POVUES

POVUESI PRVI MOqERNI LJUDI 360 36-2

KRIZARI

TRGOVINA ROBUEM

413

SLEPNJOVIE{qY!A-E!8Q!A MONGorl
CARSKA K|NA

4UE8!c(A-8EVS!U!U4-,
FMNCUSKAREVOTUCIIA 415

porjoq,lLswA PoeEcr

164

,,

392

MEGAUTSKA EUBq!A, ,,, ,,166
PRETPOV||IgNAKERAMIKA 3' PRUMETALCI

54lvlq!at1_,-__ ,,_ ,,
..--.-, 393

Piq5vtql:!'Eu5.ly_q _,.. ._.,,-...__4!q _
NAPOLEONSKI RATOVI KANADA
476

_

367
36q _ j68 .L99 .-2Za

58!Slpyl!rcy!alI&$ P0Lltrg!4...
AzUSKA HMMSKA !B{UEVqwf,----...

MEZoPoT4IYIUA ..pouNA r!p4 ..,_, PRV-o P|SMo STARI EGIPAT

] 4 3e6
397

477 417

fl!s.!Jal!9(!8ar,Qyl_

q]o^rAtr9rc !.485w-o________392 N.!,cqsltAlrzaru , 44 ___)29 qqqa B L T S K O T S T q e I I A E A g S r v A ,BglEs.AIrsA .3i-2 ueEB!,nLlzl4_ 422
374 375 376

!! D|5I8U9KA!E!9!qeUA 418 _ qqLqqqD u qzN At{E!r{E{2! E!!J E

SREDOZEMNI POMORCI

REFoRMAC|IA _. .

199

AMERIEKI GRADANSKI RAI AUSTRALIJA

424 425

CARSTVO IEEZ|ISKO STAM GREKA

r9Mz!y4!lA
fNKE __AZTEKI

. 4Sq
492
40i

NQyLZE|4ND

425

KTNESKo ql8!ryq PIYO
MAURYANS(A IND|lA PRVI AMERIKANCI

lz8 149
380
381

P.By sYlEr,lKl , __!29 BAt BU5_r4. R!yS!UC.I'A.,.,. ,,..-.. -.,-!23 KIN-ESKTBEYSIqq|jL,A22
VELIKA EKONOMSKA KRIZA FASIZAM 430
4i7

pa9A_LUBARA .
KONKISTADORI 405

rBLD_ESqrqqqq_!5lJ 4!6 E4I
ENGTESKT GRADANS! 84I_ -_4q6

STARIRIM

383

M0EULS(A 1!pU4
AMERIEKINqUANCI KOLONUALNA AMERIKA. 4OS 409

j84 VELTKAsEOBA=N4lqqA BTZANTSKo ERSTVo lsLAMsKA ctvtltzActJA 385 386
388 NORMANI 389

DRUGISVJETSKT-_BAL432 ORGANTZACU E 434 u.EDlx4B_0!NE qq(q19!t!,148!tL_ 434
HLADNIRAT 4i5

t!ot!!aB!lt4
ZNANSTVENAREJIoT-UCUA 411

PouoplEtsKA REVoLUCUA 4-1_2 BLlSKt t5T0K -

435

,t..tr._i

362

Povijest

PRVI MODERNI LJUDI
Homo sapiens (rraz,ttnni iovjekn) razvio otprilikepr.ije se 100 do 200 tisuir godina. Njegovi su prilrrjerci tjelesno bili sliini

danainjcm tovjeLu,a raspolagali i jednakom su Lrnnomsnagom. vleitine nrLineza opstanak,bai kao i tehniku ko;orl le usavriiosvojeoruije i orude.
GDJE ZIVJELI 5U PRVIU]JDI? \ : . . .1 ^ . " , : H " 1.11 . t" t-.1,. . : ,l

o . \ i . r - , . . . . . . t . ,/...i.,,.,t :,..t ,.1....,,.

L(l,r1s! p,ljr,rp,ililr 1,, militufrgodinr i, m d,L q,n (rru s,rLr.,. i tr'ixvlo
. I ' stEvERr.iA A,fERtK,c zunci,r . Az,A
0 v r j d ! b ei u i k 6 1 r o n j s n o c r . d m od n,eko5do lpiLFr I dki irnith p , r eo l p r i i r e / o o os o d n a , . r o n i d r n h ' u ftutu+ol, tr ri*rur. )a. i.Lojr hdaiil .0vrck l.oyio dr:!ol rc posid!10 asirl v n mo.. tc s!:dio iima pDs : rir r3riLo !s y u rodi i p !m!F, di nu bdLr od pohoi L ov!.

KAKOJE IIIODERNI EOVIEK DOSPIO DRUGE U KRAJEVE? 1 , .',, ' . l " ' . ' 1 , q . . . . . , , ,, . . i
h h h r n , t ) , i to ( t i l k ( l l t l ) 0 0 l o l i f r , I t r r L . t A l , i k f . { N r a ' f A r { , k , n i d u r . ( 1 , , i . I n ! k o i l ( , y . r ,h k o r r 0 d , t h L rr\rNr LtijLL'vi nnst(,s {tnr lioj rr irilrii i i lr n (r r).:li(lIi. ol.(11,. j( rloitit(r 7l) (to t2 Lnrii NoJiIi) ' 1 . , . . . ' , , 1 , . . , , .. 1 . , r , . I ' i . r , r , . ", ,. , , lj,'d\h y,nr
V]EROJATN MODERNOC PUT EOV]EI(A LEDINE PLOCE 10 OOO PR.KR. O(O C r STRENIE MoDERNo6 tovlEKA

AUSTRAU'

. . . .\ . , . , , ^ , , , , r , i . . , . , , i .
r.rkt.1: ci

i suhiki fr (.,1i,' svdgl)lirl(og

TKO5U BILINEANDERTALCI I ZASTO NESTALI? SU
rJ.rittu i D' , nc.!!lc 1.,h.jc l\\lw{r Ltuh,Vtu^t ( , , n ) f j c | r r n D h 8 , t . z i y i . j r u l i r D r ) ij A ? i j i r).ic , r l ' i i . ! l r , , l l n . ' . f , , N 4 , J , ^/ , j r u

iovirr(!1.'0j fo lro

/ ^1r f.

bra/nN i rurr D(1.r,)g iovi.lr.r

ii,

,:..

< LUBAN]A NEANDERIATCA Neaideftai. jc maoyeiim!-k od daniinj!s iovteka. Nnk, Tdepanrrreresni ghda kio iirot nos otak<avas! mtrnedn;u t r h s n e r o p i n e h L r d n o j e m p s kk t n i u t d m o d o b . . u D yiie na $ Neinrreftala. onaniao s

Povijest

363

KALANJE KREMENA
Rani i modcrni rovjck svojc jc ordc i ourje ;nd rc lcLiDjem lacmcra. on jc udaraokrcncnom o Lrcmcni tat<o rjes. od "dhmm i\.,lc. ,jj. pordh,.j.v"ov. ilurrpl r.o'r T

; vJc,,i,,,,. fu,cr.nir,, J.p'i,njc,, mmDlu. , d,, rr
KAKVO BILO ORUDE PRVIH L'UDI? IE
l)lvijr iovjck fohavao per osnovnih v^ft krchrnog orudr i o(tj{ - .orlvc ,i ,cz{njc, sfl,g{licc,r lkhijr.jc n$rs korx,dub,ic Gion, uiiljd, rlr) ddjcljxDje, iilazabuicnic rups iiiljkc kojcje sNljro m loplja. osim ro8aje poznrvao krcneDe i sjekirice kojnnr je srk& dro iubijeneiivdnt.
Komem Ljehi li€ien, tene dlea i skupLiabi goLene koLilneomllifa,

pLodova, h nad pr kupina idrugih varr0m su!r h zimnku. Alheolozl

ovo otlro kemeio oiude,trozvai dubal, bio ie rup,ayLlen r5 ooo godna p,. Kr. oko

Duball vF'oiatno sutiLi?a @zunie ta.a u kosti pnvLjcnic bmzdpo koti.oubaa
s e ! o d i op o l i i p ' { u f r d p o r ! n r u .

cLovtsKl > StLlaK
Siovdnoamortki Low i, Ledenog dobi da vdke su koplh slavlal rlrvLjene lomadlae kenena, lakozvafidov skl !iLiak Dvamahna zdaiki da donicmkiiu oLakgay!10 su prlavdfiv.nie dfreoumotk( 7a ) votinisk rellvrna iLibiLinim n Likom.

PRIXMDANIE BIZONU I c(eznaovom kohadu kosrlb o jc nrezbaren p'iie u ftafcuskoi Lr r do n thutasodina. lovllenlu

je vellkh, !olin a smdivala l(ava diutna n.tleraab ih da se u p a n i .s u r y a in z l t . u I i h u potiemLiu usk! lot iiu.

(OPUA' VRSAK o v a l j e G t o l k i S lna k ob i od o l o w o gk o p i a. m p n v i e n L l ek f a pr. tmcdu,o ooo. 4 ooo. Kr.Liiepo ob kovan ie u Fran.Gkoj ie prr p,. tohniNom krlrnia skom, Fnom na ncsdi! rr dod. Kr oko prc.Dnilu nidu Tale chnri omosLizivai mnogo

ABORIDZINI
Aboridrini, ausrralski ili domorodci srNrosjedioci, ,L n,i',ari:. ,,i,,o\,,,' Au.-rJlje. .., ..( Jo 20. Ofi \jiho,( n. ,Fi:rc iu (. | /ivJcli 7iv^ron fllljuJi. JrJ(iJ( Jrh.oro/,, ,d..,nij<,rnj. , n..1.,/. J.,t, ;/ k( proilosri.

lqLo 4cg!a!u!!!l! !q
Pit 12000 godim Do,€ s oko Au{alijc diglo l)atu Abo liini bilinatjemi dubljeu uurriijos, u fi'oso grubljeuvjete tivota.Da pEiive, Flili suiili{u, dr bi.a zg{iitu moglerarignonilde te{ircbilje, r osin toga ibumennzha lolili kloknc, phli rie i iskrpaliliainke dubokoiz Fnlje. < ASORIDZINsKA UMIEINOST
po Abodd:inisu sLikali (ljenama, pr ie bkd ninra i dva lo'ijala t ub Ro.r,i u Na.on.lnomparku(.k:du u ad,alrkom sjevemom tertoriu. Neke od tih sLkaria su

364 Povijest

POCECI POLJODJELSTVA
Poljodjelswo pojavilooko se

1!14: pi Kr.napodruijukojezovemo
Lovci-sakupljati,

koji su doili u neki loaj u potrazi hrauorrr, za tadasu podeli skupljati samoniklo bilje.A onda bi dio sjemenja posulipo tlu, da ga izrasLc 1os.
KAKO POUODJETSTVO PRPIMIJENIIO JE ZVOT?
Pnje pojxre poljodjclsM, ljudi iivjeliodloa dadiljc ,ivodijei skupljdrja smoniklog bilja. Kld bi trko ni jedoom podtutju hceili hnnu,toyci-sll(uptjiii bi$ slilidllje. Poljodjels$o n<hdm, ornoauailo je, skuplj$je harc ibe pur@.ijr.srl N ljudipoieti iivjctiu stalnim niseljih,r, naolohoj mnji u_Brjri p. usie!r iivotiijc.Iru(elL g,.idiiiertu. (ljrrire i su k u a e .n r e l j {o g i J J u r n i m i b e d d ,r , r n ,

ODTIVEM > GTAVA ovalludska h sLava oko Tooopr (r,, vjercjarnobia le lriadtrau ,na[ polrowija prem pretku, hihonusu U biLiork[vei mnog rakvi klpi!], oi nam ponelto tome o sovorc k a k o u , v l a lp f l p a d n . i p N s h poLlodieLskih komuia,

[4!o !u !!.!ll9ll4!] 99!lL!9_uopJElcr?

OLo9000. Kr ljudi$ pftko,i,ne pr. luvdliznje, x onda sijili po nkicoin: prrcehn4Oko 8000. Kj. gd pi poljodjelciN oikrilikoF,nrj. drr @jbolji urod, ra pi poieli ehLcioliriii. loaeli rroizvodidvilakh!me, su i t u ' . . ./ n o p rl:, J n ' i , d , rA e . ! i n a , i . . ! S o \ . ci u r n r t l i j e . l'oljodklcis sd l)oidi mzmjenjivfti hhnu zawakovNn!

I JEsTIVO ZRNJE EirkoD aDrerplode sjemsiem koie, saarie, kad opada klasa, s Vieroiatnoro opazanie navelo pBe ie pollodleke nzviiu da €znemetodo siaija sadeija NaseLje osnovali oko9ooo. Kr.potiodieL.i, su pr, lerihon

p d 3 d d s ? d i L i t r . r ! o e o cr / d o ' i p o i d e -ddd , .0.01 9 kulon.le hon Le:ikaj hdnog i,voh koiiie natapao potia.

