najirem smislu te rijei, ne moe pravdati
donoenje propisa kojim se kre odredbe o podjeli nadlenosti iz
Ustava BiH (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu
broj U 1/11 od 13. srpnja 2012. godine (Zakon o statusu dravne
imovine koja se nalazi na teritoriju Republike Srpske i pod
zabranom je raspolaganja) i Odluka o dopustivosti i meritumu
broj U 16/11 od 13. srpnja 2012. godine (Zakon o provedbi
Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriju
Republike Srpske), dostupne na web-stranici Ustavnog suda,
www.ustavnisud.ba).
66. Najzad, Ustavni sud primjeuje da se u odgovorima na
zahtjev ukazuje i da se postojeim zakonskim rjeenjima,
odnosno praksom u RS diskriminiraju povratnici u ovaj entitet,
posebice dio ove populacije koji je rtva rata, pa da je osporeni
zakon donesen kako bi se ova diskriminacija otklonila. S tim u
svezi, Ustavni sud ukazuje da, ukoliko takva situacija i postoji (a
tim pitanjem se Ustavni sud nije bavio, jer se ograniio na
ispitivanje ustavne nadlenosti za donoenje osporenog zakona),
onda ona mora biti korigirana kroz osporavanje ustavnosti
konkretnih zakonskih rjeenja kojim je i kreirana, kako bi se
osigurao jednak tretman za rtve rata na cijelom teritoriju BiH.
Sukladno navedenom, ovakva situacija ne moe biti korigirana
donoenjem zakona u jednom entitetu kojim se reguliraju
odreena pitanja u drugom entitetu i tako kre ustavne odredbe o
podjeli nadlenosti. Najzad, u svezi s navodima iz odgovora na
zahtjev da se osporenim zakonom stvaraju uvjeti za zatitu
steenih imovinskih prava, Ustavni sud ukazuje da imovinska
prava uivaju zatitu sukladno lanku II/3.(k) Ustava BiH i
lanku 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju koja se
izravno primjenjuje na teritoriju cijele BiH i bez usvajanja
osporenog zakona.
VII. Zakljuak
67. Ustavni sud zakljuuje da Zakon o pravima povratnika
u prijeratno mjesto prebivalita u entitetu Republika Srpska i
Distriktu Brko Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH"
broj 35/14) nije sukladan lanku III/2.(c) i III/3.(b) Ustava Bosne
i Hercegovine.
68. Na temelju lanka 61. st. 2. i 3. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu ove odluke.
69. Obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu,
nije neophodno posebice razmatrati podnositeljev prijedlog
zahtjeva za donoenje privremene mjere.
70. U smislu lanka 43. Pravila Ustavnog suda, aneks ove
odluke ini izdvojeno miljenje suprotno odluci suca Mirsada
emana.
71. Prema lanku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine,
odluke Ustavnog suda su konane i obvezujue.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Valerija Gali, v. r.
Izdvojeno miljenje o neslaganju
suca Mirsada emana
u predmetu broj U 13/14
Ocjena ustavnosti zakona (u nekim sustavima i drugih
akata, kao i ocjena zakonitosti) predstavlja primarnu nadlenost
ustavnih sudova, odnosno drugih sudova ili tijela koji, ovisno o
ustavnopravnoj tradiciji, vre ustavnosudsku kontrolu. Najee

