You are on page 1of 24

novi glas

magazin HAK -a
Hrvatskoga akademskoga kluba

3 - 2009.

Dan mladine 2010 Sadraj Slike // Fotografije Impresum

Sadraj

Sadraj. Slike // Fotografije. Impresum. 2 Uvod. 3 Ukidanje GH vjebov na Beanskoj slavistiki. 4 Neugodnosti zbog
dvojezinosti?. 5 Quo vadis, lingua Croatica Burgenlandiensis?. 6 Tri drave, jedan jezik - mi Gradianski Hrvati. 8 Impresije
37. Dana Mladine. 11 Govor za otvaranje Dana Mladine 2009.. 15 37. Dan Mladine - Hrvatski Jandrof, 2009.. 16 Moj posjet na
Danu Mladine u Hrvatskom Jandrofu. 17 GramatikA? ... AHA!!!. 18 Sarajevo i film. 22 Naticanje za Dan Mladine 2010. Izjava:
HAK se solidarizira sa tudentskimi protesti. 23 Pozivnica na generalnu sjednicu HAK-a. 24

Slike // Fotografije
Zahvalimo se slijedeim fotografom da su nam dozvolili koristiti njeve slike po creative commons licenciji:
stran 1: Rich Gibson, http://www.flickr.com/photos/rich_gibson/ predjelao: tef
stran 4: rejflinger, http://www.flickr.com/photos/rejfl
stran 5: Untitled blue, http://www.flickr.com/photos/untitlism
stran 6/7: Ahmed Rabea, http://www.flickr.com/photos/ahmedrabea
stran 18: Seattle Miles, http://www.flickr.com/photos/denemiles
stran 19: stumayhew, http://www.flickr.com/photos/stumayhew
stran 22: blandm, http://www.flickr.com/photos/blandm
teksture (za stran 1 & 8/9): ground*floor, http://www.flickr.com/photos/chromaticaberrations
ostale fotografije: motivirane HAKlerice (i -leri).
I njim svim naravno najsrdanija hvala!

Impresum

Vlasnik i izdava: HAK. Hrvatski akademski klub.


Schwindgasse 14 / 4. 1040 Be Tel: 0043 (0)1 - 504 63 54
Fax: 0043 (0)1 - 504 63 54 9 E-mail: hak@hrvatskicentar.at
Layout. tefan Emrich Glavni Urednik. Michael Hirschler Korektura. Marin Berlakovich Suradniki: Marin Berlakovich,
Silvija Buczolich, tefan Emrich, Michael Hirschler, David Karall, Zrinka Kinda, Julia Klemen, Julia Kornfeind, Maria
Kornfeind, Romana Schweiger, Florian Wagner, Mrs. X Tisak: Mail Boxes etc. Ruster Strae 120, 7000 Eisenstadt (Manci)
Ekspedit. motivirani HAKleri.
Podupirano iz sredstav kancelarstva. Gefrdert aus Mitteln des BKA.

Glavni Urednik Uvod

Drage titeljice! Dragi titelji!


Za Zrinkom i Julijom me veseli da ti smim ja predstaviti
treto izdanje ljetonjega Novoga Glasa. Da sam imao tu
ast koordinirati sadraj i organizaciju tono ovoga izdanja
me je jako veselilo, jer sada u jeseni je tono jedno ljeto
prolo od kada sam nastao lan Hrvatskoga akademskoga
kluba. Jedno ljeto je jur tomu da sam svenek simo-tamo
premiljavao ili u se ulaniti ili ne, edu me pravati ili
edu me opet domom poslati. Ipak sam (nervoznom utom)
proao na jednu sjednicu i evo: sva moja negativna miljenja
su skrsnula. Bio sam isto preseneen kako ljubezno su me
kotrigi primili: veljek su me ukljuili u svoju zajednicu prez
kakovih predrasudov i tako sam se na isti veer ukljuio u
HAK i moram rei da sam se dobro odluio niti jedno
mi nije bilo ao moje odluke. Glui smino, je ali tako!

Naini mali izlet u prolost i preti si kako je bio Dan


Mladine u 1991. ljetu kad se je po prvi put priredio izvan
Austrije po padu eljeznoga zastora u Koljnofu i ljeto dan
kanje u Hrvatskom Jandrofu.
Jur smo bili kod gradianskohrvatskoga jezika i ipak
to nije bilo sve: ki put e na jezik pojti u budunosti?
Kako zaistinu izgleda s mladinom? a za mogunosti
i neugodnosti nosi dvojezinost sa sobom? To su pitanja
s kimi se dva lanki u ovom izdanju bavu i ki sigurno
svakomu od nas na srcu leu!

I kot vidi moje lanstvo nije bilo zaman: jer sada dri
Novi Glas u ruka, za koga sam bio ja velikim veseljem
odgovoran!
Ali sada dosta o meni i o torici mojega lanstva idemo
dalje pitanju ko e biti (mislim) za tebe ve zanimljivo: a
te sve eka u ovom izdanju?
Opet je poeo novi semestar. Ali u ljetni praznika
nismo bili samo na odmori nego i onda smo bili u slubi
gradianskohrvatskoga jezika: skupa sa Znanstvenim
institutom Gradianskih Hrvatov (ZIGH) se je HAK
zalagao za opstanak gradianskohrvatskoga predavanja
o naoj povijesti i literaturi na slavistikom institutu
sveuilia Be. Naalost se u zimskom semestru nije
ponudilo to predavanje: za i kako je dolo ukidanju e ti
Julija razloiti u nje lanku.
Uz zalaganje za gradianskohrvatski jezik ni ljetos
nismo zabili na organizaciju nae velike fete! Kot je jur
duga tradicija se treti Novi Glas intenzivno bavi s Danom
Mladine. A tu tradiciju nisam kanio prekinuti! Ova najvea
priredba Gradianskih Hrvatov se je odrala od 4. do 6.
septembra o. lj. u Hrvatskom Jandrofu (SK). Pod geslom
Skupa jai neg eljezo je u ugodnoj, veseloj i dobro
organiziranoj atmosferi gradianskohrvatska mladina iz
trih drav (Austrije, Ugarske i Slovake) opet skupa dola i
sveevala. Naini si sm kip ljetonjega Dana Mladine pri
itanju lankov i pri gledanju kipic i izvidi kako je bilo i
kako se je ljudem vidilo!

Kot jur prole pute ti je Zrinka opet pripravila neke primjere


iz gradianskohrvatske gramatike ki su sigurno zanimljivi
za pogledati, vjebati i si je zapamtiti!
I jo a: Novi Glas je gradianskohrvatski magazin ki
omoguuje interesiranim mladim izraziti svoje miljenje i
ideje. Ada, ako ima TI kakove teme za lanke ili sm rado
pie onda se neka sramovati nego poalji nam je rado
emo je nutar zeti u nae dojdue izdanje Novoga Glasa!
Sada na koncu mi ve nita drugo ne ostaje nego da ti
eljim uda veselja pri itanju Novoga Glasa. Do drugoga
puta. Uivaj!
Michael Hirschler

GH jezik problemi na slavistiki

Ukidanje GH vjebov na Beanskoj slavistiki


// Julia Klemen

Koncu augustua se je delegacija Hakovcev na inicijativu


ZIGH-a (Znanstveni instut Gradianskih Hrvatov) skupa
s HKD-om sastala u predsoblju ministra Hahna da upozoru
ministra na ukidanje gradianskohrvatskih vjebov dr.
Ludvika Kuzmia ki je ove vjebe drao na Beanskoj
slavistiki u ciklusu od 4 semestrov i je predavao o kulturi,
povijesti i knjievnosti Gradianskih Hrvatov.
Velikim preseneenjem - no ali kako bi bilo drugaije
moglo biti - smo doznali da je bio ministar u to vrime jo
na odmoru. Ne da smo si znamda jur nekoliko tajednov
prije nainjili termin ....
Primili su nas njegova referentica ka je a smo kanje
doznali rusistkinja Beanske slavistike i na dalje jedan
advokat i neka gospa. Posluali su si sve o naoj problematiki
da mi Gradianski Hrvati - nimamo na nikoj drugoj
platformi mogunost za daljnju i viu naobrazbu za
Gradianske Hrvate nego na Beanskoj slavistiki.
Nikako nam nisu znali pomo, jer univerzitet stoji pod
autonimijom i znanstveno ministarstvo more samo
upozoriti na nau problematiku a jedina perona ka ima
takoreku dozvolu za prekid ili dodatak predavanj je
pelja tudijskoga programa na slavistiki v.r. sveu. Prof.
Dr. Gero Fischer.
Kod njega se je ista delegacija sastala prvoga oktobra na
institutu slavistike da bi se jo jedno pokusilo a preminjiti
na tadanjoj situaciji.