KOIE BIUKE SU UZGAIALI POLJODJELCI? PRVI u flodnom umiseru po poj.djeks uslj,/Li
\ i , o k u . n l r ur i r u . m e d u o o h i v r r u e r ( j r o u d k kaoi prinnivne ruijetee pieniq \!t e mueri .i"kon. Tc su raae pdodno plodile v€likim uk$ninr i jesiyin zirn GFmcijen). U diugim dijeloviha wijeta r.hedr 8000 i 1000.pr Kr. po ioJjek $ ork ,

Dl[@llWil

t'"u nj:.

povijestl365

PRIPITOMLJAVANJE
je Pr;pitomljaenje nav;kavanje ,ivotinje na tivor s aovjekom. Onoje u pravilupovezano selekcionnmjem, jestpopmvljanjen sa to pasmine parenjem odabranih, posebro obdarenih rivotinja, kako senjihova bi dobra svojsMprenijala potons$o. na

KOIE ZIVOTINIE .OV,EK N4PRUE PRIPIToMIo? IE
od vih je iivotida iovjek najp4c pipito'nio psa. r dogodilo s to oko 12 000 godina pr Kr. Ps je poteho od divljesvuka, jst od waia odrmlihmeduljudima. b Oko l0 000. pr. Kr. lovci a, ni paili na sodr gzela, korr iov&, p{ mjshbiF ubijalisebizr hrant Oko 7t00. pi Ki tis, prvi$oi.lrivei poaeli n rdflod btiii .ajboljetivodnjeiz $rda.

ovaipelalpotjete d'eviosa lz od s€dasu,e,sievdno Perij5kos pi aLieh,a Gp@ljen okorooo. (r U lo 5udoba votinjska l le vei 5ladd bla dio poLiodieLsk-" 5vakodnevnke. je,osim stoka tosa, pdpmvliala nakoiem itLo su.at u,s.ial0sjeve. dores ovre ruiatuvahs0seri rasplod, bi h iaaltajau dcnai kako

PLODNI POLUMJESEC
Arheolozi imenom Plodnipolumjesec oznaiavaju podruijcistodno odSredozemnog a u kojen serazvilo mora, poljodjchrvo. je srpasri lb (podruaje komad kopna protegnut prekoLeyadta dmainjcg lzraela, LibanonaSirije), uz fub gorja i te Toros Zrgros. i
ovaj*p na dNsu ddku brtkukemenu ostftukoju bnzlllvo dbbdd iepoznall ie io! p ie oko6000 sodnd kameno'eec RahrI nllnaodtlecLirdrekkLasove

zASTo PoUopJELswo sE RoDfl-o NA Mg ToME MJESTU?
Plodoi polumjcscc Edovire zbog jc idoldi a u?.sojtnadca, ina kii., icSa pliDjcricc plcnic.,kaoi krdetrMjcda, u pryomrcdukoa i ovdo. U oblitnjoj M@pota$ii, jc je nbgucc s wvojcn postupaka rck navodnji{nji. sdje do plodDic, Fljodjchwo postalo

pr.ft Pi Kr,

I PLodnlpoiumleie. Ame'Ia luraa

I

,kd,i !"t,.ttu

I DOM PRVIH POUODJETACA poLumlesec od sievehogv8ka Plodnlse pruiao cfr€nog noG, KUG U CATAT HIM]KU> pazalmu Luku do Petriiskog sve zaLidva. od pNihLiudskih Neka skapanja nanahziStu su mselia, medu kojima lledhon, suizsradena nardmpod.!zju, bla baa pr,Ki prcnaSla I sie(maAne r. CatalHiry0k U bLhiii seGdla ivarna pdmiefte 5u trgovhska eedilra, CataLH0yitk. zbijefe kuae nepotone od .iBLe, Dnedtr ltojih niid blLo uLka. kuae uLaziLo U 5e ZASTO CATAL HOYOK TAKO BIO BOGA? IE Etat Hiiyiik je bio osnoan resdje oko 7000. pi Ki, da bi napoLoniznsao u mjveic idelje Bliskos isbkl. Svojeje bos$eo $elao poljodjelseon i lsdinom. Poljodj€lci su @gajalisoku i piedcu, jeiam i Eraiak.qa.J Hiiyijk $ posebnoobogatio nto ito je olladao lrgovinon opsidij.nom (grube,saklsr simc) podiijedon iz oblitnjes ldk nr. Zadadte su iz tos vulkanskos $aLla imdiv,le izvanicdno dobre atre. slropu. kotama bila U su osnjirazakuhanja i s.rjanje, k upea siedenje ispavanje, kaoi kuSfepefi.Kad hl zakopali sa u pod. bi

366 Povijest

MEGALITSKA EUROPA
Izmedu3200.i 1500.pr. Kr..ljudi su u sjeverozapadnoj Europipodeli graditispomenike masivnih od kamenih blokova, takozvanih megalita. Neki su od njih bili poredani r nEove I uperenlu nebo.Drugi su opet,takozvane ispodzemlje. , bili zakopani

TKo 9E4ql9A!94!!Ml!oqE!lIq rE
Mesrlitskis€spomcnici pojavljuju nno8o velinrx iob lkr. u MDosisuon njih srsviDfrali, paihjc,hosti izsRdni i jedDrobilclj krozncloliko sodina. Vdilc spohdikc, ppur Ston.hcngqi Crnncr, vjerojaoro podisli s! ,noaniposlxvi,i,ljLdi koji$ nogli syojiDNd{nicinm

qqu sJ sruzrlr KAraENt KRUGovt?
Ktrn,cii N kn$ovi ricrojil.o sh,iili zarlisijskc cdenoture ' stuononijo. Veiim seDlih ! ickipos€banddr poBhi e an.dr, dFsom i ^ ilc"trnr. frko, prinjedce,s,ri( u ljetuonr solsicijoprcsijavakrcz scdlire stonelEnser {rnsi$kl), r u "imikoh osjerljNr stubN konon,

0v rcdov uepcvLienih kamefih b okovana rran.oskom Lolaliletu Cdna.u,postavlienl pa6hLio su o t p r l k . k i o m e t a!r d u i i n ! , l e povutri! dva kamemkfusa. U Cainatu osimtoga nalarmo nnoso sam0sl0iios kah4ia,

llakk 5azemlFnlm naspom) rpEten Nllh kaeiiezaniienlLi su 's6flima. - (uspcwin) r soLemim kamenim blokovna,0ko pr 1550. Xr,, Sronehtrgebiodovdei ie dodatkom haiih bokova nodikastos pie!aeniaka z r^,aLe5a.

ii;t;;;. i; i;i; .b*.,. ;ji

RE
V.grl r.ke ,p-"{o,ij.., grobr:.e. <olik. nr komu,a bilc suizgmdenc masivnih iz kamenih blokova, pazasute kmljom, Noleii takozvani rumulus. U n€kinasuseljudi zakapali sro mra godina.
ttadsvodql sttop napnvtja n

rKoJE PoKopAN u GRoBN vlIgqg!44A?
Ad,oLozine arju pouzdamkom. su grobne komoe bile ,". ic-ir, re,u \.' "d.'noo ,.,l.n.!.d- . C ',.. . po njil,ow izgledu, rjihasu s pol.pdibo8ari in,oa,i u vode,koji N vladalinadgolenin oh.ldeijn povGnrmi i titEim! n.kos podruijd.

ola s@bni.a otokulMairLand n. u <kockomahipeLagu o&iey, tsndem ie oko 2700.p,. kL Do gLavn€ komore se dolaTi

pokapao. ! kojese takoder

Povijest 367

PRETPOVIJ KERAMI ESNA KA
Th.jna izrade keramike je otLrivena l0 500.pr Kr. bila oko u japanskih ribarskim zajednicama. Ljudi su najprijeopazili da glinako.jom bila nabijena su ognjiitaod roplineowrdne. I tako su uskoro poieli oblikovati posude peii ih u vatri. i

ZA5TO PRVE SU GLINENE PoSUDE TAKoVA'NE?
Za ruliku od pijrtnjih posuda koznaiihe hphknih od gmniica,korc i lika glinene posudc su bilc ^ IAPANSXI GLII{ENI LONAC nepbpusnc vrnostrl.e. U njiha je bilo nosftc i owi Lom( lzd omu&tabio s sklhrii juhu i [aiu, v.ii pivo i yino, te u njih ,medu 500, D i75oo. lr raden pr,(( toiaafgaie obLikovao tulio, dugoidjno skladinnitito i ulje.Osi.i kehorikc grii.noS mnrtailen rceie, rhelozin{ jdho sovo( o liojoj je kdtui djei. PO6REBM AT UR je Keknika svoje hjesto resto nalarLa vie6kim Iu [tuallha. ovaposrcbm iz €zdoblla uina Sanshan kineske kulturc Yangshao, je lr6dena blla pi oko2500. Ki

PRVI METALCI
Odotprilike pr. 9000. I(. ljudi suu raznim zemljama podeli
obradivati grumendiie mekekovine, prvomredubakfa, u Kasnije otkrili i kakosemetale su moie dobiti iz raznihminerala, napokon te kakose mijeianjem metala mogudobiti njihove
tooo.

POaElCl i KovanbEra',

slitine legure, i primjerice bronca, s mnogo povoljniim svojswima.
5TosErzMotvALo BRoNcE? oD
BoM jc lmjsx bakx i lositm. onajc mnogotrdi od ij.d!o8 od tx dE nrtlla, d dadesc i izbruliri tr ondcu.Iz nje susc i!!idivdlihodoiji idijiiji al.ti, oruije i poljodjclsko dude. lz njc$ seosim rosanDglirdlitifiio oblikovaii odljcKi - nirijnanjcm ra$ljcnc bbnce u lGtup.

pr,Kr,

A?|Ja I rapadna

KAKO PRAVILA SE BRONCA?
Brona scpnvila zajedniihn bljenjcn I BROANI SIRUETAC olalJebbnaanlkipit lraded ba!reN ikosirene tude.Rdaijenu bio pr. oto600. (r. nanedozemnomsu brctrcu shrcnim cijsina odvodili u slinene ipjeiiane kalupe.Tako dohili su insde (nelrhe blokok) koji N s atin preinjiqli i ulijcvrliu krlupe naih oblika.

TI(O PRVI IZMOIVAO IE BRONEANE PREDMETE?
Tehnik! iindiqnja bronauih pednda lijmrjor Bbtjenog met.la u katupe- bila jc o*ritda u apadnoj Azii oko 3000. pr Kr. Ncolisno suje otkdli i u Kini oko 2000. pr KJ. Kincki sus htulci injeitili u iddi komplici@ill

368

MEZOPOTAMUA
je Mezopotamija zemlja izmedu rijekaEufrata Tigrisa. i Poljodjelci su njezinom vodomnatapali polja,kojasu im uzvraiala obilnim plodom, Oko 3500.pr Kr. Sumerani u juinoj Mezopotamiji su izgradili prve gradove svijeru, kojih spomenimo Uruk i Eridu, na od Ur,

s-!!!Rs!l! !4!S!E!t!4Y!14!q
Moini kdrjwi, koji su zryovijedali silnimvojskrmi, nml su ijikeghdove, r vcliirnss€nedvor& igobnie. lQaljevin su ponigali setcnici i viokoiLoLovmi pisfi kojiN ubinlil)o@, (pravlj,li rxdovinam ndodnjaqniu icr brhulio akonina koji su upnvijrliftgoyinon i ziodma. sv€icnici$!oJn toSau ziguqtina (hqnovina) slurilibosovina.

KAKO SEGRADILI SU ZIGURATI?
Me&pordmskisu graditelji s$dili rigulrEi kuic

U Poaetku imao vl5oke td ie

0v. b kovska gLava hafu res rzsrobike kalir.e Shub.ad U6, kola z pr, le unnaoko2500, Kr.U bt?iiiie bio pronaden I kostur istke, ha koia ioa i. ddara sruie, Bllsu Jetlv! akopatr daebavlFkalJku u,asrcbiom llvoru,

^ KRArlrcrNo Bt_aco

DOLINA INDA
lzmedu i 3500. 2000. Kr. ljudi suu doliniIndapodigli od 100gradova. pr. viSe
Najveiisu bili Mohenjo-Daro Harappa 40 000 stanovnika. su gradovi i sa Ti imalivelikehramove, iitnice, kuie od opeka ulicerasporedenemreiu. i u
KA(OSUZIVJELI U DOLINI INDA? UUDI Poljodjclci tEsajali jeaD, lrrmuki ri:u nadu jb s iito,
xtP KRAUE\5KoG > SVECEN|KA

susaslkc godine ododivrle poplavc ijeLeInda. Oni N,, osimros!, u'.gaj.ri i:ivotinje. U $adovima ljudi iz.rdivax su thnine, keaniku, nerahe prdmerei .rkir Na ohali sus pakoriskivali noe i krctili u ngovinu. m

ZASTO GRADoVI DoLINIINDANESTALI? SU U
KodM.heijo-Dan ijckaje rnd p,omijcnila toL, pa j€ poncsnlo rcde Drug. N, gndove uniidle pophv€, poirsti i omjati.Ipal nirko neaD hsigumo zairojc ciyiliacta u doliniInda p,o|,l..

ovajkeiamilkimddeLseoskih kojavukumule, koLa e.e t 2500.pr. KL irMdhenjo Dare.

\
G

PRVO PISMO
je Pismo bilo izumljeno Mezopotamiji 3400.pr Kr. Gradovi u oko su bili toliko izrasli ljudi viSe da nisumogli poslovati drieii sveu glavi. Vladarisu moraliimati nekakvu evidenciju rometko je pladoporez, o koji su zanatlije dobili narudibe, koliko su robeproizveli. i
KAKO IZGTEDATO PISMO? PRVO IE
Pru sepisdo sdtojalood dkrosiaha bilisu wlo konplicirui, p slidcakojc su prcdsravljale prednee,

:"$

\+.'

\r
L

s-l
..t rl ;\

,rdnjei id€je. su$ari r., nedukojim p mjpozntil [l!i![n!fi[go rl pis
u njin! uspijMli ollidati tek mJobnjri.

GDIE IOS UUDIPISALIPIfiOGRAI'IIMA? SU Razliiiti scoblicislikovnog Eviliu Egiptu. su pkma Kini i srednjoj Anwi.i. U dolinih a,pisari slikc su konbidihtisasinn joi olinD.ftj ru"rv znrnsseDici
0!l hJercsLifi potietuD (njlre nrir,h, a mLaze se -n43, pr,K.) ugrobnc faEona Ran?es (vL.1!56. vl,

KLINASTO PISMO
Klinastim pismom zovemo pisanje znakovima klinastog oblik kojesuoko2900,pr. Kr. rardlisum€rski phari.Pisalo seutiskivanjcm pisaljke trskc od u glinenu ploiicu.Kasdjc sugaprcuztli idtugi bliskoistoini narodi, naposljetlu razrila a sc

KAKO PISALO SE PRVII4 PISMOM?
1'Nisric piktosnmi pisali utiskivanjcn i Fvldicnjc'n phalikc ploajciod po vlain€ glift.lisdljkde ^.la tlld (odftle iNril(), a pnvilescod dskc jc n6lauz Iro m.zopot.mskc l,lodie$ sczarim rijckc. Niil. nasuncu todcbipcklc. ipo Pisdjkc $ u poieth bjlcsanoodsjcccoc stdbljikc, rliN ih pisrdkasnijc poicli$iljid, suhko tc nrMliza i0kv DaiirfisNnji prikhdni,nakovi.