62 - 66

se radi o veoma sloenim ustavnopravnim pitanjima. Autoritet


odluka ustavnih sudova kao vrhovnih tumaa ustava, uglavnom,
doprinosi usklaenosti zakonodavstva na razini principa i
naelno, ali i sasvim konkretno, sa "najviim zakonom" u zemlji,
ime se osiguravaju kompatibilnost i funkcionalnost sustava,
odnosno poretka u cjelini (odluke ustavnih sudova su "konane i
obvezujue"). Tako je u drutvima i dravama u kojima postoji
razvijena institucija ustavnog suda, odnosno praksa neovisnog
ustavnog sudovanja.
Prema lanku VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni
sud Bosne i Hercegovine e "podravati ovaj ustav". U okviru
ovako postavljene nadlenosti (i misije), Ustavni sud BiH je kroz
svoju dosadanju praksu, uz primjetan oprez i samoogranienja,
iskazao i respektabilnu razinu ekstenzivnog razumijevanja i
interpretacije ustavnoga teksta ("slovo i duh" ustavne norme), te
vie ili manje doprinio uspostavi visokih standarda u legislativi
na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini.
Jedan od zornih primjera je, svakako, prihvaanje
dopustivosti u predmetima ocjene ustavnosti zakona koji je
donijela Parlamentarna skuptina BiH. Naime, iako u tekstu
Ustava BiH ne stoji izriito (???!!!) da Ustavni sud BiH,
"podravajui ovaj ustav", vri ustavnopravnu kontrolu zakona
koje je donijela Parlamentarna skuptina BiH, svojom
interpretacijom Ustava, primjenjujui pozitivni sudski aktivizam
(uzevi u obzir karakteristike samoga ustavnog teksta), Ustavni
sud BiH, pored entitetskih ustava i niza zakona, ocjenjivao je
"usklaenost sa ovim ustavom" i znatnog broja zakona donesenih
na razini BiH.
Iako je na ovakvu interpretaciju Ustava (zasnivanje
nadlenosti/dopustivost) bilo prigovora (u nekim ranijim
postupcima pred ovim ustavnim sudom), Ustavni sud BiH je na
prigovor da ne moe (uope-dodao M..) razmatrati ustavnost
zakona Bosne i Hercegovine zauzeo logino i u vie svojih
odluka potvreno stajalite, naglasivi da, iako odredba lanka
V/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine ne predvia eksplicitnu
nadlenost Ustavnog suda da ocjenjuje ustavnost zakona ili
odredbe zakona Bosne i Hercegovine, supstancionalni pojam
ovlasti odreenih samim Ustavom Bosne i Hercegovine sadri u
sebi titulus Ustavnog suda za takvu nadlenost (vidjeti, npr.,
odluke br. U 1/99, U 16/99, U 9/00, U 1/01, U 14/02, U 2/11, U
3/12 itd.).
Zato je na to uope bitno ukazivati i naglaavati u
kontekstu predmeta o kojem je ovdje rije, tj. kada je Ustavni
sud, u konkretnom sluaju, ocjenjivao ustavnost entitetskog
zakona?! Zato to ustavni sudovi (radi se o ve etabliranoj
praksi), kao vrhovni tumai ustava, moraju u ustavnome tekstu
iznalaziti i davati mu (naravno, uz neophodan oprez) ona
znaenja koja realno proistjeu iz ukupnosti njegovih normi, pa i
onda kada se, samo naoko, ini da je suprotno. To je pogotovu
sluaj u BiH obzirom na to da u ustavni tekst ulazi ne samo
"Aneks IV." (i formalno nazvan Ustav) nego, formalno i
sadrajno, u ustavni tekst ulazi jo niz meunarodnih dokumenata
(Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda
sa svojim protokolima-lanak II/2. Ustava, te Aneks I-Dodatni
sporazumi....) koji se izravno primjenjuju kao ustavna norma.
Naime, svi oni, zajedno sa "Aneksom IV.", imaju daleko iri
normativni kapacitet, znaaj, sadraj i smisao od onoga koji im se
redukcionistikim pristupom, razumijevanjem i interpretacijom
(akademski, a pogotovo politiki motivirano) daje.
Dosadanja sporadino osporavana (ali ozbiljno, ipak, ne)
praksa Ustavnog suda BiH potvruje da je Ustavni sud BiH u
razumijevanju teksta Ustava, slijedei princip "efektivne zatite
Ustava" (vidjeti, npr., U 25/00, toka 23), odnosno primjenom
pozitivnog ustavnosudskog aktivizma, u vie sluajeva
demonstrirao odista zavidnu i utemeljenu interpretatorsku irinu i
odgovornost. Nasuprot tomu, u konkretnom predmetu (U 13/14)

, 11. 8. 2014.

