You are on page 1of 19

1.

TVARI,AS,FS,OTOPINE,TOPLJIVOST,KRISTALI
Tvar ono to ima masu i zauzima prostor ; u prirodi dolaze u obliku smjese ili iste tvari
Homogene smjese smjese u kojima se golim okom, povealom ili mikroskopom ne mogu
vidjeti njihovi sastojci ; u svakom dijelu imaju isti sastav i ista svojstva (pr. ocat, otopine eera
ili soli u vodi, zrak...)
Heterogene smjese smjese u kojima se golim okom, povealom ili mikroskopom mogu vidjeti
njihovi sastojci; imaju promjenjiv sastav i svojstva; svaka tvar u heterogenoj smjesi zadrava
svoja karakteristina svojstva, a svojstva smjese ovise o odnosu koliina i svojstvima tvari koje
se nalaze u smjesi
iste tvari graene od istovrsnih ili raznovrsnih atoma i homogene su
Elementarne tvari graene su od istovrsnih atoma; ne moemo ih niti jednim kemijskim
postupkom rastaviti na jednostavnije iste tvari
Kemijski spojevi graeni su od raznovrsnih atoma ; niti jednom kemijskom reakcijom ne
moemo dokazati prisutnost druge tvari, ali ih moemo rastaviti na barem dvije elementarne tvari

FIZIKALNA SVOJSTVA TVARI


Agregacijsko stanje tvari stanje u kojem neka tvar dolazi u prirodi (vrsto, tekue i
plinovito); stanje u kojem e se neka tvar nalaziti, ovisi o stupnju ureenosti strukture tj.o
privlanim silama izmeu estica

VRSTO (s)

TEKUE (l)

PLINOVITO (g)

Mala udaljenost izmeu

Izmeu estica tekuih tvari

Udaljenost izmeu estica

estica, privlane sile nego

udaljenost je vea , privlane

plinovitih tvari je velika,

jake

sile su slabije

privlane sile zanemarive

estice samo titraju oko

estice se relativno slobodno

Poloaj estica brzo se mijenja

sredinjeg poloaja ne

gibaju i lako mijenaju svoj

u svim smjerovima u prostoru

naputajui znakovitu

poloaj

geometrijsku strukturu
Stalan oblik i volumen

Nestlaive su

Poprimaju oblik posude u

Posuda bilo kojeg oblika

kojoj se nalaze

potpuno je ispunjena plinom

Nestlaive su

Volumen ovisi o tlaku i

temperaturi
Svojstva znakovita za odreeno agregatno stanje
*znakovi za oznaavanje agregacijskih stanja tvari:

eng. g gas = plin


eng. l liquid = tekuina
eng. s solid = vrsta tvar
eng. cr crystal = kristalno stanje
eng. aq aqueous = otopljeno u vodi

Prijelazi izmeu stanja

Gustoa opisuje odnos mase i volumena neke tvari


Tvrdoa svojstvo materijala koje se protivi zadiranju stranog tijela u njegovu strukturu
(ili povrinu); svojstvo krutina jer tekuine i plinovi nemaju tvrdou

Talite temperatura na kojoj tvar prelazi iz krutog stanja u tekue; u samoj toki talita,
kruta i tekua faza postoje u ravnotei

Vrelite temperatura kod koje je tlak pare tekuine jednak vanjskom tlaku ; standardna
toka vrenja tekuine je ona kod koje je tlak pare tekuine jednak standardnom
atmosferskom tlaku (101 325 Pa)

Topljivost najvea koliina neke tvari koja se moe otopiti u nekoj koliini otapala pri
odreenoj temperaturi; topljivost vrstih tvari u tekuinama raste s temperaturom, a topljivost
plinova opada

Magnetinost- svojstvo magneta ( Fe, Ni)


Opticka aktivnost- sposobnost zakretanja ravnine polariziranog svjetla

POSTUPCI RAZDVAJANJA TVARI


3

iz heterogene smjese

Taloenje (sedimentacija) krute estice se skupe na dnu ili na povrini (ovisi o gustoi
estica)