D!@
ZAPIS KLINASTIM PISMOM T 0w meroporan5ka pLolka,lsptsana postij. nedu3o slnena p'. ,90o, Kr,. polja opisuie iurod.Iajie eps mp'avLjei wLo uedio,sanmboLima poredanmhvio dtove, u

ABECEDA
Itvu suabecedu alfabcr ili izumili Fenitani, stanovnici istoinog Sredozemlja, oko 1000.pr. Kr. Za razlikuod piktogrma, kojisuprikazivali je idejc, alfaber biljeiio pojedine zvukove rije.i. iz

> KAMEI{ ROSETTE IZ pisa4 Godne pr.Kr.egipalrkis! 196. pismna kpkaLi stitekst tinr.ar aitim na slohkanenu. ie kamen ral 1/99. 0rkriv€n€gipatskom Ros.ti. gradu ! te ie posluZio kLiut dotad kao za nertkd h , $lpaBke iercsLi

zATTo IZUM ABECEDE VAZAN? TAKo ,E Fenii.ni odrili lGIoje sloumogudr su udruiid
tato d! r po njima nog! ,zgovo i sveijeii. Trro sesmaijio brcj nakov!, jo ih ab(eda inao svega oko 30, k ruliku od, pihjerice, 600 sun€rkjh i 5000 kineskih. To jc olakialo ijihoyo ui€nje, . osjm tosr i pojedrGtavjlo

\?"c*

372

Povijest

BLISKOISTOEUN CARSTVA
Od oko 2000.pr Kr. narodisuseBliskog istoka borili zazemlju- da je

obraneowoje. ili Neki.o, poput @[ftt!$![
iivjeli u veliianswenim gradovima. Drugi su pak,

i EEIEH,

popur E!Em! i [!!ff,!l[,
nasele osnujunovaktaljevswa. i

dotazili"e da

pRtvLAdAN? zASTo BLtsKt tsToK SV[vtA TAKo Bto lE
Ljtrdi icljclitiyjciinaBlislon istoku, kJrljNisxl,osieddld, su a , b o F i e g n a o J n e r l " . N , r c o l i e . 1 , l ari j c a l ' r t . r n o r : iTigris,,lisuin. sjeveiu ijusubihpolja,ionE,rcinjrc i visoiavni. LjudiN osin tosa &ljcliovlidatj datekin i nsoackin purovim.koji tu, p,olucii rfoko lkkos isrolo, poveivali Etrmpu Azij!. i

BABILONCI
je Bnbilon ojatao oko 1792. Kr.,pod kraljem pr. Hamurabijem. Poievii 1595. Kr.,nadnjegovirn od pr. sustanovnicima zavladali osvajxti. codine625.pr Kr., i'mnceie orieriovo ll<ovoda Nrhol'oh,a-i okmnio sezakalja. Podnj€sovim sinomNebL,kadnezarorn (Nabukodonosor,605.- 562.), vl, niknulo KAKO BABILONCI SU MIERILI VRIIEIIIE? B.biloiciN ncl)cacnc z alisponloikc, od cisle golenr suDlric sriove. togr prcDarrili Osnn s, lvijc/rlcplmer., i o , c d \. ' l i , ' , i l - o \ o g + r o i c , . ' d iri 'L L , . ' i u . , " , , J d cJ f l .
ovavrala, prema ndvana babiLonskoi tiubavlt botk ftta,btLa g 5 uo k o 0 0p r K r , h v n i u t a :s f a d a b t o n . o s uv o d i a 6 u B na d oV s e f i b a b . o l rl v n d \ a o i ' i e p o d g r o . ' J\ e b . t d o - i a , . ! n je bu. bio bruj 60 - rajsc biojni$sev oddlo svcdo dnnrs u lL'a,iD $upnjsima, $rnni, 'niiukma i$kuIrdmi isoja ofuDji biljciili Un lsrir! tJNhonr.

HETITI
HctitisuseoLo1700. Kr.doselili pr. (u u Anatoliu danasnjojrurskoD.
Pdnavalisu dobivanje ,eljez", pa su mogli izradiv:ti orurje bolje od nepdjateljsLog. 1400. Kr. OLo pr. hetiski su gndovi-driavcudruiili snage i sworilimotro kraljevswo. KAKO SEHEIITI StJ BORILI MTU? U
Hditi su e pM borili s brih borbedl dvokolica s konjskom zap,egon poa.vii od olo 1800.pi Kr. Naoiuhni srlicana i sulicDa, ?alijetali bi sc koliba u mptjateljske €dok i robijali ih. Hsiri su osim tosi i osaj,li gndoveborbenih$rcjsin,a, pinjerice lisokin, pokebin boinin kullma. Hedri su imrli dva veliki neprijarelja:shE Egipone i htobornc stannnike drtrve Mnani u Mezopotaniji.

< H'IITSK BOG ovalie retobol bo8blouklesai u gndska vbla herrtsle fijenoLnce (u Bosa,kd! damtnioi ruukoi)

zAiTosESLoMILA HEflTSKA MOil
Hctiti N s boili zavldr i nad istoaion M%pormijon, bosatonimma, zehljon

r:'
!J'

i rsovinsknnposbjxn,. Oko 1200.p. tu Hetitesuosnnoga nrpali

i blozvmi Nrodi s nora, to jes sayedouhnih otoka, a isto td<o i nohadska plenara s isrota. Ti su kovi, udruicni s gladu, skiili noi Hetita.

HEBREJI
Hebrcjisu bili sroiari i €tari u zernljiKmam na istodnom kraju Sredozemnog mora. ton su sekaju naselilii Naro& s mora.Oko 1020.pr. Kl Hebrejisu U ih potulJi onovejimo.no novokalicv"ryo i silnihkralie'a. rni im ie krJi bio Saul. Nasl;jedio F najprije Divid, paSaiomon. sa GDJE BII.A OEECANA ZEMUA? IE Hcbrji$ vjerc!"lidaim je Bog obe,jao annjuKrnan. Prema Bibliji,u njuthF oko 1200, l.u.i dde prolok pi Mojsije. K4nijes, to je$922. KJ., pr hebejsko kqljwswo podijelilo dvije.drLr lzracl sjereru na na i,udejt najusu.stdwnici Judeje kAnijc

< ZqROBIJENI HEBiQI

AStRCI
,loircisuiivjeli u sjevernoj Mczopotamiji.Obradivalisu zemlju,natapalipolja i gtadililijepegradove. Poievii od oko 900. pr. IG,, osvojilisu c.anwo se 3to pruUalo Egip6 do Penijskot zalj€ . Ono je, medutim,propalo612. pr. Kr. od prcdnajezdom Babilonaca Medijaca. i XA(O 5E SORILI 5U ASIRCI?
Ppisu rsid{i rcjdci bili sljd kojebi s poljapoadi u &t. Oko 740.pi rs. diski suk6ljsi, hedurin, aobljenih $r@ca sryoili ,estoku vojsku. lopljimo,lulovimai opsldnin ornqim!, t€ od slabijihmrcda ffaiiladaitk u gndMom dm, kovinma i konjiha.
STRAAR VMTIMA NA Nasll.iJe od ledan dvasolena llkano surcsila vnla dvorca asi6koga Saqdna kaLja lllut 722.- 7o5.pt, Kt) (u u Kho6abadudanaEnjem kakul, 0ni suprcdstavLjali moa aslEku i luvaLi dvoEc,

374 Povijest

SREDOZEMNI POMORCI
9{g}14!O

mffiHm

i $Fffiffi$,

more,primjcricc fl Kr. narodiito suiivjeli uz Sredozemno

poieli graditi su ivrstc drvene brodouc veslajeclr:r. na i
C)nisu uspostavili dugepomo$i<e kojc su rure povezivale ErLropu, Aliiku i Aziju,bogatecr seprekomorshom trgovinon.Kasnije sc su otiskivali morcda isrraiujui osuivaju na kolonije.
ZBOG EEGA SETRGOVCI BOGATILI? SU TAKO
ligovcls, prkosilioh,lri,r vc(lo,o nrodi,u (h l).clqro skoil tgovi'tun ande ito viic N.j,riolrijj$ tcLcri ! cl)io bili izslxnl(,\kc (iz njesr sckovro novrc),kosirr iz B,iL$ijI hr tr s Cifr {dlxt ( inu ihtiNlto i,nc d//,,r. IlJir ikosinrz,jdn,)

. . , . . L t r . , l r t - r . , , . t . , . , ^ ^ 1 . ., , , . , i , ., t",1.. n o ! r j sd o b i v J i f u r i a . . i ! i ( ( r k . 5 l e | ) t h di RL 's$iDollifiuni,ie,io krliNi ik,iLji.l A
0v. yili, mprrvlj€ia Tmedu {oo. LroD Dr.(r, b i rr prorideia ! bvtem mikcmkohrrsoviikon ftEclu ii EriN0m otokuRodu. rrgov.is! ! 5tar m pos!dimi ( i m r o m m i ) p t u v om a m r c u l c ! m . u i o r l i . i v t . r u z u {rf a ll/rkrnlai Drc0zc m roirk! ponorsa trrd I i

MINOJSKA KULTURA
O d 2 0 0 0 .( l o 1 4 i 0 . p r . K r . i s r o a , r i n r s s,c(lo,cnrljclrl vhd.li minojski knljcvi i or(,](i Krcrc.Oni $, sc obogrtili trgovinon, r rlnrgin oLocimri nancr.rnjcIn d.nlii slirhiji,)r f i R i m r . Z i v j c l is u u g o l e m i mo n , i c , r o ,

/

-,/:

zAsTo SLOM|LA sE MtNO'sKA iMOc?
Nl|tjc oko Sodidu1410 pL Ki tuto7dnnior.Lt th(,1 Gidri,rjl SrntuLiDi) nrih je crufcilr qLlkrDr.Nx.lrlir,,,oJ \c Kilr ror di8lo,tJ.,,ilorje zanuiili sun.. i pon,o'ili tr\itlc onli $r dvoLicI prijeio|rci Kro!,:r rlpxli lvlikd,jMi. I )o golir. I i 00. pr ](f n,ir.j\kr ic . viltrcirl vcabih \Arnn iiacznuli.

(ridia dld)ir dvori | (nososu K(li pr oztrF ov: r,eska m bika, Dreskariivaijo llo 5! in LimL?dMiror.i! okvnr vlarte ..rcmonrje. Ponje bi biki i voliLl

FENICANI
lrenii.ni N iivieli i., isioanh obrla r SLedozcmrogr wrr, i razdoblic Djihovemodi pxdi izn,edu1000.j 500. pr. Kr. obmdivrlis(t zenilju,sjekl;iu'ne i vrLovjciro obridnali dNo.

KAMO FENrqNt SU OD]-AZIUTRGOVTNU? U
brdd,rlo uak da doblle

r.njnniN plovilil)d iihvoD Srdohnnn.$u. Ncki $ r odvl'ilil).ii i &lje do ddrinj.g r.dueiir, jrg,'aprdDe lir !r izrtrlne Aftike paurd.uiji'ni gdjc!, rgovaiiaaki tgijdiri rioyeEradon. Narslavriri jc n'cdr .jimr bila K lg, r lckJnoj Afri.i. kojalc o{xh.'oann svedokjc 1t6. fr (. niN MorililiiDljrii

Povijest

PERZIJSKO CARSTVO
je Od 539.do 331.pr I(r PerzijsLo Carswo bilo najmoinijadd.ava svijetu. na Srediire je bilo mu u Pcrziji(danainjem Ir:rnu),a pruialoscod Egipta do lndije.Bilo je bogato voclom, plodnomzemljom i zlatom.Perzijanci slaviliboga su vatrci svcga dobrog AhuraMazdu.
ZTATNA NARUKV > CA PrLili ic obluJLrz dom. Ova narrk,a pronadena re knl rleke ^nu raie (o{il u rau!nicmAlrrfisLi!.

KAKO VLADATO SE PERZIISKIIlI CARSWOM?
lediskisu se ixdxi kitiliEoLnim ndoren "k,aljknlje' teoJ soiih Fod ikatiiilipotpuru porlld.os.l'oLL li on Drijcm crnyo jc bllofolijlljlio ir 20 ti(rji, l , { . , . L r . r , , , - ' f . ,hdt morlcnlk,uloz,rnl Sffiffi.

STo To BILA KMUEVSKA cEsTA? JE
liili j. !, 0.,j& ii rr!r tr l'.v in(nr (i nu,, (irsi ( . j . ( ! l i h o ( 1 5 i , J i0 n l r ( l r ) i l i , h k o j t ! l ( ) 2 5 0 0k m , rijrl{,8 nLj.v.,.(li'slil ]I sr Llop,ij((oL)i.. \?c li ,,j L'd :' : , 't, ', :. '..\" ' J" t, $n (i ,,vfixcii l('Jrrsi. uli v( i ni'oni, (lo[ \L (sovc s n j i n r ( x l i l i l ( , N ' t r f ( l r v rL l ' o , i l i' o l J , r , .

,/

,/

,)

/

.,/

-

i;i,
!,1

.r Relerna stubqtu ptikarrjt paskrik. t, ttedije (sieveni ttan) danak. kakodanDre

vl, tzr, 4a6,pr Xi Darie,rvonDadleVciki, . I jc upbvu, reocanDnaoddavnu l,volcvao voiro pobjodo danasnjoi u ru6koiI poveo naiszdu Griku. na medutim, Niesovu voisku, su c(l porr?il daviojI\^ant0nrkol u pr. brk 49o. Kr.rakoie rapoleo ducorrainl s cnkoo koi te rat napokon srGliiPsziFko CaEtvo,

I
s'i.
,

i,it

SATRAPI
Satlapisu bili ixD,jcmi.i l<o1c hrlj postavliao bi vhdaju pojedinin,pokrajinamr.Njihovr da F,,dJ.'.:'.d'..r,j .r" 1n nd. c.'r,"'.. k a o i p i k u p l j r i j c r r d , e l ai d l i l h . O r i s r L o s i n , perijske lojskc rogasLrrad;vrli zapovjednicimr sa r .o b r ; r i . r a r . ia . . r r ' . ' u r r p , i ' r t j k i h n ; p r l r . . I\IOGLO VJEROVATI? ,E LI SE SATRAPII\,IA I' crijsLi ltijljcvidnuvjd.vili srsfnnr Zro suimli posbntdotril,ikc, nlto^{r. ,ltruljclruii,, kojiN puili dr stapi nekridu porz i darik. N.Li sesatuipi, nedutim, nnli iosiliti,pi r urotnipLotivkLrlja. dok bidrugia ibni iu dosluhuftprijtueljuni s cartra. \/eliknr grdkim prinjerice Alekand,on 'hdron kojijeJll. pr KJ.osvojio ledjsko ca$6r.

STARA GREKA
Grika je bila domovina civilizacije je svojvrhunac koja dosegla izmedu 500.i 300.pr. Kr. i kojaje obiljeiilanai svijet. Njezinisustanovnici iivjeli od poljodjelswa, nba$rva, zanata i trgovine.Pritom su izgradili oko 300 l@l![ (gradova-driava) i naselili u kolonijama. se Godine146.pr Kr. Grdkusu owojili Rimljani. 3To zNAJvlo o MtKENsKtM KRALJEVTMA?
Mikenski kr€tj$i bili noini izoedu1600. 1200. Kr. Bili suro su i pr apnrc ntniikr poslavice surljeli u gndovin{ tulik namkdc koji
i iz njih t9nvljili sojin m.tih lBlje$ftihr To k Luhue, nedutih, imc.dobila po najbosadjcn od tih sndova - Mikeni na jus!