Ustavni sud je ustavnopravnom pitanju pristupio sasvim


suprotno.
Bez namjere i potrebe da ponavljam argumentaciju i
stajalita donositelja spornog zakona niti podnositelja zahtjeva,
jer su korektno preneseni, odnosno interpretirani u odluci, moji
razlozi i obrazloenje glasovanja suprotno stajalitu i odluci
veine su isti kao to su navedeni u "Odgovoru na zahtjev" (toka
21. i dalje obrazloenja odluke) Parlamenta Federacije BiH.
Ipak, pored toga, elim naglasiti i sljedee:
Ustavni sud u kljunim stavcima obrazloenja odluke,
pored ostaloga (to. 61. i 62), navodi da je osporenim zakonom
Federacija BiH "...regulirala pitanja koja su, sukladno ustavnoj
podjeli nadlenosti iz lanka III. Ustava BiH, nesporno u
nadlenosti entiteta......", naglaavajui da se "....pri tome, a
sukladno lanku I/2. Ustava BiH, ova supremacija (se)
prvenstveno i u pravilu odnosi na teritorij entiteta, tj. zakoni se
primjenjuju na osobe, imovinu, dogaaje nastale na teritoriju
odnosnog entiteta". Ustavni sud, dalje, argumentira da su entiteti,
"sukladno lanku III/2.(c) Ustava BiH, nadleni osigurati zatitu
osoba pod svojom jurisdikcijom a, prema miljenju Ustavnog
suda, povratnici koji se vraaju u odreeni entitet su nesporno
pod jurisdikcijom toga entiteta. Sukladno navedenom, Ustavni
sud smatra da osporeni zakon kojim se ureuju prava povratnika
u RS i DB nije sukladan lanku III/2.(c) Ustava BiH, jer je
osporenim zakonom FBiH uredila pitanja u odnosu na osobe koje
nisu pod njezinom jurisdikcijom i time prekrila obvezu da zatiti
pravnu sigurnost koja je inherentan element principa vladavine
prava u smislu lanka I/2. Ustava BiH. Sukladno navedenom,
proizlazi da osporeni zakon nije sukladan ni sa lankom III/3.(b)
Ustava BiH, kojim je odreeno da e se entiteti i sve njihove
administrativne jedinice u potpunosti pridravati ovog ustava,
kao i odluka institucija BiH".
Nakon ovoga smatram da je veoma bitno podsjetiti da se
spornim zakonom reguliraju uvjeti, nain i postupak za
ostvarivanje i koritenje prava steenih na temelju federalnih
zakona i drugih propisa povratnika u entitetu RS iz oblasti
socijalne zatite i zatite obitelji sa djecom, borako-invalidske
zatite, zdravstvene zatite i prava iz oblasti poreza na dohodak
(lanak 1), ali ".... pod uvjetom da ta prava ne ostvaruju po
propisima Republike Srpske ili Distrikta Brko" (lanak 3).
Takoer je neophodno ponovno ukazati na relevantne
odredbe Ustava BiH i Aneksa VII - Opeg okvirnog sporazuma
za mir Sporazum o izbjeglicama i raseljenim osobama (vidjeti,
Relevantni propisi, to. 39. i 40. obrazloenja odluke).
Dakle, iz odredaba Aneksa VII, odnosno Ustava BiH,
nesporno proizlazi da su drava BiH, entiteti, Distrikt Brko BiH,
ali i svi drugi oblici i razine vlasti u BiH obvezni stvoriti
"politike, gospodarske i socijalne uvjete pogodne za dragovoljni
povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i raseljenih osoba, bez
davanja prednosti nekoj odreenoj skupini", (...) odnosno "Bosna
i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, tijela vlasti, te tijela kojima
posredno rukovode entiteti, ili koji djeluju unutar entiteta
podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i temeljne
slobode na koje je ukazano u stavku 2. (lanka II. Ustava)". U
ovom kontekstu treba ukazati i na lanak I/4. Aneksa VII: ".....
Strane (se) nee mijeati u izbor odredita povratnika, niti ih
smiju prisiliti da ostanu ili krenu u situaciju ozbiljne opasnosti ili
nesigurnosti, ili u podruja gdje nedostaje temeljna infrastruktura
neophodna za nastavak normalnog ivota (...)."
Oigledno je, prema mome miljenju, da iz navedenih
odredaba proizlazi da je svako ohrabrivanje, odnosno stimuliranje
kroz stvaranje realnih uvjeta za dragovoljan povratak izbjeglica i
raseljenih osoba legitiman cilj (to je preovlaujue stajalite,
odnosno politika u Federaciji BiH, a to proizlazi iz injenice
donoenja samog zakona) i kao takav je sukladan Ustavu BiH
(kao to to moe biti, bez obzira na to slagali se s time ili ne, i tzv.