Jur po nekoliko minut nam je bilo jasno da ovde ne moremo


uda dostignuti, jer je Fischer argumentirao da na svi strani
fali pinez i da je sve ve studentov, a isti budet. Ako bi mi
sami mogli platiti ovu vjebu je po sebi razumljivo da se
ovo predavanje more drati u prostorija Slavistike, je rekao
Fischer. Predsjednica ZIGH-a, Zlatka Gieler, je ne samo
jedan put upozorila Fischera na injenicu da se je Kuzmia
predavanje dralo na naem gradianskohrvatskom jeziku
ko je neophodno za izobrazbu dvojezinih uiteljev na
gimanzija. Na to je Fischer samo rekao da Beanska
slavstika nikako nima dunost predavati a o Gradianski
Hrvati niti na naem jeziku. To nigdir nije napisano iako
smo se naslonili na lan 7 Dravnoga ugovora.
Fischeru to nije jako imponiralo i rekao nam je da mu je
ao, ali da nije mogue u ovom zimskom semestru staviti
dvoja predavanja o Gradianki Hrvati na raspolaganje
tako da imamo samo jedne vjebe: jezine vjebe kod
mag. Dr. Zorke Kinda. Fischer nam je na dalje predloio
jedno predavanje o juni Slaveni ko se ali dri na nimkom
jeziku s tim nas je kanio malo utoliti, a mu se ali nije
ugodalo.
Obeao nam je da e u ljetnom semestru predavanje o
povijesti, kulture i literature Gradianskih Hrvatov opet
stati na tudijskom planu.
To ali stoprv onda vjerujem kad sidim opet u hii broj 8 na
institutu slavistike!

GH jezik neugodnosti

Neugodnosti zbog dvojezinosti?


// Mrs. X

Ako bi na ovo pitanje pontano odgovorila onda bi bio


moj odgovor ne, ali im due premiljavam mi ipak
dojdu neke neugodne situacije u pamenje ke su poele za
vrime kolovanja u gimnaziji. U osnovnoj i glavnoj koli
smo bili skoro svi Hrvati i dvojezinost je bila za svakoga
od nas od sebe razumljiva. U gimnaziji se je pak situacija
preminjila. Dola sam u gornje razrede gimnazije kade nas
je bilo 25 kolarov
i to je bio moj prvi
susret s nimkogovoreimi kolari
ki su mi bili do
onda nepoznati.
Iako nas nije
bilo tako mali
broj Hrvatov u
razredu sam ipak
utila napetost i
nenavidnost prema
nam. Uitelji su bili
svenek korektni
prema nam, ali
a se tie naih
sukolarov
nije
bilo svenek tako. U
petom razredu smo
se morali odluiti
za jedan drugi
stranjski jezik uz
engleski. Na izboru
su stali tri jeziki:
francuski, latinski
ili hrvatski. Svi
Hrvati su se odluili
za hrvatski i kad je
dolo vrime kolskih djel su nam bili Francuzi nenavidni.
Doli su tim argumentom: vi inako znate hrvatski i se
ne pravate za kolsko djelo pripravljati. Pravoda da nisu
znali da postoju razlike izmedju gradianskohrvatskoga
i standardnoga jezika, ali jednostavno takovu izreku
sprogovoriti bez prethodne informacije nije korektno. Za
piemo onda uope kolske zadae iz predmeta Nimki?
Iako se je na razrednik jako zalagao za nas Hrvate
neu imati kolsko vrime u gimnazije svenek u najboljem
spominku. Kad sam pak dola u Be na sveuilie sam

bila preseneena kako malo znanja imaju moji kolegi o


nami. Jadam se jo svenek zbog pitanj: Kako dugo si jur
ovde? Je tvoja mama iz Hrvatske? Ja: Ne. A tvoji stari
starlji? Ja: Ne. Mi jur ivimo petsto ljet ovde i govorimo
hrvatski. Aha, tako je to. Super, da ste si ouvali va
jezik. Na poetku takovih razgovorov se svenek jadam i
bludi me da javnost tako malo zna o gradianski Hrvati.
Ki je tomu kriv?
injenica da samo
premalo prezentni
u javnosti je jur
dugo poznata. To
parvoda inkludira
i
medijsku
situaciju. Jedne
tajedne novine ne
moru
pokrivati
sva podruja i
potriboe naega
itka. K tomu
dojdu i razlini
dijalekti uz ke je
svaki
pojedini
emo cijona l no
vezan. Mislim da
bi si svaki rado
tao novine na
svojem seoskom
govoru, odnosno
dijalektu. Ali to ne
more biti cilj ako
je pitanje jednoga
je d i nst venoga
standarnoga
jezika. Kod nas
jezik nije samo sredstvo izraavanja nego jo uda ve:
mislim ovde na identitet, uti, jake i emocije. Sve ove
komponente dohajaju u dijalektu do izraaja, a sigurno
nisam jedina ka tako misli. Ali u javnosti ne more svaki
potribovati da su tiskani proizvodi na njegovom seoskom
govoru, nego mi pravamo jedan normirani jezik ki mora
biti prezentan u javni institucija Gradia.
Prouavala sam jednu tudiju ka veli da je veina ljudi na
svitu dvo- ili trojezina. Dvojezinost je bogatstvo na ko
moramo biti gizdavi, a ne sramovati se zbog toga.

GH jezik budunost

Quo vadis, lingua Croatica Burgenlandiensis?


// Michael Hirschler

Poetkom ovoga ljeta su nas,


Gradianske-Hrvatice i Hrvate,
dostignule tune visti: UNESCO (hrv.:
Organizacija Ujedinjenih naroda za
obrazovanje, znanost i kulturu; engl.:
United Nations Educational, Scientific
and Cultural Organization) je na lipi
jezik dodao u atlas ugroenih jezikov
(htt p://www.unesco.org/cult ure/
ich/index.php?lg=EN&pg= 00139)
i tim korakom je dokazano da
gradianskohrvatski jezik polako
izumira. Broj aktivnih govoraev
(takoreku materincev) nastaje sve
manji i zaistinu ne moremo tajiti da se
u nai seli minja situacija jezika. Kade
se to more bolje viditi nego na oni
mjesti kade uda ljudi razline starosti
skupa dojdu ada npr. na priredba.
Na nai hrvatski priredba i feta se
jur (u ve ki sel) uje ve nimki rii
nego hrvatski. Najtunije su ali one
hrvatske fete kade ima ti (ako se
normalno po hrvatsku pomina) jur
skoro potekoe da te mladi (ali i starji)
ljudi barem razumu. Pravi doivljaj: bio
sam na jednoj muzinoj feti u jednom
dosta velikom gradianskohrvatskom
selu (ime i mjesto nisu vani) i
onde sam si normalno po hrvatsku
naruio: Morem imat jednu Colu
i jedan Almdudler, prosim. (ada
isto normalno, ili?!). Konobar (u
najbolji ljeti) me pitajui pogleda i
veli: Kannst du mir das nochmal
auf Deutsch sagen? elju sam mu
ispunio. Druga runda je bila na redu
ov put je dola diviica oko dvajset
ljet i opet sam naruio po hrvatsku:
bijeli pricer i Gummibrli (opet
za fete normalna pia). I ona me
nije razumila! Kanje su mi tovarui
rekli da se nikako ne pravam trsiti
pominati po hrvatsku, jer u ovom selu
mladina ve gor ne govori hrvatski! I
kad sam nevjerojatno u ljude gledao i
je uo pominati, sam upamet zeo da
se zaista svi po nimku pominaju na
hrvatskoj feti!