Cdke. Zr vladare vjeiiianadij. i,Bdivetifitru keh;k; su i veliianstven naLit,a oni N Dak ,.tni sr6i eGicdovali cnare flott usoviilih bbdov! i nio flouilid;

ovav6ra,podtgnlta lrhed! 1550, iroo. pi (r., blh suoivor u oedrmu g'ada eie, redt3ta naroga M naiboqdtee li.jvatnriq 3(kogporjr rosa dob

I BRor{aANtEoDd ovosielvo.lskovano 15oo, oko pL Kr,, prcnadenou mtkeBkom h lMlkemki sek6tlevi su 3.obu, t.sto pokapall ajedno orutiemokl(en s

KOJE BOGOVE SU SLAVILI STARI GRCI? SBli6u Crci\lavili onote bocovr ibori,.. Oni .u viero,rli dr tiborovipo"jeduju ru8irnemoa, das! .o\ietrohk, te noviriir*om i li.pii. \qko iebuanlpo vt.,drto 1ekrL nrJ apckrohzivotrNrd $im iebogo\in rvt,dro Zeu..nrivi,. hcdu Djina.Jeddij. njesov - posejedohvladdo bBt mo!@,r drugi HadiliAid - podzennnn syijeron.

o .EMU5U PRIEALE STARoGRTKE DRAME?
( l ' i k . ' r , t u g r J . iIek o n e J i ep E o , i t r J ' ep , n L" b o g o \ i n d < PRINOsE 2RWEBOGOVIMA JE i h o , n . n . i l i i ' m . ! v " ' ' . v r e n e r , : kp r i T J e r i !D oi - , ( , r. ovajiomhmoni€ll€r o ti,a d 'L (ukanosviien.a) i-"nekot ?red$rve su sledali sano nuikarci, jer sedirllo no rcso alenskr Partenon, hGm eda bih ih mosleuzrujili.

AMFITEATAR > ovoi€ polukrulno kaatlte biLo zgmdero Epidauru u u rutol crlkoi, r5o.pr (r, oko Grckl gLunr(rcdom su hugkar.il nosilinaske s! prikartvaLe koje ftzn€|.kove,i€.irinLi i bk(ove uzsLazbenu pmtnju. je Kor mLadgLoma.a h pievad, p e5ao ikdhenr zbivanie, no

Hranovisu bilibdgovima dom,a polisima $atusnisthbot, Hmm Parrenoi Ateniblo ie De6denokd 43o. pr. Kr, na whuncu u gr.kos je jednaod iaFLavnijih gkdevinana svljetu, sddielFna.0n je a u niega usmdeno,2ooo lona mremora. Hmmje bio posveief bolkiAteni. njenuje stajaonlezin u kkLesanr vGokr metara. kip

ZASTO GRCI SU CUENILI SPORP
Sportj€ hio dobRpripEmazr iii, ali gri[i polisio,gdrizi$]i sporBka idjeanja i u okviruteskih ndkoyina. Od njih $ najpundije bile olinpijske ige, koj€suseodd,l"te s"ke idtri u bogrZusa.Takdarii sodine aast sudoluiliir slih kajeva Grake. lobjednici stjcalishvuzasebe su i petit za$oj sBd i obitclj. > DtsKoBoLos
dob6, Tako oko4ro,pr,(r, ie nastaoovaj bacar diska, Baoije bllo dGrpLlna. ie dlska I oLimpilska
cdkl s0 klpdlsvoja dlelaDradivall prema v'hunsklh spo'ta!ima svojesa

POLIS
Griki sLr polis worili gradi svaz€mljaoko nj€ga. je Svaka od tih gradova-ddavieimalasvojuvladu, zakon€ natin iivota. Polisisu testo medusobno i ratowli ietama[!!l!i[ i rarnin salijama. KAKO FUNKCIONIRALA ATENSKA DEMOKRACI'A? JE
U Atcni $r svi odridi muikrci moglislut.i nspravc u skupitinj kojas ssej.la skoro swkodn.vno. N. njoj !u binli 8Edlkevodei srcjcugndmc slali u i?€nanswo,osin togai glasowlio ddavnojpolitici. n Zcnc, oboviistenci njs' inrli pmrcglda. 'lii mjslNiijr wjcrsk{ filozof. SokRt, Phron i Aistokl - ,ivjcli$ inruirvdibli u Arcni.

ttasln. t nasllnava blll su ulle pbkvod. dtaso.len k@znt sdkt

HOPLITI
Hopliti su bili dobro uvjeibanivojnici pjeiacikoji su sezasvojpolis boili kopljernrnaaem. sudobilipo oLruglom i Inre ititu hoplonu suganosili ko u boju.Osimnjime,hoplitisuselririli i Lacigma, prsnim oklopom (ititnicima za cjevanice). i n.zuvcima KAKO SEBORILI SU STARI GRCI?
Smli su seGd boili u bo$enoj fdm{iji

vojnicisbjari su uredovinr, - *i,., p.ri"p4,i ai,.
itiove ftko da $ore neprkinuii ohhnbeni td. U taLrin sulcdovinakd.li na nepijlElja. Njih@isu sevodeboili s bojnih drckolica. lolisi:u osin toga uimati u mjm i ftkoj Etnoj vjeslini ysne sranc, primjete $ijeke iz skitije, r bodli su $ i gelijana s ri Eda vsala, trkon nin trhmna.

nanoj frllnga.

ova slikahopllra! bolbi naai su biLiiskljorivo mulkaftrt ihutnih obitelri snonassebi nr5u moglikupri oruzie oklop i postnut bec tezi na bojnan patju.

i: h",ifi;!:"51'lliiiliil

KINESKO PRVO CARSTVO
m
rAl

tlrt

pomo.tr vojnik. m DEI!trBEgltrllH kojimu nilik
daDs i{vijn grob.Kinu N ujcai"iti i *i

^sraNDARoNr UTEG
posLile dhasuje Quii,

""*.,,ri;.ai."*" *"- pi.mja, kganja i mjerenja.
KAKO KINAHRANILA SVO'E,ITEUE? IE U sjeremoj$ Kinisljrci nasttminpadinenu pnvilj teae ina hjiDr uzgajaiip,oro i plenicu. jugtr zmlje kopau Ni su kimlezanat.pinje, aosimros{suizumiliisloj*e 4 dopEmaDjc iz lijcka, vode patuna pophvtjenim poljini ugijaliitu. Dluscsodine novc Kinr cc je im.li tT hilijunr staoovnika.

,'to"i t ";i *

ovakvim ute?ima su prcvjehval

flj"":"k:ll.iJjll,Ti,:d'(1##r.

ICLINENI MODEL RIJECNOG bRODI& ovalksanilk model snpaia ('tlelnos broda) zvadei kn6kossroba, Takvisu le iz drevios brodovinoljetima plovi dvama ruiveth t n*kr p"oditm poynn puiovtma, ruaisoh (zuiom rrle[om]y.nstreom i < POGiESNO RUHO porcpana n@ra diianie p iz

SToJEB|LA NAISTRoZE euvANA K|NESKA TAINA?
I POGREBM ZASTAVA ovasvrlem&stavapoqelet: grcba gospode oallz d nastlle Hai,unrLe !60.pr,Kf, oko vFrujesdahddie p kaan iiei puru nebo,

OLo250U. Kr kinskisurclFciorkJ,l, pr. djntrdzsajaDjr yilcakio iodmlt jJ finentrij njcqovc dudovug htinkc. potfaiaLasodha. ieffit ro za p., (tad) vle'ovaLo posieduje Tc .u niri.'e.eiolc .r i.'rnu tkininu. k b;tk blnmvin, se da bojrmi.Da oddicijcnu svili, kimskd diiaB t!jN, k saauvatitileLo i ponjesm'lr. njeineizodcdirala lijsdoioj rajro$i. u

GLINENI RATNICI
Kadje Qin shi Huangdi 210.pr. IG umro, s nFgovim rijclompokopali 7000rarnik su i od tenkore(peiene gline) prirodnoj u velidini. Medutim je pjei:cima i konjai bojnih bilo dvokol;ca. je podzennugrobnicu36 godina Tu gadilo 700000 robova. zA5T0 BtLtNAPRAVUE RATN|C|? su TTt
Clird . m'0i.,IFl!irr"r,."(.u',reto|.tu;:,.n)ego\oj d u i i u z i g t u b n o n r o n r u l ' u g r u b n . ui u \ a t i \ u iv smo$reli koji bi e auionatsli odapeli rlo bi ne*o pokuiaoprovalid. Kjneisu re mine ljlde pokap3lis l.rnon i piien, ali i spohijenin slugam. Clincnir rcjnici vjeojatro bili svakigllnenivojnlli iuva grcbnkuain ShiNuaigdija koji ima druknje sinboliana tN., te su zdnijcnili tive ljdc. " . v i "o d o l d e o p . r a l d n o r r ' o l F ' . . r e p \ o j . . . 5 ,
oni$oje okrenutiisroku 11redova protegnutih preko2oo metar., u

MAURYANSKA I
je Dinastija Mauryavladala Indijom od322.do 185.pr Kr. Njezinje naj kalj bio Asoka(273.- 232. pr. k.). je Svoju vladavinuzapodeo ratnik kao ali kadje prihvatio budhizam, priklonio miroljubivoj se politici.
KAKO IZGLEDALI StJ GRADOVI MAURYANSKE I
U to 6udobi gndoye brdili smri zcmlj{ni ntuipi dfthe paliede. U Aloknoj plie$olnici ?niliplti (b{j ddainje Pamd tej sebeden pbEao 14kjlometa@. Unutar njega$ bili hrdnovi, j@r, drorci, sl]adiira iftdnicke n{srdnhe.

KTKOASOKA BUDHIZAM? SIRIO IE
Aokaje namtnio njesdna podiao vnoke loh.ne $upd€ u kojeF bio u(an budhntiiLi nut, kaoivldstito obc&nje dc%ljano da vlidd. Ttudio izmi tiEzlicirc !c n.lode lli"poslijc nj.sove snlri casM nspalo moje na d't.vc,i rrko jc ro porhjatosvedok pod Guptama
TAVUI > STUP pNos ovl lavovl ,toieia vrhu klesanos stupa Ito sale u Samathu, tevetu ndiie, m podlgao Aloka. Kolaipodiog.ha svakog Lrva shboLh h!dhlstllko b uleile.

GUPTSKA INDIJA
je Dinastiju Gupta utemeljio hinduistiiki kraljChandragupta I.
Polazeti svogzavidaja sjweroistoku 320.godine. od na Indi.je, kraljevisu dinastije Guptazavladali velikimcarstvom se koje odrialoduljeod 200 godina. zAgTo RAzpoBUE zovu GUPTA
ZLATNIM DOBOM INDUE?
l b d J u b r " h d n i m . n o : l t n i n [ f i s r J i , d n ^ i . cc u p " . i L d i i r t d o r ' ' i e l -p , o d . r . . m i c . n u . 'E.r d i ' . 1 ) ' m / n r n o { , . . slazbe,knjiicvlNti i plesa.U ro N doba i bftmatiaari w u J , b m i i . u . r i . \ o j : j c l o o r r . . ,p , i h e , i oi i o \ * . j e , . te su doilii nxidejuda u 'utcmariku uvcdunulu.

STolE To IVIAHABHARATA? Zon je joi i 'Veliftinirdijsldn€pon",i b F nljduia
pjsha na Nijetu. ona piaa priau o pd hirdskih kqljeviq koji su izstrbili vla* pa ju se rude vnriri. N.pis.na je na Mnsktu, i prdshvlja jedno od najvatnijih djclahindske knjiievno$i.

umjehi.i D b,dobLia Gopta urclavaLi zldove 5u budhl5llikih h€movau lpiljamaAianre. nilna Na su nkall indrj5k€ tivotinjei blljke.

380

Povijest

PRVI AMERIKANCI
Prvisu ljudi u Amerikudoili prekokopnenog mosmjro je u posl.jednjem ledenom dobuspajao Sibiri Aljasku, zatim a sepostupno g000.pr Kr, vet proiirili po obakontinenta. Oko su bili u svim dijelovimaAmerike.
KAKO ZVJELI SU PRVI AMERIKANCI? Pni suAne'ikdci bili lovci{akupljaiii ribai, pasu$ko sc do nodsnih dur i nso'ili tivjed tlopskim u pniumna te$udcnim sjdemim i jui.im iumamr.Drugi $L hcdutin, poteli obndi%ri kmlju. U jrdooi.'itti^ ,o Aod.mauzsaidli And.h, uzsajdlikrumpn 'd.h, uzgajdlikrumpn krunoiriilirmc. U br.fiih ri sdm ilhmc. DlodnDr lhm..lr '
ovu5udnenu lelenju stavu

dorinmr dorinmr EEEIImEM El!![m@l

ig3\94!lbund;. u porupu,nn),m{ su hdijani oindi;eti,Jrpma poljr E@ KAXO PRVI SU AMERIKANCI STAVITI SOGOVE?
Rjtualisu pnih Amerik hjcll6rojal. Lmotu. boeov( iduhN( d|d*rk udjeliivriisuieikijr. Njime(u ?-M'Ji ka: h;nu rli r rivurinje, ml.diCe djcvojke, i islztrjLti dast bosovi,hr koiiju wisi rivor. o

jusi,]ii siFii kukmu

< ZIATNI RITUALNI NOZ

PrcblJeiadaseodasmju le

Oko 1i00.fi K. jutiomdickiN z.nddije otkdli ta,nu kMnja pdodnihsNmcociti zlat., scbE i b{ke, kojc!u Dvltili u ? c. r i.,o t*o i niihoq lknjr i tijcvrnja u kilupc.h t.[ ru kovi,rr irdird: n.r{,r. rnlrtrc prcJncK i likove bohnstavr.

PUEBLO
Od oko800,pr. Kr, u jugozapadnim dijelovina Sjwerne Amerike, Indiianci supoceli \lrgrti prorroriiu prosroriru.rakosrvaruri zvana na i seh puebl;. Ponjimasul€sn;j€ dobilii njihovisranovnici pueblo imc Indijanci,
KOLIKO UUDIZIV'ELO 'EDNOM JE U PUEBLU? Nckasu puebla, piDjedce Pueblo Bonito N* u udublni Lltkl, u PuebLa 5e su Mexicu, znahindii po 6t0 prorroriijviie od iepdendGamo sradiLa m sun.u osuleie) opeke kameia, od 30 cdonorij.lnih dvorlnr (tiva). U Nakoi i je pro$uijiiiida airaw ovalje,vjeblario pa zbos ol,itelj, bi pueblo' $!e, nao inlti idobqro viSe 3000 od $anovnika.
Puebo Mesa Vedeu Cooudu

GRADITELJI HUMAKA
Iznedu700.pr. Kr. i 550.n.e.narodi Adena Hopewell doliniN Ohija I u n:sipali goleme zenijanehumke.Neki su od njjh bili sastajalidta trgovaca .u iz dalekih ?rmalir. Drugi prk b,ti\niirJ i g,obrice. GDIE BILIPRVI SU SJEVERNOAMER(KI GRADOVI? oko800. suporeti ssjari I sHdiktii Sod,neEBdo'e

hum*{ k*r nieiel\,j5..,ipp,j{N,jve,ije;.du ri:ra b, (-ano\,". kftid{ n)eg!,Lou.. Z,pre.,o r" poi ,i., oa .korcr (,+ryornih Ltomem I in,o ;ir od ud an li,.i hunaka. njemu 1200. je U iivjelo oko to 000ljudi.