, 11. 8. 2014.

eventualni dragovoljni "ostanak" a to je, oigledno,


preovlaujue stajalite, odnosno politika u RS).
Dakle, Federacija BiH je donoenjem spornog zakona
uinila prema vlastitoj procjeni neophodan dodatni korak u
pravcu ostvarivanja legitimnog cilja - implementacije Aneksa
VII. a to ne moe biti protuustavno. Osporenim zakonom je jasno
propisano da se njime ureuju ".... uvjeti, nain i postupak za
ostvarivanje i koritenje prava steenih na temelju federalnih
zakona i drugih propisa povratnika" (lanak 1), te da se ova prava
ostvaruju "pod uvjetom da ta prava ne ostvaruju po propisima
Republike Srpske ili Distrikta Brko" (lanak 3). Zakonom,
dakle, entitet FBiH ne protee svoju jurisdikciju na podruje
drugoga entiteta ili Distrikta Brko, nego samo (u okviru svojih
legitimnih ciljeva, opredjeljenja i mogunosti) garantira ve
steena ili omoguava stjecanje drugih prava osobama koje su
jedno vrijeme ivjele i ta prava stekle na podruju pod njezinom
jurisdikcijom. To (davanje prava graanima izvan svojeg
teritorija i jurisdikcije, te odgovarajua kontrola u okviru i od
svojih institucija) nije neuobiajeno ni u meudravnim
odnosima (naprotiv), a pogotovu ne bi trebalo biti unutar jedne
drave. tovie, ak i kada ne bi bilo ogranienja/uvjeta iz lanka
3. spornog zakona, tj. "da ta prava ne ostvaruju po propisima
Republike Srpske ili Distrikta Brko", ovakvo rjeenje ne moe
biti neustavno. Prije bi se, eventualno, moglo rei da se radi o
poeljnoj ali ogranienoj "pozitivnoj diskriminaciji" koja sama po
sebi i sa konkretnim sadrajem prava nije protivna Ustavu.
Donoenje ovakvoga zakona i obveze Federacije BiH koje iz
njega proistjeu mogu, eventualno, biti predmetom ocjene
cjelishodnosti, odnosno kritikog ?! sagledavanja o okvirima
financijskih, odnosno drugih mogunosti unutar samoga toga
entiteta (bilo kojega u ovakvoj ili slinoj situaciji) u odnosu na,
primarno, obveze ovakve i/ili sline vrste prema graanima toga
entiteta. Meutim, to nije obveza Ustavnog suda, niti drugog
entiteta. A logino je pretpostaviti da je federalni zakonodavac
sve to imao u vidu prilikom usvajanja spornog zakona.
I, konano, obzirom na to da ovakva davanja "izvana" ne
oslobaaju, u konkretnom sluaju entitet RS, da na podruju
svoje jurisdikcije uredi prava povratnika (to je uinjeno

62 - 67

donoenjem Zakona o raseljenim licima, povratnicima i


izbjeglicama u Republici Srpskoj ("Slubeni glasnik RS" br.
42/05 i 52/12), te i ovoj kategoriji graana (koju, dakle, obuhvaa
sporni federalni zakon) prizna sva pobrojana ili samo neka prava,
jasno je da u konkretnom sluaju nije rije o neustavnom
ulaenju Federacije BiH u nadlenosti drugog entiteta, nego se, i
prije svega, radi o pravu da se, u okviru svojih mogunosti, da
vie (prava) nego to na to obvezuju Ustav BiH, Aneks VII,
odnosno dravni zakon iz ove oblasti. U konkretnom sluaju se
ne radi ni o redefiniciji pojma povratnika, odnosno mijenjanju
statusa ove kategorije, jer i dalje ostaje obveza (BiH, Federacije
BiH i RS) da unutar podruja svoje jurisdikcije zatite sigurnost,
osiguraju politike, gospodarske i socijalne uvjete pogodne za
dragovoljni povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i raseljenih
osoba. Upotreba definicije povratnika i raseljenih osoba u
spornom zakonu iz dravnog, odnosno federalnog zakona je,
oigledno, samo "pomona operativna definicija" radi
identifikacije, odnosno konkretizacije osoba na koje se odnosi
sporni zakon.
Odluivi da Zakon o pravima povratnika u prijeratno
mjesto prebivalita u entitetu Republika Srpska i Distriktu Brko
Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 35/14) nije
sukladan lanku III/2.(c) i III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine,
veina u Ustavnom sudu BiH, umjesto da ustavnu normu
interpretira stvaralaki i dinamiki, postupila je nedopustivo
formalistiki. Oprez i samoogranienje koje je ovakvom
interpretacijom Ustava sebi dao Ustavni sud u konkretnom
sluaju, prema mome miljenju, sasvim sigurno odudaraju od
potrebe, ali i obveze da ovo visoko tijelo u nerijetko zamrenim
pitanjima ocjene ustavnosti (pa i u sluajevima koji imaju
dalekosean utjecaj i posljedice na odnose u Bosni i Hercegovini)
pokae vie hrabrosti i dinaminosti, kao tijelo koje uistinu
podrava Ustav u sveukupnosti znaenja njegovih normi.
I zato, kao to sam ve naveo, uz duno potovanje, nisam
se mogao sloiti sa miljenjem, stajalitem, zakljucima i
odlukom veine. Konzekventno tome, uskratio sam svoj glas
ovakvoj odluci Ustavnog suda-glasovao sam protiv.