Dica i mladina, se veli, su budunost


... kakovu budunost ima onda na
gradianskohrvatski jezik s ovakovom
mladinom? Jer ja sam siguran ne, ja
jo i znam da ovo hrvatsko selo
nije jedino u kom je hrvatski jezik
sve manje prezentan u svakidanjem
itku. uda krat imamo situaciju da se
u ve ki seli ne samo prva, nego i jur
druga generacija (ada roditelji) stalno
pomina po nimku.
Ali ova tendencija ne postoji samo u
veliki hrvatski seli Gradia, Ugarske
i Slovake, nego i u oni ka nimaju
toliko stanovnikov. Iako edu ta sela
jo par ljet dugo biti takoreku otoki
blaenih (Insel der Seligen) znamo
dosta dobro iz povijesti da se mali
kada-tada svenek redu po velikimi.
Sada se to jo nee biti viditi tako
strano, ali a e biti za dvajset, trideset
ljet? Starja generacija e polako umriti,
a mladi ljudi gradianskohrvatsku ri
ve tako ne potuju. a e onda stopr
biti? Onda e samo nek dvojezina
tablica pokazati da su jedno u neki
seli ivili Gradianski Hrvati ali
jezik sm se ve nee uti.
Ako mislimo na budunost: a nam
hasnu naa gradianskohrvatska
drutva, ako je sve manje narataja
ki u njimi djela i se trudi za ouvanje
gradianskohrvatskoga jezika i
kulture? Ne bi to bilo groteskno ako u oni
veliki drutvi Gradianskih Hrvatov
u previdjenom vrimenu (pesimistino
reeno u sto ljet) ljudi djelaju ki se
zalau za gradianskohrvatski jezik,
ali ga gor ve ne sami govoru?! Sada
se jo smijemo prik ovakove misli i
maemo glavom, ali gdo zna zaistinu
a nas jo eka ...
Zapravo moremo djelati a kanimo,
ali ako se roditelji sa svojom dicom
jur od poetka ne pominaju po
gradianskohrvatsku
onda nam
cijelo pisanje i zdvajanje o naoj
situaciji nita ne pomore. Da se
lovik u ditinstvu tako lako naui

jezik kot nikada je otprta otajnost,


ali za se ipak u sve manje familija
govori gradianskohrvatski jezik?
Uzrokov sigurno uda postoji i oni
su nam svim poznati (i ako su nam
nerazumljivi):
jedan od roditeljov nije Hrvat i zato je
glavna ri u krugu obitelj automatino
nimka/ugarska/slovaka
Roditelji su obadvimi Gradianski
Hrvati i se sa svojom dicom pominaju
po nimku/ugarsku/slovaku, bojei
da se dica nee nauiti nimki/ugarski/
slovaki(!)
Sigurno najtuniji izgovor od svih!
Tako a: premda smo danas kroz
veu mobilizaciju i vee hasnovanje
tehnikih mediov (npr. televizija,
radio, internet, handy) ve nego kadatada drugdar od (u naoj situaciji)
nimkoga jezika okrojeni, se ljudi ipak
jo boju da se njeva dica needu nauiti
nimki. Obrnuto bi bio vei problem:
jo iako bi roditelji nebi kanili da se
njeva dica nauu nimki, bi danas gor
nebi imali veliku ansu, jer je nimki
jezik danas svagdir prezentan ili u
radiji, televiziji, ili u selu. Dandananja
situacija se ne more prispodobiti

GH jezik budunost

s onom pred npr. sedamdeset ljet:


onda su ljudi jo ostali u svoji seli i
rijetkokrat se je ula ka-ta stranjska ri.
Sigurno je to onda bila neugodna ut
za ljude kad su ili u varoe i kad im
je teko spalo se po nimku pominati.
Sramovali su se za svoj materinski
jezik i nisu kanili da njeva dica doivu
isto takove neugodne situacije kot
oni. Ali sada? Ljudi dandanas ljutije
i puno ve putuju nego kada-tada
drugdar u lovijoj povijesti i tim se
je i hasnovanje jezika preminjilo. U
dananjem vrimenu se moraju roditelji
jo i bolje zato trsiti da se njeva dica
nauu i znaju gradianskohrvatski
jezik. Jer ako ne sada, kada onda?!
Kad je lovik jedno dvajset ili trideset
ljet star, onda se sigurno tee to naui
a se je pri odgoju zanemarilo pred
svim jezik.
Mogue je i da se ve ki roditelji pitaju a
njevoj dici hasni gradianskohrvatski
jezik?! Pri tom miljenju zabu ali da
je ipak dobro da se na dragi jezik
od generacije do generacije dalje da,
jer na jeziku visu kultura, identitet
i povijest. Jur skoro 500 ljet ivu
Gradianski Hrvati u dananjem

Gradiu, u Ugarskoj i Slovakoj. 500


ljet dugo se nisu sramovali sa svoju
kulturu, identitetu i JEZIK. 500 ljet su
se borili protiv velike asimilacije, pri
koj se prvo zgubi jezik onda identitet,
a potom se zabi vlaa kultura.
Nek dalje ovako, dragi moji
Gradianski Hrvati, ako kanite da
se o Vami, vaoj kulturi i o vaem
lipom jeziku u npr. sto ljet samo nek
jo u jednom historikom predavanju
na sveuiliu pomina. Onda edu
spametni ljudi diskutirati kako
su gluale nae rii, kako smo je
sprogovarali, a su bile tamburice,
kakove pisce smo imali, itd. ... sve
jako znanstveno i teoretino. Ako jo
svenek nevjerno maete glavom i se
smiite, onda pomislite nek na latinski
jezik: njegova sudbina naime je bila
isto ova: latinski jezik je mrtav. Na
sveuiliu se diskutira kako su se
Rimljani tono pominali (sigurno ne
tako, kao se danas u kola jo poduava
ali to je druga tema), kakove pisce su
imali i kako je solo k tomu da jedan
jezik, ki je bio u cijelom Starom svitu
prezentan, izumre. Nekate si eljiti da
nas dostigne ista sudbina! Gradianski
Hrvati, pominajte se med sobom
po
gradianskohrvatsku,
dajte jezik na vau dicu dalje
i budite gizdavi na njega!
Gradianskohrvatska drutva,
trsite se za mlade ljude, ukljuite
je u vae projekte i podupirajte
je i nadalje!
Gradianskohrvatski
jezik
mora biti iv. a e biti iz nai
tamburaki i kazalini drutvi,
u ki sve ve lani ne znaju
gradianskohrvatski? Jur sada
postoju u seli drutva, kade lani
igraju
gradianskohrvatski
igrokaz prez da zaistinu razumu
a zapravo velu. Malim znanjem
gradianskohrvatskoga jezika
se igrokaz nek napamet nauu i
se daju sveevati od gledateljev

za jedno djelo ko bi nam svim moralo


namjesto veselja lice suzami namakati!
Sigurno, to su jo iznimke, ali izgleda
tako da e to biti naa budunost
gradianskohrvatski jezik e jo nek
biti jezik za napamet nauiti!
Ali svaka situacija ima dvi strane:
tunu i veselu, lipu i mraznu. Tako i
ovde: postoji naime jo uda sel ka su
gizdava na svoj gradianskohrvatski
jezik i na dvojezinost ka je s njim
ukljuena. U ti seli se jo uvaju jezik,
kultura, identitet ... onde jo roditelji uu
svoju dicu gradianskohrvatski; onde
je jezik jo prezentan a to ne samo
kod starje nego i kod mlade generacije!
Onde ljudi nimaju potribno da se lani
drutav gradianskohrvatski jezik
napamet nauu, da govora prava
neko vrime dokle mu dojde ka-ta
gradianskohrvatski ri na pamet
... ne! Onde je gradianskohrvatski
jezik jo svenek lingua omnium
princeps (glavni jezik) i to prez
roditeljnoga straha da se njeva dica
ne edu znati pominati nimki
naprotiv: oni imaju jo vee bogatstvo
oni su naime dvojezino odrasli i
zbog toga su njim vrata u dvi kulture i
dva identitete otprta. Oni znaju misliti
u dvi jeziki, a jedan njim otvara
vrata prema istonoj Europi u dobi
globalizacije nenaplativa sposobnost,
jer ako zna jedan slavski jezik (a
gradianskohrvatski je slavski jezik
*gg*) onda nije teko se nauiti druge
slavske jezike!!!
Sada si izaberi tvoj smir u koga kani
pojti, gradianskohrvatski jezik. I
dobro si premisli: kani pojti u smir
u koga UNESCO misli da e pojti
ada e polako izumriti, ar te ljudi
pozabu i ve ne hasnuju, ili e pojti
put koga si iao u skoro zadnji 500 ljet?
e nadalje biti prezentan u nai seli i
u naem svakidanjem ivotu onde
cvasti i rasti? Pitam te ada: Quo vadis,
lingua Croatica Burgenlandiensis?