Povijest387

MAYA
Narod Mayaje iivio u Srednjoj Americi,a razdoblje 250. od je njegove do 900.godine doba najveie moti. Bio je to narod seljaka trgovaca, je podigaoi velidanswene i ali gradevine razvio te

sustav pisanja slikovnim simbolima, rakozva"i- filSi@
TKO VLADAO KRAUEVSTVIMA JE MAYA?
Nalod Mq2 rivio je u viie k.lj*sava, i sqko je od njih im,lo soj snd i vladan, koji je bio vojskovod., akonodNac i !fiovni sededk. lorlije 900. pi KI, dolui do opaddja mayanske lizacije,vtoj.tno reo ib je po$ojeii naiir .i ob6de rnlF isqio poljr i snanjio urcd.

> socKtsE
NasLkije kip bogachac, mayanskog bosakile, po kolojmstesvo:lvo. Mt sovo'i da je char raskdlld so€m kamen ilem! olki o iu pruubilikukukutuza.

IE NAROD MAYA GMDIOPIRAMIDE?
6ubilcnajveie gedevine nar"nskih gradovr su rc
i h@movi kftljevske i $obd.e. Nr satum bila slciiib na kojnn. $ tNoqlo bogovin{, tsu gobne kobro,cbilc sk,ileneduboko

osti. Pilaoridc bih tgdcnc su i prekrirne cNcno obojcnon)

"u gidu Ch.hdiltzl zmedu 9oo,luoo. Indole ukupno kole 3di stuba ,u prc&tavLiaLe godinu, Maye blli su _. solamu viegu aslroiom mtomaularl i

MAYANSKO PISMO
NrtodMayaimaoje ideografsko, pojnovropismo. Znakovi bili nacnani su nazidovina loncima, urezui u konadiien€frita kamene i te i spomenike. Osim toga njimabileispisane su i knjige zv:nekodeksi, napravljorod dugihtrakapapiraod drvene kore, a koji su seprellapali kao kane.Sloleni sunaiin pisanja odredi*ti pisar;najviiegranga. ., ,;:;;:E:::il::,:;. KAD BILA RAZRIIESENA ZAGONETKA GLIFA? IE
Uienjici sunayanske hijeroslife poieli prouaaadpdje 200 godnra, do 19t0.Npjelirulrciri glifclladira p!su je jdno i tvodnja. onda 1960. A postuto dasevciina harmkih apisabavipovijeiiL,. suto zapisi vainin Bili o dogadajina" prinjericco rodenju, vtnanju ismfti, kd i rcjnin pobjedama bogoliklhmaymslihkrnj*a.
> ML€NDAR PREOVIOANIA Do daias str se satlvaLa samo ietni mayanska kodeksa. ovai le bo sstavljen zmedu Boo. godne.u ijemtrsu blll i14oo. poda.lkolisuomosuiival predvdanie 5veieniku vetnih

u41.il,'

_

tc:-.t "rtJIP. ,' -.;FJ ;g sr 'tffi

-.(

I

"=i' ffi . -r':qe|i:
r ,i;l -.

*ti

.'!ffi

-i.$ Ufl*
: i. ,d+

B,ri:elF

J82

covilest

STARI RIM
Rin je nastao oko 1000. pr. Kr. Lao nmclje ratarei stoiara u srcdiinjoj Italiji. LJsljedeiih tisuiu gocline sc razviotr moian grad-clrievt,tc posr:ro prijcstolnicomcustvd ito se prorezrlo od Britarrijc sjcvcrtL Alabijena jugozapadu. n:r do KAKO RIM SE SIRIO?
Rrhrro j. (qrLbLl..rl,cn,r)no ror.blrN,t: srj. ntrl.il , ! r , t r ) k , f , . , 4 0 f r K r :/ N h l i h i i n v n lrrLrilfn l , . t i r ! r 1 i r l!,L r t n r i . r i ir r 1 ) h i i t i. dn r 7 r ) r L ! r r L ( ) ( l { 1 . L 1 ) 1r :. l i : ! r k l r l . N r r i i r N i f , 5 rd , d r L j d r r . t) s 1 r { L r h r r L r o j . f f r v r 0 , , iR i n r t ( , R . r n r b t r i L 'I l ) oi L i i . f i ^ . r ' ,j 1 1i 1 1 ,ii i i ' . I r!
> EORBA 2IVOT SMRT NA I . i o r i o 6 " 0 f(. { r d i J L o r Ll r r i u i r i | , o r ) , | l k l h J

Ai(i.llo

"^-1 " I -'l ';:-

KAKVA sILAVJERA S'IA.RIH RIMLJANA? IE
1 h , r ) d .N l i d , , u , \ , h , r i V . n i b i l i { L r d o . d n . i y r t r l i l h ni din:liih lJl)rrrlryi Njinr bi u tosdnrin,4.drnl I h r r n . r i n t i r r , ) ! ri u v , ! i , i i c .r i k o b i s c ,t , i N j c i c . , r l ) , , , 1 ) o . v r l ( h d . j . N n o ) i i d i l { h ; ! s i M d x o , b o g un r r l ( i ( i , n e { , s . ,m d , i i r , , , o l d , ( h r j , M n o q i , i j c j c r c , v I RUSEVINE KOLOSE]A KoLosei,mjv.fi rnski tai je .mflcrbr,orvorlo 30.sodhE d r I l . L r n l e m u 5 eo d r r a v a h s! kyoLornc,grc,bkoja , . su$ . z svihkhlevr mpdih ,.. doprehaLi r lyothle, robov

r'", 1,,,.':',..,,'..',"'....'.iii..'t','..:

r,"$,1. iffmmlmflfiI.
I

KAKO SENOVAdTLT VolN.llJ3 SU RtMsKt
I

t
I t..

N , t , o i ( h , . i h s k c r t N .u b o j { ri i L i s v j g . { d r r i , J i l ! i v ) j n i r i ud o h r s L r 1 ) i l i t h i o , , . b o u v r c l h r ) i $ d
t ) , o t ' s o r r t . in , j i t ) i $ o l ) d w i y i I n r r 0 . - 2 5 g o . l i d i \ L r i l ) r ( ) l ) n r i j . t , j d r l (l ) i or . r i N l l ! k N l t i D . n r r ' d n ,( l v j d n r{ , 1 i . m r i r . i k i ! i r i ( , ) n d,l lrydr k)r(. l(rl n. bi ,i,ovn, A , ! L o l , ( u 1 l N ri . $ , f .

alt!

dd!"*-d

,:.lt

r9;

Lr, rrrt\-rra

. rrr!

0iirf

nduttr

SEhIATCJRI
l i , l j f l { i f \ l e l t . p , L l ) l i l i,u n r i j c r i l oI t i r r s l o C . r s r v o S . . ; [ r . lr u r t . L p , r r ( s r . v n )i g r . , 1 i v i 7 np o l i L i i k u r L r g u .

rtin,,k,),,, R,put)tit((r. v1,,,1", s,,"i, ft",,id", "ij"." l;t" ic ii poslijc nij\i!c sturbcnit{i. 27.fr Kr, rosLr\rj,rr0 rtf)rv., vojnc

ZASTO UBILI 5U CEZARA?
Co.liD.i1.l,r l(., ro isr fd q.di[ lJoitoj. poitu) jcdiliin rL, rronr Rini,lnLiii CaM N, ubiliu Sdud, Uiinili ni ro ncki*trrori k.ri \u nf,trrrli{h je nekio l)rcv.likumoa.Gim rogtr ditr ,rnijenli ito ito l.zrs.nro.c to{rvio no r. soiih l,rnhir. zrro j. s.nr. roljic k.oziinrl]oviicn i'uo :J00 600 altrrovi,M(lnrbriro do 900ljrdi. do

<BRoNaAN a s LtKoMluluA Nova cEzAM
Prcfl ia ovon io!lao ivredoii ia ddan u, swiit (ilev+on za ukus[hrk h rendoe

Povijest383

IMPERATORI
roslije posibij€ je Julia csa!", rimsku ddavu zahmtio gadanskirar. Ipak je do 27. pi Kr. cezarov posinakOknvijan ovladao ditavirnrirnskim svijerom. Uzeoje n,ilov August('uniseni() i postao pwim rirnskimimperatorom (caror

KELTI
Narodkoji je prije rimskog osvajanja iivio u zapadlojEuropiu plemenskim zajednicama zovemo Keltima.Svako je pleme bilo sastavljeno tri glavne od skupine druida,ratnikai seljaka a najveia im naselja wrdave su bila na u?,viiicama.

rJi

Po tEMUsU BILIPoZNATI KELTSKI MTNICI?
Keltdti tunricibilil,o,r{i|o romciro voljeligorbc, N $t troLb! inildt. Licnsu nralinuhdn iftom bojof,kolu ur dobivali biljkcsta (vrlnvrika), u bojuL,iu,l.li iz i i?p(nih tih. lpik niasntujLti tgld ni k,ikr kcl'sl(vojsl{c niogliDrdrladdtiscgtr niN i uvjdlxnosriD,sl{ih Lcsiji.

TKOSU BILIDRUIDI?
Nxko. ito bi pnvdi 20 godiM u l,rouidvinjusvcsr &l (rN{swa do srLolonrijc,dnr i bi u l<ckskorn Jruidu postxjilisvcicnici isuci. I'i svctimjc,crimr ir wdinr lusoviDr,oni $ obxvljrlii vjcslc obrcJc u kojimr bi poockxd i,oovxliiljudc. Z rzliku od (airc Kdtu, mnogi Jru ibilipisDui.

r KELI5q WRDAVA DUNAENGUS, IRSKA KelGka se plemena s! boiLamedGobno, i pDliv zavojevaaa. a Kaoskldiili€ ?a 6ebe stok!, i. takobranjenirbi mje(tma pimje .e uvlii.ana Lltnama more podiraLitvrdave. uz

384 Povijest

VELIKA SEOBA NARODA
Godine285.fumskoseCarswo podijelilona istodni i zapadni svakisasvojimimperatorom. dio, Ipak,i unarod toj reorganizaciji, 400.godine oko zapadno carstvo nije vije mogloodolijevati va.lovima barbarskih plemena sjeveroistoine iz Europe. Takoje godine 410. bio napadnut samRim. i

r ArraBta BoZJI

ovaie bbntaiaplaketa, prikaaje koja iomadskog ratn naroniu, ptunadena ka bia u Svl.aEkoi, a hoidaplkazuie Aulu, bdjantaos iemiLosdnos no

TKOSU BILIBARBARI?
Za Rimljane brAa6l. plemenino su provilji!"h tu tr.e*vo bilad*tukrivni, krotiini ,bd$rik. S vrenenoh u s e .n , c d r o F .r i n o n d d \ , n ' ' o J i . k 6 i l i . r c . ' , r r p u k u n svoje itu prcnijelii na novu domovinu.Tako $ fqnci su plemeia poainju

I rlnbardiu sjcvsnoQlijaostoj ron${rdiji itd. l)oknjini TKO BII.IHIJNI? SU
Huni $, bili tron{dski urod jzdan.lijcs lir*csina. Jihdli$ l,re kotrjc,bili h&trrtmi lukon isftliqma, !cs! u l,otriziza plijenoh prcdikliduboko u Rimsko CahNo. Nijc ih, nedutinr,,r0imalo iosvaj.nt ?imljc.

mrui uFnnolskoj, Etr&MtrE! uErslskoj,

osvaiaiu rmsku Afiiku, tevemu

476'

unr!'avatu Rrn. ] asvfsiutposLiediji

ANGLI SASI I
Angli i Sasi, kasnije poznati Anglosaksonci, kao iivjeli sudui obale Sjev€rnos mora. Britaniju U supoi€liprovaljivarijoi rimske za vladadne. Poslije 410.,kadsu setmskevojske povukle, prodrlisuu vclikom brojui naselili se, te postupno zaposjeli vetinuistoine Britanije. TKO POKOPANBRODOVIMA? U IE
Argli i Sdi bilipoglnski,ponoslineod, i tr rjihovoj N kulturi hrodovi ighli uintr ulosu. oni su vjcrovilida brodovirrcnose iduiu umrlosa u omj svijcL.,aatosu bogatepolopali u brodovima, ajedno sxsoadnakoje ie uiivati inadlugoh svijer,. Sroman,c su ponekd pol,Fli s! svegr iekoliko brcdskih phdca.

@

Oko 200.godire[]ioa je zrbpljela iruina senoa digla, !o je orei.lo iirct Anglima i Sdimx @stojeiih nr obali Sjsqnos mon. kodobno su ih, osin iogi, podskivali dn$i gerunski narodina putu premr zapadu.Moila su neki od pflih Anglosiksomca u Bihiji bili yojnici umjnljcni da bhde imovnike

BIZANTSKO CAR
je Godine324.carKonstantin ponovno ujedinoRimskoCarswo. je vet p Tad Rimod b:rbrnkihnapada. teikobraniri paje prijestolnicu preselio Bizancij u i preimenovao u ga odakle i hrvatsko mu narodno ime
TKO'E VIADAO BIZANTSKIM CARSTVOIM?
Godine 1054, crkvana zapadu,

(ikvi blo grlki, a nc Launsll.

KoD{rntinjc iz Konmnriropoh (drDinjes tusLo8 lstaDbulx) vhdro ditavin inskh Nijeton. atisecarNo ondaopet nscijepilo. Codirc476. aprdni je dio cr*Rr bio takoEtizbrisan. htoitris dio, tudttim sd prczvan Biktrbkin Ca,rsod oddao syedo 1453., hd je Kon$rnthopol po$aopLij,stolnicom Oonloskog, ili OsmNskos,Ci6w{.