1006



( )
Odluka o izmjeni Odluke o formiranju Komisije za
kupovinu objekata za smjetaj diplomatskokonzularnih predstavnitava Bosne i Hercegovine
u Beogradu i Zagrebu (bosanski jezik)
Odluka o izmjeni Odluke o formiranju
Povjerenstva za kupovinu objekata za smjetaj
diplomatsko konzularnih predstavnitava Bosne i
Hercegovine u Beogradu i Zagrebu (hrvatski jezik)
1007 ,

( )
Odluka postupku srednjoronog plnirnj,
praenja i izvtvnj u institucijama Bosne i
Hercegovine (bosanski jezik)

1008

1
2
5

1009

Odluka postupku srednjoronog plnirnj,


praenja i izvivnj u institucijama Bosne i
Hercegovine (hrvatski jezik)
a
2014.

( )
Odluka o ponavljanju koliina tarifnih kvota u
2014. godini koje se odnose na uvoz sirovog
eera od eerne trske za rafiniranje (bosanski
jezik)
Odluka o ponavljanju koliina tarifnih kvota u
2014. godini koje se odnose na uvoz sirovog
eera od eerne trske za rafiniranje (hrvatski
jezik)

( )
Odluka o interventnom koritenju sredstava tekue
budetske rezerve (bosanski jezik)
Odluka o interventnom koritenju sredstava tekue
proraunske priuve (hrvatski jezik)

10

11

11
11
12
12

62 - 68

1010


( )
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o osvjeavajuim bezalkoholnim piima i slinim proizvodima
(bosanski jezik)
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o osvjeavajuim bezalkoholnim piima i slinim proizvodima
(hrvatski jezik)
1011

( )
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o standardima za
stavljanje jaja na trite (bosanski jezik)
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o standardima za
stavljanje jaja na trite (hrvatski jezik)
1012
( )
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o sirovom
mlijeku (bosanski jezik)
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o sirovom
mlijeku (hrvatski jezik)


1013
( )
Pravilnik o registrovanju biometrijskih karakteristika stranaca (bosanski jezik)
Pravilnik o registriranju biometrijskih karakteristika stranaca (hrvatski jezik)


1014 aoee o eo ee ej
aj jeaja o aja a
2012. o ( )
Saopenje o izvrenom pregledu i reviziji
finansijskih izvjetaja politikih stranaka za 2012.
godinu (bosanski jezik)

12
13
13
13
14
14
14
15
15

16
22
27

, 11. 8. 2014.

Priopenje o izvrenom pregledu i reviziji


financijskih izvjea politikih stranaka za 2012.
godinu (hrvatski jezik)

-
1015


( )
Odluka o odobrenju izmjena i dopuna Opih uvjeta
za isporuku i snabdijevanje elektrinom energijom
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (bosanski
jezik)
Odluka o odobrenju izmjena i dopuna Opih uvjeta
za isporuku i opskrbu elektrinom energijom
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (hrvatski
jezik)


1016

( )
Spisak medicinskih sredstava koja se ukidaju ili
ponitavaju iz Registra medicinskih sredstava
(bosanski jezik)
Popis medicinskih sredstava koja se ukidaju ili
ponitavaju iz Registra medicinskih sredstava
(hrvatski jezik)


1017 13/14 ( )
Odluka broj U 13/14 (bosanski jezik)
Odluka broj U 13/14 (hrvatski jezik)

33

34

35

35

35
36
36

36
47
57

32
33

: , 1, - :
- : , 39/III : - : : 722-030 - : 722-061 - : 722-054, : 722-071 - : 722-049, 722-050, :
722-074 - : 722-051 - : 722-044, 722-046 - : 722-042 - ,
: UNICREDIT BANK .. 338-320-22000052-11, .. 160-200-00005746-51,
HYPO-ALPE-ADRIA-BANK .. , 552-000-00000017-12, RAIFFEISEN BANK .. 161-000- 00071700-57 - :
"" . . - : - 20 .
" " 731. , /I 2168/97 10.07.1997. . - 4200226120002. - 01071019. - 200226120002.
. II 2014. " " " "
120,00 , " " 110,00 .
Wb : http://www.sluzbenilist.ba - 200,00