GH jezik Dan Mladine

Tri drave, jedan jezik mi Gradianski Hrvati


// Silvija Buczolich

Danas kad se govori za Dan mladine, se svenek spomene i


to da je to prikgranina priredba. Pred padom eljeznoga
zastora to ali nije bilo tako da su Hrvati iz Ugarske i
Slovake mogli tako lako pohadjati priredbe u Austriji ili
obrnuto, a kamoli da bi skupno organizirali jedan event
ili fetu. Kako ste vi, Hakovci, u ono vrime uope doli
na tu ideju, da bi se Dan mladine mogao organzirati u
Koljnofu?
Tote mi veljek jedna pasna torica namisli dojde. Naime
kad je 1987. ljeta Dan mladine bio u Pajngrtu, smo na
folklorno otpodne imali pozvano tamburae iz Koljnofa.
A pak nam Hakovcem dojde koljnofski direktor Pajri i
nam veli: Diaki, kako bi to bilo lipo, kad bi vo imali
Koljnofi! Mi nato nit nismo odgovorili. A ja sam si pri
sebi mislio: Tetac, kade ivite? Sad ste doli prik granice, a
da se to omogui smo biali od Poncijua do Pilatua, kako
si vi predstavite da emo ta cijeli ekvipment i sve drugo za
Dan mladine prik granice donest?
To je bilo 87. ljeta, onda je bio jo eljezni zastor. A za
ste se dvoja ljeta kanje ipak odluili za Koljnof i a je
onda omoguilo da je mogao biti
u Koljnofu?
lovik si nij mogao predstaviti a pak dvoja ljeta kanje je zaistinu
bio Dan mladine Koljnofi! 1989.
ljeta se je situacija pak tako jako
preminjila da si to lovik pred
tim nij mogao misliti da e to
tako dojti. Granice su se otprle,
Hrvati su mogli prik pojt i mi
smo si mislili da sad moramo
mi Hakovci pokazati da smo
mi jedan isti narod. I moto tih
Danov mladine je bio Tri drave
jedan jezik mi Gradianski
Hrvati.
A gdo vam je bio partner u
Koljnofu?
Partner se je lako naao. Onda
su to bili kulturni ljudi odnosno
ljudi ki su se za hrvatstvo
zanimali i angairali. Nam je
bilo vano da mi pokaemo
da smo isti narod i ako je bilo

sve teko. Organizatorske stvari, cijeli ekvipment se je


morao prik odnesti poeto od atora, do stolov i stolcev
mislim i organizatorski je to bila nova stran za nas, jer
nismo znali kako emo to. Ja znam da smo onda jako
uda s Gospodarskom komorom skupa djelali da to bude
funkcioniralo. Kod atora smo nekoliko gradianskih
firmov prosili da prik dojdu - ali nijedna nije kanila! Onda
smo na sriu u tajerskoj jednu firmu nali ka se je ufala
u Ugarsku prik pojti. I a je jo bio velik fakat, kako emo
ga financirati? Zapravo smo se stoprv ufali kad smo nali
ponzore ki su ga najper financirali. Onda smo se stoprv
prik ufali.
A je bilo teko najti ponzore? Su bili pripravni da daju
pineze za Ugarsku odnosno su to oni vidili tako da je to
jedan narod?
Mi smo imali sriu, jer je tote bio jedan lonac financijov, ta
se je onda zvao Ost-fond: To je bio od drave postavljen
fond a ta nam je lipu svotu dao. To je bila polovica te
svote ku smo pravili, a drugu polovicu smo pak nali kod
privatnih ponzorov.

GH jezik Dan Mladine

Kako je bilo sa strane Koljnofa? Su to svi dobro primili,


jer za nje je to sigurno bila prva tako velika priredba ku
oni organiziraju?
Ja se znam na to spomenuti kad smo ator postavljali. Onda
su si ljudi doli ator pogledati, jer je to bio prvi ator va toj
velikini, tako ega jo oni nisu vidili bili! Infrastrukturu
smo mi ljudem donesli iz Austrije, ali Koljnof je bio jako
pripravan da s nami suradjiva.
Kako je izgledalo sa strani mladine i od koljnofske i od
gradianske strane?
Ja se znam spomenuti da je jako uda ljudi dolo iz sel
iz sridnjega Gradia, ali naravno i iz Koljnofa i ugarskogovorei ljudi, ada Ugri. Ali koliko se znam spomenuti je
ator bio nabito pun. Naa mladina na poetku to nij mogla
tako prihvatiti. Ve puti sam uo na krmi: a, sad ete
pojti na Ugre?. Na poetku ljudi to nisu tako utili i nisu
bili zadovoljni, ali kad je pak bio na Petrovom Selu etira
ljeta kanje, onda ve nigdor nita nij rekao. Ada moremo
mirno re da je Dan mladine i ljude senzibilizirao u ta
smjer.
Kako je izgledao
program? Ste imali
kakovu diskusiju?
Znam se spomenuti
da smo imali veliko
dije otpodne. To
je bilo organizirano
od ugarskih kol,
ter to je jako dobro
funkcioniralo. Onda
znam da smo imali
tafetu da smo od
Koljnofa seoske table
po sridnjem Gradisu
obisili. To je pak dostao
veliki eho u medija. A
muziki
program...
Petak smo parali na
muiki. Subotu su
bili Magazini, oni su
mislim po drugi put
u Gradiu igrali, a
to je bio velik uspjeh.
Kade smo se ve bojali

je bio Jandrof. Kad Koljnof je va sredini, a Jandrof lei


ve na rubu Gradia, a ako kanimo da mladina dojde na
Dan mladine pravamo jako dobru grupu ka vlie. Zbog
toga smo si zibrali Prljavo Kazalite. Oni jo nikada pred
tim nisu bili med Gradianskimi Hrvati. Ja znam da smo
platili 50.000 ilingov a to je za nas bila jako velika svota,
jer HAK ali i cijelo hrvatsko gibanje, nij imalo subvencije
odnosno jako malo subvencije. I ja znam da je to bila velika
tema na odbornoj sjednici i veliko pitanje je li emo Prljavce
doprimiti ili ne i je li si je moremo uope leistat.
A se je pak onda splatilo?
To se je tako splatilo da je je naa mladine strano gledala.
Oni nisu poznali jake, ali dolo je uda Hrvatov iz Bea
ki su timungu nainjali Jandrofi. A dvoja ljeta kanje, kad
su Prljavci bili Frakanavi, je mladina jur znala svaku jaku
napamet. Ada, va ti smjer se je sigurno splatilo.
Dan mladine Koljnofi 1990. je bio prvi izvan granice,
veljek ljetodan po tom ste se opet odluili za jedno selo
izvan granice. Za je onda odluka pala na Jandrof?
Mislim, vaan nam je bio ta moto Gradianski Hrvati
- jedan jezik u tri drava. A uz Austriju i Ugarsku je bila
treta drava na redu, a to je bila ondanja ehoslovaka.
I Jandrof je bilo ono selo s kim smo mi Hakovci najve
suradjivali i nam je bilo jasno da e bit drugi Dan mladine
po Koljnofi u Jandrofu. To smo jur najper znali a i sad
smo imali jur iskustva kako se tako a organizira i znali
smo kade si moremo pinez preskrbiti, ter nam je bilo jur
laglje.
A kako da ste imali te veze s Jandrofci i gdo je bio onda
va partner?
Mi Hakovci smo jur pred tim htili pojti Jandrof na bale ili
na drugo. Ja se jo znam spomenuti da smo mi Mjenovci
1990. ljeta, kratko kad se je granica otprla, tote igrokaz
igrali. I poznali smo jur pojedine ljude i mladinu. Uglavnom
je bila mladina na partner, sigurno je i starlja generacija
pomogla. Mislim, Jandrof je bio za mene doivljaj za to, jer
je bilo zaistinu uda ljudi iako je na rubu Gradia.
Kako je to bilo uope mogue da su ljudi iz svih sel doli
u Jandrof? Je tote bio kakov shuttle bus, slino kot sada?
I kako je to bilo te sve ljude prik granice spraviti? Dobro,
eljezni zastor je pao ali ipak nije bilo tako lako dojti prik
granice, ili?

