SEMINARSKI RAD

PARK & RIDE OBJEKTI

SADRAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................2
2. PARK & RIDE poeci........................................................................................................3
2.1 Obiljeja Park and Ride sustava u Europi.........................................................................4
2.2 Stanje u Republici Hrvatskoj.............................................................................................5
3. PARK & RIDE RIJEKA.........................................................................................................8
4. PARK & RIDE UMAG.........................................................................................................11
5. ZAKLJUAK.......................................................................................................................12
LITERATURA..........................................................................................................................13
POPIS SLIKA...........................................................................................................................14
POPIS TABLICA......................................................................................................................15

1. UVOD

Park&Ride objekti su mjesta na kojima se ostvaruje transfer putnika izmeu osobnog

automobila i vozila javnog prijevoza (eljeznice, lake gradske eljeznice, tramvaja, autobusa).
Dok se u nekim gradovima Park&Ride sustavi razvijaju dugi niz godina u drugima se ovim
sustavima pridaje znatno manje znaenje. S obzirom da je izgradnja P&R objekata financijski
zahtjevna, potrebno je njihovom planiranju pristupiti na racionalan nain
Park & Ride sustav, sustav je koji se koristi u svijetu i u Europi na mnogim lokacijama i
podrazumijeva uspostavljanje terminala koji omoguavaju korisnicima da se do tih terminala
dovezu osobnim vozilom te da se dalje voze javnim prijevozom. Prvo se koristi osobno vozilo
za vonju od kue do terminala javnog prijevoza. Tamo se vozilo parkira (Park) i prelazi se na
sredstvo javnog prijevoza (Ride) kojim se putuje do eljenog cilja u gradu ili do slijedeeg
oblika javnog prijevoza (primjerice, brza gradska eljeznica, tramvaj, metro ili gradski
autobus). Ovaj nain i organizacija prijevoza odgovara koncepcijama razvoja prometa u
suvremenim gradovima koji se zasnivaju na poveanom koritenju javnog gradskog prometa;
organizira se javni gradski prijevoz na nain da se na poetnim stajalitima ili radijalno oko
sredinje zone organiziraju parkiralita sa kojih se omoguava daljnji prijevoz nekim oblikom
javnog prijevoza. Cilj Park & Ride sustava je smanjenje prometnih guvi, odnosno broja
osobnih vozila na prometnicama i parkiralitima u samom sreditu grada. Sutina je sustava
da se korisniku (vozau i/ili putniku) ponudi mogunost jednostavnijeg odlaska u gradsko
sredite koritenjem sredstva javnog prijevoza umjesto individualnog automobila. U svijetu i
u Europi primjenjuju se najee dvije osnovne varijante Park & Ride sustava: ureeni Park
& Ride terminali sa prateim sadrajima i parkiranjem pod naplatom, koja ukljuuje cijenu
karte javnog gradskog prijevoza; otvorene ili zatvorene parkiraline povrine, ureene uz
terminale javnog gradskog prijevoza bez naplate parkiranja.

2. PARK & RIDE poeci

Prve Park&Ride (P&R) lokacije pojavljuju se u dvadesetim godinama prolog stoljea u

SAD-u, na poetku uvijek u nekom spontanom obliku a kasnije planski, kada nadlene uprave
za promet nastoje uspostaviti cjeloviti P&R sustav. Planski pristup desetljeima je
primjenjivan u SAD-u i Kanadi o emu svjedoe objavljene sveobuhvatne smjernice za
planiranje i projektiranje P&R sustava .1
U isto vrijeme europske su zemlje na razliit nain tretirale ovaj kombinirani nain prijevoza.
Razloge tomu treba traiti i u injenici da su u razvoju amerikih gradova prostorna
ogranienja bila znatno manje izraena nego kod europskih gradova pa se oni nisu u toj mjeri
susretali s problemima nedostatka slobodnih povrina za izgradnju veih P&R objekata.
Sljedei aspekt koji valja spomenuti jest razliita ocjena uinkovitosti P&R sustava, pri emu
ih jedan broj strunjaka preferira a drugi zanemaruje kao opciju u rjeavanju gradskih
prometnih problema. Jedan od primjera je Nizozemska, koja daje sporadinu ulogu P&R
nainu prijevoza iako u isto vrijeme ima jedan od najboljih sustava javnog prijevoza u Europi.
Drugi primjer je Njemaka, koja prilino favorizira ovaj oblik prijevoza, iako ne podjednako
u svim gradovima. Za razliku od drugih europskih zemalja, razvoj P&R sustava u britanskim
gradovima povezan je, prije svega, s autobusnim linijskim prijevozom.
Od sedamdesetih godina prolog stoljea sustav P&R koji se temeljio na autobusnom
prijevozu planski je realiziran u mnogim britanskim gradovima. Pri tome su mnoge nove
autobusne linije uvedene kao iskljuivi servis P&R sustava. Velika Britanija biljei etiri faze
u razvoju ovog sustava: nastajanje P&R naina prijevoza, prihvaanje na nacionalnoj razini,
poticanje i promicanje sustava P&R, ukidanje potpore na nacionalnoj razini.2

1 Guide for park-and-ride facilities, AASHTO, Washington, 2004

2 Meek, S., Ison, S., Enoch, M.: Role of Bus-Based Park and Ride in the UK: A Temporal and
Evaluative Review, Transport reviews, Vol. 28 (2008) No. 6, pp. 781 802
3

Slika 1 Park and Ride oznaka

2.1 Obiljeja Park and Ride sustava u Europi

Europska iskustva u planiranju i ocjeni uinkovitosti sustava Park&Ride vrlo su razliita
(tablica 1.). Malo je zajednikog u dosad primijenjenim konceptima, osim naravno osnovnog
naela: parkiraj osobno vozilo i nastavi putovanje javnim prijevozom. P&R objekte mogue je
klasificirati na vie naina, a jedan od njih se temelji na modalitetu javnog prijevoza, tako da
se mogu razlikovati: - P&R objekti uz tranike sustave javnog prijevoza, - P&R objekti uz
autobusne sustave javnog prijevoza, - P&R objekti kombinirano uz tranike i autobusne
sustave javnog prijevoza.
Tabela 1 Obiljeja PARK AND RIDE sustava u Europi
GRAD

BROJ STANOVNIKA

AMSTERDAM
743.000
BE
1.682.000
BUDIMPETA
1.696.000
BERLIN
3.423.000
HAMBURG
1.773.000
HELSINKI
568.000
KOLN
995.000
LUXEMBURG
86.000
LJUBLJANA
279.000
MUNCHEN
1.315.000
OSLO
566.000
PARIZ
2.166.000
PRAG
1.195.000
RIM
2.708.000
SHEFFIELD
530.000
STOCKHOLM
795.000
ENEVA
447.000
Izvor: EuroTest Study on Park & Ride. ADAC, 2009.

BROJ PARK AND

RIDE LOKACIJA
5
6
25
44
49
27
28
5
1
24
5
28
17
31
8
22
19

BROJ
PARKIRALINIH
MJESTA
1.278
6.226
3.384
4.947
9.409
3.163
5.570
4.116
217
7.128
3.000
5.849
3.196
12.880
1.754
3.000
4.854