Dekantiranje odvajanje taloga od otopine odlijevanjem tekuine; talog je tei pa pada na


dno

Filtriranje procjeivanje smjese tekuine i neotopljene tvari kroz filtrirni papir; krutina
zaostaje na filtrirnom papiru, a tekuina prolazi kroz filtrirni papir

iz homogene smjese

Destilacija izdvajanje otopljene vrste tvari od tekuine; smjesa se zagrijava u tikvici, a


vodena para prolazi kroz hladilo, kondenzira se i ukapljuje na taj nain zaostaje vrsta tvar u
tikvici

Frakcijska destilacija razdvajanje dviju tekuina razliitog vrelita; prva isparava tvar
koja ima nie vrelite, prolazi kroz hladilo, kondenzira se i prikuplja u drugoj posudi ( u
industriji se tako iz nafte dobivaju petrolej, benzin i dizelsko gorivo)

Sublimacija zagrijavanjem neki sastojak sublimira te u plinovitom stanju izlazi iz smjese


Prekristalizacija smjesa se dovede na temperaturu pri kojoj je topljivost to manja te se pri
tom izluuju kristali otopljene tvari, koji se zatim odvajaju filtracijom

TOPLJIVOST TVARI
4

Topljivost :

definirana je sastavom zasiene otopine, najee se iskazuje najveom moguom

masom otopljene tvari u 100 g otapala pri odreenoj temperaturi


topljivost vrstih tvari se poveava porastom temperature
topljivost plinova u vodi se smanjuje poveavanjem temperature
topljiovst plinova proporcionalno raste s porastom tlaka iznad otopina

Topljivost razliitih tvari u ovisnosti o temperaturi


*tvari polarne grae (soli, kiseline, baze) se otapaju u polarnim otapalima kao to je voda, a tvari
nepolarne grae (derivati nafte, vosak...) dobro se otapaju u nepolarnim otapalima (benzen, CCl4..
) ------------- > slino se otapa u slinom !!!

S obzirom na topljivost, otopine dijelimo:

Zasiena otopina otopina koja sadri maksimalno moguu koliinu otopljene tvari;
kada je otopina zasiena, postignuto je stanje ravnotee jer je brzina otapanja vrste tvari
i brzina rekristalizacije ista

Nezasiena otopina otopina koja sadri manje otopljene tvari nego to to odgovara
topljivosti te tvari pri datoj temperaturi

Prezasiena otopina otopina koja sadri veu koliinu otopljene tvari nego to to
odgovara topljivosti te tvari pri datoj temperaturi; nestabilno stanje i ve protresanjem
otopine moe doi do izluivanja vika otopljne tvari

DISPERZNI SUSTAVI

Disperzni sustavi (otopine) su homogene smjese dviju ili vie tvari. Sastoje se od disperzne faze
(otopljena tvar) i disperznog sustava (otapalo). Otapalom se naziva onaj sastojak kojeg u otopini
ima vie.
Prema veliini estica otopljenih tvari, otopine dijelimo na :
Prave otopine homogena smjesa u kojoj je promjer estica otopljene tvari manji od 1 nm (npr.
otopina soli)
Grubo disperzni sustav sadre estice promjera veeg od 200 nm, a to su heterogene smjese
ije se estice zbog veliine brzo taloe (sedimentiraju); nastali talog moe se od disperznog
sustava odvojiti dekantiranjem ili filtriranjem (npr. smjesa pijeska i vode)
Koloidni sustavi sadre estice disperzne faze promjera 1nm 200 nm (npr. mlijeko, aj,
magla, krv, sprejevi....) ; koloidne estice su vee povrine za istu koliinu tvari od ukupne
povrine estica u grubo disperznim sustavima zbog veeg stupnja disperzije ; za odravanje
takve povrine, potrebna je i vea energija, ali nisu nestabilne zbog toga ; relativno su stabilni jer
su estice disperzne faze rasprene ( dispergirane) u obliku koloidnih micela koje se ne udruuju,
ve se odbijaju zbog ionskog ili hidrantnog ovoja na svojoj povrini ;
Tyndalov efekt estice koloidnih dimenzija raspruju svjetlost i ponaaju se kao mali izvori
svjetlosti (npr. kada zrake svjetlosti uu kroz usku pukotinu u neki prostor, svjetlost se raspruje
po esticama praine).
*micele elektrino nabijene koloidne estice sastavljene od nakupina velikih molekula kao to
su sapuni i povrinski aktivne tvari. U vodenim otopinama, hidrofilni krajevi ovakvih molekula
su na povrini micele, dok se hidrofobni krajevi usmjeravaju prema sreditu (slika)