GH jezik Dan Mladine

Gijeci je bio granini prelaz, ta je bio svenek do deseti


otprt. Ja znam jo da smo kanili da ta bude duglje otprt,
ali to nam se ali Boe nije ugodalo. Onda su se morali svi
okolo voziti, prik Berga i Petralke, pak skroz Bratislavu
na Jandrof. Ona sela ka su si sami buse organizirali su doli
na busi, jer HAK onda nije imao ta budet da to financira.
Mislim toga prlje nij bilo, nij bilo subvencijov, nij bilo
pinez i nismo imali tu financijelnu situaciju kodi sada.
Ljetos, po osamnaestimi ljeti, je pak opet bio Dan mladine
u Hrvatskom Jandrofu. Moto ljetonjega Dana mladine je
bio Jai neg eljezo a se nekako i odnaa na eljezni
zastor. Se je to u onas isto diskutiralo u Jandrofu?
Ja mislim da pad eljeznoga zastora jo nij bila takova
tema, onda je bila vea tema da mi sliimo skupa. Ali samo
za to moremo bit sad konano skupa kad je eljezni zastor
pao. Ali tako historino se to jo nij mislilo.
Ti si isto bio cijeli vikend prisutan na Danu mladine pak
si vidio oko tisu mladih ljudi iz svih krajev Gradia
okupljeno u Jandrofu. Kakova ut je to po toliki ljeti da
mladi ljudi to sami tematiziraju da smo skupa jai neg
eljezo i da se tako utu da sliu skupa. Je to i zasluga
HAK-a?
Ja mislim da je to velika zasluga bila HAK-a i da je HAK
tote bio peldodavan. Mislim da smo mi bili jedno med
prvimi drutvi, ki su a na tom podruju djelali. I da su to
sve mladi ljudi bili, ki su to djelali. To se je onda tako od
ljeta do ljeta dalje dalo. I injenica je da kad dojdu Jandrofci,
ali unovci, ali Koljnofci, ali idanci ali Petroviani, a ja
znam, na Dan mladine - svejedno je li je ajti ili Klimpuhi
ili na Mjenovi, svejedno. A to je sigurno i zasluga da smo se
mi na poetku, kad je zastor spao, ufali prik pojti s Danom
mladine.
Sada je bio 37. Dan Mladine, to znai da priredba ima
jako dugu tradiciju. Ukoliko se sada razlikuje sadanji DM
od tih kakovi su prlje bili. Si zadovoljan s tim razvitkom?
Kako ti na to gleda?
emo zet tako: prlje je sigurno bilo ve politikih akcijov.
Poznate su akcije oko seoskih tablov - to mi meru fali...
su neke diskusije, ali to nij to. a mi se jako vidi je da
mladina kempira pak da duglje ostane. Da 40- 50 ljudi ki
tote tri dane spidu i Dan mladine uivaju. A tako se Hrvati
bolje upoznaju, to mi se jako vidi! To se sad zadnjih sedamosam ljet pojavlja, a to je fantastino. Toga prlje nij bilo
tako.

10

Koliko Danov mladine si ti organizirao?


Mislim deset.
Ti si bio glavni organizator deset Danov mladine - za si to
djelao? Za si uloio toliko ivac i vrimena u ta projekt?
Zato kad, neznam Meni se je ta priredba jur svenek
vidila, jur kot teenager mi se je vidila i gizdavo sam gledao
na te ljude ki su ga organzirali. Prvoga sam organizirao
na Mjenovi, 87. ljeta, ali onda jo na strani sela, ne od
HAK-a. I kot mladi lovik sam se tote jako uda nauio
i to je bio za mene velik doivljaj i veliko veselje. A onda
pak je doao jedan za drugim i tako je to pak ilo. Mislim,
ta priredba me je svenek fascinirala morebit za to kad sam
ju sprohadjao, kad sam ju kroz moj ivot, kroz sva ljeta do
sada sprohadjao. Ja jo nisam jednoga zamudio u zadnji
dvajsetpeti ljeti!
Sad kad se tebe poslua onda si lovik misli da je DM ve
nek samo feta s muzikom i koncerti, ali u zadnji dani je
bilo sve ve kritike uti a se tie izbora muzikih grup.
a ti misli idu ljudi na Dan mladine zbog koncerta ili
je to a drugoga?
Mislim da se danas ve ne ide zbog muzike, jer su skoro
sve grupe ke su med Gradianskimi Hrvati poznate jur
igrale po nai seli. Mislim, Prljavo Kazalite je bilo jur
nekoliko puti, ali tako i druge. Mislim da se sada ve ide
zbog flaira Dana mladine, a to se minja. Do 95. ljeta je bilo
drugaije, jer uglavnom je onda htio biti prvi nastup jedne
grupe na Danu mladine, a to je bila velika razlika onda se
je ve zbog grupov dolo.
a bi si eljio odnosno ima kakovu elju ili tipe na hakovce
i organizatore a bi mogli drugaije, bolje, itd. ?
Svaka generacija neka si svoj Dan mladine tako nainji
kot misli. Nij idealno sada govoriti za tipe i tako. Ja u
to re, ako to vidim, ili imam kakovu ideju, ali to u tomu
organizatoru re ki je za Dan mladine nadlean. Ali na
ovom putu sigurno ne. (se smije)
Znai ali da e i u budunosti biti gost Dana mladine,
ili?
Predvidjam, da. (se smije)

Dalje tak
o HAK, s
uper
je bilo!
(Clemens
Bencsics)

U atori hladne kie


padaju!
(Kulo, Nova Gora)

se na dan
Moj moto: a
ostat e na
mladine stane,
)
danu mladine :
(Eva Palatin)

Svako ljeto je lipo za vidit


kako mladina iz cijeloga
gradia (austrijski, ugarski i
slovaki djel) skupa dojde i tri
dane sveuje...bez granic.
(Mate Biricz)

bila leiwand,
timunga je
upiranje!
hvala za pod
(Kacavida)

I finds super, dass sich hier


so viele Volksgruppen treffen
und miteinander gemtlich
beisammen sind...
(Potica)

Gdo se zna spomenut,


nij bio onde.
(Miko P. Hadanov)

oal :)
DM je na meni mimo pr
l, a
Po dani sam s kumom pi
knoi spal.
(Mate)

Na Dan mladine
ne curi!
Nek samo va atori
je
curilo : )
(Karall David)

n
Es war super, weil ma de
s
Ort no net kennt hom, de
mocht den Reiz aus.
(Max Karall)

Na Danu Mladine
se sve falinge
oprostu, sve rane za
cilu i sve boli
projdu!
(eljko)

Super je bio ov DM!!! ...kot svako ljet


o :o)
jako me je veselilo da smo po dugom
asu
opet mogli na Dan Mladine u Slova
ku!!
Veselim se jur na dojdue ljeto!
(tefan Emrich)

seja...
5 uri busvozit...odi
drugaije super!
(Markus Wagner)

..

Dan Mladine otvaranje

Govor za otvaranje Dana Mladine 2009.