KONSTANTINOPOL
jc pdjcstolnicom Godine Rnnskog 330.Konsraltinopol bio proglaicn caxwa.sjajmjavnc zgLndc rovoga gLrda, nrcdu lojintasponc,ino samo foLum, suurcicnc bilc blagom doprcmljcnim svihkrajcvicn$rva. iz ZASTO KONSTANTINOPOLTAKO BIO BOGAT? JE
jc bio Konstitrtinopol sjecijre dugih qoviakil putova !'o .n pu\,aNrll uf!. .\/i,u 8 i5\i ,no\. U nj+r .! cdu\'i iu i i"A,il,ijc,zraii,c donosilisvih Kinc,biscrlcnionli,isc i,jugoisrolrc Arijctu tinuvu.trikeno t liuofc, titnicrmr. fr ih foddv^linr njcgovim
parc Krsl. kako noge ulenkima, iaLat a Mo6k nat d prka?ule ' - u a , - - i ' . F o io st o L L a-ss ' r o l p o L i n s e o c :i.4 ? d . o _ a jc b K'laamrvo bLorllutiieLenenl6nlskds,ivota, u !. stoLjeau. blLa ! savna TadaZa umiehostiafiitckiurc vcl&ile Boga. ie

RIMSKO SVETO CARSTVO
je SvrtuB papa 7r imperirrora Godine 800.,na samBo7ii, Rimskog Carswa okruniofranaikoga kraljaKrda Velikog. On je titavomzapadnom Europom vladao jcdnomzemljom, kao no poslije njegov€ a smrci814,nije proilo ri 40 godina, titavo seruegovo carstvo raspaLo.
ZASTO OSNOVANO CARSTVO? 'E
KarloVclikilc bio biiljantanv.da i ilcg.vo scldlljc$oo pntezalood Sjeven,os moq do lldijc. Buduii dr jc bio n,dr,s\.,ott,r.toga"^-r.od nj.F .o.\ iJod, Europomvladati kao rinski impdror, no dr ie s priton porbno osvrd na sigumos i hhgo$ F Crkve i pape.

KAKO KARLO VELIKI SURAOIVAO S UEENJACIMA?STojE BILos NASLoVoM? IE
KarloVelikije bio velikizrititrik uienoii. paje u Noj ghni dvomc u,r"rchenu pozvao mjpdn{ije uierjake sogdoba. Medu njegovim sesddnicim iprijatljim su naili Pdr Ptanski,AgobadLlotuki iAlo,in Yodki. Pod KrilomVelikinsuseskupljali djeikirukopisi, qidi€no jc Svcto su risno,d objavljnnk sesnndke, pNijes,cknjisci blladc.
Codft 841. Klrldo semrs6o iaspalo m titraljevsoa, isakin je od nj;h 'ladao po jenrn ih. njesolcobnclji.Poslijc nFgr nije bilo sv{oginskog..i. !cdo kruridbe Orom 1 96?. Poilije1438.svi su .osioci rogprsitnog ndova, a snN jcdnon,izninnom,bili hxbsbudtinon{si. Codtu 1806.ojje nslov ukinrc Napoleon.

VLTRAJ I vitalutr kat€dmLi u Naovom gmdu frafttrskom Charlresu, veLik Kano je prkaans Km(anrinom (d6no).

386

Poviiest

ISLAMSKA CtVtL|ZACUA
Godine650.arapski trgovac Muhamed je utemeljio novureligiju zvanu islam. je Njegovo udenje nadahnulo arapske narode, rako da sudo 750.godine (sljedbenici muslimani islama) osvojili podruiie proregnuro Afganiscana od do na jugu Spanjolske. islamskom carswu U su wjerale trgovina, znanosr kultura. i
KAKO IZGTEDAO ZIVOT 'E U MUSLIMANSKIM ZEMLJAITAA?
rshh je ujedinionovodmjeneknljc, nrn{nuvii im jeditrNcn porani su$rv,

pRogtRto zASTo rslAtvl sE TAKo B
Islmrje donio noviosjeajjcdlnsfrai flenenimxft'p\koa poluoroh rod (

noq. izaftone. Zidovii kdaani rlii.li su nimsq aii4uonisumoi iratovdi, . osin tosr N snj€li ndtiri srcju vtru podNjeom darc uijedajL,

EIGEI

ji rtur"Ll 1oj,ro,ir r,,,rid

isbk! id je, xwik&ojojle rripof,ogla dr ijihdishvii neprijatelji, srs.n iu i Bt{,tinciuistoi.oj l]ubpi,oslibi]itr borbxmx.lslansu osih oga iirili i nnsli

ovajmnarer, vllkirounjskojes ss musLimanipozivaju namotNu,
D3€dla je !99. iova dinNrtja k6o:namqnsvoie pobjede, oi se naLaziu skopu d:amiic

ar auwwat slam dama) 0t1ot

o a l v o d t k r o zi e l d i e n a v ol c u r o s l o L i e t u r ampsk anronom a.Rahman UmaraL.Sufi, Abd ibn Ml mi0g0,vrlezde rov.n0nlihovim abpskin imeiimd.

KALIFI
Poslije Muharnedove 632.nudinanimaN zavbdali smni laLifi. Dok,cLlrmt,rio. krlifi\u u?:vrli vet,ki.urori,c,, n( umo iro polititki,nego duhovni. vladavinc i Za iewrtogkatilir, 656. od d o6 6 1 .i.i k n u l cu d \ i K . k ^ b l i ( nrr.t u r \ k er J d , e : , L n i ,i r : j i L i . , r . lodicdi.:ie rosr.kolJ brlJ iJ"m,ki. {ino,n vi.enij{ Toslo dr jedan vladari samo kalii T(O SUBtLtOli^AJtDt I ABAS|D|?
Onrjidi i Ab4idi su bilelllifsl€ dinr$ije. Od 661. damom N rpnvljrli onajidi, sasjediircnu Drnad( (u drnainjojSniji).codineTto. yhji s€doho8la noR dinatija Absida, do ODrjidisu nstalilivladati nuslinanrkonSpanjokkon.Abdidski lilitihrli sjediite u Brsdad$ kojise presoio u nipEdno scdiite golemog qovaikog a$Na, kro i u unicrniiku pijsiolnicu muslimnskos Nijera.
HARUN BRtAa> I Hatun aLRashid blo mFLavniii ia abasidskl kaLltNanjesovom se dvoruu Basdadu zbivajtr mnose pri&. ova mhijalura kLasizne lustfia prilu u koiolje Harui opdid kakos niegov brljai :

nikad mlies iedros ne mtesta. je zato daohzvaLiti rako ood

Poviie*387
KAMO l\4USLllvtANl SU PUTOVALI?
Muslinmnski hodoisnici, tgovci, rojni.i, lacnjr.i iddNnisldbe ci odhnl su na d$a pdNeF Ibn N airavoniilmskom ars$( i izvantrjega. Batrri, j.dri.n hrjpor{ijih n&rivaia, 1125. l(enno je L " d " . . . , . M . \ ' t ' . ' l\ ' t . . 1 . . i . < , . f ' . ' p " \ , " I Mt,utovrnj!, t. jc tidxo Sihrn,, pr aaknigro jdo Klie, r onda$ vnrio u M*oko inrfisro iojo fiau.

',.l
v2doslok<relt t !
I zdk

rNos. rMoNsuNoM
i,r. ,p.ro.j, r,i.l odo.:n, dinlm drro, koiim i.lrcb.Lo m.LoDosadc. Pulovinrislv.mh Don0.iri podutii su od pod03i 6 tmillinc punobv i!

zASTo TKANINE TAKoVAZNE? 5U BILE
Nfuogir, o(ltJrvihrnhlirnrrr liiLiror,.kli, ito znrai l L i n , n w r l i n ) r i l ) , r s l { k i , . , 1 i { v r i ,U j c s o g r n n t u g o t o g ib i l . . d l i g i r ! i l b ( h r r c r l n i , , cO ( l n j c N i z t u l i v i l i !rnrc, ,oLl)c, odjci!, tNuLc, f.!!lJiru i iili c U,ijc(ros vjdtinx privlicnji d{xnina o{ik tu vrrr i u sjcdiliildn nustin, rskinrSndovnni,od kojih nckidxlisvojcnnc , njih Intfklim rkrninrnm.Trkojr Jrnrxydobio in. po l).rrrkr, nn^lh I{ MoN n i krirnir po poknjnriKrnniN.

je ju;m sprnjolsku. Muslimanski vojsh 711.owojila Nazvali je Al lodalus su i pretyorili najbogrriju u zemlju Europe. Muslirnani, Mauri,kakosuih ili ponekad donijcli rrove zvali, prnrjcLicc su biljke, naraidu, badeni pamulq kaoi novlttehnologiju, primjerice vodeno kolo.Ipaksu iz te ?€nij€napokon biliistjerani, mko 1492. Luke pajc u laitrnskihvbdara p:la iCLanada, posljednje islanswo kraljevswo Spmjolst<oj. u

KA{S r!44!Arslo{ll44q l!_4!!4!!4!14
zr vlxdNincAbt at Rahnanxu 10.$otjcau, prijesolnicr jennduzlc bih cdrdoba.sa sojiD b.g.io opemljennn knjiinicdna, jc pravimiSn{ a rerjaltc, iQko bih s prroila r vho ltmr kojaje znms koka iiztr do kdarnskih uaerjara! zifrlioj lluropi. Codtu 1031., kor jc donijela p,onjenu vhdr^ke dina$ije,oaniila je iknl/diog dobi C6rdobc. Godiie 1236.Cdrdobu suos.jilc kdnnske ipanjolskc r,:!gc.
VEUKA DZafiUA cORDoBr> u llih,ab je ]i<aokenutarrek, misvetjem samrkdmgEd!. Nani. i. mhEb veLike d::miF (Mezquite) c6dobi. iednogod tr najvei namskih h sraditeliskih postisnuta E!rcp].NFzintr ! s! rsEdni! -poiet g6,lsk p o ga v a d 3 5 . , l h t i mi e k o z 7 niedetadva ndlreialniLi.

388 Povijest

VIKINZI
Koncem8. stoljeiaEuropom serazlilivikiniki pljadLaii su iz Danske U svojimokretnimplovilima goleme , Vikinzi suprevaljivali udaljenosti. Njihovozlatnodobatrgovine, isrraiivanjakolonizacije i je potrajalo svedo 1100,godine.
KAMO SVE SU VIKINZI PUTOVALI?
Vikiizi pljrikii i tueljavrli scdut obrlat ,,ijr, hske i koitinenhlrc litrop€. Prili su iAddrik isigli$c do rslanda, Grcilandai Ncwlbridlatrda. ViLnikiN qovciturov:rtt kroz Rusij! Ne do Ko.rrdnopoh, l)x ixnri,, kono ikiroro utjc ssjNdr rz,rlarlivrlia yino. svilu,?r.lis tsebro

ZASTO VIKINZI SU DoSLINATAKozAo GI.As?
Vkinzi ni{ bi i kLitad, lx !, 1rD,linnnn smofliina i.flwdu \ i J U i / . ^ , r . . , ' . . . l , . l i l . l , . , | e , , , e , , . a . . t , ', , * . o , i n , . , 1 k ' . r r r 1 . . . l . "r r ' , o i l i ' . f ' . , . . " , . , , . . , ' \ c , i i. 'r ' . t . t.f lto ili,riki rvj(r$a boljcoplsini od njifiovihpnisnuia., l

KA(OSUVtKtNZt SLAV|L| SVoIE BOGOVE1
$ $ h i l i \ l q \ r .N a j { r n i j i s L, nb o g o v ii l io d i r , b o s , d , ] t , i b 'lhor bogkoyiniii snrljivi,,c, lrfar (licy),l)o.rici r. fkxljronL. Vik nrl N rc tJok,iii tr(gdjc 1000. ol(o Addir)c.
I IZREZBARENI AMIJI.ET SREBRNI 0v. $ebhasLaya bradoiic vkhikom s k&i3om, oairo visicto Lantta, s ie vrercptn0 amuLet kao koiidoio5i retu. Vikn, su.iieniLiyob@. poTnaro tilc VikioziN svojc1)osovc shvili ,,, olvo(nohr, obii,r) t) krl$oN irol)itnonl f,iirl,un oLiicrLii,,, Iihjcricc ycll[on, lQtr1cnu,

r vrKNSKo oRur,e

jo ovaimali? oamke imao dvtlc d.e m o , t L l c a o j o i r f t . i k l i ! lr u F r a t r . i p o i o 5 i i V aoiimmatovimi s| seprerosl5 o( na koi sha,a pon!kad pokapat pokoin se s kon.

O(RIJ6LI TORANJARDMOREII U I T o a n i m k l 5 t o in aB r c b j u s u A'dmoreu,Ekoisrcrdvji u lvateord.Podglsugarcdovnhi gie okoroo., kaosklon odvikn!kh napadaia. Vrata 5umutuk 4,5met6 ?nad th, a doniihsodoLaziLo Lienvama kojcru s daeuvuu,

DRAKARI
Vikiniki $r brodovi, mkozvani dLataLi, nrjboljiu EuLopi. bil; oni su,mcdurin,uz drakrre, kojimrsu krcialiu rari plj{iku, imeliiposebnc ribtske brodicc. drleka purov.rnja Za su
gradili lire brcdovedubLjcsa gtLa,rakonarc hnomut.

KAKO SEGMDILIVIKINSKI 5U BRODOVI?
vLi$kiN brodovi rapnyljeni h,rsovitr boLovn biti od i drsd,r, priirtiedlr 4 tcikusedii!u k.biticuznNatjuiuai ronc{, bilijah, ali.l(ctni. lr$ol scizsdivao visoLos od deur,r nosioie solcnoLiinojedrc.Z. lakosje ihm posde, osin roga, prdvnlcno bilo ivslo, drb,od nei4$i
< REPLIKA VIKINSKOG DRAKARA zbdgtiokog trupa,d,arar5ete<k0prcvfrro, a hden mu je gd ddpGtaoda se krozpiaakprtmakn. ovakvdkamenje, prkaom s obai I hnsadi tupriFielF.Bio ie prekLopne giade,nd m! je hrabrhpodvlga ep5k i h dav.loiv6tortr inepropusnon. Ptrkothe hmedupdi.a ?atvamte putovaija vilinik h lumka, su se nakatanren0m vunonj da b'od ne bi propuilao ponavrrrrr ponosni vodu s! roda.i.

NORMANI
Normani potorrci su vikinikihtatnika susc912. koji nastuili Nolnandijina zapadu rL lrancuskc. su C)ni
o n i l i , . l i < . r' o , l r r . i . r r r n 1 , . . J r ; l r . k c di] lLrzr\r ,, I ItaLije. Nornrarrslii I<raljcvi jaki vladrri. su bili STo DoGoDrLo sE 1066J
( i l i l l , ! 1 0 6 1N o f i ' r i n L r | r l i U r i l L ( n ( , r r r l u i r n , N I L,io mr ij,l.i !,1 r! .,. ritin (\1 i r:. :)j ! |]oJirl ryLri(r.. olrr! o d\,t$t(ini :itiun ()| rt LL drn,. rr $t.l f jrjrr kn jf ,:rtt( o \orijir rj, \,nrr.Ltr. fr$ tf , rj n t l . r L L f r . t rr r l k r L j r i ) . . L r n D . r , j [ \ " i i i . i L ( , f o D rN , , f r : n n , i{ L r L . r l . r!i , n , n i i i . L \ l i t . . i s . i l r i ) n ^ L I \ . l i n Lr . i . f r r r ( . ! o l r / : 1 . , , r .
KATEDRALA/IIONREALEU > U 0!: ]t s. \c GiedDh 1t3r. 4jncrn 7iP.rr 1r /t r irr. r,,o| i-;rvrri r,rvrtr o riiig iirn. n(o!