2.2 Stanje u Republici Hrvatskoj

Grad Zagreb, koji danas ima oko 800 tisua stanovnika, u mnogim je svojim razvojnim
dokumentima isticao vanost P&R sustava u kontekstu cjelovitog rjeavanja gradskih
prometnih problema. Uglavnom se radilo o deklarativnoj potpori razvoju ovog sustava, bez
objektivnog razmatranja njegovih prednosti i slabosti, potreba i ogranienja, kao i mogunosti
realizacije. Budui da Park&Ride objekti nisu jeftini i troe prilino dragocjena gradskog
zemljita, njihovom je planiranju i izgradnji potrebno pristupiti racionalno i bez unaprijed
odreenih prioriteta. Pri tomu je izrazito vano odrediti skup kriterija prema kojima e se
donositi investicijske odluke, to ne znai da njihova brojnost unaprijed jami uspjean
postupak planiranja.
U Zagrebu je koritenje naina prijevoza Park&Ride nastalo spontano, kao i u mnogim
drugim europskim gradovima. Stanovnici udaljenih dijelova grada, kao i stanovnici satelitskih
gradova i naselja oko Zagreba, prepoznali su mogunost parkiranja svog vozila uz neke
stanice javnog prijevoza i nastavljanja putovanja vozilom javnog prijevoza. Danas je teko
ustvrditi jesu li njihovi motivi tada bili povezani s vremenskom ili novanom utedom.
Tijekom posljednjih desetak godina u Zagrebu su uinjeni prvi planski potezi kako bi se
potaknulo vozae da se slue Park&Ride nainom prijevoza, prije svega realizirajui nekoliko
parkiralita na lokacijama neposredno uz stanice javnog prijevoza. Realizirani su objekti
omoguili da se provede prvo istraivanje o obiljejima koritenja P&R u Zagrebu.
Istraivanje je provedeno u studenom 2009. na dvije karakteristine Park&Ride lokacije u
Zagrebu: Vrape i Dubrava. Lokacija Vrape prva je u Zagrebu projektirana i realizirana po
svim preporukama za P&R objekte. Nalazi se na zapadnom kraku trase prigradske eljeznice,
na udaljenosti 6,5 km od sredita grada. Iako je lokacija Vrape oduvijek postojala kao
eljezniko stajalite, tek je rekonstrukcijom dobila sve atribute suvremene P&R lokacije s
produenim peronima za prihvat vlakova, nadstrenicama za putnike, prilagoena invalidima
te s parkiralinim mjestima za osobna vozila i bicikle. Putnicima je na raspolaganju pothodnik
za prolazak ispod pruge. U blizini te P&R lokacije nema drugih atraktivnih sadraja pa ona
slui iskljuivo kao mjesto prijelaza izmeu osobnog automobila i vozila javnog prijevoza
(slika 1.).

Slika 2 Park and Ride lokacija Vrape stanica gradske eljeznice

Park&Ride lokacija Dubrava ima u mnogim aspektima drukija obiljeja. Dok je lokacija
Vrape u doticaju s dva velika kompaktna naselja dotle je lokacija Dubrava prilino udaljena
od zona velike gustoe stanovanja. Nalazi se u sklopu tramvajskog terminala koji je udaljen 5
km istono od sredita grada. Parkiraline povrine se sastoje od dva parkiralita.
Ostavljanjem vozila na jednom od njih, korisnici mogu nastaviti putovanje tramvajskim
prijevozom prema sreditu grada ili u drugom smjeru prema periferiji grada. Na terminalu
postoje komercijalni sadraji koji nisu povezani s prijevozom (slika 2).
6

Slika 3 Park and Ride lokacija Dubrava parkiralite uz terminal

Korisnici P&R usluge u daleko najveem broju sluajeva putuju u sredite grada. Iz toga se
moe zakljuiti da transfer na javni prijevoz nije motiviran brim dolaskom do udaljenih
destinacija u drugim dijelovima grada te da korisnici P&R naina prijevoza u velikoj mjeri
potjeu iz populacije graana ije su odluke o nainu prijevozu pod jakim utjecajem cijena
parkiranja u sreditu grada, koje su visoke. Slabosti prigradske eljeznice oituju se u potrebi
dodatnog presjedanja za dolazak do konanog odredita putovanja, dok je kod tramvajskog
prijevoza ta potreba zabiljeena kod relativno malo korisnika. Iako bi koritenje sustava
Park&Ride trebalo biti voeno racionalnim kriterijima, ponaanje korisnika u Zagrebu tomu

ne ide u prilog. Zabiljeena prosjena popunjenost osobnih vozila kojima se dolazi do P&R
lokacije se ne razlikuje od popunjenosti ostalih vozila u prometnom toku.3

3. PARK & RIDE RIJEKA

Primjena sustava Park & Ride na autobusnom okretitu Turkovu Autobusno okretite Turkovo
(slika 3) izgraeno je i puteno u funkciju u svibnju 2005. godine, a nalazi se u prigradskom
naselju Pehlin, udaljeno cca 5 km od sredita Grada Rijeke. Na spomenutoj lokaciji, u sklopu
radova na ureenju autobusnog okretita izgraeno je i parkiralite otvorenog tipa za osobna
vozila kapaciteta 39 parkirnih mjesta (od ega 2 parkirna mjesta za invalidne osobe). Povoljni
poloaj autobusnog okretita i parkiralita razlog je da se navedena lokacija moe koristiti kao
vienamjenska, ime se postie mogunost da domicilno stanovnitvo (iz zapadnog dijela
grada) na toj lokaciji parkira svoja vozila i prelaze na sredstva javnog prijevoza koji ih
prevoze u sredite grada.
Slika 4 Autobusno okretite Turkovo

3 Program realizacije Park&Ride sustava, Elipsa S.Z. i Institut za turizam, Zagreb, 2010.
8

Postojea ogranienja lokacije Postojea ogranienja koja su prepreka u atraktivnosti i

poeljnosti lokacije u prvom redu odnosi se na mogunost parkiranja vozila u samom sreditu
Grada Rijeke bez naplate, kojih u sreditu Grada ima izrazito veliki broj.
Prema brojenjima izvrenim 2002. godine broj nepropisno parkiranih vozila u uem sreditu
grada iznosio je 2.500 do 3.000 4To su uglavnom vozila koja su parkirana izvan parkiralita
pod naplatom, dakle, parkirana su na nogostupima, zelenim povrinama ili na kolniku gdje
nema naplate niti oznaenih parkirnih mjesta. Objektivno za vozae ne postoji stalni rizik da
e im vozilo biti uklonjeno ako nepropisno parkiraju u sreditu grada. Rizik od premjetanja
postoji samo ako parkiraju na glavnim prometnicama, odnosno ako izravno ne ugroavaju
sigurnost prometa. Osim toga, i oko same razmatrane lokacije nalazi se manji broj
nepropisnih parkirnih mjesta na kojim je mogue parkirati. Nadalje, potrebno je poveati
atraktivnost parkiranja na okretitu Turkovo natkrivanjem parkirnih mjesta jednostavnom
laganom nadstrenicom koja bi vozila titila od sunca, odnosno od padalina. Pretpostavka je
da bi u tom sluaju pojedini vozai pronali razlog da upravo zbog toga ostavljaju svoja vozila
na navedenoj lokaciji, umjesto da se voze do grada gdje ih eka problem pronalaenja
parkirnog mjesta, odnosno skupa naplata parkiranja koja na otvorenim i zatvorenim
parkiralitima ne prua mogunost zatite od sunca, kao ni od padalina.
Tree, za korisnike bi cijena dolaska i parkiranja povezana sa cijenom autobusne karte za I
zonu trebala biti jeftinija od cijene autobusne karte za II zonu. Naime, svi koji osobnim
vozilima dolaze iz prigradskih naselja zbog parkiranja na okretitu Turkovo dolaze iz udaljene
zone, pa je istaknuta cijena u prosjeku ekvivalent autobusne karte za dvije zone. To bi u praksi
znailo da parkiranje na spomenutoj lokaciji ne bi trebalo naplaivati, kako bi za korisnike
ukupna cijena dolaska do sredita grada bila ravna visini autobusne karte za jednu zonu,
uveano za troak goriva od mjesta stanovanja do parkiralita na autobusnom okretitu
Turkovo. Ako bi se prihvatio navedeni princip cijene kotanja putovanja do sredita grada i
nazad, postoji i varijanta pri kojoj se parkiranje na okretitu Turkovo i naplauje. Naplata
parkiranja ima prednost u injenici da su vozila na ograenom prostoru, pa vozai mogu
raunati na dodatnu sigurnost. Nedostatak je, meutim to se javljaju dodatni trokovi za
postavljanje sustava rampi te trokovi poslovanja u to spadaju i trokovi parkiralinog
osoblja, koje je potrebno sufinancirati.
4 Marani, R.: Garano parkirni objekti kao elementi kvalitete destinacije u primorskim mjestima,
magistarski rad, Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, Opatija, 2002.
9

etvrto, frekvencija dolazaka autobusa na okretite Turkovo radnim danom iznosi 15 - 20

minuta, to je predugaak period za korisnike koji javni gradski autobus koriste za odlazak na
posao. Naime, u sluaju kanjenja na ciljani autobus, korisnik mora ekati barem jo 15 - 20
minuta, to moe rezultirati kanjenjem u dolasku na posao. U tom sluaju on nema izbora i
produava vlastitim vozilom do sredita grada. Potrebno bi bilo da frekvencija odlazaka sa
autobusnog okretita Turkovo bude ea, to predstavlja dodatni problem u organizaciji
lokalnog prijevoznika. I peto, moda i najvanije su broj parkirnih mjesta i kvaliteta
prijevoza. Sadanji broj parkirnih mjesta (37 + 2) nije dovoljan da pokrije potranju za
parkirnim mjestima, ukoliko se ispune svi ranije navedeni uvjeti. Osim toga, atraktivnost i
poeljnost ove, a i bilo koje druge lokacije postie se i kvalitetom samog prijevoza (u ovom
sluaju autobusnog prijevoza). Tako primjerice, korisnici e se znatno bolje osjeati u
gradskom autobusu koji je klimatiziran, komforan, udoban i niskopodni. Zatim, vrlo bitna
karakteristika kvalitete prijevoza je svakako brzina i uestalost tog prijevoza. Naime, korisnici
navedenog parkiralita ee e se odluiti na odlazak u sredite grada ukoliko je polazak
autobusa svakih primjerice 5 ili 10 minuta te ako mu je do sredita grada potrebno manje ili
isto vremena kao i koritenjem vlastitog osobnog vozila.5

5 Marani, R., Frka,D., Muschet, S.: PARK & RIDE sustav i njegova primjena na autobusnom okretitu
Turkovo u gradu Rijeci, Rijeka:Rijeka promet.d.o.o.

10

4. PARK & RIDE UMAG

PARK AND RIDE sustav je prvi javni servis za prijevoz biciklima u Gradu Umagu. Prijavom
na Istria Experience info punktovima dobiva se kod za koritenje javnog bicikla. Park and
Ride sustav se moe koristiti svakodnevno kroz 7 dana u tjednu u periodu od 6.00 do 24.00
sata.
Park and Ride ne jami korisnicima da e im u svakom trenutku (prema eljama korisnika)
biti na raspolaganju slobodan bicikl za koritenje, odnosno slobodno postolje za njegovo
vraanje. U tom sluaju korisnik moe bicikl preuzeti na prvoj sljedeoj stanici sa
raspoloivim biciklima, odnosno duan ga je vratiti na prvoj sljedeoj stanici sa slobodnim
postoljima. Podaci o slobodnim biciklima, odnosno postoljima dostupni su korisnicima na
svakom pilonu.
U sluaju da korisnik ne vrati bicikl nakon 24 sata od poetka koritenja ili ga vrati sa
oteenjem, Park and Ride nee korisniku vratiti plaenu kauciju, ve e ju zadrati na ime
ugovorne kazne, odnosno naknade tete. Korisnik bicikl koristi na vlastitu odgovornost.
Korisnik preuzima potpunu odgovornost za tete koje je sam uzrokovao. To se odnosi i na
reklamacije treih osoba, ali ne utjee na zahtjeve za naknadom tete. Korisnik je odgovoran
za svu dodatnu tetu i trokove koji mogu nastati u sluaju da ne surauje s istranim timom
prilikom utvrivanja tete i potrage za poiniteljem. Park and Ride odgovara za namjernu ili
grubu nebrigu koja bi ila na tetu korisnicima. Park and Ride ne odgovara za stvari koje
korisnik prevozi u koarici. Koritenje usluge je dozvoljeno punoljetnim osobama (stariji od
18 godina). Koritenje usluge nije dozvoljeno osobama mlaima od 18 godina (osim ako su u
11

pratnji punoljetne osobe koja je unajmila bicikl; u tom sluaju punoljetna osoba preuzima
punu odgovornost za radnje i eventualnu tetu koja bi nastala prilikom koritenja usluge od
strane maloljetne osobe). 6

5. ZAKLJUAK
Park&Ride objekti su mjesta na kojima se ostvaruje transfer putnika izmeu osobnog
automobila i vozila javnog prijevoza (eljeznice, lake gradske eljeznice, tramvaja, autobusa).
Europska iskustva u planiranju i ocjeni uinkovitosti sustava Park&Ride vrlo su razliita.
Grad Zagreb, koji danas ima oko 800 tisua stanovnika, u mnogim je svojim razvojnim
dokumentima isticao vanost P&R sustava u kontekstu cjelovitog rjeavanja gradskih
prometnih problema. Uglavnom se radilo o deklarativnoj potpori razvoju ovog sustava, bez
objektivnog razmatranja njegovih prednosti i slabosti, potreba i ogranienja, kao i mogunosti
realizacije. Primjena sustava Park & Ride na autobusnom okretitu Turkovu Autobusno
okretite Turkovo izgraeno je i puteno u funkciju u svibnju 2005. godine, a nalazi se u
prigradskom naselju Pehlin, udaljeno cca 5 km od sredita Grada Rijeke. Na spomenutoj
lokaciji, u sklopu radova na ureenju autobusnog okretita izgraeno je i parkiralite
otvorenog tipa za osobna vozila kapaciteta 39 parkirnih mjesta od ega 2 parkirna mjesta za
invalidne osobe.

6 Park and Ride Umag http://parkandrideumag.com/hr/sto-je-park-and-ride.html

12

LITERATURA
1. Guide for park-and-ride facilities, AASHTO, Washington, 2004
2. Krasi, D., Lanovi, Z, Planiranje Park & Ride objekata, Graevinar, Vol. 65 No. 02.,
2013
3. Meek, S., Ison, S., Enoch, M.: Role of Bus-Based Park and Ride in the UK: A
Temporal and Evaluative Review, Transport reviews, Vol. 28 (2008) No. 6, pp. 781
802
4. Marani, R.: Garano parkirni objekti kao elementi kvalitete destinacije u
primorskim mjestima, magistarski rad, Fakultet za turistiki i hotelski menadment
Opatija, Opatija, 2002.
5. Marani, R., Frka,D., Muschet, S.: PARK & RIDE sustav i njegova primjena na
autobusnom okretitu Turkovo u gradu Rijeci, Rijeka:Rijeka promet.d.o.o.
6. Park and Ride Umag http://parkandrideumag.com/hr/sto-je-park-and-ride.html

13

POPIS SLIKA
Slika 1 Park and Ride oznaka4
Slika 2 Park and Ride lokacija Vrape stanica gradske eljeznice..........................................6
Slika 3 Park and Ride lokacija Dubrava parkiralite uz terminal............................................7
Slika 4 Autobusno okretite Turkovo..........................................................................................8

14

POPIS TABLICA
Tabela 1 Obiljeja PARK AND RIDE sustava u Europi.............................................................4

15