// Julia Klemen

Potovani gosti!
U ime organizatora, Hrvatskoga akademskoga kluba, ki
ljetos organizira Dan mladine u suradnji s Klubom mladih
Hrvatov Vas najsrdanjie pozdravljam na ovoj najveoj
manifestaciji ovoga tradicionalnoga gradianskohrvatskoga
drutva ovde u Hrvatskom Jandrofu.
Zadnji put se je odrao DM ovde u Jandrofu 1991. ljeta
tono dvoja ljeta po padu eljeznoga zastora. Ov pad
je bio prvi i vaan korak na putu ujedinjenja Hrvatov iz
trih zemalj naime Austrije, Slovake i Ugarske. Dojdui
vaan korak je bio pristup ovih zemalj pod krov Europske
zajednice i konano ratificiranje engenovoga ugovora.
To a je pod Habspurgovci bila jedna geografska regija je i
sada opet jedan prostor.
Iako su sve tri drave sada u medjunarodnoj suradnji
i granice kot takove ve ne postoju, se pitam je li su jo
granice u nai glava? Predrasude su jo ovde ke se jo nisu
mogle odstraniti.
Kot nam najnovija povijest kae ko se i pod skupnim
krovom Europske zajednice manjine upotribljavljaju u
nacionalne politike svrhe.
Zakon za obrambu slovakoga jezika ovde u Slovakoj
i sve napetosti ke stoju u vezi s tim su dobri primjeri
za pogrinu manjinsku politiku u Europskoj zajednici.
Ravno Europska zajednica bi morala imati zbog svojega
zajednikoga duha vitalan interes na jaanju manjin, njevih
razvitkov i njevih prav. S tim bi se i raznolikost podupirala
ka oznai Europu.
Na europskoj razini se ovi izazovi radje potcijenjivaju, a
pitanju integracije doseljenikov iz drugih zemalj se daje sva
vea panja. Na ovom mjestu kanim citirati odgovornoga
nimke vlade za strance i narodne manjine, Christofa
Bergnera: Eksiztencija narodnih manjin na Europskom
istonom i jugoistonom podruju je rezultat naseljivanja u
prolosti. Europskomu identitetu sliu ne samo velik broj
nacionalnih drav nego i nacionalne manjine unutar njih.
Zadaa Europske zajednice bi ada morala biti stvaranje
adekvatnih mogunosti za medjusobno miran i uspjean
itak, takoreku gradnja mostov.

dugo ivimo na ovom prostoru, znamo da manjinska


politika poinje kod svakoga pojedinoga, da su pronske
veze i kontakti najvaniji u odstranjivanju predrasudov.
Jo i eljezni zastor, ki nas je razdvajao duga ljeta, nije
mogao prepriiti da i nadalje gajimo na jezik i prijateljstva
izvan vlae drave. A pod tim geslom stoji i ljetonji DM
: Jai neg eljezo!
U tom smislu nam sada svim jo eljim za budunost da
DM bude i nadalje most izmed Gradianski Hrvati ki ivu
u ovi tri zemlja, ali i most ki nas vee s naimi susjedi iz
veine.
Ja se kanim zahvaliti Klubu mladih Hrvatov za njev trud i
angaman i se veselim na ov skupni vikend.
eljim nam svim dobru zabav sa arolikim programom.
Ufam se da edu se razviti uda nova prijateljstva i da e se
tim dalje pojaati ova naa skupna regija.
U tom smislu vas pozivam i na diskusiju o situaciji i
razvitku nae narodne grupe po padu eljeznoga zastora
ku emo drati sutra u 17:00 uri u kulturnom stanu.
A sada mi samo ostane ast da otvorim ov DM.
Lipa Hvala!

HAK je jur 2007. ljeta postavio DM pod geslo Most smo


mi tim smo kanili pokazati da igramo mi, Gradianski
Hrvati, u ovom procesu vanu ulogu. Mi, ki jur stoljea

15

37. Dan Mladine

37. Dan Mladine - Hrvatski Jandrof, 2009.


// Julia i Maria Kornfeind

Ljetonji 37. DAN MLADINE se je odrao u Hrvatskom


Jandrofu u Slovakoj, a geslo mu je bilo Skupa jai neg
eljezo.
Geslo neka nas spominja na pad eljeznoga zastora pred
tono 20-imi ljeti ... a spominka vridno je i da se je tono
u ovom selu odrao i prvi DAN MLADINE u Slovakoj, a
to 1991. ljeta.
Ljetoni festival je HAK organizirao skupa s Klubom
mladih Hrvatov u Jandrofu, kod koga se kanimo srdano
za dobru suradnju zahvaliti.
Poeo je ov trodnevni festival kot svako ljeto s dijem
otpodnem pri kom su dica iz unova, Devinskoga Novoga
Sela i Hrvatskoga Jandrofa imala mogunost se pri razlini
igra malo upoznati.
Pri oficijelnom otvaranju u kulturnom domu su seoski
naelnik, Pavol kodler, predsjednik Kluba mladih
Hrvatov, Palo Maly, i potpredsjednica HAKa, Julia Klemen,
pozdravili goste. Muko jakarno drutvo Hrvatski Jandrof
je muzikalno oblikovalo otvaranje.
Po oficijelnom djelu i malom razgovoru na bifeju se je
konano mogao poeti zabavni dio Dana Mladine: prvo je
nastupala mlada grupa ungam iz Petrovoga sela. Potom
je grupa Gustafi jo jae zagrijala publiku ... moram rei da
mi se je na poetku tako inilo kot da bi rijetko ki poznao
grupu (zvana od youtube-a ) ... a oni su to sigurno isto
upamet zeli ... ali im due su igrali, tim vie je mladina
skakala .... Cijeli ator je tancao a respekt prema jakarici
grupe ... ta je pravi hochsprung-talenat.
Za njimi je nastupila grupa Prljavo Kazalite ke, mislim, ne
tribam dalje predstaviti. Ja je ljubim, a Julia moja sestra
je bila razoarana ... veli da su igrali isto isti program i isti
redoslijed kot u Velikom Boritofu. Ipak, ator je skakao,
tancao, jaio Ruuuuuo ... i to je najvanije, a ne? Kot
zadnja grupa toga veera je nastupila Kacavida, mlada
grupa iz Velikoga Boritofa, ki su jo do konca nainili
dobru timungu s njevim genialnim show-om. A jutro se
je - kot je to stara navada - jo jailo...
Subotu je brojna mladina ka je onde u kolskoj dvorani ili
u vlaem atoru prenoevala, dostala tradicionalni gula
za objed. Potom je poeo reli ganjkov pri kom su nam ovo
ljeto jo i muzikanti zaigrali! Oni su se pred nami na koli
vozili koga je zadnji jandrofski konj vlikao.

16

Tako smo se - pri dobroj muziki i tijelovnom okripljenju veselo etali kroz selo od jedne tacije do druge. Jandrofska
mladina si je uda ganjkov izmislila kot na primjer iskanje
jedne vake u pladnju puno muke ili iskanje jaj u vrtu.
Dobro smo se zabavljali a na koncu nije bilo vano ki je bio
u kom timu ili ki je dobio ... Na putu domom se je strana
nesria stala: konj se je najedno zruio i je bio mrtav. Tako
je zadnji jandrofski konj preminuo pred naimi oima.
Su znamda zbog ovoga oka morali svi pojti malo poinuti?
Na svaki nain nije dolo uda ljudi na diskusiju ka je
na jednu stran usporedila manjinska prava i manjinsko
djelovanje u Slovakoj, Ugarskoj i Austriji, i se na drugu
stran bavila s novim manjinskim zakonom u Slovakoj.
Subotu naveer su PAXi otvorili zabavni program ki
su veljek napunili cijeli prostor za tancanje. Potom su
Elektrikeri i Zetori oduevili njeve fene, a poznata jakarica
Jelena Rozga je s jakami Magazina zagrijala tancoe i
zaarala muku publiku.
Nedilju je Hrvatski Jandrof sveevao kiritof, a program se
je poeo jur rano jutro (u deseti) sa svetom maom. Onde
su mladi Jandrofci nosili dare na oltar a med njimi i jedan
DM-lajbl, a nas je osebito veselilo. Potom je slijedila dobra
agapa pri koj se je moglo malo druiti.
Program u atoru je poeo u tri otpodne s festivalom
zborov kade su zbor epreg, Medjunarodni folklorni
ansambl, Klapa Staro vino, unovski Beari, Muko
jakarno drutvo Hrvatski Jandrof, Klapa Ji i Hatsko
Kolo pokazali arolik i zanimljiv program. Kasno otpodne
su zaigrale jur legendarna jandrofska grupa Melodija,
grupa Meteor i Mladi Jandrofci . Od samoga poetka se
je vidilo da imaju ljudi i na treti dan fete jo dost energije
za tanac uz dobru muziku ... iako smo uda gostov Bog
zna odakle su bili - nedilju po prvi put vidili na feti . Do
rane zore su igrali 05Party na zabav ... jakarici se je tako
jako zavidilo da skoro ve nije kanila prestati jaiti ... a mi
smo dalje tancali...
Tako je opet jedno zavrio DAN MLADINE a s njim je
minulo opet jedno ljeto .... mi smo ostali do pandiljka ....
ufamo se da vam se je tako dobro vidilo kot i nam .... ako
ne, nute se uzrujavati kod soizomta ili kod cyberkrowodnov.... ili dojdite u HAK i nute nam pomo (to bi nas
najve veselilo) ..... ada, vidimo se najkanje pri DANu
MLADINE 2010 u junom Gradiu !!!

Dan Mladine komentar

Moj posjet na Danu Mladine u Hrvatskom Jandrofu


// Florian Wagner

Ovo ljeto sam bio u petak na Danu Mladine u Hrvatskom


Jandrofu. Put u Jandrof je iz Pinkovca jako duiak, ali
to za tri prijatelje (moja sestrica Viki, moj brati Markus
i moja susjeda Katja) i mene nije bio uzrok da ne idemo
tamo. Tako smo se otpravili u pol est na put i poela je
prava odiseja: prvi cilj naega putovanja je bila Doljnja
Pulja. Katja je bila pripravna da nas odveze tamo do busa
i da e nas jutro opet odvesti domom. Zato smo joj bili
zahvalni. Od Doljnje Pulje smo se vozili dalje busom, koga
je organizirao HAK. Konano smo u frtalj na jedanaest
stigli u Hrvatski Jandrof. Znali smo jur unajpr da emo biti
dugo na putu i da moramo imati malu pticu da se dajemo
na ov put. ;-)
Ali nije nam bilo niti sekundu ao. Jur kad smo stupili u
ator smo utili dobru atmosferu ka je vladala cijelu no.
Grupa ungam je svirala pri naega dolaska uprav nje
zadnje jake na tom veeru. Trefili smo na poznate obraze.
To su bili Pinkoari koji su doli iz Bea, ali i prijatelji i
poznanci iz cijeloga Gradia.
Vrijeda su poeli svirati Gustafi. Oni nudu interesantnu
muziku, to je povezano s interesantnom kombinacijom

instrumentov. Ona kombinacija je baza za njev poseban


stil. timunga je dobra i oni su razumili animirati njevu
publiku.
Po nastupu grupe Gustafi su stupili rokeri Prljavoga
Kazalita na pozornicu. Oduevljen od novoga albuma i
njevoga nastupa u Velikom Boritofu na Vazmenoj nedilji
sam se jako veselio na njev nastup. I oni me nisu razoarali.
Imali su publiku pod kontrolom i prezentirali su miks
iz poznatih i novih jaak. Pred pozornicom smo skakali
i larmali tako da je voda koja ja kondenzirala na atoru
poela padati na nas kot kia.
Znatieljan sam bio na nastup grupe Kacavida, ar ju jo
nikad nisam uo uivo. Mlada grupa je prezentirala solidan
nastup i miks programa se ogranii od drugih bendov
(Daj mi daj, Pokerface po hrvatsku...). Naalost nisam
mogao posluati cijeli nastup, ar se je na bus opet vozio u
Doljnju Pulju.
U busu sam do Doljnje Pulje imao vrimena za mali san,
doek smo se seli u auto na zadnju etapu domom. Tote sam
bio u pol osam i umorno sam se legao u stelju...
PS: Pinkovac nije Pinkafeld ;-) *gg*

17

GH jezik Gramatika

GramatikA? ... AHA!!!


// Zrinka Kinda

Neke zanimljivosti iz deklinacije za mlade (i ve ne tako mlade)


Hrvate i Hrvatice:
Deklinacija imenic enskoga roda:
Obino imenice zavravaju

na samoglasnik a: mama, sestra, ruka, ptica.
Neke imenice enskoga roda zavravaju i:


na suglasnik: ri, no, krv, dob, pomo

na skup ost: starost, mladost, sigurnost, ne/zaposlenost.

Zvana toga je i misao enskoga roda.

Ove imenice se dekliniraju po


i-deklinaciji.

Zato i velimo:
dobra misao, velika nezaposlenost, diboka starost, kura no, teka ri

Deklinacija imenic enskoga roda na a:


Jednina:
N
G
D
A
V
L
I

ena
ene
eni
enu
ena/eno
eni
enom

Hrvati u sjevernom i sridnjem Gradiu u vokativu hasnuju


imenicu kao u nominativu:
Draga majka! Draga teta!
A Hrvati u junom Gradiu imaju u vokativu tokavski
nastavak (isto kao u hrvatskomu standardnomu jeziku).Oni
velu:
Draga babo! Sestro!

Mnoina:
ene
en
enam
ene
ene
ena
enami

PAZI: U vokativu, 5. padeu,


jednine imamo dva razline
nastavke.
Za je to tako?

PAZI: Genitiv, 2. pade, mnoine


zna u gradianskohrvatskomu
standardu biti kratak ili duiak:
18

GH jezik gramatika

Obino je genitiv mnoine bez nastavka (kratak):


Na naoj koli poduava est uiteljic (a ne uiteljicov).
Va kadnji lei dost starih dasak. (a ne daskov)
Zato se i veli: uda en, jaak, divojak, nog, iam, glav, vianj, ...
(a ne: enov, jakov, divojkov, nogov, glavov, imov, vinjov)
S druge strani imaju ali neke imenice svenek nastavak ov u genitivu
mnoine (duika mnoina):
Kako su nek ljudi prlje ivili prez lampov?
Ona ima uda torbov u svi mogui farba i obliki.
Zato se i veli: uda unkov, itankov, plahtov, himnov, majkov, rajnov, ...

Si znala/znao da mi i muka imena na o i e obino dekliniramo kao imenice


enskoga roda (kao npr.: ena a ne kao mu) a ne kao imenice mukoga roda?
(Sada neka jo gdo veli da mi nismo za emancipaciju!)
Mirko
Mirke
Mirki
Mirku
ili
Mirko
Mirki
Mirkom

Ive
Ive
Ivi
Ivu
Ive
Ivi
Ivom

gh:
hrv:

Reci to Mirki!
Reci to Mirku!

gh:
hrv:

Nazovi Stanku!
Nazovi Stanka!

A sada za kraj si pogledajmo jo i-deklinaciju:


Jednina:

Mnoina:

Jednina:

Mnoina:

N
G
D
A
V
L
I

noi
noi
noam
noi
ili
noi
noi
noi

misao
misli
misli
misao
misao
misli
milju/miljom

misli
misli
miljam
misli
misli
misli
misli

no
noi
noi
no
no
noi
nou/noom

19

GH jezik Gramatika

PAZI: Instumental jednine ima dva nastavke: -u/-ju ili


om, ali po mogunosti se daje prednost nastavku u/-ju:
no: nou/noom, ri: riju/riom, la: laju/laom.
Prlje se je kuhalo uda s mau, onda se ljudi nisu bojali masti u krvi.

Jednom riju, kanim ti rei, da te imam rado.
Kod nastavka ju nastane jotovanje1: Zato velimo:

smrt>smrt+ju >smru radost>radost+ju >radou

starost>starost+ju >starou

Za labijali/usnenimi suglasniki b,p,m,v i glasa j se umee l ko se stapa u lj:



kap>kap+ju >kaplju zob>zob+ju >zoblju ljubav >ljubav+ju >ljubavlju2
Instrumental na u imaju imenice na i -lj:

pomo>pomou no>nou obitelj>obitelju

Pu-ha, dost gramatikih pravil za denas!

Za kraj ti jo kanim napomenuti samo jednu ri,


ka je isto enskoga roda i ka se deklinira po
i-deklinaciji:
momad

Zato se i veli...
Ova momad je dobra. a ne Ov momad je dobar.
Hrvatske momadi (a ne momade) iz Gradia sudjeljuju pri Hrvatskomu kupu.

Do drugoga puta i govori hrvatski!

Jotacija: Naziv dohaja od grkoga imena za glas j jota. Zbog glasa j se u odredjeni sluaji nepalatali
minjaju u palatale, npr. u instrumentalu jednine (smrt>smru), kod komparacije (jak-jai) i u prezentu: (iskati
iem).

2
Posebna napomena za nae drage Mjenovce/ke, Filece/ke, uevce/ke, Puljance/ke, Frakanavce/ke i druge
ki u svojem domaem govoru nimaju glasa -lj: gh. standard glasi ljubavlju a ne ljubavju, krvlju a ne krvju ili
kervju, ...

20

GH jezik gramatika

Reenice za vjebanje. Prevodi je na hrvatski:


(Koristi slobodne rede za hrvatski prevod ;)

Heuer gab es viele Zwetschken, aber wenige Marillen.

Unsere Mannschaft hat das Spiel gewonnen.

Hast du Angst vor dem Tod?

Mit groer Freude geben wir bekannt, dass ...

Bei uns sind die Sommernchte sehr angenehm.

Ohne die Mdchen knnen wir nicht auftreten.

JOTACIJA
c + j = :
uticati utiem (utic+jem)
d + j = dj:
mlad madji , glad gladju
g + j = :
drag drai (drag+ji), lagati laem
h + j = :
puhati-puem (puh+jem), tih tii
k + j = :
jak jai (jak+ji), skakati skaem
l + j = lj:
dalek dalji (dal+ji), sol solju
n + j = nj:
tanak tanji (tan+ji), trn trnje
s + j = :
pisati piem (pis+jem), visok vii
t + j = :
kratak krai (krat+ji), list lie (list+je)
z + j = :
mazati maem (maz+jem), opaziti opaen
Iz: Mirko Berlakovich (1995:10)

Rjeenje:

Ljetos smo imali (je bilo) uda sliv, ali malo maruljic.
Jur se je dugo bavio milju,
Naa momad je dobila igru.
Te je strah pred smru/smrom?
S velikom radou nazviujemo, da ...
Kod nas su ljetne noi jako ugodne.
Prez/bez tih diviic ne moremo nastupiti.

Er spielte schon lange mit dem Gedanken,

Literatura:
Berlakovich, Mirko: Hrvatksa gramatika. Mali pregled
gradianskohrvatksoga i hrvatskoga jezika (usporedna
gramatika). HKDC, eljezno, 1995.
Sui, Ivo (ur.): Gramatika gradianskohrvatskoga
jezika, ZIGH, eljezno, 2003.

21

Kultura Sarajevo film festival

Sarajevo i film
// Romana Schweiger

Ako se misli na Sarajevo najvei dio od nas sigurno jo uvijek


ima kipe od boja i smrti pred oiju.
Ali malo gdo zna da Sarajevo ima najpoznatiji filmski festival
cijelog Balkana. Akoprem se najveim dijelom kau regionalni
filmi, su broji internacionalnih produkcija u proli ljeti narasli
a tim je i ve internacinalno poznatih zvjezdic filma pohodilo
Sarajevo. Tako su ovo ljeto na primjer doli glumac Mickey
Rourke, glumica Gillian Anderson i redatelji Darren Aronofsky
i Stellan Skarsgard (i puno drugih). Ako ima srie je ponekad
more i viditi kade po cesta Sarajeva. Tako sam i ja 2006. ljeta
vidila malo pijanoga Nick Nolte-a.
Ali sada bitnim informacijam: Prvi Sarajevski film festival se
je odrao 1995. ljeta, jo u vrime kad je grad bio pod opsadom.
Kanio se je obdrati kosmopolitni duh Sarajeva da se ljudem
nudi neka kulturna izmjena. Tako je ve prvi festival privukao
oko 15 000 ljudi, prikazalo se je 37 filmov iz petnaest zemalj.
Po boju, od 1996. ljeta, ima SFF internacijonalno naticanje,
ali od 2003. ljeta se glavna nagrada imenom Srce Sarajeva
samo daruje filmskim projektom iz jugoistone Europe, ada
regionalnim filmom. Tako se ufa da e se regionalna filmska
industrija pomou festivala naviti i distribucija tih filmov na
europskom triu rairiti. Neki filmi ki su dobili ovu nagradu
su dijelom i kod nas gradianskih Hrvatov poznati. To su na
primjer: No mans land Danis Tanovi-a, Gori vatra Pjer
alice i Gospoica Andre-e taka.

22

Sarajevo film festival se svako ljeto odrava sredinom / koncu


augustua. Tako se udakrat stane da ako gleda film u Sarajevu
ga onda opet more vidit u jeseni na Viennale u Beu, samo da
su karte ovde oko 70% drae.
Za vrime festivala procvate grad i nudu se razlini koncerti i
priredbe po centru ali i u djeli grada kamo bi kot turist morebit
nebi od samoga doao. Festival ima mnogobrojnu internacionalnu
publiku, predsvim mladi ljudi broju med njegove fene. Ja sam
ve tri pute bila u Sarajevu tokom ovoga festivala i meni se pred
svim vidilo da se Sarajevo javlja kot bogato kulturno i raznolino
mjesto i da ov grad ima samosvist i ugodan flair. Ali ja sam
ipak isto samo turist. Stanujem u lakocijeni stani kade si mislim
za je ov stan prazan? Gdo je ovde ivio? Je morao pobignuti?
Neznam. Onda mi bii gusinja koa po hrbatu. Onda sam opet u
realnosti, ali mislim da je Sarajevski film festival svejedno znak
da se grad minja, otvara, da se po cijelom svitu ova kulturna
ponuda cijeni i stare rane zacilu.
hasnovite web-stranice:
www.sff.ba
www.filmski.net

Dan Mladine naticanje 2010.

Dan Mladine 2010. u junom Gradiu


// HAK

Hrvatski akademski klub (HAK) je otvorio rok naticanja za Dan mladine 2010. ljeta.
HAK poziva sva zainteresirana hrvatska sela iz junoga Gradia na suorganizaciju najvee
omladinske gradianskohrvatske priredbe.
Pred svim se Hrvatski akademski klub obraa omladinskim drutvam u junom Gradiu
i u susjedni seli u Ugarskoj. U sklopu naticanja neka sela predstavu svoje ideje, koncepte i
predloge. Rok zavrava 31. decembra.
Zainteresirana drutva junoga gradia neka se prosim javu pismeno potom ili mailom.
Veselimo se na suradnju!
Hrvatski akademski klub
Schwindgasse 14/4
1040 Be / Wien
hak@hrvatskicentar.at

Hrvatski akademski klub se solidarizira sa tudentskimi


protesti u Austriji!
// HAK

Potribujemo ve pinez za sektor naobrazbe da bi se mogla nadalje osigurati dobra izobrazba


tudentov, ali i kolarov u Austriji. Nijedna drava ne smi zanemariti tako vaan faktor za
svoju budunost. Sigurna je propast sistema u kom skroz ljeta broj tudentov raste uda
jae nego financijska sredstva.
Osim toga moraju tudenti imati mogunost samo-odredjenoga tudija, jer sveuilite
nije - i neka ne nastane - kola.
Glavna toka za HAK je upozorenje na emernu i nesigurnu situaciju u naobrazbi u
manjinski jeziki. Potribujemo da se prava na izobrazbi manjine u svojem jeziku uvede kot
toka u pravu za austrijanske visoke kole. Naobrazba u nai manjinski jeziki mora biti
mogua od uvarnice do viih kol!
a nam donese vea svota pinez, ako s tim ipak nisu osigurane nae vjebe i
predavanja?
Be, 4.11.2009

23

Hrvatski akademski klub srdano poziva na

GENERALNU SJEDNICU,
10.12.2009. u 20:00 uri
u CGH-u (Schwindgasse 14/4, 1040 Be)
Program:

1) pozdrav i izvjetaj predsjednika


2) izvjetaj blagajnika
3) izvjetaj kontrolorov
4) rastereenje staroga odbora
5) odibiranje novoga odbora
6) budue djelovanje
7) diskusija
U ime Hrvatskoga akademskoga kluba,
David Karall
(predsjednik)

P.b.b.
Nr.: GZ02Z032501M

Erscheinungsort: Wien
Verlagspostamt: 1040 Be / Wien