KOLIGATIVNA SVOJSTVA OTOPINA

Svojstva koja ovise samo o broju estica u otopini, a ne o njihovoj vrsti


ili volumenu otopine

Raoultov zakon
Tlak pare otopine nehlapljive tvari uvijek je manji od tlaka pare istog
otapala;
*tlak pare otopine je uvijek manji od tlaka pare otapala

p=xp
p= tlak pare otopine
x= mnoinski udio tvari u smjesi
p= tlak pare istog otapala

p=pn(A)/(n(B)+n(A) )

Povienje vrelita
8

Otopi li se u otapalu odreena koliina vrste nehlapljive tvari, vrelite


otopine biti e vie od vrelita istog otapala
Kb = ebulioskopska konstanta; molarna konstanta povienja vrelita,
pokazuje koliko se vrelite otopine povisi u odnosu na vrelite otapala
kada se otopi 1 mol neke tvari u otapalu

T=i b K

Snienje ledita
Ledite otopine pri nioj temperaturi od ledita otapala
Kf = krioskopska konstanta; molarna konstanta snienja ledita

T=i b K

Osmotski tlak
9

Osmoza spontani proces pri kojem molekule otapala prolaze kroz


polupropusnu membranu iz otopine manje koncentracije u otopinu vee
koncentracije
Osmotski tlak tlak u otopini koji raste s porastom koncentracije
otopljenih estica

=icRT
ili
=cRT

R = opa plinska konstanta (R = 8,314 Pa m3 mol-1K-1 )


i= van't Hoffov faktor; odreuje se eksperimentalno, a pri niskim
koncentracijama je jednak broju disociranih iona

Stanina osmoza:
10

Stanina membrana je polupropusna


U stanici se nalazi otopina raznih soli, eera i sl.
Ako se stanica nalazi u otopini vie koncentracije iz stanice izlazi
voda HIPERTONINA OTOPINA
Ako je stanica u otopini manje koncentracije, u nju ulazi vodi i
dolazi do pucanja HIPOTONINA OTOPINA
Otopine istog osmotskog tlaka kao u stanici IZOTONINE
OTOPINE

KRISTALNI SUSTAVI
11

Kristalni sustav je metoda razvrstavanja kristalnih tvari na osnovu


njihove jedinine elije.
Ravnina simetrije zamiljena ravnina koja dijeli kristal na dvije
zrcalno jednake polovine; broj ravnina simetrije u pojedinim vrstama
kristala je razliit
Os simetrije zamiljeni pravac koji prolazi sreditem kristala i oko
kojeg moemo zakretati kristal za odreeni broj stupnjeva da doe u
poloaj jednak poetnom poloaju
Centar simetrije zamiljena toka unutar kristala koja je jednako
udaljena od dvije nasuprotne, istovrsne i paralelne plohe
Kristalografske osi odreuju oblik kristala. To su zamiljeni pravci koji
se sjeku u sreditu kristala, a odgovaraju prostornom koordinatnom
sustavu. Prema njima se kristali mogu svrstati u sedam osnovnih
kristalnih sustava
Pravilan raspored graevnih elemenata u kristalu moe se prikazati
modelom prostorne kristalne reetke.
Elementarna elija kristalne reetke je najmanji dio u kristalnoj
strukturi koji se periodiki ponavlja du kristalografskih osi. Nizanjem
elementarnih elija u prostoru nastaje kristal.

12

U kubinom sustavu postoje tri vrste elementarnih elija:

Jednostavna

Prostorno ili volumno centrirana

Plono centrirana

Razliita svojstva tvari posljedica su razliitog razmjetaja atoma u


prostoru i njihovog broja u elementarnoj eliji.

Jednostavna elementarna elija

Prostorno ili volumno centrirana elementarna elija


13

Plono centrirana elementarna elija

ATOMSKI I MOLEKULSKI KRISTALI


Kristali koji su povezani kovalentnom vezom. Graevni elementi
atomskih kristala su atomi, a molekulskih molekule.
Atomski kristali
14

Alotropija pojava da se ista tvar javlja u vie strukturnih oblika

(alotropske modifikacije ugljika)


IONSKI KRISTALI
Graevni elementi su ioni. Omjer polumjera aniona i kationa odreuje
vrstu kristalne reetke

Koordinacijski broj broj iona suprotnog naboja koji se u

ionskom kristalu nalaze oko sredinjeg iona

Model ionske reetke NaCl


Zbog jakih privlanih sila izmeu iona, talita i vrelita su visoka:

Taline ionskih spojeva dobro provode elektrinu struju

Ionski spojevi u vrstom stanju ne provode struju


15

Veina ionskih kristala se dobro otapa u vodi (polarno otapalo), a


njihove otopine dobro provode elektrinu struju zbog slobodnog gibanja

VRSTE KRISTALA

Fizika svojstva kristala ovise o nainu slaganja atoma, molekula

ili iona u kristalu

S obzirom na vrstu graevnih elemenata u kristalu, razlikuju se:

Ionski kristali

Molekulski kristali

Atomski kristali

Kristali metala

Atomski i molekulski kristali:


-

Atomi unutar kristala su povezani kovalentnom vezom

Alotropija pojava da se ista stvar javlja u vie strukturnih oblika

Alotropske modifikacije ugljika dijamanat, grafit, fuleren

Molekulski kristali:
-

Izgraeni su od molekula izmeu kojih djeluju slabe van der

Waalsove sile
16

Takve kristale grade halogeni elementi pri dovoljno niskim

temperaturama
-

Molekulski kristali su kristali sumpora graeni od molekula S8 i

kristali fosfora graeni od P4


-

Kristali molekulske strukture su mekani, netopljivi ili slabo topljivi

u vodi, a topljivi u organskim otapalima


-

Nemaju slobodnih iona, niti slobodnih elektrona pa ne provode

elektrinu struju
Kristali metala:
-

Graevne jedinice u kristalima metala su njihovi atomi, odnosno

ioni i izdvojeni elektroni


-

Veina metala tvori guste slagaline (plono centrirana kubina

slagalina, heksagonska slagalina, volumno centrirana kubina slagalina)

Polimorfija:
-

Pojava da se ista tvar pojavljuje u vie kristalnih oblika pri

promjeni vanjskih uvjeta (temperature i tlaka)

17

Kalcijev karbonat, ovisno o uvjetima koji vladaju pri procesu

kristalizacije, moe se pojavit kao kalcit (trigonska modifikacija) ili kao


aragonit (rompska modifikacija)
-

Uzrok polimorfije je u promjeni meusobnog rasporeda atoma,

molekula ili iona


-

Moe se temeljiti i na promjeni tipa kemijske veze

Ionski kristali:
-

Tvrdi i kruti

Visoko talite i vrelite


18

Dobro topljivi u vodi i drugim polarnim otapalima

Pri sobnoj temperaturi u vrstom stanju

Pokretljivi ioni u talini i otopini ne provode elektrinu struju

19