{

!:1.

M

ZASTO NoRIIANSKA SIcIL|JA TAKoFAscINANTNA? ]E
( t L l ] l i r L " t o . ) . 5 n L r r LrL r \ r ) r i i \ d n t L ' ri , r \ t i , i . r n n . i , i \ L L r \ i , !i i , l ) , i L 5 , t r : t \ \ t i , . x y j. . r f r . r 1 ( L l ) , i r i l l .r ) ' , r \ r L] , . t r r r L l L i L L r , n t L L i , i i i i L L r \ r ) Li.r,i N!, ii rl.i!,:Li ili , ri\ tr{,I ir., , l,\.1',1.!,r.Ll ri ,)LLL,/rr, . ,,\i t,. , , , , r \, l i \ r r , r r , ' l i ) ( \ , ! , i i ,. ,i , . I L l i|, \ l ,.L ri . r L i r l . i

! < 3 0 1 x o DA s T c s A , 1 0 6 6 . N , , ' i . ] . t r , r , ) l l , { , , ] t ' l , L r r L r i ! t ) , t r , . ,i j . , t ! r y i i r N

I
KRIZARSKI RATOVI
(lotlinc l0')5. p,r1,u jc r i l r l ) r o I | v tJrbunll. pozvuo nrLrslinr.rnsliih vllrlrlrr lcrrrzulcnrl. Iillr 1clxriclu l,rv.r liri'i.rrsku , .' i r . .l r( ., ' z . 1 , . 1 , . . , l 'r.,,,j , . r . r r ' sLrvojsl<c llLrlopc iz liLttrrlc novckliiirlskcllrovc, rli rrijcdirn i j c u r o r l i op l t r d o m . LL n

ZASTO BIOUPU.EN POZLV IE

in pnvu xns&rsru vojrur

K , i i r \ l i i n Ll , . . b i r n , L . i 1 , , i i i r , , r r ) , \ j ( i i v .i, , j s l r t r r , f l r r l r , l o j r r i . r l s r r , : [ , ) j , in { L i i L L rrL i f . t r l , r l . ! o d a . J - . ) , , f , ! , c r i l j . l t L i t r , . l ( , gl , ] i ! 1 , , l . n o a o n o n L ( l r L,lnj.atr dl,!, I rhr bii n rl i k o n i l i i i $ i l ( i n i l i . i i , i a ^ , i .n r , r

STo KR|ZARSKT su RATovL DONIJELI EUROPI?
l i i x r i { L s r f , . n r L l i , r r i j !r . L l m u r o f i , r l r m , ' . v i l m b o l i l i n . r? x i i n l f , n , , u i i l n r r ! i r n r .i i p u r . I r ! r ] t L c n i m r i!., lnr Sr vnrom r doritdL i no!, rhn)xt., frtJkr (t d,rF 8n!..
r ffIZARI NAPADA]U XONSTANTINOPOL tun! a ga sbl Li oprJ iLi,! idaLisu n nr ro! stom 60 gortrl r . t r r i r r : a 6 r i p o h o di k : d I i e n i s ' B i ! u s d u r n l r . r VO]NKU]MOLITV> rui.p !r 7 oro ,oo. kLoii

3go Poviiest

SREDNJOVJ EKOVNA ROPA TKOJEBIOMOCANSREDNIOVIEKOVNOJ EU U EUROPI?
Izmedu1000.i 1500.u Europiserazvilo iivahnodruiwo. je veiina ljudi i dalje obradivala Iako zemlju, ipak je ro bilo i doba@[[!@[, katedrala sveveiih sradova. i Posrupno gradski su trgovcii zanarlije pocelizadobirari we veii utjecaju vlasti.
oni supostavljati akonq ubiQli nande i porieli rsoviDu. Plemiii sulphyljati yelikjminujim, kojasudobi!"li u anjenu a rcjnu sluibu.clkE je bih yardau sim je podrudjimx iivoo, a yednjovjekovnoj Europiplibavila ikole, bolnice sveuailitta. i

Kqrj*i N rcdiri rcjskc UtrllElE

i pj€iara.

U 5To,EvJERoVAo SREDNJoVIE(oVNI
sEdnjovjeliovni su Europljdi vj€!o'21i d. jc stvdio Bos, r da ijjme upnvljr kroz Cdqdr

Osimredovnik drug,h l,io pisnen. Obidnisu ljudi .-.i biblijskeprite i ,ivoe .

r sREDN]OV]EKOVNE SqHOVSKE fIGURE q Ove !rhovske n3!rc,lrEdeie Skaid navtii roo., orkazu oko u mjvatnrje u eediiovjekoviom jevslvu: Llude tG kaLicu, tGLia. (kollle bkkupav teza I b*lznnnobiopLeot0.

ZAMKOVI
je Zamak vclikauwrdena zgrada kompleks ili viie njih, Prvi zamkovi, podignurioko 700., bili su samodrv€n€wrdavice zemljanojuzviiici. na Kasnijisu kamenizamkoviimali tornjev€, pnobnne,opkope jakeobrambene i zidile. Osimtogasuposrali presriZnim i donovima. LI SLUZILI IESU ZAMKOVI SAMO RATU? U yelnoir, lni suzankovi tlebrliu iaruaitititi i rcinitre. iKotPitkcr200. rs DIEOE 8od,ne. pkniai\u amkovimr u poieliztFr dobr iu mnr. Bilesuin doghden.udobne i pitun. sobe KAKO NAZAIVIKOVE UTJECALO IE OTKRICE EARUTA? Odoko 1300. ilipuia ipnh, podeoje bafu nijedjati
nliin ,.rMrir ! !L,opi. lopov,kr ie kuEl, nogh l,'ob.'i bcdene i ako il yuliti, pa su se njihove visok€ kule ptrvanle u snrionosnu ktopku. lplk su sezr*ovi nastaviligndfti, aliviic !. polszivanje. Bile su ro A ROOiESIIR CASTLE, ENGLES(Awlii{swene @idencije, a ne viie neuniitiv*vrdave. je Glavna ,g6da zamka ijesov bio posebno eedianjl, dohro ulvdeni tobnj,ovajje zamak 5agraden DRUANJE I SIJANJE > oko ra Nj.sove kamdne su ovasradnloviekovna mhijalu6 prikauje tkropadski kraj prtzor jaju:ehtju Pa'Da, Seljacid istjusiem., seu po,adini dok dtre dvom. f'an.uskosa stalitole prcruienoslriieLca. kftlja. u

KAKO SERAZVIJALI SU SREDNJOVJEKOVNI.GRADOVI?
Mnogi sugrdoyi izruLi0L0tuitriG, nx lojini suse poljopiv,cdni proinodinznjenjivrli anarskc ,oizvode, a f pdmjeric€ oblauiodjeau. a Tryncii zrnadije preko N cehoRpropisivdicijcnoi orsrniznati mukovrnjeiesra. KAKO IZGLEDAO ZIVOT SELJA'KE OBITEUI? JE
vciiri je sljale hdila na poljiman,jqnDsvl.srelini uamjcfl!?i pavo utimnjr zdje Bilisu ro ncilobodni k m e , o qv % i . , , , m t r u . { o i , b e 5 o l o o n u c o l u r . n nis! smjelikrcnutina p{t, pa nitise oieniti. Zanrtlije su sebavile kojeiinc - od plctenji kolah do tsarNa.

(me sm n. kuse ovaivvajprkazuie hahnie koFie ! nzdobLiu poblapreko rr4z. 1349. rctv nuEuopa. sulidLe Niu buha

VITEZOVI
Virczovis( ranrici konju.Potjecali iz plemeniih bili nr su obitcljii od djerinjsrva vjdbali u rukovanju se oruljem, noienju okloprijahanjLr z.depastim na bojDim konjima. Nekisuvirezovi posjedoval; zamah zemlju, odriavali i te ,cdn.,.\om ir.inju.Drus:'u p;k Juiili u voj'c' jc krupnihplcmiia. Svaki vitczimaowoj grb. pLi Onisu pomagali raspoznavanju pr;jatelja od ncpriyrteljr boju. u

KAKO SEVITEZOVI SU BORII.I?
VidnviN u boj kE$riN kotrjinu, pa reprijreljr prcbadali dugh kopljem, sjeklid$in mrien i bojnomsjeldrcm, iliga prk mznijrlibuzrlovrnom Krd LJie boili pjelice, tukliN s bodetima

5ToJE BtovtrElKtKoDEKS? To
ViMvi a, sveiano pissali m vFrnos kralju. Osin tosi su morati poidvfi ithe, itift i slabije brmiti Cftw. i l:kvo se poniirnje znlo viteikin.

ni konj!, Lile niemu lo a u b kad se rebalo boati pF!i.e.

ovajje !ktrsniltit bio Dreden lumn5ku paredu. a Tmi6ka su natjecania viterove za bila pdLika da s Dvielteu hhom,anatu. Njihov:ivotI lrubav

navilia seu plesnana pjevanFre.itiranie e i pjevaa, iro suih DvodlLl Lutajuti rvanitrubadud

392

Povijest

MONGOLI
Mongolisu bili narodstepskih nomadsl<ih plemena srednje iz Azije.Godine1206. zasvog vodu proglasili su Diingis-kana. ih je poveo osvajanjesworiocarswo On u i kojeje godine1279.obuhvaialo iitavu Kinu i skorosvuRusiiu.baj kaoi sredniu Aziju, Iran i Irak.

rAKo tgl! ! Mqtlcqslqrqlqll BtLo posEBNo?
MongolsLr v.jnr noi ten,ellihn{ bani i i6d,isnije a.r s. u konjina. Moigolski norici u sdloptr odrpiDjJisndie loj. iu pDbijxlc.klop.I jahrdii njihovi kotrjibili $ vdo ,ilNi,tc amlinr dd, frvalirii viic od 150liionEran b llantnlisravohtepni jediognongobkos posiavka plehena, skuplth5uga Na pLenena nongohklh rzabftll nanajvilet vod! idodiieliLl lmeDtiisls.lidi, PosLile

TKO ZELIO ZAVTADATI 'E SVUETOM?
Diinsilkin j. ielio obisthilirvoj nasloi kojilc,riio . ! . , J " \ . 8 ' / ' r J - o . e , , , . , / , r , t i: e p o , . r i , , r , . , . j r , $iicF i poro!ii, \c (iniefk. i Jr rr fdl.,tr nie8.\r \ l . i , i k k o n l r ' i k r , l h i l i i i d i g o t l i , , ' hp r o j i n s knjr ii kej 0lesdr crswi. G0dhe 139s. ic iedinmoigoLskt voFkovoda, iol ovajput rimu I ram4an, provaLio iu u hd

SAMURAJI
Samuraji bili ratnici japanskih su iz plernenitih obirelji, susluiili koji u vojskama suih skupljali ito (velika$i). suseboriliu gradanskim dainyoi Oni jcli suod okoI I 59.biesn u Jopanu, sLr 1603. g":i1t. Mir rck usposravili EBilili"il rzrooaloKugiwa. sLL samural prervolllu sluzbenlke lad \c
i upravljade. STo ToPUT RATNTKA? ,E
sdhuajisuscyei.no ,rldmjxlinavicn,os drusovitnr i gospod{u.'lrudilisurcNitovirivnciLi kodek,rako,rrni ,rrr,/, (,'pur nhiler. Orjcod njih lhrio sxnodisciditN, . r m o , , . ' j r o !\.i & i . ' L ' " \ , , . ' p o '" , . . , f"/ -, n ^,.. Mlogi$ sesaorunliosim drtxlii uiroja ro$

SOGUNI
Od 1192. 1867. do jc tirav Iapanom vladao niz noioih vojskovodx, ral<ozvanih ioguna. u bili ilj Japanski carevi silnoirovani, su inuli TKO BIOPRVI SOGUN? JE
Godine1192.vojskorodx Yonton,o, ghva nbanogr klaoaMinanoo, l)obije.lio rdinrce i posao je najnoinijin iovjekomlapana. Cd D! je dodijelio nslov loguna, zuii 'velild voFkovodl. Yornomo iro le sposovio now, vojiu uprala, o dateku

Povijest

CARSKA KINA
Knom su duljeod 2000godina vladalicarevi, jestod to 221. pt. Kl we do 1912.lJ meduvtemenu semijenjale su i prijesrolnicecarske nemira i dinastije. je to razdoblje Bilo i provala divljih plemena, tahoi Mongola, senastavljao pa ali je isti sustav vlasti.Carska Kina bila sjediite izvanredno stabilne civilizacije, predvodnice iovjeianswa umjetnosti u i tehnologiji, iijih izuma od papir, spomcnimo svilu, i barut.
I VETIKI KINESXI ZO vdlkikhesk vijugiko, p anlne zid sievqno Peknga,nez od K a t o d d d . t g r d l o b a - be . d o . eI e . . e , o o l a a . r y Kiiskog sagradei doba zlda u tlhsa.
KINESKI

ZASTO ]SPITIU t(tNI BILITAKo VAZNP SU l',vij. cxrir din.$ijellan osnouo ddavne e kojc slLrz sutrcbrlc np(vlj{i,cmLjom. bir njo flogli$rpni, Di k m d i d a t i N o i i f r u a i n i "r e i h i ih p i mO D i k o j i m r . suUoilioncnrjviic, mosLiN .rdlti siri$r$kon sc $jcsr, fr i'i.nidLri p,i,icc?or, KAKO PEKING POSTAO KINESKOM PR|JEIIqLNICOM? 'E l u , i er i i e z . h K i . l 2 - y .r r - r ' g o h ] .ri . . , r . . r ' ] i r . . ' . j . m r hnd vojoN prijcstolnicoD proglNili cl(idg, d ril izr l' g ( V l.l,vsl{i.$k.a 7iJi.$ ud$nicd J..lcl("N $r'. Ki,.. . G o d i n I 3 6 8 n a v h sj o d o i hr l o v i d i r i $ i j x M i l g n rj e e O adr;rh p,ijcsloLnicu u l&ingu, pi prcurcdilx il,roiifih gmd. TKO'E ZIVIOU ZABRANJENOM GRADU? Cx$ki$ dvoncu ltLirguzy,rll Zrrlxrnjcnim smdonr. Trj komplek pihia, dvoraoi, vaovr urcdri sttrori!tu, tgnden u dobilvlingx, biojeopasdofLol]onr ivisoLio zidovimr opeke. njenN iiviehclslo obirelj od U le
djcdio s pLcmiiimr,porLugom

ZABRANJENIGRAD I prkduie z Minga ovd!LlkrnasvlLl doba z a b d n l e i i s 6rd .i l e( o m p k 5 o a e b ?alvorcn obane a Ljude,carevi a s D n i e eia d v at a 2 ! , e

PORCULAN
je Porcuhn rrrnslurnran. jc{ hijeli.$ rdi ro poluproziran kerani&i proizvod, pravise bijele gl;ne a od (kaolina) pomijesane s kmcnom prdinonr.Oblikovao se rukom loniankomLolu.Kadbi seispekro vrLo na na visokoj tempetatui, posrajao staklut,neporozan bi i nepLopustan, i takowd da senije daozrgrepstini telikon. ZASTO PoRCULAN TAKo BIo SKUPoCJEN? JE
I'orcul sukiickilo.iad podeli pmvni tr dobadnr*ij. Trn8.Bioje ro rurclzni prci7rod,nanijmjeDplemiiini iGr*ima, i soljerimasu ajnu njesne izmde znali Mmo Kinsi. U Europu su ga pryi doiijeli niezensti pomorci tr sedannaeson, $oljcau, gdje je dnah Takvisu.dezi, modinabileLoj

394 Poviiest

SREDNJOVJ EKOVNA KA AFRI
Od oko750.do 1500.zemlje juino od afriikepustinje Sahare bilesudom mnogihnaprednih kuhura.U mnogimsu gradovima, primjerice u vladalimuslimanski kraljevi, dok su Narodi

u praiumskim kraljevinama moini poglauice, fiffiffi. iivjeli ,..ani
skupine obogatili serrgovinom. su
KAKO TRGOVCI 5U PRETAZIU PUSTINJU SAHARU?
TrEoi.i!r iz sieven,c Aftikeprclyiisrharu zrjcdno u takozvrnlhkaravxn.mr. Sxsobon bi znili lrok\ti i o , l 0 r r 0 J t r . . c : k . ' r J . r r r ' . l " r r , r . { , , , , , .o j i koloni.NrlothoDr rubu Snhre rtrs. oba pdou th nr maEarce nofiie, koji( je dprcn:'lilale Dijug. ili

KoJA AFR|CKA qlU\NA Roq4 'E vtsoKoj cllE!!!
Zlxto, bldoko$, cl).novnrii ol)ovi iu npxdnortiikih keljevi,,r,pimjericc c{ne, Mdijr i SonEhjr, prodavilis,,!, ( sjcvci,iol AlLiciinr Bliskon isd(j. I n $ 1 s eL M h j c n j i h l i h ! t i b r k u k o j i r k o p a o u Sihrli. tu$,ijc N doiliicftopslti !Eov.i! porL.vi zx zliun, cbinoviroh ir.hovlhr. < Zq/MAKTVRDAVA I ELM]NA, GANA ovai:anal Nrdavu *gnd Ltsuportusal( god 14sr. nc,On,je portugalskn, a k6iic izoemskim .ngLesktm tGov.tma bta -go ba' . o o or r , . . 0 1 . j4ori4 h posil Europirn ! DprdnoAft. pod nnoso ! st

TIMBUKTU
Timblkm (u vedibnjcnr dijeluMrlijr) bio jc jcd|,)od Dnjvnr,ijih sradovr na rubuSahafe, Poirosu !, mj kfrjoko 900.godinc rDustinrnsld ;c,rjrci donijeliislam, gradsepLeworio veliko u srcdiire nuslirrunsk. uacrosti, saSkolama, sveuiili3tem i posd on rd)ico'\r m lojoj susepfodr!,rtc

!lK9Ml!i BU!!!qoGAllq
lopui nnogih grklovxm tul),, SrhxLe, tiDjcice Gior iknm, i limbukN s nJ,jNio nx obalidicke Nig.r Ti gadovi bili rijeinc lukc.Trgovci juB, s ! oju N uzvod.osh ibrodovcltuatc zlxton,, bjclokoiau, ,ukom,s,ienoin ,il,om iodtiitd,a p kole,r(oji$ 3eor& f rvxliDj.nNimx ilisldi d.rle o! rjcve,Tnnbuktujc ponxo rcrninrljedne od glanih rgovftkih iutu kroz S.luu.

zASTo MUSL|MANSK| su uqqqi45llcl
DLAZILI TIMEUKTU? U
Mnogi su Jhuslimandti l,odoiasnici odtriti u Tnrbukot di iskatupoitoHtrj. svctin ljtrdnu ibth$l33ntrbrojL, koji su tivjcli u tongndu. Bilisu to slabimuslinnNki uaenjaci uinclji koji nLsvojojvjei uiili ljudejz okolnih i hisr uf , r k , u . 8 r J r n . n n o g c i r l t , .L t a n l e .

ova d:anija,igradena 11,7, naFtaita F ,grada! rinbukluu. NrpravLiena opek€, druenog konu: F od nepeiene iibuke od blataisje.kanerL e

SVAHILI
jezikonnliogih naroda obalii otocinaisroine postao glavnim Svabilije na Afril<e. mnoge rij€aiprcuo iz arrpskog jezi[. usovaca * ploviLi On F loji preto Indijskog povczujuci oceana, Indijui Arabijus isrotnoafriiLim lukama Mogadishu. Gedi,Kilwi i drugirn.. 5 KIi\4 TRGOVALI SU SVAHILSKI NARODI?
. ' ^ . n , ' ' . \ " l J n . . t " i . ' , l . l m , r c E e. e . i . j e H o b , \, ieljm, frimjcic kotr, tdnjri,lcopa do krno, bj€loko$, bald id,to. Svcsu to prodiuli trgovcin. s Indijskogoceana. . : . Od oko 1071.sl,liru il,oslaiiLc da rsuju s Kinon,
orok zadzlbar obaL( stotne uz afiike,mFno ie m kolem se progovorilo lljem. svah je Zanzibar ubro postao n Blavn r€ov nskh rediltem

6q :d*olo:Ji:'tliDes\,i:.

OBA
Od oko 1250. do oko 1800., p.r diirirrjr sc jusozapadna Niscfijau zapadDoj ^liici snslojnr.r od mnolrva razl&ih lcaljcvha. svalomjc od njib vLadao ralozvanioba. su bili iricrski itoliliiki Obc vode. Njihovipodanici, jcs!Darod Yoruba, iivi to jc od rcnljc, rc pravio gmdove-dr;,rve okmrene masivnim,.mlj io, bedeDil]la. GDJE NAPRAVUENI SU MNOGI KIPOVI OBA?
Ndod ltoji jc:Liviou feiumskom kftLjcvnvu Benin!, dan6 n jurnojNisedti, bi. jc runrd \jsitih nrQracr paleodri*ro ponno i,@dcN gh(.lJr, bii kro i dekonrivDe phker i cdenooijalnctrcdmqq P,rvili ihod njedii broNe, te su slutih kulu fr.d!la, a osin toga i kro uts vladrsLih dvoiacr

5TosEpocoprLo KRALJEVST|MA s oBA?
Moi obi idrugih xfiiakihvtrdra oitaL,jojc doh,nk Eurcpljana. Portugalski, nibzcrnsl(i b,ituNki rgovci i vritili seu domorinusviestimao anljxiu nebrojenos bhsa u Aliici. To je nadolmkl)ooLmlo ii$roivaae, pasu do 1900.europslk hvladxlc sile
oval je beninskikpobe napravllen od mesinga obe su bpoviiedal wLikrm voFkama, pod wojom te rukomd.:aLi tGovinubieLokoiiu, paLninim paprom robovlma. uLjem, i

domajukao sLabi nevaZnl voiiaiiom gordimmzom obe.

396 Poviiest

POLINEZIJA
Polinezija sastoji mnoiwaotokarazbacanih se od po golemom Tihom oceanu. Oko 2000.pr Kr. ljudi su krenulina duga,opasna putovanja ih nasele. da Doseljenici stizali iicavomobitelji,sasun1ama! su sa psimai kokoiima. su izgradili Tir drvene kolibe saslamnatim l<rovom, poieli braribanane, pa kokosove orahei ktuino drvo,kao i loviti ribu.
OTKUD DOSLI SU POLINEZANI
poidipolalto ii,iri trillt(om. Trkosuoko 1200. K p,. $i8li nr l oogu Sihou,Da i ntrJroD rubtr t,ohrezij.. oko 300.pi KL ar)tovili itxtie naocc . su
a senavila od1oo miljuna tervorn I loneram h oreana, p0druqu koiemu v'hoyi Lere naNovom aidu,Hdrlina 2e i usklijemorokuPutovanic je tm€dupojcdinih arhhetdga potraFti rnalo niogo ddna, Predci do$ljenikr doili N iz j,,soi$o.m Azjjc, u kojojsu t,oiiyjelibI J0 000 godi0x. on& N s A
KAMENI > KIPOV lsk^ii otok (zyan Rapi N!i), naiistorniF tolk, do kojesu ie sticLiseien.i. Dosod se to Lo

godine. nicmu oko5oo. Na su n l€dio5taynal*omod
mnoga hheie k pova

zASTo UUDI sU zAPLovILI PREMA POLINEZUI?
( 1 , o . i u g . , i " ( t r c / i r . . ( n i . l ,. ' ' , / . . f , ' . ' i in . . I u . , r i . , vjctolaoro bili prcn{puiui. tb hrij dr scob,rdivott. N i$pi1o, di {rnme bilc posjeccnc, iczcDlju odriield idr cuija. Osi,n rosr tu nNtd. $cdu.(oiiDirld izb t iiab js N r oti'nili a rhlj,r i hhnu. trk N nekiot tth honda nbth ledno{Nfo bilitunoloytri, noicni tcljdn zi orlcivrnjeh hov h ?cr jr.

PLovtLt? !4IqDOSEUENrcr
I)o$leddN plovilir (lvortrrfDiDkurini, s jclriDx od rugoiiN l i N drcv.i l)on1orci fun0tLrti zvij.zJc, oblile, occMsl(cqlorc,priccsclicc tono jto n,,vitil' r/, 1l! odncsfiicvoar|( !tu soodbtjiju d kotJdr), p$iti rc kMtc od n.l)idn,krnrnaii| ijkoljxkd. Z^hvrtiujudirom. , : r l i . . i J , . t , .k i , , , ^ , . D " " . ' i . . ' t r . . . . . . , : \ u r u s r

zcr,ndx, $ doscrj$ici,eb. gdjc ph^,timnmmH.'

MAORI
Dos€ijenici ni Novi Zeland su stigliol(o800.godin€. poicrku U su;ivjcli u nalc'ri'n,ni,oljubivjmskupinana, lad rti \ suseramnoiili,postali raroboni. su Ot<o 1500.
podelisu grditi uwrd€naDaseljr uzvijicana, na

koje su zv:li l/ Zgrudesu ur€lavalidrvenin rezbaijama,koiu teroviriliviiiiasrim a

KAKO |ZGLEDAO ZTVOT 'E tr^AORA?
lodnebljeje nx Novon Zehndu bilo Hadrije i vlatDije neso @ avicajnin otoc'o{, pa su sc doseljenicjnorali ipil€odni novom o[oli!u. Po lovili diyovskepdce nelcdelice

z,a osib togasui ubilli ruljane . i skupljlli ,::. $koljke obali. po

Povijest

397

AZIJSKE HRAMSKE KRALJEVINE
jugoistodne lzmedu700. i 1300., raznimsu dijelovima u Azije niknulemoine kraljevine, 3tosu Khmer,Pagan Sukhotai. kao i Onesu seobogatile uzgojem riie, prodajom skupocjenih mirodijai kontrolomnad trgovinskim morskimputovima. Njihovi suvladarigradilisilnehramove.

4q]o !VAz-UlLy4q4qq4qllLlq
VhddiN sklpljrlii{ risuae ndnikakojisugradili je hiiduniakci buihisiake hhnove Budhnriika rcligijl bilai,rihv"icDij,, jc rito ii?€r&lcno pr nnoFo viie AgI]DHISII.KIHRAM b . . d r ' , t u h r .n " ' ' . , ' , h , n , . ' ' l ' , 1 . " h . t f . , ' l \ hbnovazgradenzmedu u alL€u, a njihovin knljcvinmi loDosili h tu p,stit, 50oo tooo.I Doo.u kaLievini Pagan jet suskazirnti u,oi ibogrtLvo vhd*.r.

TKOJEUT,ECAO HRA'VISKE NA KRALJEVINE?
iz hdilc suu jusoisloinu Azijudohzili budhistidki redovmcr hndtrisriiki ljudi.oni suevjebmliknlj$r sveti predvodili vler*enuale.Moline.prinoienje tnava ponali vrtrnn dijelonn 'odhos tivoa. svdkovnr N

SPOMENIK ! SOiOBUDURU I

OSMANSKO CARSTVO
je Okogodine1300.osnovano novomuslimalsko, takozvaDao Otomansko Osmansko ili na Carswo ielu s turskihvodamir, takozvanim sultanima. vrhuncusvoje Na moti, to jcstoko godine je prekrivalo i700.,ono golema podrudja Europe, A&il<e Azije. i Odrialosesvedo koncaPrvog svjerskog 1918.godine. rara
ZASTO SULEIMANA SU I. ZVALI VELICANSTVENI?
Nrjveiije od osnxDlilskih lrxni bio sulejnxn Yclitiisseni. h njesove vladarift (1520. 1t66.) se 'll!(ko Cr$vo siho fioiiriLo. On jc oslh togi t,io i aililnik dc!,invr ilikou,ih,nnjcnlxri, In jc u,csio knnbul i drugcoendnijsltc gildovc blisGvnn d:ai,ij!na.

KAKo KoNSTANITNoPo! !iT4!!!q 'E !o!Bq
Godn,c1453.,pojlijc opMdcu kolojN sndsket'<khc ,uiilitcikiopovi, N,ltai Mehmd IL fupokoi je lspio oiojiti Koinaitinopol. Takoj€ $rra pije$olni.r Bianskogx Ctrssrf.eli l$rnhul nd! gLu,i gnd OsnMdog Cr$r u bhn, ihd,ju.

OTKUD DOLAZILI SU IANJIEARF
l KEMiltaKE plottcE rz MoDREDZAM|,E,|STANBUL Na4iriF deraj;ivlh. poploianlh zldova dramljo suLrani Ahmeli, puikidane lModm gddene1609. 1619. dZamiia, Slltanl veLiiannvene d:amlje javnezghde, I ianojea nadma!lldonignuiabDanrskh.areva.

Janjiiarisubili ehni vojnici,r podijcilo., su Lobili silor odvodeni djeiaci, snrovi raje - loii$kih podmils m Balkanu. Skolordisuseu Ist bulu, sdjesu ipfthzili

PtolsuLlan, osnan (olhnanl L bio le 5in tuEkog poglavke. 0n ie predvodo voiskugazlja

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful