You are on page 1of 224

Prirodan i jednostavan vodi za lake raz umij evanje i ispravljanj najeih pro blema sa

psima C o c c o B ill@ w a re z h r.o rg


Cesar Millan
JutarnjiiisT

Cesar Millan i Melissa Jo Peltier apta psima Naslov izvornika Cesar's Way Copyrigh
t Cesar Millan and Melissa Jo Peltier 2006 Preveo s engleskoga Damir Bilii Ilustra
cija na naslovnici Alan Weissman Urednik Neven Antievi

Cesar Millan
i Melissa Jo Peltier
APTA PSIMA
Prirodan i jednostavan vodi za lake razumijevanje i ispravljanje najeih problema sa p
sima
^LGORIMISN
Zagreb, srpanj 2011. prvo izdanje

Posveujem uspomeni na svog djeda Teodora Millana Angula i oca Felipea Millana Gui
llena. Obojici hvala to su me nauili kako istinski cijeniti, potovati i voljeti Pri
rodu. Osobito hvala mojoj majci Mariji Teresi Faveli d illan, M koja me nauila ko
lika je snaga snova.

Sadraj
Z ah v ale......................................................................
.............7 P redgovor Jad e P in k ett S m ith .............................
..........10 P redgovor M a rtin a D eeleyja.................................. .
......11 U v o d ...............................................................
......................13 N ap o m en a o ro d o v im a .........................
.......................... 19
Prolog
Pasji iv o t....................................................................
...................21
1. O drastan je sa psim a.......................................................
..29 Pogled s druge strane granice 2. K ad bismo mogli razgovarati sa ivotinjam a
.............59 Jezik energije 3. Psihologija p a s a ..........................
...................................... 77 Kau nije nuan 4. Snaga o p o ra.........
.............................................................99

5.
P roblem i......................................................................
...... 123 Kako smo zeznuli pse Psi u crvenoj z o n i...........................
................................ 143 Opasna agresivnost
6.
7. C esarova form ula zadovoljstva za uravnoteene i zdrave pse...................
.................... 163 8. N e bism o li se svi jednostavno mogli dobro slagati?.
....................................................191 Jednostavni savjeti za s
retan suivot sa psom 9. Zadovoljan pas, zadovoljan v la sn ik ...................
........217
C esarov rjenik po jm ova............................................. 221
Sa S carlett

Zahvale

Ova mi prva knjiga znai neopisivo mnogo, pa jc stoga vano da izrazim zahvalnost sv
ima koji su na ovaj ili onaj nain utjecali na moj ivot - i pomogli mi da doem do ov
e ivotne faze u kojoj zapravo ostvarujem vlastiti san i piem knjigu! Neke od tih l
judi nisam ni upoznao, no svi su pripomogli u oblikovanju mog naina razmiljanja i
naina na koji pristupam poslu. Prva jc medu njima Jada Pinkett Smith, oduvijek vie
od obine klijentice: ona je moj mentor, moj vodi i uzor. Hvala, Jada, na predivno
me duhu i na tome to si mi pokazala to znai uistinu bezuvjetno prijateljstvo. Htio
bih izraziti zahvalnost i Jayu Realu koji me uzeo pod zatitu i pouio me pravilima,
granicama i ogranienjima u poslovnome svijetu. Jay, ovjek si od rijei i asti. Insti
nktivno si znao kad me treba uzeti za ruku i voditi, ali znao si i kad jc dolo vr
ijeme da napustim gnijezdo i odletim dalje. Na tome u ti uvijek biti zahvalan. Ov
dje moram zahvaliti i dvjema enama, enama koje su vodile salon za uljepavanje pasa
u San Dicgu i koje su me angairale kad sam tek doao u SAD. Oprostite to se ne sjeam
vaih imena - tada nisam znao engleski i amerika su mi imena bila komplicirana. Ali
ako itate ove rijei, molim vas da budete svjesne toga da nikada neu zaboraviti to s
te uinile za mene. Smatram vas svojim prvim (ali ne i posljednjim!) amerikim anelim
a zatitnicima. Autori i strunjaci s podruja samopomoi u medijima esto doivljavaju tri
alizaciju, no za svoj dananji uspjeh zahvalan sam upravo nekima od njih. Oprah Wi
nfrey utjecala je na mene i davno prije nego to sam je imao ast osobno upoznati i
raditi s njezinim psima. Njezina emisija pod naslovom Kako rei ne promijenila mi je
ivot jo na poetku karijere, jer sam u to vrijeme govorio ne lanovima obitelji, dok
sam svima ostalima govorio da. Hvala ti, Oprah, na mudrosti i spoznajama. Meni e u
vijek biti utjelovljenje smireno-samouvjerene energije u nainu na koji pristupa ivotu
i radu. Istinski si zvjezdani voda opora ljudskoga roda!
apta psima 1

Ovdje bih volio spomenuti i preporuiti jo neke pojedince koji su utjccali i na moj
ivot i na nain na koji radim sa psima. Anthonv Robbins pokazao mi je kako postavi
ti cilj, pridravati se zadaa nunih za ostvarenje tog cilja i kako doi do samog cilja
. Dr. Wayne Dyer nauio me kolika je snaga nakane. Deepak Chopra pomogao mi je da
pojasnim stavove u vezi s ravnoteom tijela i due, te naom povezanou s prirodnim i duh
ovnim svijetom. Dr. Phil McGraw pouio me kako ljudima s ljubavlju prenijeti infor
macije koje moda ne ele uti, te mi pomogao da prihvatim injenicu da moji savjeti nis
u prikladni za sve. Knjiga Mukarci su s Marsa, ene su s Venere, psihologa Johna Gr
aya, pomogla m ije da spasim brak. U jednoj ivotnoj fazi oajniki sam pokuavao utvrdi
ti jesam li lud. Pitao sam se jesam li jedina osoba na svijetu koja smatra da je
psihologija pasa - a ne obuka pasa - klju pomoi kod problema povezanih sa psima.
Knjiga po kojnog dr. Leona F. Whitneyja Psihologija pasa: temelji obuke pasa i kn
jiga dr. Brucea Foglea Psei um spasile su mi duevno zdravlje i pomogle mi da shvat
im da sam na pravome putu. Kada je 2002. u LosAngeles Timesu iziao lanak o meni, i
stog trenutka moj Centar za psihologiju pasa stale su opsjedati horde hollywoods
kih pro ducenata, a svaki od njih obeavao mije brda i doline u zamjenu za to da mu
obinim potpisom prepustim svoj ivot i svoja prava. Sheila Emery i Kay Sumner jedine
su dvije osobe koje mi nisu eljele neto oduzeti i koje se nisu razbacivale fantas
tinim obeanjima. Hvala im to su me upoznale s tvrtkom MPH Entertainment - s Jimom M
iliom, Melissom Jo Peltier i Markom Hufnailom. Ekipa koju su inili MPH i dvojac E
mery-Sumner prodala je moju seriju, apta psima s Cesarom Millanom. televizijskoj k
ui National Geographic. Za razliku od drugih producenata koji su mi se bili obrat
ili, partneri iz MPH-a nisu me eljeli promijeniti. Ni u jednom trenutku nisu trail
i da budem neto to nisam. eljeli su me prikazati tono onakvim kakav jesam - bez doda
taka, be/. pretjerivanja i nepotrebnih predstava, eljeli su prikazati moju bit. K
av, Sheila i partneri iz MPH - zovem ih svojim televizijskim oporom - pomogli su mi
da mi noge ostanu vrsto na zemlji, te da zadrim uravnoteenost u poslu koji pridolic
e esto izbacuje iz ravnotee. Osobitu zahvalnost elim izraziti svojoj djeci, Andreu
i Calvinu. Njihov je otac iznimno predan misiji. A ta je misija esto oduzimala vr
ijeme koje je mogao provesti s njima. Samo bih htio da, dok odrastaju, dobro zna
ju da u svakom trenutku kad nisam s njima, imaju prvo mjesto u mojim mislima. Mo
ji nevjerojatni deki, vi ste razlog zbog kojeg i dalje tako radim: svaki trag koj
i ostavljam u svijetu ostavljam za vas. elim da odrastete u obiteiji koju obiljeav
a ast, ast koja znai neto vano. Andre i Calvine, nadam se da ete se uvijek sjeati i ci
eniti vlastite korijene. to je najvanije od svega, tu je i moja snaga, moja kraljen
ica - moja supruga, Ilusion Wilson Millan. Smatram da nitko nije vei sretnik od m
ukarca kojeg supruga podupire sto posto, a meni je podarena upravo takva srea.
8
Cesar Millan

Ilusion je bila uz mene i prije nego to sam bio netko i neto, dok nisam imao nita. Po
kazala mi je koliko je vana bezuvjetna Ijubav, te me istovremeno istinski rehabili
tirala. Rodio sam se s nogama vrsto na zemlji, no prije nego to smo se vjenali, sve
sam se vie gubio. Postao sam sebian, a prioriteti su mi bili izmijeani. Ilusion me
vratila iz tog stanja. Postavila mi je pravila, uranice i ogranienja. Uvijek se b
orila za ono to je po njezinu miljenju bilo najbolje za nau vezu i najbolje za nau o
bitclj i od toga nikada nije odstupala. Ona ljude voli onako kako ja volim pse.
U poecima karijere jednostavno sam odbacivao ljudsku komponentu odnosa izmeu ovjeka
i psa, no Ilusion je odmah uvidjela da upravo ljudi moraju neto skopati kako bi psi
bili sretni. Osim toga, u ivotu nisam upoznao osobu koja je nesebinija i koja jc
toliko u stanju pratati. Zna to je pravo pratanje - ne tek na rijeima, nego i na dje
lu. U njezinu jc sluaju to znailo oprostiti i onima koji su skrivili neke od vrlo
traumatinih stvari koje su joj se dogodile u ivotu. A ve je i to samo po sebi za me
ne veliko nadahnue. Ilusion, svakog se dana budim ponosan i poaen to si mi supruga. T
u su na koncu jo i psi. Da sam stablo, svi oni divni ljudi u mojem ivotu bili bi p
ojedinci koji su utjecali na moj rast, no psi bi i dalje bili moje korijenje. On
i me dre na tlu. U svakom psu kojeg ugledam ivi duh mog djeda, ovjeka koji je najvie
utjecao na moju ivotnu misiju, koji me prvi upoznao s udom ivotinjskog svijeta i ud
esima majke prirode. Psi ne itaju knjige, pa im ova zahvala ne znai nita. No nadam
se da kad god sam u njihovoj blizini uvijek osjete energiju moje vjene zahvalnost
i za sve to su mi pruili. Melissa Jo Peltier zahvaljuje: Lauren Ong, Johnu Fordu,
Colette Beaudry, Mikeu Belleru i Michaelu Casciu iz National Geographica, kao i
Russelu Howardu i Chrisu Albertu, njihovim vrhunskim strunjacima za odnose s javn
ou, naoj ekipi i osoblju angairanom na snimanju serije apta psima s Cesarom Millanom,
na stalnoj iznimnosti, Scottu Milleru iz tvrtke Trident Media Group, na povjeren
ju i strpljivosti, te nenadmanom Ronaldu Kessleru, na tome to me uveo u Trident. H
vala Kim Meisner i Juliji Pastore iz Harmony Booksa, na velikoj strunosti, Heathe
r Milchell na istraivanju i provjeri injenica, Kav Sumnet i Sheili Emerv na tome to
su u na ivot uvele Cesara, Ilusion Millan na povjerenju i prijateljstvu, Jimu Mil
iu i Marku Hufnailu na deset udesnih godina koje se nastavljaju, Euclidu J. Pelti
eru (Tati) na nadahnuu, draesnoj Caitlin Gray na strpljivosti tijekom ljeta koje s
am provela piui, te Johnu Grayu, Ijubavi mog ivota - ti si promijenio sve. Dakako,
hvala Cesaru. Hvala, Cesare, na asti koju si mi iskazao dopustivi da postanem dije
lom tvoje misije.
apta psima
9

Predgovor Jade Pinkett Smith


D opustite da vas priprem im na jednu injenicu: kroz psihologiju pasa C esara M i
llana o sebi ete spoznati koliko i o svome psu/psima. Jer, znate, upravo smo mi,
ljudi, izgubili predodbu o prirodnom e poretku u kojem funkcioniraju nai psi. To to
ne poznajemo prirodu svojih ljubimaca i njihove potrebe njima oduzim a prirodni
instinkt kojim se slue u preivljavanju. A tako stvaramo neuravnoteenog i nesretnog
ljubimca koji nam donosi vie glavobolje nego sree i uitka. Cesar nam pom ae da shva
timo p rirodan nain ivota pasa, kako bi nai ljubimci postali uravnoteenijima i sretn
ijima. Zahvaljujui strpljivosti i m udrosti, C esar je donio sreu mojoj obitelji,
mojim psima i meni. Stoga svi vi, njegovi novi uenici, otvoreno pristupajte novim
spoznajama i uivajte u novosteenoj srei.
10
Cesar M illan

Predgovor Martina Deeleyja


predsjednika Meunarodnog saveza strunjaka za pse (IACP)

Unato tome to imamo sve vie knjiga, vie oblika pomoi, vie poma gala za dresuru i svaka
o vie nagrada, danas nailazim o na vie pasa neprim jerena ponaanja nego ikada prije
. Raspolaem o sredstvima koja nam mogu pomoi da stvorimo pristojne i poslune pse, a
li ipak dovoljno ne poznajem o prirodu vlastitih pasa. Iako je veina nas, vlasnik
a pasa, dobronam jerna i puna Ijubavi prem a ljubimcu, upravo taj izostanak razu
mijevanja moe dovesti do pojave m nogobrojnih i estih problema. U kratko, psi nisu
mali ljudi. Ne razmiljaju poput ljudi, niti svijet vide kao mi. Psi su psi i m o
ram o ih potivati kao pse. Kad se prema njima ponaam o kao prem a ljudima, inimo im
m ed vjedu uslugu i izazivamo m noge od oblika negativnog ponaanja na koje danas
nailazimo. Od tren u tk a kad sam prvi put ugledao C esara M illana i vidio kako
radi sa psima u emisiji apta psima, bilo mi je jasno da uvida upravo to. Rije je o
jedinstvenom e ovjeku koji se ne boji politike nekorektnosti, koji govori o ulozi
voe u odnosu prema psima, te se ne ustruava korigirati psa kad je potrebno. I dal
je sam zadivljen nainom na koji Cesar komunicira i ostvaruje interakciju i sa psi
ma i s njihovim vlasnicima. C esar uzroke problema objanjava tako da to moe shvati
ti svaki vlasnik psa. Njegov karakter, srdana narav i smisao za humor
apta psima 11

upravo su neodoljivi. Zahvaljujui njegovu arm u, ak i najtvrdokor niji vlasnici poinj


u sluati i pokazivati sklonost prom jenama. On ne samo to vam moe objasniti situaci
ju, nego moe i rijeiti problem. Uz m inim alnu koliinu verbalne komunikacije, pas s
lua, mijenja stav i ponaanje. Psi reagiraju na Cesarov smiren i sam opouzdan prist
up. Uistinu je rije o ovjeku koji zna psei jezik. U ovoj knjizi C esar nas podsjea da
je najvaniji dio dresure izgradnja zdravog odnosa izmeu ovjeka i psa, odnosa u koje
m su granice jasno postavljene. Iz osobnog iskustva znam koliko je to p re sudno.
Moj prvi pas, Kim, nikada nije pokazivao znakove agresivnosti i nikada se nije
neprilino ponaao u javnosti, ni kad smo kod kue imali drutvo. D anas bi ljudi rekli:
Kakav lijepo dresiran pas. Ali stvar nije bila u dresuri, nego u tome to se na odno
s temeljio na tri kljuna elem enta koja C esar podrobno opisuje u knjizi: fizikoj
aktivnosti, disciplini i ljubavi. Cesar nam pokazuje kako stvoriti upravo takav
odnos i pom ae nam da bolje shvatimo svoje pse. U sto objanjava kako psi uz isprav
an pristup mogu prom ijeniti stavove i ponaanje. Rije je o presudno vanim informaci
jama za sve koji ele mirniji suivot s toliko cijenje nim ljubimcem.
12
Cesar M illan

Uvod
Izluuje li vas va pas? Je li agresivan, nervozan, bojaljiv ili je d n o stavno nape
t? M oda va etverononi prijatelj pokazuje znakove o dreene opsjednutosti - bilo da se
radi o skakanju na svakoga tko se pojavi na ulaznim vratim a ili da vas u besko
nanost gnjavi i tjera da mu bacate istu zelenu tenisku lopticu koju vam o nda don
osi...? Ili moda, sam o moda, mislite da im ate idealnog kunog ljubim ca, sam o bist
e eljeli s njim ostvariti odnos koji bi vam donosio vie zadovoljstva. eljeli biste
doista doznati kako tono funkcionira va pas. elite mu ui u glavu, razm iljati kao on
, stvoriti bliskiju vezu. A ko ste potvrdno odgovorili na neko od navedenih pita
nja, znajte da ste doli na pravo mjesto. A ko me ne znate iz televizijske serije a
pta psim a, dopustite da se predstavim . Zovem se C esar M illan i s vam a elim po
dijeliti m udrost steenu kroz cjeloivotno iskustvo ivota i rada sa psim a - m eu koj
im a su bile i tisu e izgubljenih sluajeva koje sam tijekom godina rehabilitirao. J
o nekoliko sitn ica o m eni: u S jedinjene A m erik e D rave doselio sam se 1990.
iz M eksika, bez prebijene p are u depu, ali s am bicijam a i snovim a o tom e da
p ostanem najboljim dreserom pasa na svijetu. Poeo sam raditi u salonu za uljcpav
anje pasa, no u m anje od deset godina ve sam radio sa skupinam a pretjerano
apta psima

agresivnih rotvajlera, a m eu njima su bili i psi koji su igrom sluaja pripadali i


divnom e p aru za koji ste m oda i uli, W illu Sm ithu i Jadi P inkett Smith. W i
ll i Jada, oboje odgovorni vlasnici pasa, ostali su pod velikim dojm om p ri sus
retu s m ojim prirodnim darom za bavljenje psim a, te su mc vrlo velikoduno prep
o ru ili prijateljim a i kolegam a, m eu kojim a je bilo i m nogo slavnih osoba. N
isam se uope reklam irao, inform acije o m eni irile su se iskljuivo usm e nom pred
ajom . U brzo je dolo do pravog p rocvata posla pa sam zahvaljujui tom e u S o u t
h Los A n g elesu otvorio svoj C e n ta r za psihologiju pasa (D og Psychology C
enter). O ndje je sm jeten opor od trideset-etrdeset pasa koje nitko ne eli prim it
i. V einu tih ivotinja spasio sam iz razn ih utoita ili iz organizacija za spaavanje
je r ih sm atraju neusvojivim a ili su ih vlasnici napustili zbog ponaanja. N aalost
, budui da nem a dovoljno utoita u kojim a ne ubijaju pse, veinu n aputenih ivotinja n
eizbjeno oekuje eutanazija. Ali m oji spaeni psi, nakon rehabilitacije, postaju sre
tnim i produktiv nim lanovim a zajednice. M nogi od njih s vrem enom sc nadu i u o
dgovornim obiteljima koje im p ru aju ljubav. A dok su kod mene, ti psi kojima je
prijetila sigurna sm rt, redovito ugouju i slue kao uzori problem atinim psim a moj
ih klijenata. A m erike pse obiljeavaju jedinstvena zahtjevnost i potrebe - to pre
poznajem u njihovu pogledu i energiji jo od onog dana kad sam preao granicu i uao u
Sjedinjene Drave. A m eriki psi ude za onim to veina slobodnih pasa im a posve priro
dno: m ogunou da jed n o sta v n o budu psi, da ive u stab iln o m i u rav n o teen o
m oporu. A m eriki psi m ue se s pitanjem koje je n ep oznato veini pasa u svijetu
- m oraju se oduiti od vlasnikovih nastojanja, koje m otivira ljubav, ali su u konan
ici ipak d e stru k tiv n a, da od njih stvore etveronone ljude s krznom . Kao kli
nac u M eksiku gledao sam Lassie iR in Tin Tina i snatrio o tom e da postanem na
jbolji tre n e r pasa n a svijetu. To im e sc bavim vie ne nazivam tren iran jem , kao
ni dresurom . Naii ete na m notvo izvrsnih d resera - ljudi koji e vaeg psa nauiti da
14
Cesar Millan

reagira na zapovijedi sjed n i, m iruj, d o i i uz nogu. To nije moje podruje. Ja


m rehabilitacijom tekih sluajeva. Bavim sc psihologijom pasa, pokuavam uspostaviti
vezu sa pseim umom i prirodnim instinktim a, ne bih li lake ispravio neeljeno ponaan
je. Ne sluim se rijeim a, ni zapovijeim a. Sluim se energijom i d o dirom . K ad doem
k nekom klijentu, vlasnik najee sm atra d a je problem u psu. M e n ije u podsvije
sti uvijek pom isao d a je problem najvjerojatnije u vlasniku. K lijentim a esto
govorim: R ehabilitiram pse, ali obuavam ljude. Z a moju je m etodu kljuno neto to naz
ivam snagom opora. Budui da sam o d rastao na farm i, o k ru en psim a koji su im ali
radne dunosti i nisu bili kuni ljubimci, stekao sam viegodinje iskustvo u interakci
jam a i prom atranju pasa u njihovu prirodnom okruenju, u drutvenoj zajednici koju
nazivam o oporom . Pojam opora usaen je u D N K vaeg psa. U o p o ru postoje sam o
uloge: uloga vode i uloga onoga koji slijedi vodu. Ne p ostanete li voom opora sv
ome psu, on e sam preuzeti tu ulogu i pokuati uspostaviti dom inaciju nad vam a. U
A m erici veina vlasnika pasa razmazi ljubimce i prua im stalnu ljubav i njenost,
sm atrajui kako je psu to dovoljno. Rei u vam k ratko i jasno: to nije dovoljno. U
pseem svijetu stalni izrazi naklonosti rem ete p riro d n u ravnoteu. T im e to ih
uim k ako pro g o v o riti pseim jezik o m - jezikom opora - klijentim a o tv aram je
d a n posve novi svijet. Pri rad u s klijentim a cilj mi je pobrinuti se za to
da na koncu i ovjek i pas budu zdraviji i sretniji. U A m erici ivi vie o d ezdeset
p et m iliju n a p a sa '. Tijekom posljednjih deset godina vrijednost segm enta
gospodarstva pove zanog s kunim ljubim cim a udvostruila se i prihodi su u toj bra
ni dosegli priblino trid eset etiri m ilijarde - da, m ilijarde! - dolara. A m eriki
vlasnici pasa tetoe ljubim ce i p red m etim a poput zelenih putnih torba od kro
kodilske koe nam ijenjenih m inijaturnim jorkirskim terijerim a koje kotaju po p et
tisua sedam sto dolara, kao
Izvor: US H um ane Society (A m eriko dru tv o za zatitu ivotinja).
apta psima
15

i policam a osiguranja od trideset tisua d olara2. U prosjeku, vlasnik za ljubim e


va ivota na ivotinju potroi i do jed an aest tisua, pa i vie dolara - a rije je o jedn
oj od konzervativnijih procjena3! U ovoj zemlji bez im alo sum nje ivi najvie razm
aenih pasa na svijetu. A li jesu li am eriki psi zbog toga i najsretniji? Moj je
odgovor, naalost, negativan. N adam se sam o da ete nakon ove knjige raspolagati o
dredenim prak tin im teh n ik am a koje e vaem psu pom oi u noenju s problem im a na
koje nailazi. No, to je jo vanije, volio bih da steknete dublje spoznaje o tom e ka
ko va pas p ro m atra svijet - te to uistinu eli i to m u treba kako bi ivio m irno,
sretno i urav noteeno. U vjeren sam da se gotovo svi psi ra aju besprijekorno uravn
oteeni, usklaeni sa sobom i prirodom . Tek kada ponu ivjeti s ljudima, kod njih se j
avljaju problem i povezani s ponaanjem . A kad smo ve kod problem a i nerijeenih pi
tanja, tko ih od nas nem a? N akon to p o n ete prim jenjivati m oje tehnike, m oda
ete ak i p oneto bolje razum jeti sebe. I vlastito ponaanje p ro m atrat ete u drukij
em svjetlu, te m oda uvidjeti d a m alo-pom alo m ijenjate nain na koji o stv aru
jete interakciju s djecom , branim drugom ili efom . N aposljetku, i ljudi su ivoti
nje opora! Ne m oete ni zam isliti koliko mi je gledatelja reklo da su m oje teh n
ike pom ogle podjednakom broju i ljudi i pasa. K ao prim jer neka poslui dio ovo
g divnog pism a tovateljice: Dragi Cesare, velika hvala na tvojoj seriji apta p sim
a . Najneobinije je to to si prom ijenio m ene i ivot m oje obitelji, iako uope nem
am o p sa !
2 3 M iny F e tte rm a n : P am p ere d Pooches N estlc in L ap o f L u x u ry U
SA Today. 11, veljae 2005., 1A. A Iex Lieber: Lifetim e C osts o f Pet O w nershi
p, PetPiace.com , http://petplace,com puserve.com /A r ticles/artShow .asp?art I
D = 5024 .
16
Cesar M illan

etrdeset jed n a m i je godina i im a m dvoje djece (petogodinjeg sina i estogodinju


ki). Nailazila sam na uasne problem e s disciplinom (spoznala sam da m i djeca ne
m aju ni granice ni ogranienja). Djeca su od m ene radila to god su htjela, doslov
ce m e p o volji gurala i potezala na sve m ogue strane, ka ko na javnim mjestima
, tako i ko d kue. A onda sam naila na tvoju emisiju. Otada sam sam u sebe izdresi
rala tako da postanem energinijim roditeljem, da odlunije nam eem autoritet, da se
izborim za svoj prostor osobe koja im a autoritet. Usto sam se nauila ne moliti i
preklinjali da neto uine, nego im rei da to neto jednostavno uine (na primjer, pospr
em e sobu, raiste stol u blagovaonici i spreme opranu odjeu). Promijenio se m oj ivo
t, a prom ijenili su se i oni. Sto m i je najnevjerojatnije, djeca su m i discip
liniranija (i sukoba je manje), a ja sam uvidjela da zapravo vole im a ti d u n o
sti i obavljati odreene svakodnevne poslove. Ponosni su ka d ispune zadau, a ja s
am jednostavno oduevljena. L ju d im a nisi sa m o otvorio oi u vezi s njihovim ps
im a, nego si ih nauio i neto u vezi s njim a samim a. Tisuu puta hvala! obitelj Ca
pino Psima dugujem m nogo toga. Posve oito, od njih ivim, no moja je zahvalnost i
m nogo dublja. Psim a dugujem uravnoteenost. D ugu jem im i iskustvo bezuvjetne lj
ubavi, kao i to to sam kao djeak zahvaljujui njima nadvladao usam ljenost. Psim a d
ugujem shvaanje obitelji, a oni su mi pom ogli i da postanem boljim i uravnoteenij
im voom o p o ra u d ru tv u koje ine moja supruga i djeca. Psi nam pruaju tako m nogo
toga, a to mi njima zapravo nudim o zauzvrat? M jesto na kojem e prespavati, hranu
, n ak lo n o st... N o je li im to
apta psima 17

dovoljno? O ni svoj ivot s nam a dijele posve isto i nesebino. Ne bism o li stoga m
ogli zaviriti dublje u njihov um i srce i utvrditi to doista ele? N eki vlasnici p
asa, stek ao sam vrst dojam , zapravo ne ele uiniti to je p otrebno kako bi njihov p
as u ivotu bio zadovoljan jer se pribojavaju da e to porem etiti ravnoteu odnosa u
kojem pas p ru a zadovoljstvo njima. N o ne bi li u idealnom e odnosu potrebe tre
bale biti zadovoljene objem a stranam a? N adam se da u ovom knjigom svim itatelji
m a pom oi da svojim psim a vrate barem dio brojnih darova koje njihovi psi daju
njima.
18
Cesar Millan

Napomena o rodovima

Odrastao sam u Meksiku, u kulturi koju moemo nazvati maistikom. Neki Am erikanci moda
jc nazvati i scksistikom. Kako je god nazvali, rije je o kulturi koja ene ne cijeni
onoliko koliko ih cijeni amerika kultura. ene zasluuju potovanje kao majke, no njih
ova osobna vrijednost ni priblino nema zasluenu teinu. Drutvo ondje enu ne potie na to
da cijeni samu sebe, niti da se osjea vanom. Otkako sam se doselio u Am eriku i oe
nio Am erikankom , doivio sam rehabilitaciju i to u tolikoj mjeri da smatram kako n
ijedna kultura ne moe biti istinski zdrava ako eni ne prida zasluenu vrijednost. Ka
d je rije o pisanoj rijei u mojoj prvoj knjizi, pitanje roda vrlo mi jc vano. Stoga
smo moja suautorica i ja tom pitanju pristupili ovako: U svakom drugom poglavlj
u izmjenjivat e se muki i enski oblici zamjenica i ostalih vrsta rijei koje se odnos
e na ljude. U svakom dru gom poglavlju isto emo naelo primijeniti i na pse. Stoga e
u jednom poglavlju zamjenica on oznaavati psa, a ona ovjeka. U sljedeem poglavlju obrn
t emo uloge i tako dalje. Svojoj iznimnoj i prelijepoj supruzi Ilusion WiIson Mil
lan dugujem mnogo, a osobito sam joj zahvalan jer mi je otvorila oi i ukazala na
kljunu ulogu koju ene igraju u ovjekovu ivotu. O ne su uistinu ono vezivo koje na ok
upu dri nae ljudske opore.
apta psima
19

U etnji sa oporom

Prolog
Pasji ivot

Petnaest je do sedam ujutro i sunce tek proviruje iznad vrka gorja Santa Monica.
Napredujemo tono prema istoku, a staza je tiha i pusta. Jo nisam uoio nikakav trag
ljudi, a to je dobro. Kad trim brdima - u pratnji priblino trideset p et pasa bez
uzice - uvijek se drim najmanje prometnih smjerova. Psi nisu opasni, ali mogu ite
kako zastraiti osobu koja nikada nije vidjela ovjeku koji tri u drutvu opora pasa. Sa
da ve trimo oko pola sata, a m oj pom onik Geovani tri iza posljednjeg psa i pazi na
pripadnike opora koji eventualno zaostanu ili skrenu s puta, iako se takve stvar
i dogaaju rijetko. Cim uemo u ritam, psi i ja slono i energino napredujemo kao jedno
, kao da smo jedna ivotinja. Ja vodim, a oni me slijede. ujem kako teko diu, kao i z
vuk njihovih apa na zemlji. Smireni su i sretni, te lagano kaskaju sputene glave,
vedro maui repom. Psi me slijede, u rasporedu koji odgovara njihovu statusu, no bu
dui da je ovaj opor znatno vei nego to bi u prirodi bio uobiajen vuji opor, psi se dij
le u podskupine prema razini energije: visokoj, srednjoj i niskoj. (Manji psi mo
raju trati snanije i bre da odre tempo.) Svi su psi u migracijslcome nainu funkcionir
anja i povode se za in stinktom. Tako je, ini m i se ponekad, i kod mene. Duboko u
diem - zrak je ist i svje i ne osjeam ni traak losangeleskog smoga. Taj me osjeaj ushi
je i totalno die. Osjeam se sjedinjeno s prirodom, sa svitanjem i psima. Razmiljam
o tome koliki sam sretnik kad tako provodim dane i kad imam mogunost lako uivati u
tom danu, jer m i je to dio posla, dio ivotne misije.
apta psima 21

*
*
*

Za prosjenog radnog dana odlazim od kue u kalifornijskome Inglewoodu i u est ujutro


dolazim u Centar za psihologiju pasa u South Los Angelesu. Geovani i ja potom p
utam o pse u zemljano dvorite Centra, da se olakaju nakon nonog odm ora. Nakon toga, u
vodimo ih u kombi i u brdim a smo ve najkasnije u pola sedam. O ndje se zadravamo
priblino etiri sata, a u fazama izmjenjujemo razdoblja estoke fizike aktivnosti, umj
erene vjebe i odmora. Fiziku sam aktivnost ve opisao - ja vodim opor poput alfa-vuka
, a psi idu za mnom. Skupina je vrlo arolika - ima tu ozlijeenih, odbaenih i spaenih
pasa, kao i pasa mojih klijenata koji su u na centar doli radi povratka korijenim
a - u pseem smislu. Imamo i vie nego dovoljno pit bulova, rotvajlera, njemakih ovara
i drugih pripadnika snanih pasmina, kao i pringer panijela, malih talijanskih hrtov
a, buldoga i ivava. Dok trim, veina pasa nije na uzici. Ako nekoga treba vezati, za
njega e se brinuti netko od mojih pom oni ka. Pojavi li se i najm anja sum nja u v
ezi sa sposobnou nekog psa da bude posluan pripadnik opora, ostat e kod kue, pa u s nj
m vjebati na druge naine. Koliko god bili raznoliki, psi djeluju zajedno, kao opor.
Njihov najdublji, iskonski instinkt tjera ih da me slijede, da slijede vou opora, d
a me sluaju i da m eu sobom surauju. A nakon svake nove vjebe, ja sam s njima jo pove
zaniji. Priroda je upravo tako i zamislila nain funkcioniranja opora. U cijeloj je
prii najiznimnije to to se pri svakoj etnji ili tranju psi svih moguih pasm ina uope
ne razlikuju. Jednostavno je rije o oporu. Kad se odm aram o, odvajaju se po pasm
inam a. Svi rotvajleri tako e sc nai u jednoj skupini. Iskopat e malu rupu u zemlji
da se u njoj odmore. Pit bulovi e se zajedno ispruiti, uvijek usred opora, i tako
se sunati. A njemaki ovari smjesti! e se u hlad nekog stabla. Svaka pasm ina ima svo
j stil. A onda, kad ponovno doe vrijeme za tranje, svi e trati kao jedan, kao da meu
njima nema ba nikakvih razlika. Pas i ivotinja u svakome od njih daleko su jai od o
dlika pa smine - barem kad je rije o ozbiljnom pitanju migracije. Svakog dana prov
edenog s njima, o psima nauim neto novo. Z a sve to uinim da im pomognem, od njih za
uzvrat dobijem tisuu darova. 10:45: Ponovno smo u South Los Angelesu. Nakon etiri
sata in tenzivne aktivnosti u brdima, psi su spremni za jo vode - i za dom. Vraaju
se u C entar i odm araju u sjeni visokog trijem a, stabla guste kronje ili u Tajla
ndu - kako nazivam niz od pet m alenih, privatnih

Rotvajleri z a vrijem e zajednikog odm ora

pseih kuica za najsitnije m edu njima. Neki od najaktivnijih pasa prije odm ora se
vole rashladiti u jednom od naih bazena. Tijekom sata predvienog za njihov odmor,
negdje od jedanaest do podneva, ja odravam konzultacije s klijentima i prim am n
ove pse u Centar. Novog i neuravnoteenog psa najbolje je pridruiti stalnom oporu ka
d su svi ostali psi iscrpljeni. Nakon vjebe i odm ora, psi su zasluili hranu... ba
kao to bi to bilo i u prirodi. H ranu im volim priprem ati osobno, uzimati je i m
ije ati golim rukam a, tako da se u njoj uvijek nae i miris voe njihova opora. Obred
hranjenja u C entru za psihologiju pasa traje izmeu sat i pol i dva, a osmiljen je
tako da psima poslui i kao psiholoki izazov - u ljudskim okvirim a p andan bi mu
bila vjeba za jaanje snage volje: psi se poredaju ispred mene i ekaju. Prvi e hranu ob
ti najmirniji, najkrotkiji i najoputeniji pas. Ostali psi zahvaljujui tome shvaaju
da e, to budu mirniji i posluniji, imati vee izglede da dou do toga to ele. Psi moraju
jesti jedni do drugih, bez sukoba i bez zauzimanja dom inantnog poloaja. A to je
silno velik m entalni izazov za svakog psa, izazov koji, s druge strane, pripom
ae skladnom funkcioniranju opora. Nakon to su jeli i olakali se, psi su sprem ni za
nove tjelesne na pore. Kao to vidite, silno vjerujem i u vrstu stru k tu ru i u int
enzivnu
apta psima 23

fiziku aktivnost s ciljem postizanja onakve ravnotee kakvu bi psi imali i u prirod
i, u svijetu bez ovjekova utjecaja. Naa je sljedea aktivnost najzahtjevnija u dnevn
om rasporedu koturaljkanje. Vjerovali ili ne, veina pasa oboava trati uz mene dok j
urim na koturaljkam a - svia im se ta izazovna potreba da odravaju korak s vodom op
ora koji je na kotaiima! Vjebu mogu izvoditi s najvie deset pasa odjednom, a to znai
da radim po tri do etiri vjebe zaredom . Tijekom poslijepodneva u tome e se okuati s
vi psi i svi e biti iscrpljeni, pa tako i ja. Dok se dva sata odm araju, ja obavl
jam telefonsko savjetovanje i odraujem uredske poslove. Negdje oko pet poslijepod
ne ponovno izlazimo i dvadesetak minuta se igramo lopticom. U Centru za psiholog
iju pasa izm eu trideset i etrdeset pasa moe se tako igrati istom lopticom, a da pr
itom ne doe do sukoba. I to je ta snaga opora koja utjee na poeljno ponaanje. Sunce se
sputa prem a obzoru i opor se u smiraj dana odmara. To je najbolje vrijeme za poje
dinani rad s odreenim psima kojima je to potrebno. D obar je primjer Beautv, dugon
oga njemaka ovarka s tekim oblikom agresivnosti utemeljene na strahu. im joj se netk
o priblii, ona e ustuknuti, a zatim ili pobjei ili napasti. Kako bih joj za ogrlicu
uvrstio uzicu, moram juriti za njom, izmoriti je, a potom ekati da mi to dopusti.
To u moda morati ponoviti i tisuu puta, dok ne shvati da joj je, kad ispruim ruku,
najbolje doi do mene. A budui da jc cijeli dan sudjelovala u vjebama i radila zajed
niki s oporom, sada je u najboljem mentalnom stanju za rad posveen njezinim problem
ima. Danas, vie od deset godina nakon to je C entar za psihologiju pasa prvi put o
tvorio vrata, imam mali broj zaposlenika, m eu kojima su, uz mene. moja supruga I
lusion, te jo etvero odanih suradnika. U svakom trenutku brinem o se za priblino tr
ideset do etrdeset pasa. Mnogi od pasa u oporu u C entru s nama su od poetka. Neke
od njih sm atram o obiteljskim kunim ljubimcima pa svake veeri s nam a odlaze kui.
Vezali smo se za tolike od njih da moramo mijenjati sa stav skupine koja s nam a
ide kui. Drugi su psi posjetitelji koji nam se vraaju, a u vlasnitvu su dugogodinjih
klijenata kojima se svia to kako opor uravnoteuje njihove pse. Ti klijenti dovode
nam pse kad god odlaze na neko putovanje. Njihovim psima, koji su psiholoki ve zdr
avi, dolazak na druenje s oporom nalik je na dolazak u kakav kamp i ponovno druenje
sa starim prijateljima.
24
Cesar M illan

Ostali su psi u C entru privremeni gosti, psi koje ovamo dovodim kako bih im pom
ogao s rehabilitacijom. Odnos izmeu stalnih i pri vremenih lanova opora priblino je
pola. Neki od privremenih lanova su psi spaeni iz raznih utoita - psi koje bi oekival
a eutanazija u sluaju da se nc mogu socijalizirati, i to ubrzo. Ostali su psi pri
vatnih klijenata. Obino kaem da mi psi klijenata odravaju posao, dok psi iz utoita od
ravaju moju karmu. Veina mojih privatnih klijenata zapravo nema potrebu slati pse
u na Centar da bi se oporavili, ba kao to ni svim ljudima ne treba skupna terapija
da bi rjeavali psihike probleme. U veini sluajeva kojima se bavim rije je o psima koj
ima jc jednostavno potrebno odlunije predvodnitvo od strane vlasnika, kao i odreena
pravila, granice, ogranienja i dosljednost u njihovu vlastitom domu kako bi post
ali bolji. No ima i drugih sluajeva, kod kojih je najbolje psa dovesti k nama kak
o bi dobio potporu i bio pod utjecajem pripadnika svoje vrste, te tako ponovno n
auio kako biti pas. Budui d a je toliki broj pasa potekao iz organizacija za spaava
nje i zbrinjavanje ivotinja, iza mnogih od njih dirljive su prie, a neke od njih o
buhvaaju i nevjerojatne prim jere okrutnosti ljudi prem a ivotinjama. Junakinja je
jedne takve prie i Rosemary. Rije je o mjeanki pit bulova, uzgojenoj radi borbe s
drugim psima u protuza konitim borilitima. Nakon to je izgubila jedan vaan me, vlasni
ci su je polili benzinom i zapalili. Jedna joj je organizacija spasila ivot, pa s
e oporavila od opeklina, no bilo je jasno da je zbog tog stravinog iskustva posta
la opasno agresivna prem a ljudima. Poela je gristi. Za nju sam uo nakon to je napa
la dvojicu postarijih mukaraca, te sam odmah ponudio da u je uzeti i pokuati rehabi
litirati. Predstavili su m ije kao opasnog, sm rtonosnog psa. No kad sam je dove
o u C entar, na pravu sam je stranu okrenuo kao od ale. Trebali su joj tek sigurn
o mjesto i odluan voa kako bi ponovno poela vje rovati ljudima. Ljudi su je dotada p
laili, pa bi ona uvijek povukla prvi potez. I tada bi napala, jer bi joj ovjek, pr
em a njezinu iskustvu, ako ga ne bi napala, nekako naudio. Z a samo dva dana ste
kao sam njezi no povjerenje. Nakon toga bila je drag i krajnje posluan pas kakvog
moete samo zamisliti. Rosemary se nije rodila kao ubojica, to su od nje uinili lju
di. Cim je poela ivjeti u C entru, okruena energijom stabilnih i uravnoteenih pasa,
pokazala sc vrlo jednostavnim sluajem. Rosem ary danas ivi kod obitelji koja ju je
usvojila i koja je voli - i koja nc moe vjerovati da je ikada bila agresivna pre
ma ljudima. Pokazalo se da nisam mogao ni poeljeti boljeg am basadora Centra za p
sihologiju pasa.
apta psima 25

Ba kao Rosemary, i Popeyea su pripadnici jedne organizacije za zatitu ivotinja pron


ali kako luta ulicama, pa je zavrio kod nas jer se oni s njim nisu mogli nositi. P
opeye jc istokrvni pit bul koji jc u protuzakonitim borbam a ostao bez oka. Kao ro
ba s grekom vie nije bio koristan vlasnicima pa su ga napustili. Dok se prilagoavao
funkcioniranju samo s jednim okom, Popcye jc postao izrazito sum njiav prema drugi
m psima, budui da mu jc vidno polje bilo sueno, te se osjeao ranjivim. Reagirao jc
tako to jc drugim psima pristupao krajnje agresivno ne bi li ih zastraio - te bi t
im e gotovo neizostavno izazvao sukob. Potom je poeo napadati i ljude. Kad je doao
k meni, bio je vrlo nametljiv, dom inantan i napet. Bio je daleko tei sluaj jer m
u je i energija bila na tako visokoj razini, pa sam u njegovoj blizini u svakom
trenutku m orao biti dodatno budan i svjestan svakog pokreta. D anas je to pouzd
an pripadnik opora blage udi. I ovdje ga nitko nc gnjavi zbog injenice da ima jedno
oko. U oporu imamo mnogo pit bulova, ne zbog toga to su opasniji od ostalih pasa,
nego zato to su medu najsnanijim pasminama pa se organizacije za spaavanje s njima
mue kad se pojave problemi, osobito ako je rije o agresivnosti. Na alost pit bulov
a, mnogi ljudi uzgajaju ih radi zabranjenih borbi ili radi zatite, pa sc od njih
ve unaprijed oekuje da iskau agresivnu stranu karaktera. Preston je takoer pit bul i
divovske je grae. ivio je s jednim osamdesetogodinjim mukarcem i cijcli ivot s njim
proveo zatvoren u stanu. Budui da je Preston po prirodi vrlo smiren, nikada nije
postao destruktivan - dok mu je vlasnik bio iv. Preston je bio uz vlasnika kada j
e ovaj umro, a pronaao g aje vlasnik iznajmljenog stana, koji je pozvao ljude iz
zaklade A m anda. Kad su doli po njega, Preston je bio vrlo stidljiv, povuen. A st
idljivi psi esto su kandidati za agresivnost utemeljenu na strahu. Kad su Preston
a smjestili u kuicu, pa ga zatim pokuali izvui, poeo je estoko napadati sve oko sebe.
A budui da je tako velik, spasitelje je sve vie obuzim ao strah. No kad sam ga do
veo ovamo, odm ah sam uvidio da je taj pas zapravo prestraen i nesiguran. Bio je
jedan od rijetkih pasa koje sam odm ah, od prvog dana, bez vrem enskih ogranienja
ubacio u opor. Kako je po prirodi miran, odmah je osjetio oputenu i stabilnu ener
giju ostalih pripadnika opora i gotovo istog trenutka postao gotovo posve poput n
jih. Odm ah se smirio i prem da pojavom i dalje plai veinu posjetitelja, ja dobro
poznajem njegovu tajnu - rije je o divu blage udi. Iako u C entru nemam ljubimce k
ojima sam skloniji drugima, Scarlett, sitna, crno-bijela pripadnica pasmine fran
cuskih buldoga, jedan
26
Cesar M illan

je od onih pasa kojima sam postao silno privren. esto sa mnom ide kui, a moji je si
novi sm atraju obiteljskim kunim ljubimcem. Scarlett je bila najnoviji lan dom ains
tva prepunog pasa i drugih kunih i votinja. Njezini su vlasnici imali zcca koji je
bio iziao iz svog kaveza, a Scarlett ga je napala i iskopala mu oko. D oao sam u n
jihovu kuu kako bih ondje radio sa Scarlett. ak sam imao dojam da za taj sluaj nije
potreban odlazak u Centar. Problem nije bio u Scarlett, nego u njezinim vlasnic
ima. U kui nije bilo nikakve discipline - nije bilo pravila, ni granica ni ogranie
nja - a vlasnici su rijetko bili kod kue da nadgledaju brojne i razliite ivotinje k
oje su im slobodno jurile amo-tamo po itavom imanju. Vlasnicima sam zadao opsenu d
omau zadau, no oni nisu nita promijenili. Nekoliko tjedana poslije Scarlett je odgr
izla nogu jednoj ivavi koja je takoer ivjela s njima. A budui daje Scarlett bila naj
agresivniji pas i najnovija u njihovu oporu, vlasnici su ponovno krivnju svalili
na nju. inilo mi se da za nju ondje nema nade pa sam im ponudio da u jc osobno usv
ojiti. D anas je tako draga i mirna d a je mogu voditi bilo kamo. Smatram je svo
jom sretnom amaj lijom. Kad god mi zatreba jo malo sree u neemu, samo je pogladim po
trbuhu, kao to neki glade Budine kipie. Jo mc nije iznevjerila. Oliver i Dakota dv
a su smede-bijela pringer panijela. Oba psa imaju tjelesne potekoe koje su posljedic
a pretjeranog parenja bliskih srodnika, npr. este upale oiju i uiju. Dakotino je st
anje od njih dvoje tee. Sm atram da svaki pas u ovjekov ivot ulazi kako bi ga neemu
pouio. Dakota m ije ukazao na neuroloka oteenja - problem koji ne mogu rijeiti. D ako
tina je energija iskljuena. Sve u vezi s tim psom - o d lajanja do naina na koji jur
i za sjenama - vrlo je neuravnoteeno. A budui da u oporu nije doputena agresivnost ba nikada - drugi mu psi ne ine nita naao, pa moe m irno ivjeti. U prirodi bi bio met
a napada zbog slabosti i vjerojatno ne bi preivio. Volio bih kad bih vas mogao up
oznati sa svim psima u oporu, jer svi imaju podjednako fascinantne prie i prolost.
No svima je zajedniko jedno. Za njih pripadnost vrsti i pseem drutvu ima duboko znae
nje. Biti dijelom ljudske obitclji njima ne bi bilo isto to i pripadati skupini p
asa. Bilo bi im ugodno, ivjeli bi udobno, moda ak i bili razmaeni. No njihovu bi ivot
u nedostajalo iskonsko znaenje. Kada pripadaju skupini koju ine pripadnici njihove
vlastite vrste - bez obzira na pasminu - ti se psi osjeaju potpunim a. Volio bih
da su svi psi u Americi - i na svijetu - uravnoteeni i zadovoljni poput pasa u m
ojem oporu. U ivotu mi je cilj pomoi u
apta psima 27

rehabilitaciji to veeg broja problematinih pasa, koliko god budem mogao. Veer odmie i
rijeme je da se vratim svome ljudskom oporu svojoj supruzi Ilusion i naim sinovima
A ndreu i Calvinu. Gcovani e ostati u C entru tijekom veeri, brinuti se za potreb
e pasa i uvesti ih u kuice kada doe vrijeme spavanju. Nakon sedam -osam sati fizike
aktivnosti, sprem ni su za san. Sutra e se cijcli ciklus ponoviti, bilo sa mnom,
bilo s nekim od mojih kolega u centru. I to je moj ivot - pasji ivot - a ja ne mo
gu biti sretniji to ivim upravo tako. Pozivam vas da taj ivot sa mnom iskusite kroz
ovu knjigu.
M o ja obitelj n a farm i u lxpalinu (slijeva nadesno: m o ja m ajka, baka, sest
ra, sestrina, djed i ja ) 28
Cesar Millan

1.
Odrastanje sa psima
Pogled s druge stra n e gran ice
Tih ljetnih jutara na farm i budili smo se prije izlaska sunca. Nismo imali elek
trinu struju pa za nas djecu nakon sputanja m raka nije bilo osobito mnogo mogunost
i za zabavu uz svijeu. Dok su odrasli tiho razgovarali, moja starija sestra i ja
pokuavali bismo utonuti u san uz nesnosnu vruinu. Nisu nam trebale budilice: znak
za buenje bio je prvi traak zlaane praine koji je dopirao kroz otvoreni prozor. Do m
ojih uiju prvo je dopiralo glasanje kokosi - njihovo ustrajno koko dakanje dok su
se nadm etale oko kukuruza koji im jc djed ve bacao po dvoritu. Kad sam se dovoljn
o dugo izleavao, osjeao sam miris kave koja se kuha na pei i uo um vode koju je moja
baka u glinenim vrevima donosila iz bunara. Prije nego to bi ula u kuu, vodom bi mal
ko polila zemljani put ispred ulaza u kuu, kako nas krave ne bi uguile prainom koju
su podizale dok bi u jutarnjoj povorci odlazile do rijeke. No najee se dogaalo da m
i ostajanje u krevetu nije bilo ni na kraj pameti. Jedva sam ekao da ustanem i iz
iem. Zapravo sam jedino elio biti medu ivotinjama. Otkako znam za sebe, volio sam s
atima i satima hodati meu njima ili ih samo bez rijei prom atrati, pokuavati odgone
tnuti kako funkcionira ivotinjski um. Bilo da se radilo o maki, kokoi, biku ili koz
i, zanim alo me kako svijet izgleda gledan oima svake od tih ivotinja - i htio sam
iznutra shvatiti svaku od njih. Nikada nisam sm atrao da su iste kao mi, ali ne
mogu se sjetiti ni da sam ikada pomislio kako su ivotinje nia bia ili po neemu manje
vrijedne od nas. Uvijek su me beskonano fascinirale - i odu evljavale - upravo te r
azlike. Majka mi i danas ponekad kae kako
apta psima 29

se nikada nisam mogao zasititi novih spoznaja, jo otkako sam postao dovoljno veli
k da ispruim ruku i ponem ih dodirivati. Od samog poetka, od svih ivotinja najvie su
me privlaili psi. U naoj su obitelji psi bili dio svakodnevnog ivota koliko i pitka
voda. Psi su mi u djetinjstvu neprestano bili u blizini i ne mogu dovoljno nagl
asiti koliko je vana bila njihova uloga u lom e to sam se razvio tako kako sam se
razvio. Ne bih htio ni zamisliti svijet u kojem ne bi bilo pasa. Cijenim dostoja
nstvo pasa kao ponosnih i udesnih ivotinja. Divim se njihovoj odanosti, dosljednos
ti, otpornosti i snazi. I dalje se duhov no razvijam prouavajui njihovu besprijekor
no skladnu povezanost s prirodom , unato tome to tisuam a godina ive uz ovjeka. A ko
kaem da volim pse, time ni priblino ne opisujem duboke osjeaje i naklonost koju prema
njima osjeam. Beskonano sam sretan to sam im ao tako udesno djetinjstvo, koje sam p
roveo ivei uz pse i mnoge druge ivotinje. A budui da sam usto o drastao u M eksiku,
u kulturi koja se bitno razlikuje od vae kulture ovdje, u Sjedinjenim Dravama, ima
o sam i tu prednost da vau zemlju i obiaje sagledam iz svjee perspektive doljaka. Ia
ko nisam ni veterinar, ni doktor znanosti, ni biolog, tijekom godina sam uspjeno
rehabilitirao tisue problem atinih pasa, te sam primijetio i vrsto sam uvjeren da m
nogi psi u A m erici nisu onoliko sretni i stabilni koliko bi mogli biti. Htio
bih vam ponuditi uravnoteeniji i zdraviji nain na koji ete voljeti svog psa. Nain ko
ji e vam jamiti onakvu dublju povezanost o kakvoj ste oduvijek sanjali. Nadam se d
a ete, nakon to s vama podijelim svoja iskustva i osobnu priu o ivotu koji su obliko
vali psi, stei drukiji pogled na odnos nas ljudi prema etverononim prijateljima.
Farma
Vei dio ranog djetinjstva i mladosti proveo sam u rodnom e gradu C uliacanu, jedn
om od najstarijih gradova u M eksiku, koji je uda ljen oko tisuu kilom etara od Ci
udad de Mxica. No najivopisnije uspom ene iz djetinjstva kod mene su vezane za ona
razdoblja, sve kolske praznike i vikende, koje sam provodio na djedovoj farm i u
Ixpalinu, udaljenom oko sat vrem ena vonje. U meksikoj saveznoj dravi Sinaloa farm
e poput imanja mojega djeda funkcionirale su u sklopu svojevrsnog feudalnog sus
tava. Farm u, ili ran, u vlasnitvu su imale patrones, bogatije meksike obitelji. Mo
j je djed bio jedan od mnotva radnika i ranerskih obitelji, tzv. campesinos, koji
su u najmu
30 Cesar Millan

imali ejidos, odreene parcele, tj. dijelove posjeda, a oskudne prihode


o stv a riv a li su od rada na toj zemlji. T c farm erske obitelji inile su z a j
e d n ic u - zajednika im je bila zemlja na kojoj su radili. Sustav se

dijelom moe usporediti s uvjetima pod kojima su napoliari radili na amerikome Jugu.
Moj djed se ponajprije brinuo za krave - desetke krava - dobro pazio da s panjak
a odlaze do rijeke, a zatim natrag, i tako iz dana u dan. Usto smo uzgajali i ko
kosi i druge ivotinje, uglavnom radi vlasti te prehrane. Kua jc bila tijesna - onak
o izduena i uska, izgraena uglavnom od opeka i ilovae. Imala je samo etiri prostorij
e, koje su postale podosta tijesne nakon to su mi se rodili sestre i brat, kao i
kad god bi u posjet doli brojni roaci. Ve mi je bilo etrnaest ili petnaest godina ka
d smo u kuu uveli vodovod. Ipak, ne sjeam se da sam se ikada osjeao sirom anim . U tom
dijelu Meksika veinu stanovnitva inili su pripadnici radnike klase. A u mojim mladi
m oima ta je farm a bila pravi raj. Radije sam bio ondje nego da mi je netko ponu
dio i odlazak u lunapark. Oduvijek sam imao dojam da na farmi mogu biti ono to ui
stinu jesam , osoba kakvom sam se rodio. Ondje sam se osjeao istinski povezanim s
prirodom . A ondje su uvijek, u pozadini, bili psi, obino u nc posve postojano f
orm iranim oporim a od po pet do sedam ivotinja. To nisu bili divlji psi, ali posv
e sigurno nisu bili ni kuni psi. ivjeli su vani, u dvori tu, dolazili i odlazili po el
i. U veini sluajeva radilo se o mnotvu razliitih m jeanaca, a mnogi od njih nalikoval
i su spoju malenog njemakog ovara, labradora i basenjija. Psi su oduvijek bili sas
tavni dio nae obitelji, ali ni sluajno nisu bili kuni ljubimci u smislu u kojem se ta
j izraz danas koristi u Americi. Svi ti psi na farm i su ivjeli od rada. Pomagali
su u uvanju i brizi za druge ivotinje - trali uz ili iza mog djeda dok je tjerao s
tado krava, pazili da neka krava ne skrene s puta. Psi su obavljali i druge ulog
e, pa su tako na prim jer uvali nau zemlju i imovinu. Ako bi netko od radnika sluaj
no ostavio eir na polju, mogli ste biti sigurni da e jedan od pasa ostati ondje i p
aziti na njega dok se vlasnik nc vrati. Psi su se usto brinuli i za ene u obi telj
i. Kad bi moja baka oko podneva odnosila jelo radnicim a u polju, uvijek bi je p
ratio jedan do dva psa, kako bi je zatitili od eventualno agresivne svinje koja b
i joj pokuala preoteti hranu. Psi su nas uvijek titili. To nam je bilo posve norm
alno i uobiajeno. I nikada ih nismo uili da rade neto od toga, barem ne u smislu dresu
re kakvu danas poznaje veina ljudi. Nismo im izvikivali zapovijedi, niti ih nagraiv
ali keksiima. Nikad ih nismo fiziki zlostavljali kako bismo ih naveli na
apta psima 31

poslunost. Jednostavno su radili stvari koje su bile potrebne. Neto u tom nainu na
koji su nam pomagali kao da je ve bilo usaeno u njihovu prirodu, ili su m oda takvo
ponaanje prenosili s narataja na narataj. U zamjenu za takvu pomo, mi bismo im tu i
tam o dobacili pokoji burrito. Inae su se sami snalazili s traenjem hrane ili su
lovili manje ivotinje. Veselo i rado ostvarivali su interakcije s nam a, ali su i
mali i svoj, zaseban ivot - vlastitu kulturu, ako ba hoete. Ti radni psi na naoj farm
ili su moji istinski uitelji na podruju umijea i znanosti koju nazivamo psihologijo
m pasa. Oduvijek sam volio prom atrati pse. Prosjeno am eriko dijete vjerojatno e s
e sa psom igrati bacanja i hvatanja odreenih predm e ta - ljubimcu bacati frizbi,
s njim potezati neku stvar ili se hrvati na travi. Jo od najranije dobi, ja sam u
psima uivao samo tako to sam ih promatrao. Kad psi nisu bili u naoj blizini ili ni
su neto radili s ostalim ivotinjama na farmi, gledao sam kako se igraju medu sobom
. Vrlo rano sam nauio itati govor njihova tijela - poput sputanja prednjeg dijela t
ijela i glave, kojim pas drugog psa poziva na igru. Sjeam se kako su jedni druge
hvatali za ui i valjali sc po tlu. Ponekad su zajedno trali i istraivali teren, u d
rugim prilikam a zajednikim naporim a kopali zemlju ne bi li se domogli kakvog gl
odavca. Po zavretku radnog dana, neki od njih odjurili bi u potok na hlaenje. Manje
odvaili m irno bi leali na obali i gledali ostale. Dnevni obrasci ponaanja i ritam
stvorili su zasebnu kulturu. Majke su disciplinirale m ladunad, pa je tako i tenad
vrlo rano usvajala pravila opora. Ti opori i obi telji nesumnjivo su funkcionirali
poput organiziranog drutva, s jasno odreenim pravilima i granicama. to sam ih vie p
rom atrao, to se u meni javljalo vie pitanja. Kako koordiniraju aktivnosti? Kako
m edu sobom komuniciraju? Jo sam vrlo rano primijetio da obian pogled koji jedan p
as uputi drugome moe u tren oka prom ijeniti dinam iku unutar cijelog opora. Sto s
e to meu njima dogaa? Sto jedan drugom e govore i kako? Ubrzo sam spoznao da i ja mo
gu djelovati na njih. Kad sam od njih neto poelio - na primjer, ako bih htio da ne
ki od njih poe sa mnom u polje - inilo mi se da trebam samo oblikovati tu misao, p
omisliti na smjer u kojem elim poi, te a mi pas moe proitati misli i posluati me. Kako
je to mogao znati? Osim toga, opinjavao me beskonaan broj stvari koje je pas u st
anju nauiti u vezi sa sloenim svijetom koji ga okruuje i to jednostavnom metodom po
kuaja i pogreaka. Je li im dio toga to znaju o prirodi
32
Cesar M illan

ve priroen, pitao sam se. Silno veliko poznavanje okoline i naina kako u njoj preivj
eti kao d a je proistjecalo iz podjednakih udjela utjecaja naslijea i okoline. Na
primjer, jo se ivo sjeam kako sam gledao dva vrlo mlada psa kako pristupaju tipavcu
, vjerojatno prvi put u ivotu. Bilo je oito da ih je to neobino stvorenje opinilo pa
su mu se nesigurno pribliavali, prvo njukama. im su se pribliili, tipavac je krenuo
prema njima, a oni su poskoili unatrag. Potom su ponovno poeli njukati oko njega, p
a sc opet naglo povukli, pa opet prili - ali nikada mu se nisu pribliili toliko da
ih moe ubosti. Kako su znali koliko mu se mogu pribliiti? Je li im korpion slao od
reene signale o postavljenim granicam a? Kako su dva mlada psa naslutila da se u nj
emu krije otrov? Istu stvar vidio sam i u odnosu jednog d ru gog psa i egrtue. Je
li ta kuja nanjuila opasnost koja je prijetila od zmije? Mene su pouili da je ta iv
otinja otrovna. O tac mi jc rekao: Priblii li se tipavcu, dobit e po guzi ili D odirn
onu zmiju, otrovat e se. Ali psu nitko od roditelja nikada nije rekao: Eto, to ti j
e tako i tako. Mladi psi ue iz iskustva i na temelju prom atranja drugih pasa, ali
inilo mi se da imaju i svojevrsno esto ulo u vezi s prirodom - osjet koji, prim ij
etio sam jo kao djeak, nedostaje veini ljudi koje poznajem. Imao sam dojam da su ti
psi posve usklaeni s majkom prirodom i to me opinilo, te me neprestano privlailo,
tako da sam ih pom no prom atrao iz dana u dan.
Voe opora i oni koji slijede
Vrlo rano primijetio sam jo neto - sklop oblika ponaanja po kojima su se psi na far
m i moga djeda razlikovali od pasa na farm am a nekih drugih obitelji. Neki od r
anera imali su, inilo se, pse unutar vrsto stru k tu rira n ih opora, u kojima je je
d an pas bio voa, dok su ga ostali slijedili. lanovi tih obitelji voljeli su gleda
ti kako se njihovi psi m eusobno bore za prevlast - borbe u kojima bi jedan pas n
advladao drugoga. Njima je to bio oblik zabave. Jasno sam uoavao d a je takvo isk
azivanje dominacije psima prirodno. Tu sam pojavu uoavao i u oporim a divljih pasa
koji su ivjeli na poljima u blizini nae kue. No takvo ponaanje mojem djedu nije bil
o prihvatljivo. Psi na naoj farmi kao da nisu imali izrazitog vodu opora. D anas m
i je jasno da se razlog krije u injenici da moj djed nikada nijednom psu nije dop
ustio da tu ulogu preotm e njemu - ili nekome od nas, ostalih lanova obite lji. In
stinktivno je shvaao da, kako bi ivjeli u suglasju s nam a - bez prisile radili s
nam a na farmi i ni u jednom trenutku prema nama ne
apta psima 33

pokazivali agresivnost ili dominaciju - svi psi m oraju shvaati da smo mi, ljudi,
njihovi voe opora. To se jasno odraavalo u njihovu dranju u naoj blizini. Njihovo po
naanje, stav i pokreti bili su odraz klasinog stanja m irne podlonosti ili aktivne pod
lonosti - odlika energije koje u podrobnije opisati kasnije. Psi su uvijek imali po
gnutu glavu, te su pri kretanju uvijek odravali tono odreeni poloaj u odnosu na nas
- kaskali su ili za nam a ili uz nas, nikada nisu trali ispred. Moj djed, dakako,
u ruci nikada nije imao neku knjigu s podruja samopomoi, kao ni znanstvene tehnik
e na koje bi sc mogao osloniti, no ipak je uvijek uspijevao pse navesti na bespr
ijekorno smirene i poslune reakcije, kao i na sprem nost na suradnju. N ikada nis
am vidio da ih moj djed nasilno kanjava, niti da ih podmiuje nekakvim nagradama. U
vijek je samo projicirao svojevrsnu dosljednu, smireno-samouvjerenu energiju koj
a, bez obzira na jezik i na vrstu, odie rijeju voa. Moj je djed bio jedan od najsam o
pouzdanijih i najstaloenijih ljudi koje sam ikada upoznao - i svakako osoba koja
je najvie usklaena s prirodom. ini mi se da je jo tada spoznao da sam se od sve njeg
ove unuadi upravo ja rodio s tim istim osobitim darom . Najmudrije rijei koje mi j
e ikada uputio glase: Nikada nc radi protiv Prirode. Uspjet e iskljuivo kad s njom s
urauje. I do dana dananjeg to u sebi nepre stano ponavljam - i sebi i svojim klijenti
ma - kad god radim sa psima. A ponekad, kad sam pod pritiskom i stresom, to naelo
primjenjujem i u drugim podrujim a ivota. Iako m ije djed um ro u dobi od sto pet
godina, u sebi mu svakodnevno zahvaljujem na toj vjenoj mudrosti. Dok smo ivjeli
m eu blagim i poslunim psima, nitko od nas djece nije ni na trenutak pomiljao da bi
mu neka od tih ivotinja mogla nau diti. Uz njih smo se uvijek osjeali sigurno pa s
mo i mi, posve prirodno, postali njihovim voama. Ni jedan jedini put nisam vidio
da je neki pas zareao, pokazao zube ili se agresivno ponio prem a mome djedu, a n
ijedan pas nikada nije ozlijedio ili ugrizao neko dijete iz obitelji. Iskustvo ue
nja od m udrog djeda na farmi uvjerilo me d a je, kad psi i ljudi ive zajedno, na
istome mjestu, smireno-posluno stanje idealno za pse. lanovi moje obitelji i ja o
drasli smo meu tako nastrojenim psima, a na odnos s tim psima obiljeavao je isti i o
puteni sklad. I ti su psi uvijek izgledali sretno, oputeno, spokojno i zadovoljno.
Nisu pokazivali znakove stresa, ni tjeskobe. Bili su to zdravi i uravnoteeni psi
, onakvi kakvim ih je priroda i stvorila. Sve zasluge za svoje fantastino i jedin
stveno djetinjstvo ipak ne bih volio pripisati samo djedu i baki. Moj je otac bi
o najpoteniji i najasniji ovjek kojeg sam ikada upoznao. On me nauio to su moral i ka
rakter.
34 Cesar M illan

Majk^ me, s druge strane, pouavala strpljivosti i rtvovanju. Uvijek je govorila o


tome koliko je vano snivati o to veim stvarima. No poput nekih ljudi koji u odraslo
j dobi rade sa ivotinjama, ja sam se uvijek osjeao pomalo drukije od druge djece. in
ilo mi se da uspostavljam bolji odnos sa ivotinjama nego s ljudima. A taj osjeaj i
zoliranosti samo se pojaao kad sam poeo provoditi manje vremena na farmi, a vie u uu
rbanom e primorskom gradu Mazatlanu. Preseljenje je potaknula zabrinutost naeg oc
a za nae obrazovanje. On jc bio tradicionalni meksiki sin - vrlo privren roditeljim
a - no ipak jc uviao da na ranu nema pravih kola. Uitelji su nas ponekad posjeivali i
u tim bi prigodam a odrali pokoji sat za aicu djecc s oblinjih farma, no nakon toga
sc esto ne bi pojavili jo dugo. Moj je otac htio da mi djeca ozbiljnije pristupim
o kolovanju pa smo se pre selili u M azatlan, drugi po veliini priobalni grad u Me
ksiku i pravu turistiku meku. Tada mi je bilo oko est-sedam godina.
ivot u velikom e gradu: ovjek je ovjeku v u k
Dobro se sjeam naeg prvog stana u M azatlanu. Vjerujte mi, ni slu ajno se ne bi moga
o nai na naslovnici kakvog raskonog asopisa o ureenju doma. Nalazio se na prvome kat
u jedne stambene zgrade u ulici Morelos, u prenapuenom e, radnikom dijelu grada. S
tan je bio dugaak i uzak, poput starih vagonskih stanova kakvih jo ponegdje ima na
M anhattanu - dnevna soba, kuhinja, hodnik i dvije spavae sobe, jedna za roditelj
e, druga za sve nas, djecu. Stan je imao kupao nicu u kojoj se prala i odjea. I to
je bilo sve. Moj se otac zaposlio kao raznosa novina, a mi djeca odijevali smo o
djeu naslijeenu od starije djece i svakog dana odlazili u kolu. Meni je u vezi sa iv
otom u velikome gradu najgore bilo to to u blizini vie nije bilo pasa. Kad smo ih
tek doveli u stan, drali smo ih u hodniku. Ali zaudarali su, a mi nismo bili osob
ito disciplinirani u ienju njihova prostora. (U hodniku smo pokuali uzgajati i kokoi,
no one su jo gore smrdjele!) Pse nismo mogli pustiti van da slobodno lutaju jer
su sc tako mogli nai pod kotaima automobila koji su ondje jurili jo bre nego u Culia
canu. Bili smo naviknuti na to da psi slo bodno tre irom farm e i da se u biti sami
brinu za sebe. Nismo imali pojma o etanju pasa i valjanoj brizi o njima u gradsk
ome okruenju. Iskreno govorei, u vezi sa svim tim stvarima bili smo podosta lijeni
. A gradski klinci u naem kvartu nisu se igrali sa psima. Veina pasa na koje smo n
ailazili bila je slobodna i prekopavala po smeu. Primijetio
apta psima 35

sam da ti gradski psi nisu mravi kao psi na rancu. Na raspolaganju su imali mnogo
vie hrane, hrpe i hrpe otpadaka. Ali su bez imalo sumnje bili prestraeniji, nervo
zniji i nesigurniji. Tada sam prvi put vidio i kako ljudi zlostavljaju pse. Ljud
i su u unutranjosti zemlje samo vikali na pse ili ih tjerali kad bi im napali kok
osi ili obitelji krali hranu. U najveem broju sluajeva bila je rije o divljim psima
ili kojotima. Psi koji su ivjeli s nama nikada nisu inili nita slino. No u gradu sa
m vidio kako ljudi kamenjem gaaju pse i pritom psuju, ak i kad bi pas, na primjer,
samo prolazio kraj njihova automobila ili protrao kraj njihove prodavaonice ili t
anda s voem. Takvi su me prizori razdirali. Sve to meni jednostavno nije izgledal
o prirodno. I tada sam se jedini put u ivotu odvojio od pasa. ini mi sc da sam se na
odreeni nain time odvojio i od samog sebe. Budui da sam jo bio vrlo mlad. grad je v
e obuzdavao moju pri rodnu divljinu, jednako kao to je sputavao istinsku prirodu pasa
. Na farmi sam mogao satima biti vani, na otvorenome, hodati uokolo i slijediti d
eke - oca ili djeda ili nekoga od radnika s farme - a tada bi nas uvijek pratili p
si. Nije postojalo mjesto do kojeg nisam mogao doi pjeicc. Moja je majka sada bila
nervozna ve i kad nas jc trebala samo pustiti do najblieg ugla. Dakako, bojala sc
otmiara, zlostavljaa i ostalih uobiajenih urbanih zlikovaca. Slobodnim sam se ponov
no osjeao jedino vikendom, kada smo ponovno odlazili na farmu. No ti su mi vikend
i uvijek nekako bili prekratki. Pamtim jednu pozitivnu stvar u vezi s gradom: up
ravo sam ondje prvi put ugledao prvog istokrvnog psa. U naem kvartu ivio je jedan l
ijenik, dr. Fisher. Jednom prigodom bio je u etnji sa svojim irskim seterom - prvi
m istokrvnim psom kojeg sam u ivotu vidio - i glatko crvenkasto krzno tog psa upra
vo me hipnotiziralo. T aje kuja bila toliko njegovana i dotjerana, toliko drukija
od ofucanih m jeanaca na koje sam bio naviknut. Nisam mogao odvojiti pogled od n
je i samo sam mislio: M oram se nekako domoi tog prelijepog psa! Slijedio sam dr. F
ishera da vidim gdje ivi. Potom sam se vraao, dan za danom, pratio ga i gledao kak
o izvodi psa u etnju. Jednog jc dana okotila m ladunad. I to je za mene bio prijel
om ni trenutak. Smogao sam svu hrabrost, predstavio se r. Fisheru i upitao: Mislit
e li da biste mi mogli dati jedno tene? Pogledao me kao da sam lud. Nekakav nepozn
ati klinac od njega trai vrijedno istokrvno tene, za koje bi bogatai mogli platiti i
nekoliko stotina dolara. Ipak, ini mi sc da mi je u pogledu proitao koliko su mi
nam jere ozbiljne. Istinski sam elio jednog takvog psa! Nakon to je jo nekoliko tre
nutaka piljio u mene,
36
Cesar M illan

rekao je: M oda. I to je doista bilo moda! Dvije godine poslije napokon m ije dao ten
e iz jednog okota. Kujicu sam nazvao Saluki, a razvila se u veliku, prelijepu i
krajnje odanu djevojku. Bila mi jc stalna pratilja gotovo punih deset godina, a
zahvaljujui njoj svladao sam lekciju koja se pokazala vrlo vanom za ono to sada rad
im sa psima i njihovim vlasnicima. Bio pas istokrvan ili mijeane krvi, seoski pas
ili kuni pas, sibirski haki, njemaki ovar ili irski seter, istokrvni je pas prije sve
ga tek obian pas u skupom odijelu. Kasnije u knjizi bit e rijei o tome zato sm atram
da previe ljudi za problematino ponaanje svog psa optuuje pasm inu. Draga Saluki poui
a me da su i prelijepi istokrvni psi i mjeanci neobina izgleda pod koom isti - i jed
ni i drugi jednostavno su ponajprije psi. Unato Saluki, nisam se osobito dobro uk
lopio m eu ostalu djecu u koli. Sve su to, kao prvo, bila gradska djeca, roena i od
rasla u ta kvom okruenju. Od prvoga dana bilo mi je posve jasno da to to oni misle
i osjeaju u vezi sa svojim ivotom nema nikakve veze s onim to ja mislim i osjeam u v
ezi sa svojim ivotom. Pritom nisam donosio nikakve sudove, neto proglaavao boljim,
a neto loijim. Samo sam nekako imao dojam da zapravo nemamo mnogo dodirnih toaka. I
pak, kao posluna ivotinja iz opora, shvatio sam da netko, elim li uspjeti u gradu, m
ora promijeniti ponaanje, a bilo je oito da to nee biti sva ostala djeca. Oni su bi
li opor, pa sam im sc pokuao prilagoditi i uklopiti. Moram priznati da mi jc to dost
a dobro polo za rukom. Druili smo se i s njima sam odlazio na plau, igrao bejzbol i
nogomet, no duboko u sebi znao sam da samo glumim. N ikada mi nije bilo kao na
farm i, gdje bih tu i tam o pojurio za pokojom abom, gdje sam u staklenke hvatao
krijesnice, pa ih zatim putao, ili sam jednostavno sjedio pod zvijezdama i sluao c
vrkc. Priroda mi jc uvijek nudila neku novu spoznaju, materijal za razmiljanje. Sp
ort mi je uvijek bio tek nain da utroim energiju i pokuam se uklopiti u drutvo. G od
ine provedene na farm i zapravo su mi ostale duboko usaene u duu. Istinski sretan
bio sam jedino vani, u prirodi, bez betonskih zidova, ulica i zgrada koje me spu
tavaju. Potiskivao sam vlastitu duu, samo da me prihvate, a sav taj viak energije
i frustriranosti morao se nekamo usmjeriti. Ubrzo je prerastao u agresivnost - n
o moj bijes kao da se najeksplozivnije manifestirao kod kue. Poeo sam se sukobljav
ati sa sestram a i svaati s majkom. Roditelji su mi bili pronicljivi - ubrzo su m
e upisali na dudo. Bio je to idealan nain za kanaliziranje mojeg bijesa i njegovo
usmjeravanje u neto konstruktivno i zdravo, neto to me pouilo stvarima kojima i dana
s pripisujem sadanji uspjeh.
apta psima

Kao osm ogodinjak na turniru u dudu


U dobi od est godina prvi sam put doao na trening duda. Kao etrnaestogodinjak, iza se
be sam imao est osvojenih naslova prvaka zaredom . Moju je agresivnost trebalo ne
kako preusmjeriti, a idealnog mentora pronaao sam u uitelju duda, Joaquitnu. On m i
je rekao kako sm atra da raspolaem osobitim darom: unutarnjim arom , kako se tada iz
razio. Postao mi je svojevrsnim zatitnikom i poeo mi priati o Japanu i tome kako su
Japanci usklaeni s prirodom . Pouavao me japanskim tehnikam a meditacije - nainu d
isanja, koncentriranja i koritenja m entalne snage za ostvarenje bilo kojeg cilja
. To me iskustvo podsjetilo na djeda i njegovu priroenu m udrost. M noge od tehni
ka koje sam svladao trenirajui dudo - koncentrirana odlunost, samokontrola, umiriva
nje uma, duboka koncentriranost - pripadaju u red vjetina kojima se sluim i dan-da
nas i koje su mi osobito vane, uistinu presudne, u radu s opasnim , krajnje agres
ivnim psima. Mnoge od tih tehnika ujedno preporuujem klijentima koji moraju nauiti
kontrolirati same sebe prije nego to e moi navesti svog psa da se ponaa kako treba.
Moji mi roditelji nisu mogli pronai bolji oduak u toj ivotnoj
38
Cesar Millan

fazi. Upravo zahvaljujui dudu tih sam godina odravao psihiko zdravlje u iekivanju vike
nda, kad sam ponovno mogao nesputano tum arati farmom, ii u planine ili hiti meu iv
otinjama. U elementu sam istinski bio tek kada bih bio u prirodi ili kada bih se
bavio dudom.
El Perrero
Negdje oko moje etrnaeste godine, otac je poeo raditi kao fotograf za meksiku vladu
. Uspio jc utedjeti dovoljno novca da kupi vrlo lijepu kuu u neusporedivo bogatije
m dijelu grada. Imali smo dvorite, a od mora nas je dijelio tek jedan ulini blok.
Tek tada, napokon sam se ponovno poeo osjeati ugodno i oputeno, a tada se malo-poma
lo poela oblikovati i moja ivotna misija. Svi moji prijatelji govorili su o tome to
ele postati kad odrastu. Ja iskreno nisam elio postati ni vatrogascem, ni lijeniko
m, ni odvjetnikom, niti se baviti nekim slinim pozivom. Nisam tono znao to u raditi,
ali sam znao da se elim posvetiti nekom pozivu, o emu god tono bila rije, koji ima
veze sa psima. A onda sam sc prisjetio doba kad smo kupili prvi televizor. U vrl
o ranom djetinjstvu hipnotizirale su me reprize serija Lassie i Rin Tin Tin, uvi
jek u crno-bijeloj tehnici i sinkronizirani na panjolski. A budui da sam odrastao
sa psima u vrlo prirodnom okruenju, dobro sam znao da Lassie, dakako, zapravo nc
razumije Timmyjeve rijei. Usto sam zakljuio i da normalni psi ne izvode samo tako
junatva koja su Lassie i Rin Tin Tin izvodili iz tjedna u tjedan. im sam doznao da
izvan kadra stoje dreseri, koji upravljaju ponaanjem pasa, poeo sam ih dizati u n
ebo. Kakav je to samo podvig: od tih obinih pasa stvoriti takve vrhunske glumce!
Zahvaljujui prirodnom razumijevanju pasa steenom na farmi, instinktivno sam znao d
a bih vrlo lako mogao uvjebati pse da izvode jednako dojmljive smicalice kakve su
Lassie i Rin Tin Tin uvjebali sa svojim trenerim a. Te dvije televizijske serije
nadahnule su moj prvi san - da se preselim u Hollywood i postanem najboljim dre
serom pasa na svijetu. Na koncu sam postao neto posve drugo - ali o tome e biti vie
rijei u kasnijim dijelovima prie. Dok sam u sebi ponavljao taj cilj, sve mi se vie
inilo da je tako potpuno ispravan. Samome sebi govorio sam: Radit u sa psima i bit
i najbolji dreser na svijetu, i zahvaljujui tim rijeima imao sam dojam da mi je net
ko dao au vode nakon to sam zam alo um ro od ei. Sve to izgledalo mi je prirodno, jed
nostavno i istinski ugodno i dobro. Odjednom se vie nisam borio protiv samog sebe
. Znao sam kojim u putem napredovati u budunost.
apta psima 39

Prvi korak prem a ostvarenju tog cilja bilo je zapoljavanje u or dinaciji oblinjeg
veterinara. A ondje nije bilo ni slino raskonim i sterilnim veterinarskim ordinaci
jam a ovdje, u SA D -u. Bila je to svojevrsna kombinacija veterinarske ordinacij
e, prihvatilita i salona za njegu pasa. Bilo m ije tek petnaest godina, no tamonji
su zaposle nici odm ah shvatili da se uope ne bojim pasa. Mogao sam uhvatiti i dra
ti ak i pse kojima se veterinari nisu usudili prii. Poeo sam kao obian pomonik, tc sa
m meo podove i istio za ivotinjama. Nakon toga poeo sam uljepavati pse, a vrlo brzo
postao sam veterinarskim tehniarom . U tom sam svojstvu drao psa i pomagao mu da o
stane miran dok bi mu veterinar davao injekciju. iao bih psa prije operacije, kupa
o ga, previjao i u biti sluio kao pomo i zam jena veterinaru za sve to je jo trebalo
obaviti. Upravo nekako u to vrijeme - dok sam bio srednjokolac - druga su mi dje
ca dala nadim ak elperrero, mali od pasa. U M azatlanu to ba i nije bio neki kompli
ment. U Sjevernoj Americi i velikom dijelu Zapadne Europe, dakako, javnost u neb
o die pojedince koji ostvaruju osobito blizak odnos sa ivotinjama. Sjetite se samo
dr. Dolittlea, ap ta konjima, Siegfrieda i Roya... ak i lovca na krokodile! Svi oni
- i stvarne osobe i izmiljeni likovi - ovdje su kulturni junaci upravo zbog fanta
stinog priroenog dara u komuniciranju sa ivotinjama. No u Meksiku su se gradski psi
smatrali nedostojnim i prljavim ivotinjama
40 Cesar M illan

_ a budui da sam im ja neprestano bio u blizini, takav sam. zahvaljujui toj vezi,
bio i ja. Je li mi to smetalo? Nije. Preda mnom je bila misija. No ovdje je vano
da objasnim ekstrem ne razlike u percepciji pasa izmeu Meksika i Sjedinjenih Drava
. Smatram da, zahvaljujui tome to dolazim iz okruenja u kojem se psi m anje cijene,
mogu jasnije sa g le d a ti kako pse vie potovati. Stvarnost nam pokazuje da u vee
m dijelu svijeta psi nisu toliko omiljeni kao u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Eur
opi. U Junoj Americi i Africi ljudi se prem a psima odnose kao i u Meksiku - kao
prema ko risnim radnicim a na selu. ali i prljavim gnjavatorima u gradu. U Rusiji
su cijenjeni, ali u siromanim podrujima ive slobodno, u divljim o porima i opasni su
, ak i ljudima. U Kini i Koreji esto slue kao hrana. Nama to moda izgleda barbarski,
no sjetite se samo da Indijcima mi izgledamo kao barbari jer jedem o govedinu,
meso njima svetih krava! Budui da sam odrastao u jednoj, a zasnovao obitclj u dru
goj kulturi, sm atram kako je najbolje ne donositi previe vrijednosnih sudova o d
rukijem nainu ivota - barem ne prije nego to iskusite drugi nain i ne uloite trud u to
da shvatite kako su nastali takvi stavovi i navike. S obzirom na sve to, mogu v
am rei da su me po dolasku u Sjedinjene Drave doekala podosta velika iznenaenja u ve
zi s nainom na koji se ljudi ovdje odnose prem a psima!

Preko granice
Silna elja da ispunim svoj san posve mc nadvladala negdje kao dvadcsetjednogodinja
ka. Svega se sjeam vrlo jasno: bio je 23. studenoga. Priao sam m am i i rekao: Idem
u A m eriku. O dm ah danas. Ona je rekla: Pa ti si poludio! Z a dva dana je Boi! A
mi ti moemo dali samo stotinu dolara! Uope nisam znao engleski. Ii u sam. la novi moje
obitelji nisu poznavali nikoga u Kaliforniji. Neki od mojih strieva i ujaka bili
su se odselili u Yumu, u A rizoni, no to nije bilo moje odredite. Cilj mi je bio
Hollywoo. A znao sam da onamo mogu dospjeti jedino preko Tijuane. Majka sc usprot
ivila, poela se sa mnom prepirali, zatim me i preklinjati. A li... nc znam to obj
asniti -p o tre b a da poem u Sjedinjene Drave ve tog trenutka bila me posve obuzel
a. Znao sam da se moram povesti za tim nagonom. Ta je informacija ve objavljena n
a drugim mjestima i ja jc se ne stidim: u SAD sam uao nezakonito. D anas im am bo
ravinu dozvolu, platio sam veliku kaznu za nedoputeni prelazak granice i zatraio sa
m dravljanstvo. Nema zemlje u kojoj bih ivio radije nego u SAD-u.
apta psima 41

Uistinu smatram d aje to najbolja zemlja na svijetu. Smatram se pravim sretnikom


zbog injenice da ovdje ivim i podiem djecu. M eutim, meksiki siromasi i radnici ovam
o nc mogu doi drukije nego neza konitim putem. Sve drugo jednostavno nije mogue. Mek
sika vlast funkcionira na naelu veza i poznanstava, te novca. Dunosnicim a valja is
platiti astronom ske iznose elite li doi do valjane vize. Moja obitelj ni na koji
nain nije mogla doi do toliko novca. 1 tako sam sc, sa samo stotinu dolara u depu,
uputio u Tijuanu da smislim kako u prijei granicu. Dotada nisam bio u Tijuani. A t
o jc opasno mjesto. Barovi i kantine prepuni su pijanaca, preprodavaa droge i kri
m inalaca - ljudi koji e vam nauditi i koji neprestano ekaju prigodu da iskoriste
nekoga tko eli prijei granicu. Ondje sam vidio vie uasnih stvari. Nasreu, imao sam pr
ijatelja koji je radio u Scrior Frogsu, nadaleko poznatom e baru u Tijuani. On m
ije omoguio da dva tjedna spavam u jednoj sobici u stranjem dijelu lokala, dok ne
smislim kako u prijei granicu. Sjeam se da je kiilo gotovo svaki dan, no ja sam iz d
ana u dan izlazio i prouavao situaciju na granici. Htio sam utedjeti onih stotinu
dolara pa sam granicu pokuao prijei sam - pokuao sam tri puta i nisam uspio. Nakon
priblino dva tjedna, bio sam spreman za novi pokuaj. Uilo je oko jedanaest naveer.
Veer je bila kiovita, hladna i vjetrovita. Ispred jednog tanda s kavom oko kojeg su
se svi natiskivali i pokuavali malo ugrijati, priao mi je neki mravi tip - od onih
kakve obino nazivamo kojotima - i rekao: Hej, uo sam da eli ii preko. Odgovorio sam
rdno. On je rekao: Moe. Naplatit u ti stotinu dolara. Protrnuo sam od jeze. Nije li
nevjerojatno da trai upravo onoliko koliko imam? Rekao je jo samo: Samo me slijedi.
Odvest u te u San Ysidro. Tako sam za njim poao u smjeru istoka. Dio puta smo trali
, trali dok god smo imali snage. Moj je kojot rukom pokazao prem a crvenim svjetl
ima u daljini koja su pokazivala pozicije migras (pripadnika granine policije). Z
atim je rekao: Ne miemo se odavde dok se ne pokrenu. Nalazili smo se u svojevrsnoj
vrtai u kojoj m ije nakupljena voda sezala do prsa. Smrzavao sam se i tresao od
hladnoe, ali to mi nije smetalo. Moj kojot napokon je rekao: U redu, vrijeme je z
a polazak. Potrali smo na sjever - preko blata, pa kroz neko smetlite, zatim preko
autoceste i tako uli u nekakav tunel. Na suprotnoj strani tunela nalazila sc benz
inska postaja. Moj je vodi rekao: Sad u ti pozvati taksi, a on c te odvesti u centar
San Dicga. D otada nisam bio ni uo za San Diego. O d svih mjesta znao
42
Cesar Millan

sam jedino za San Ysidro i Los Angeles. Kojot je taksistu dao dvade set od onih s
totinu dolara koje je dobio od mene, poelio mi sreu i nestao. Nasreu, voza je govori
o panjolski, jer ja nisam znao ni rijei engleskoga. Odvezao me u San Diego i ondje
ostavio - posve mokrog, prljavog, ednog, gladnog i cipela prekrivenih blatom. Bi
o sam najsretniji ovjek na svijetu. Doao sam u SAD.
San Diego
Prvo sam uoio uzice - posvuda samo uzice za pse! U gradu u kojem sam ivio u Meksik
u viao sam lance za pse, ali nikada nisam vidio nita to bi bilo imalo slino svim tim
uzicama, povonicima, lajnam a... od koe, najlona i drugih materijala s mehanizmom
za namatanje kakvima se slue Amerikanci. G ledao sam oko sebe i pitao se: Gdje su
svi psi koji tum araju ulicam a? Zapravo mi je trebalo podosta vre mena da istins
ki shvatim pojam zakona o uzicama. Na farmi mojega djeda neto najslinije uzici za ps
a bili su debeli komadi ueta koje smo ponekad vezali oko vrata nekoj osobito napo
rnoj ivotinji, kao na izlobi pasa, dok ponovno ne bismo vrsto uspostavili autoritet v
oe. A onda bi se ivotinja vraala prirodi - vie nije bilo potrebe za vezivanjem. Povo
dnici su bili namijenjeni mulama, budui d a je veina poslunih pasa na farmi uvijek i
nila ono to smo od njih traili. No uzice i otmjeni ovratnici bili su tek poetak kul
turnog oka koji sam doivio. Kao useljenika koji se tek naao u ovoj velikoj zemlji,
oekivale su me nove senzacije. U vrijeme dolaska u Sjedinjene Drave imao sam tek p
okoji dolar u depu i uope se nisam sluio engleskim. Dakako, moj je san bio isti na
svim jezicima - ovamo sam doao postati najboljim dreserom pasa na svijetu. Prve r
ijei koje sam nauio na engleskome glasile su: Imate li slobodno radno mjesto? Nakon t
o sam vie od mjesec dana ivio na ulicam a San Diega, tum arao plonicima u istim vis
okim cipelama koje sam nosio i kad sam preao granicu, dobio sam prvi posao - i to
, to je bilo najnevjerojatnije, u brani koju sam odabrao! Sve se zbilo tako brzo d
a sam uvjeren da se moralo raditi o svojevrsnom udu. Nisam znao gdje uope traiti po
sao dresera pasa - nisam se ak znao snai ni u poslovnom imeniku. No jednog dana, d
ok sam besciljno prolazio jednim kvartom - i dalje uzbuen zbog same injenice da sa
m uope u ovoj zemlji - ugledao
apta psima 43

sam neki salon za uljepavanje pasa. Pokucao sam i uspio sastaviti nekoliko rijei,
te dvije vlasnice upitati trebaju li jo nekoga. Na moje neizmjerno iznenaenje, odm
ah su me zaposlile. Nemojte smetnuti s uma: nisam znao engleski, odjea mi je bil
a iznoena i prljava, a ivio sam na ulici. Z ato bi mi, zaboga, uope vjerovale? Ali p
onudile su mi ne sam o posao, nego i pedeset posto zarade od svih poslova koje u
spijem privui. Pedeset posto! Nakon nekoliko dana shvatile su da sam beskunik, pa
su mi dopustile da ivim ondje, u samome salonu! I dan-danas te dvije ene nazivam s
vojim am erikim anelim a uvarima. Pokazale su da mi vjeruju i ponijele se kao da me
poznaju itav ivot. Na mojem su se putu nale zbog uzvienih razloga i zauvijek u im bi
ti zahvalan, iako se ne sjeam kako su se zvale. A ko vam itko ikada kae da u srcim
a A m erikanaca vie nema dobrote, nemojte vjerovati. Ja danas ne bih bio ovdje g
dje jesam da nije bilo nesebine pomoi i povjerenja tolikih pojedinaca koji su mi p
ruili ruku. U ovoj su zemlji te dvije predivne gospoe iz San Diega bile prve, ali
nipoto i posljednje u nizu. Vjerujte mi da nema dana kad se ne sjetim koliko sam
istinski sretan to su se na mojem putu pojavljivali takvi ljudi.
U salonu
I tako sam poeo raditi, kao dvadesetjednogodinjak, praktiki bez ikakvog poznavanja
engleskog jezika, u salonu za pse. U salonu za pse! Od same te predodbe moj bi dj
ed um ro od smijeha! Psi na farmi pomagali su jedni drugim a s ienjem i ureivanjem,
a u potoku su se kupali jedino kad im je bilo vrue. Njima je kao ugodna kupka slui
lo valjanje u blatu! Moj bi djed polio psa mrkom jedino kada bi imao krpelje, buh
e ili neke druge nam etnike, ili kad bi mu dlaka bila odvie zam rena i zapetljana.
Vjerovali ili ne, neki vlasnici pasa u Meksiku ak ubijaju psa kad ima previe krpe
lja. Nema tu milosti - jednostavno se rijei psa i nabavi novog, bez takvih nedostata
ka. ak je i onaj dio brige i njege koje sam pruao kod onog veterinara u M azatlanu
jednostavno bio dio lijeenja. injenicu da ameriki vlasnici ivotinja redovito troe kon
kretan novac - meni su to bili nevjerojatni iznosi! - na pranje, ianje i uljepavanj
e pasa doivio sam kao pravi ok. Bio je to moj prvi uvid u odnos A m erikanaca prem
a kunim ljubimcima. U M eksiku sam sluao o tom e kako se A m erikanci prem a svoj
im
44 Cesar M illan

ljubimcima odnose kao prema ljudskim biima, no sada sam sve to iiledao iz prve ru
ke i to me u poetku uistinu zapanjilo. Imao sam dojam da nema toga to bi amerikim p
sima bilo predobro. Koliko mi god pojam salona za njegu bio stran, oduevio sam se r
adom na svom prvom poslu. One su ene prema meni bile beskonano dobre i ljubazne, a
ubrzo sam doao na glas kao jedina osoba koja moe um iriti problematinije pse - pri
padnike snanijih pasmina ili one od kojih su svi dizali ruke. Redovite muterije poe
le su traiti mene nakon to bi se uvjerile kako komuniciram s njihovim ljubimci ma.
no ja i dalje nisam shvaao zato su njihovi psi toliko bolji kad su sa mnom nego ka
d su s drugim zaposlenicima salona, pa ak i samim vlasnicima. ini mi se da sam tad
a poinjao uviati razliku, ali je jo nisam bio u stanju artikulirati. U tom salonu u
San Dicgu bilo je neusporedivo vie pomagala i mogunosti u odnosu na ono s ime sam
se susretao u Meksiku. Bilo je tu iaa, arom atinih am pona, te posebnih, blagih fenov
a izrae nih posebno za suenje psee dlake. Fantastino! No budui da sam praksu dotada st
jecao kod veterinara u M azatlanu, dotada se nisam susretao sa iaem, ali sam bio iz
nim no vjet u sluenju karam a. Vlasnice salona u San Diegu oduevile su se uvidjevi ko
liko brzo i tono radim karam a. I tako su mi poele davati sve koker panijele, sve pu
dle, sve terijere i sve zahtjevne pse - a to su ujedno bili i psi za koje se dob
ivalo najvie novca. Salon jc za pudla srednje veliine naplaivao sto dvadeset dolara
- a to jc bilo ezdeset dolara za mene! Bio je to d ar s neba. Troio sam tek pokoj
i dolar na dan - ivio od dva hot-doga po devedeset devet centa iz oblinje prodavao
nice za doruak i ruak. Sve ostalo sam poput hrka stavljao na stranu. Kanio sam do k
onca godine utedjeti dovoljno novca da se preselim u HolIywood jo korak blie svome
snu.
Problem atini oblici ponaanja
Susret sa skupim uzicama i ovratnicima, te otm jeno ureenim psima zapanjio me pri
likom prvog susreta s Am erikom , no hollywoodska propaganda uz koju sam odrastao
posredstvom filmova i televizije na odreeni me nain ipak bila priprem ila na dio t
oga. Bilo je to kao a sam prvi put doao u cirkus, nakon to su mi o njemu itav ivot sa
mo priali. Ipak, jedna stvar u vezi s novom situacijom u kojoj sam se naao okirala
me do sri. Rije je o bizarnim problem ima s ponaanjem koje su imali mnogi psi. Iako
sam cijeli ivot ivio u blizini pasa, psi
apta psima 45

s problem atinim ponaanjem , kako ih danas nazivamo, bili su mi posve strani. Dok sa
m radio u tom salonu, vidio sam prelijepe pse o kakvima dotada nisam mogao ni sa
njali - fantastine primjerke pa smina, bistrih oiju, sjajne dlake, zdrava, uhranjen
a tijela. Ipak, ve na prvi pogled jasno sam vidio da nisu m entalno zdravi. Kad o
drastate sa ivotinjama, automatski osjeate kada im je razina energije normalna. To
zdravo i uravnoteeno stanje lako se prepoznaje u svakom ivom biu - isto vrijedi i
za konja, kokos, devu, pa ak i za dijete. Ipak, odm ah sam shvatio da ameriki psi
imaju neto to je meni izgledalo kao vrlo neobina i vrlo neprirodnu energija. ak ni k
od veterinara u M azatlanu nijednom nisam naiao na tako neurotine, tako razdra ljive
, tako prestraene i tako napete pse. A tek pritube vlasnika! Nije mi trebalo osobi
to dobro poznavanje engleskoga da shvatim kako su ti psi agresivni, opsjednuti i
kako izluuju vlasnike. Po reakcijama vlasnika, stjecao sam dojam da im psi zapra
vo upravljaju ivotom. Sto se to tono dogaalo? Na farmi mog djeda u M eksiku uope nij
e dolazilo u obzir da se neki pas samo tako izvue s neprim jerenim ponaanjem ili d
a pokua ostvariti dominaciju nad ovjekom. A stvar nije bila u zlostavljanju ili tj
elesnom kanjavanju. Stvar jc bila u tome to su ljudi ondje znali da su ljudi, a ps
i da su psi. Svima je bilo kristalno jasno tko je tu na dreen, a tko podreen. A ta
jednostavna jednadba slui kao temelj razvoja odnosa izmeu ljudi i pasa ve tisuam a moda i desecima tisua - godina, jo otkako je prvi psei predak uetao u logor nekih naih
predaka i shvatio da se ondje moe domoi hrane bre nego da cijeli dan provede u lov
u. G ranice izmeu ljudi i pasa bile su jed nostavne - i oite. Psi koje sam upoznao
u Meksiku bili su prirodno uravnoteeni. Kod njih nije bilo problem atinih karakter
nih osobina poput otvorene agresivnosti ili fiksacije. esto su bili mravi i ugavi,
ponekad i ne osobito ugodni oku, no inilo se da ive u skladu kakav su im Bog i maj
ka priroda i namijenili. Prirodno su ostvarivali inte rakcije i s drugim psima i
s ljudima. to je onda sa svim tim udesno lijepim amerikim psima? injenica da je toli
ko am erikih pasa problem atino pogodila me jo snanije kad sam se preselio u Los Angel
es i kad sam ondje poeo raditi u jednoj tvrtki za dresiranje pasa. H tio sam nauit
i kako biti uspjean dreser, a bio sam nauo da su upravo oni najbolji. Znao sam da
bogatai plaaju velike iznose kako bi ostavili psa u toj vrlo uglednoj organizaciji
. Ljubimce su ondje ostavljali na dva tjedna, kako
46
Cesar Millan

bi ivotinje nauile reagirati na naloge kao to su sjedni, na mjesto, doi i uz nogu


ondje tek zaposlio, nisam mogao vjerovati u kakvom su stanju dolazili neki psi.
Fiziki su, dakako, svi bili fantastino nje govani i lijepi. D obro uhranjeni, prel
ijepo ureeni, sjajne dlake koja je pokazivala da pucaju od zdravlja. No em ociona
lno su mnogi m eu njima bili posve dotueni. Neki su bili u neprestanom strahu, nek
i vrlo napeti i neobuzdano agresivni. Sto je bilo najironinije, vlasnici su ih na
jee dovodili na dresuru u nadi da e se osloboditi tih neurotinih oblika ponaanja. Smat
rali su da e straha, tjeskobe ili nekog drugog oblika problem atinog ponaanja kao ud
om nestati im pas naui reagirati na zapovijed. To je esta, ali i opasna zabluda. Ap
solutno je tono da tradicionalna dresura moe pomoi smirivanju psa koji je ve blage ud
i i oputen, a to c svima olakati ivot. No u sluaju psa koji je nervozan, napet, razdr
aljiv, prestraen, agresivan, dominantan, uspanien ili nekako drukije neuravnoteen, tr
adicionalna dresura ponekad moe donijeti vie tete nego koristi. Ta mi je injenica po
stala jasnom ve prvog dana koji sam proveo u toj ustanovi. Moj je posao ondje bio
zakljuavati pse u odvojene kuice dok im ne bi poele svakodnevne lekcije, a potom ih
odvoditi dreserim a. Izolacija koju su ti ve nesretni i izmueni psi proivljavali u
kuicama izmeu satova dresure esto je samo pojaavala tjeskobu s kojom su ih vlasnici
doveli onamo. Naalost, budui da ustanova nije dobivala honorar u sluaju da psi ne s
luaju naredbe kad bi vlasnik doao po njih, usaivanju straha u odnos izmeu ovjeka i ps
a esto se pribjegavalo kao posljednjoj raspoloivoj mogunosti. Neki psi od nas su ta
ko odlazili u loijem psiholokom stanju od onoga u kojem su bili prilikom dolaska.
Gledao sam kako psi posluno reagiraju na zapovijedi dresera, ali su istodobno pog
nuti, uiju sputenih unatrag, prestraeni i podvijena repa - govorom tijela jasno i g
lasno prenosei poruku: Posluan sam samo zato to sam uasnut! Sm atram da su dreseri u t
oj ustanovi bili brini profesionalci i ondje sc uistinu nije dogaalo nita okrutno i
nehumano. No, po mojem osobnom miljenju, ondje je vladalo jedno duboko usaeno ner
azumijevanje osnovnih pseih potreba, svega onoga to je psu uistinu potrebno da pos
tane uravnoteen. Razlog se krije u tome to se tradicionalna dresura temelji na lju
dskoj psihologiji. A na taj se nain ak ni ne pribliava stvarnoj pseoj prirodi. Ondje
sam ostao raditi jer mi se inilo da moram nekako nauiti posao dresiranja pasa. Na
posljetku, bio je to razlog zbog kojeg sam se i upustio u cijelu pustolovinu. No
to nije bilo ono o emu sam sanjao.
apta psima
47

Od trenutka kad sara doao onamo, inilo mi se da bi takvi treninzi" moda bili korisni
ljudima, ali da psima ponekad i tete. Iz dananje perspektive uviam da se upravo tad
a moj izvorni san poeo pre oblikovati. I jo jednom , mnogo se toga dogodilo sluajno. I
ako vie volim misliti kako nita nije bilo sluajno - kako je sve to bila sudbina.
Raa se "Cesarova metoda''
I u toj ustanovi za dresuru doao sara na glas kao tip koji se moe nositi i s najag
resivnijim i najsnanijim pasm inam a, poput pit bulova, njemakih ovara i rotvajlera
. Nekakvom igrom sluaja, upravo sam lud za tim pasm inam a. Njihova me sirova sna
ga nadahnjuje. Jo jedan pomonik ondje bio je dobar u radu sa snanim psima, ali nije
htio raditi s nervoznim ili tjeskobnim ivotinjama. Tako bi na koncu zavr ile kod m
ene - i to bi najee bili uistinu teki sluajevi. Umjesto da poput nekih drugih pripadn
ika osoblja viem na agresivnog ih nesi gurnog psa, ja sam mu pristupao m irno i ti
ho. Bez rijei, bez dodira, bez izravnih pogleda u oi. tovie, kad bih vidio takvog ps
a. uvijek sam otvarao vrata, a onda mu se okretao leima, kao da se spremam udalji
ti u suprotnom e smjeru. Na koncu, budui da su psi po prirodi znatieljni, pas bi p
riao meni. Tek nakon to bi mi se pribliio, stavio bih mu uzicu. Tada je to ve bilo j
ednostavno jer sam prije toga uspo stavio smireno samouvjerenu dominaciju nad nji
m, onako kako bi to u prirodi uinio neki drugi pas. Tako sam nesvjesno poeo primje
njivati pseu psihologiju kojom sam ovladao zahvaljujui godinam a provede nima u pro
m atranju pasa na djedovoj farmi. Sa psima sam ostvarivao interakcije kakve oni
ostvaruju m eu sobom. Bio je to zaetak mojih m etoda rehabilitacije kojima se sluim
i danas, iako tada rijeima nc bih bio u stanju objasniti to tono radim - ni na eng
leskome, ni na panjolskome. Sve sam radio instinktivno. Jo jedan kljuni plod sluaja u
toj ustanovi bila je injenica da sam poeo uviati kolika je snaga opora u rehabilitacij
i neurav noteenog psa. Jednog sam dana iziao u dvorite odjednom drei dva rotvajlera, j
ednog ovara i jednog pit bula. Od svih zaposlenika ondje sam bio jedini koji je t
akvo to ikada i pokuao. Svi su me zbog toga uglavnom smatrali ludim. tovie, u jednom
trenutku izriito mi je reeno da ne radim sa psima u oporu jer to kod uprave izaziv
a nervozu. No od trenutka kad sam otkrio tu metodu, bilo mi je jasno koliko opor
pasa moe sluiti kao djelotvorno pomagalo u pruanju pomoi psu koji ima problema. U tv
rdio sam da nov i nestabilan pas
48
Cesar Millan

nakon uvoenja u skupinu meu ijim se pripadnicim a ve stvorila zdrava povezanost dola
zi pod utjecaj opora koji mu tako pomae da ostvari takvu m entalnu uravnoteenost. M
oja je zadaa bila pobrinuti se za to da interakcija pridolice i postojeih pripadnik
a opora ne postane odvie intenzivna. Dok sam motrio i pratio, te prekidao sve agre
sivne, iskljuive ili obram bene oblike ponaanja, bez obzira s koje su se sirane po
javljivali, novi pas s vremenom bi prilagodio ponaanje i uklopio se meu ostale. Kao
i kod ljudi, tako i kod pasa - tovie, kod svih vrsta usmjerenih na opor - u naem je
genetikom interesu da sc pokuavamo uklopiti, da se slaemo s ostalim pripadnicima vr
ste4. Ja sam se samo koristio tim posve prirodnim , genetikim porivom. Radei sa ps
ima u oporu, uoio sam da esto jedni kod drugih ubr zavaju procese ozdravljenja, i to
daleko bre nego to bi neto slino postigli u radu s dreserom. Ubrzo sam doao na glas
kao pouzdan i marljiv zaposlenik. No to sam vie razvijao vlastite zamisli u vezi s
psihologijom pasa, to sam ondje bio nesretniji. Bit e da to nezadovoljstvo nisam
najbolje prikrivao. Jedan klijent, vlasnik uspjene tvrtke, kojeg je osobito oduev
io moj odnos prema njegovu zlatnom retriveru, neko mc vrijeme prom atrao, te su
ga se silno dojmili i moje vjetine i radna etika. Jednog mi je dana pristupio i r
ekao: Ovdje mi ba ne izgleda sretno i zadovoljno. Kako bi bilo da pone raditi za mene
? U pitao sam to bih kod njega radio, mislei, dakako, da bi to bilo neto povezano sa
psima. Stoga sam se pomalo razoarao kad je rekao: Prao bi limuzine. Imam brdo li
muzina koje iznajmljujem. Bila je to zgodna ponuda, no u A m eriku sam doao postat
i dre serom. Ipak, taj me se ovjek snano dojmio - bio je to odluan i sam opouzdan po
slovni ovjek kakvim sam jednog dana htio postati. A onda je jo malo podebljao ponu
du rekavi da bih kao njegov zaposlenik imao i vlastiti automobil. Ja si tada nisa
m mogao priutiti kupnju automobila, a u Los Angelesu vam je to gotovo kao da si n
e moete priutiti noge. Odvagivao sam ponudu jo priblino dva tjedna, no na koncu sam
ipak pristao. Jo jednom , aneo zatitnik koji me nije ni poznavao otvorio jc vrata n
ove faze mojeg putovanja.
4
R obert M. Saponsky: Social S tatus an d H ealth in H um ans and O th e r A nim
als, A nnual Review o f A nthropology 33 (2004.): 393-414.
apta psima
49

Usmena predaja
Moj je novi ef bio odluan i strog, ali pravedan gazda. U poznao me s nainom funkcio
niranja tvrtke i nainom pranja luksuznih limuzina - bilo mu je osobito vano da uvi
jek budu besprijekorno iste. To je ponekad bio naporan fiziki posao, no nita mi nij
e smetalo jer sam i ja bio - i jo sam - perfekcionist. Ako u ve prati automobile, el
im biti najbolji pera koji postoji. Upravo sam tom ovjeku zahvalan na tome to sam o
d njega nauio mnogo o nainu voenja zdrave i financijski uspjene tvrtke. D an kada sa
m preuzeo novi automobil koji m ije dao na posudbu neu nikada zaboraviti. Da, bio
je to sam o obian automobil - bijeli Chevy Astrovan iz 1988. i, nc, nisam ga dob
io u vlasnitvo - no tada sam simboliki prvi put stekao osjeaj da sam uspio u Americi.
Tog sam dana ujedno pokrenuo i vlastitu dresersku tv rtk u Pacific Point Canine
Academy. Im ao sam tek logotip, jaknu i nekoliko na brzinu otisnutih posjctnica,
no najvanije je bilo to to sam imao posve jasnu viziju o tom e to elim postati. Vie
nisam sanjario o tom e da elim postati najboljim dreserom filmskih pasa na svijet
u. Sada sam elio pomoi to veem broju pasa poput stotina problematinih i izmuenih ivoti
ja na koje sam naiao otkako sam doao u A m eriku. inilo mi sc da, zahvaljujui jedins
tvenom odrastanju i priroenom poznavanju psihologije pasa, i psim a i njihovim vl
asnicima mogu ponuditi mogu nost da ostvare bolje odnose i steknu nadu u budunost.
Neizmjerno m ije smetalo to su toliki loi psi koji su bili neuspjeni u obinim ustanov
a za dresuru bili osueni na eutanaziju u sluaju da su vlasnici zakljuili kako se s
njima tako vie ne mogu nositi. Duboko u srcu znao sam da ti psi zasluuju ivjeti jed
nako kao ja. Moj optimizam u vezi s budunou poivao je na duboko usaenoj uvjerenosti u
to da irom A m erike postoji mnogo pasa kojima treba moja pomo. 1 ponovno zahvalj
ujui velikodunosti mog novog poslodavca, moja se vizija poela form irati i bre nego t
o sam uope mogao zamisliti. Usmena je predaja nevjerojatna stvar. ak i u tako veli
kome i ra znolikom gradu kao to je Los Angeles, najsvjeiji tra ili informacija ponek
ad se ire poput umskog poara. Na moju sreu, moj jc novi ef poznavao m nogo ljudi, a n
ikada nije bio suzdran kad je trebalo hvaliti moje sposobnosti. Nazvao bi nekoga
od prijatelja i rekao: Imam jednog sjajnog M eksikanca koji fantastino radi sa psi
ma. Samo ih dovedi. Njegovi prijatelji poeli su mi dovoditi problem atine pse. Svi
su uglavnom bili zadovoljni rezultatima. Pa bi informaciju prenijeli
50
Cesar Millan

M o j p rv i ko m b i i ja k n a m oje prve tvrtke, Pacific Point K-9 Academ y


prijateljima. Nakon nekog vrem ena, u svojoj sam akademiji za pse imao sedam dober
m ana i dva rotvajlera s kojima sam trao amo-lamo ulicama Inglewooda, jednog od g
radia u okrugu Los Angeles. (To jc po svoj prilici bio podosta spektakularan priz
or.) Nakon toga, moja se slabana mlada tvrtka poela razvijati neslu enom brzinom. Ci
me sam toliko im presionirao ljude? Kako sam, nakon samo ne koliko godina provede
nih u Americi, ve uspio stvoriti uspjenu tvrtku, bez ikakve reklame? Naposljetku,
na kalifornijskomc jugu djeluju stotine dresera i strunjaka za poremeaje ponaanja i
siguran sam da su mnogi od njih u poslu kojim se bave upravo izvrsni. U konanici
ele moda zakljuiti i da je netko od njih prikladniji strunjak od mene za ono to elite
postii u odnosu sa svojim psom. Ja mogu govoriti samo o svojim klijentima, a oni
su me znali kao onog M eksikanca koji izvodi uda sa psim a. Zatitni znakovi moje te
hnike bili su energija, govor tijela i, po potrebi, kratak dodir savijenim dlano
m, koji psu nikada nije bolan, ali odgovara osjeaju mekog ugriza dom inantnog psa i
li majke. Nikada nisam vikao, nikada nisam udarao i nikada nisam zbog bijesa kanja
vao ivotinje. Samo sam ispravljao, onako kako
apta psima
51

Sa oporom , onda kad je sve poelo


prirodni voda opora ispravlja i pouava one koji ga slijede. Ispravi i ide dalje. U t
ehnikam a koje sam razvijao nije bilo nikakvih novosti potjecale su izravno iz m
ojih prom atranja prirode. Time ne elim rei da u Americi nije bilo i drugih dreser
a koji su eksperimentirali s takvim metodama. No inilo sc da te m etode zadovolja
vaju oajniku potrebu mojih klijenata u Los Angelesu i oni su mi i dalje neprestano
dolazili. Jednog dana, 1994. godine, bio sam u kui jednog klijenta i radio s nje
govom problem atinom rotvajlericom Kanji. Kanji jc izvrsno napredovala, a njezina
vlasnica, s brojnim vezama u svijetu zabave, na sva me usta hvalila irom grada.
U jednom trenutku pogledao sam prema prilazu koji je vodio do garae i ugledao smei
Nissan 300C koji se ondje zaustavio. Iz njega je izila fantastino zgodna ena koja
se polagano i s puno sam opouzdanja uputila prema meni. Pogledao sam je, pokuavaj
ui se sjetiti gdje sam je ve vidio, ali jc nisam uspijevao nikamo smjestiti. Uz nj
u jc - nc tako samouvjereno - koraao neodluan, stidljivi rotvajler. (Pokazalo sc d
a je Saki jedno od Kanjine tenadi.) ena me upitala mogu li joj izdresirati psa, a
tri tjedna poslije pozvonio sam na vrata njezine kue. I tko mi je otvorio vrata?
G lu mac Will Smith! Gotovo sam zanijemio od oka. O dm ah sam se sjetio
52 Cesar Millan

gdje sam vidio onu enu - u filmu A Low Down Dirty Shame. Moja je klijentica bila
Jada Pinkett Smith! OK, da jo jednom razjasnimo: u Americi sam tek tri-etiri godin
e i sada imam vlastitu uspjenu tvrtku, a danas ve radim sa psom Jade Pinkett i Wil
la Smitha? Jada i Will objasnili su mi da im je Jay Leno upravo darovao dva nova
rotvajlera i da s tim psima treba raditi, ba kao i sa Saki. Bio je to eufemizam
- ti su psi bili u totalno kaotinom stanju. Nasreu, Jada je bila jedna od onih rij
etkih, posebnih osoba koje odm ah skue moju tehniku i filozofiju. O na je idealna v
lasnica psa - za svoje ivotinje eli samo najbolje i uinit e sve to treba da budu sret
ne i zadovoljne. Bio je to prvi dan jedanaestogodinjeg prijateljstva koje traje j
o i danas. Jada i Will preporuili su me svojim prijateljima iz hollywoodske elite, m
eu kojima su bili i Riley Scott, Michael Bay, Barrv Josephson i Vin Diesel. No to
ni priblino nisu najvredniji darovi koje sam dobio od Jade. O na m ije postala sv
ojevrsnom zatitnicom. A ngairala m ije uitelja koji me cijelu godinu intenzivno pod
uavao engleskome jeziku. Ponajvie od svega, Jada je vjerovala u mene. Oduvijek sam
sanjao o tome da postanem poznat po tome ime se bavim, no svaki veliki dar ima i
svoju cijenu. Moj je ivot sada neusporedivo kompliciraniji, uz nove dvojbe, na p
rimjer pitanja o tome kome vjerovati, a koga se paziti, koji su ugovori dobri, a
koje odm ah treba poderati - stvari koje ovjek ne naui na farm i u meksikome Ixpal
inu. Kad se preda mnom pojave pitanja koja me tako zbune, znam da se mogu osloni
ti na Jadu. Ona nije samo jedna od najvelikodunijih osoba koje sam ikada upoznao,
nego ije d n a od najpametnijih. Kad upitam: Jada, to se tu dogaa? Sto da sad uinim
? ona se odm ah potpuno posveti pitanju i pone me tjeiti: OK. Cesare, stvari stoje
ovako... Uvijek imam dojam da kraj sebe imam osobu koja zna mnogo vie od mene o to
me kako treba igrati u prvoj profesionalnoj ligi, osobu koja je uvijek voljna od
vojiti trenutak od nevjerojatno pretrpanog rasporeda i pomoi mi. Jada je meni vie
od obine klijentice. O na m ije mentor, sestra i jo jedan od mojih dragocjenih anel
a uvara. Ilvala Jadi i to je omoguila moj veliki napredak u engleskome. Osjeao sam j
o vee uzbuenje u vezi s mojom novom, sada kristal no jasnom misijom - kako sam se iz
razio: rehabilitiranjem pasa da dresiraju ljude. U pustio sam se u program samokolo
vanja, itao sve ega sam se mogao domoi s podruja psihologije pasa i ponaanja ivotinja.
Od svih knjiga koje su najvie utjecale na mene i potvrdile mi ono to sam instinkt
ivno znao, izdvojit u knjigu dr. Brucea Foglea
apta psima
53

The D og Mind, te knjigu Dog PsychoIogy Leona F. W hitncyja. Iz tih s i drugih kn


jiga (dio njih navodim na zavretku knjige kao preporu enu literaturu) preuzeo sam mno
ge spoznaje i mudrosti, a dobro sam pazio i da te spoznaje ugradim u ono to sam z
nao iz iskustva. Prema mojem miljenju i opaanjim a, priroda je najvea uiteljica na s
vijetu. No zahvaljujui tim knjigama, poeo sam razmiljati kritiki kao nikada ranije,
a to je bilo jo vanije, pronalazio sam naine na koje mogu artikulirati sve ono to sam
dotada shvaao tek intuitivno. I na koncu, tc nove zamisli sada sam mogao izrazit
i posve jasno, i to na engleskome. U to sam vrijeme ve bio upoznao suprugu, Ilusi
on, s kojom sam prohodao kad joj je bilo tek esnaest godina. Kad mi je jedan prij
atelj rekao daje u Sjedinjenim Dravama na snazi zakon kojim je zabranjena veza st
arijeg mukarca i tako mlade djevojke, izbezumio sam se. Uasno sam se bojao deporta
cije pa sam je odm ah nogirao. To joj je slomilo srce. Uvjerena da sam ja onaj pr
avi, pokucala mi jc na vrata onog dana kad je napunila osam naest godina. Prve su
godine naeg braka bile burne, kao i razdoblje nakon roenja naeg sina A ndrea. Ja s
am i dalje bio duboko uronjen u svoj nekadanji svijet, u meksiki maizam. Bio sam uv
jeren da sam vaan jedino ja - moj san, moja karijera - a da se ona treba jednosta
vno ili prikljuiti ili zautjeti. O na se odluila za treu mogunost. Napustila me. Nako
n to jc otila i nakon to sam shvatio da su joj namjere posve ozbiljne, prvi put u iv
otu dobro sam se zagledao u ogledalo. Nisam htio ostati bez nje. Nisam htio da s
e ponovno uda - i gledati kako neki drugi mukarac podie naeg sina. Ilusion je rekla
da e se vratiti samo uz dva uvjeta - ako krenem o na terapiju za brane parove i a
ko se iskreno obveem na to da u biti u svemu ravnopravan partner u naem odnosu. Nev
oljko sam pristao. inilo mi se da ba nem am to nauiti. I prevario sam se. Ilusion me
rehabilitirala onako kako ja rehabilitiram neuravnoteene pse. Natjerala me da uv
idim kako su snaan partner i obitelj velik dar, te kako svaki lan obitelji mora po
nijeti svoj dio tereta. D anas Ilusion, A ndrea i Calvina smatram svojom najveom
sreom na ovome svijetu. Dok sam se muio i ulagao velik trud ne bih li postao bolji
m bra nim partnerom , imao sam vie posla nego to sam mogao obavljati, zahvaljujui lju
dima poput efa kod kojeg sam prao limuzine i klijenata poput Jade. Organizacije z
a spaavanje i udomljavanje ivotinja poele su me pozivati da im u posljednji trenuta
k pomognem u spaavanju sluajeva kojima prijeti eutanazija, pa sam tako odjednom do
bio pra vi opor tek rehabilitiranih pasa koji, m eutim , nisu imali vlasnike.
54
Cesar M illan

Centar za psihologiju pasa u vrijem e nastanka


Trebalo m ije vie prostora, tc sam unajmio jednu zaputenu zgradu i parcelu u dijel
u South Los Angelesa kojim dominiraju razna skladita. Ilusion i ja preuredili smo
prostor i otvorili C entar za psihologiju pasa (Dog Psychology Center), svojevr
snu stalnu prijelaznu postaju za pseu skupnu terapiju. Cijelo to vrijeme i dalje sa
m radio na pronalaenju naina na koje bih svoje metode i filozofiju lake objasnio pr
osjenome vlasniku psa.
Am erikanci i psi: Ljudi koji previe vole
Dok sam kao djeak u Meksiku gledao Lassie i Rin Tin Tina, uvijek sam se zabavljao
uz pustolovine tih pseih megazvijezda, ali sam bio vrsto uvjeren u to da i svi os
tali koji gledaju te serije takoer uviaju da se radi o obinim hollywoodskim fantazi
jama! Kad je Lassie zalajala etiri puta, a Timmy upitao: toje bilo, Lassie? Poar? Kua
... ne, gori sjenik? Hvala, malena moja, idemo! znao sam - i pretpostavljao da to
znaju svi - da se pravi psi tako ne ponaaju. Doavi u Ameriku, u oku
apta psima

sam shvatio kako mnogi vlasnici pasa podsvjesno vjeruju da je Lassie uistinu raz
umjela Timmyjeve rijei! Tako sam spoznao da se ovdje na pse openito gleda kao da s
u svi poput Lassie - u biti ljudi u pseem kostimu. Trebalo mi je jo podosta vremen
a da to nekako probavim, no nakon nekog vremena provedenog u ovoj zemlji shvatio
sam da veina vlasnika kunih ljubimaca uistinu, na odreenoj razini, smatra da su nj
ihovi ljubimci - bilo da se radi o psima, makama, pticama ili zlatnim ribicama ljudska bia po svemu osim po vanjskome izgledu. Tako se prem a njima i ponaaju, up
ravo u skladu s time. Nakon priblino pet godina provedenih u Sjedinjenim Dravama,
napokon m ije sinulo: u tome je problem! Ameriki su psi toliko kon fuzni i problem
atini jer ih vlasnici smatraju ljudima. Ne doputaju im da budu ivotinje! U zemlji s
lobode - u kojoj bi svatko trebao biti u mogunosti bez ogranienja ostvariti puni p
otencijal - situacija jc kod tih pasa upravo suprotna! Nema sumnje da ih se pazi
i mazi - imaju najbolju hranu, najbolji smjetaj, najbolju njegu i velike koliine
ljubavi. Ali time nisu ispunjene sve njihove elje. Oni jednostavno ele biti psi! P
risjetio sam se svega onoga to sam spoznao u M eksiku, gdje sam satim a i satima
gledao najbolje dresere pasa na svijetu - same pse. Obnovivi sjeanja na svoj priro
dan odnos s njima, poeo sam uviati kako bih amerikim psima mogao pomoi da postanu sr
etnim i zdravijim biima - te kako bih ujedno mogao pomoi i njihovim vla snicima. Mo
ja m etoda ne pripada podruju nuklearne fizike. Nisam je stvorio ja, nego ju je s
tvorila sama Priroda. Moja je formula zado voljstva jednostavna: eli li imati urav
noteenog i zdravog psa, ovjek s njim mora sudjelovati u fizikoj aktivnosti, discipl
ini i ljubavi, i to tim redom! Poredak je presudno vaan, a vie rijei o tome bit c ka
snije. Naalost, veina amerikih vlasnika pasa koje sam upoznao pravilno ne shvaa taj
poredak zadovoljstva. Na prvom su im mjestu naklonost i ljubav. tovie, mnogi vlasn
ici psima ne pruaju nita osim ljubavi, ljubavi i ljubavi! Dakako da znam da su im
namjere pritom vie nego dobre. No i njihove najbolje nam jere mogu vrlo ozbiljno
nakoditi psima. Takve vlasnike nazivam ljudima koji previe vole. M oda sve ovo itate i
mislite: Psu pruam svu moguu ljubav jer je to moja beba! I s njom je sve u redu. N
ema nikakvih problema s njezinim ponaanjem . I doista, vrlo jc lako mogue da im ate
psa koji je po prirodi pasivan, oputen i bezbrian, te s njim nikada neete imati ba
nikakvih problema. M oda ga zasipate neum jerenim koliinama ljubavi, a zauzvrat pr
im ate iskljuivo tu udesnu, bezuvjetnu pseu ljubav. U tom sluaju moete se sm atrati n
ajsretnijim vlasnikom psa
56 Cesar M illan

na svijetu, koji ima najsavrenijeg psa na svijetu. Zahvaljujui svome psu, sretni s
te, ispunjeni i zadovoljni. I drago m ije zbog vas. Ali, molim vas da bez predra
suda razm otrite i m ogunost da vaem psu moda nedostaje neto od onoga to je njem u u
njegovu ivotu potrebno da bude sretan i zadovoljan kao pas. U najmanju ruku nadam
se da ete zahvaljujui ovoj knjizi postati svjesniji vrlo konkretnih i tono odreenih
pseih potreba odreenih njegovom vrstom, te da e vas nadahnuti da otkrijete kreativ
ne naine na koje ete psu lake osigurati njihovo zadovoljavanje. S vama u u ovoj knji
zi podijeliti istinu o svojim ivotnim iskustvima. Rije je o stvarim a koje sam oso
bno spoznao, iskusio i uoio radei s tisuam a pasa sada ve vie od dvadeset godina. Uis
tinu smatram, iz dubine srca, da jc moja misija pomagati psima, i itav ivot uiti sv
e emu me oni mogu pouiti. Karijeru koju sam posvetio psima smatram svojevrsnim tra
jnim kolovanjem. Ja sam uenik, a oni su moji uitelji. Dopustite im da i vas naue to t
o su nauili mene. Upravo su mi oni pomogli da shvatim kako ono to psima uistinu tr
eba nije uvijek nuno i ono to im m i elimo pruiti.
apta psima
57

C occo Bill@ w iirezhir.org

2.
Kad bismo mogli razgovarati sa ivotinjama
Jezik energije

Kakvim se komunikacijskim stilom sluite pri ophoenju sa svojim psom? Preklinjete l


i ga da doe do vas, dok on odbija, te i dalje juri ulicom, lovei vjevericu? Kad va
m pas ukrade najdrau papuu, obraate li mu se kao malenom djetetu tc je tako pokuavat
e vratiti? Vritite li i zahtijevate da odm ah sie s pokustva dok on samo nepomino sj
edi i pilji u vas kao da ste skrenuli? Ako vam je neto od toga poznato iz iskustv
a, jasno mi je da znate kako tehnike kojima se sluite ne daju eljeni rezultat. Jas
no vam je da se ne moete pozivati na psei razum , ali jednostavno ne znate kako dr
ukije s njim komunicirati. Ja u vam objasniti da postoji mnogo bolji nain. Sjeate se
prie o dr. Dolittleu, ovjeku koji je govorio i razum io jezik svake ivotinje na ko
ju bi naiao? Od knjiga Hugha Loftinga do nijemog filma iz 1928., preko radijske s
erije tridesetih godina 20. stoljea, do filmskog mjuzikla 1967. i crtia sedam dese
tih godina, pa do urnebesnih filmskih hitova s Eddiejem M urphyjem, ta divna pria
i njezin glavni ju n ak privlae i djecu i odrasle, i tako ve narataj za naratajem .
Pomislite samo na nebrojene svjetove koji bi nam se otvorili kad bismo sve oko
sebe vidjeli onako kako to vide ivotinje. Zamislite da gledate zemlju oima ptice k
oja krui na velikim visinama, da se kroz ivot kreete u trim a dimenzijama poput kit
a ili da svijet vidite pom ou zvunih valova, kao imii. T ko nije sanjario o tako uzbud
jivim mogunostima? Privlanost prie o dr. Dolittleu sastoji
apta psima 59

sc u tome da nam pribliava ivotinje, i to u ivopisnim bojama i na divovskome ekranu


. A to bi bilo kad bih vam rekao da tajna doktora Dolittlea ipak nadilazi okvire
puke fikcije? Moda tu tajnu zamiljate iz ovjekove perspektive. Pitate se govorim li
vam zapravo d a je mogue verbalno komunicirati sa psom, moda uz pomo malenog prirun
og rjenika koji rijei prevodi s vaeg jezika na njegov. Pitate se kako bi izgledao n
jegov jezik, kako bi zvuao... Bi li u njemu bilo rijei sjedni, na mjesto, doi i k n
ozi? Biste li prevedene rijei morali izvikivati ili bi ih bilo dovoljno doapnuti?
Biste li morali nauiti lajati i cviljeti? Njukati pseu stranjicu? 1 kako bi vam pas
odgovarao? Kako biste prevodili njegove rijei? Kao to vidite, sastav ljanje prirunog
rjenika za komunikaciju ovjeka i psa - na nain na koji se sastavlja, recimo, prirun
i englesko-panjolski rjenik - bio bi uistinu zam ren posao. Ne bi li bilo jednostav
nije kad bi postojao univerzalni jezik koji bi razumjele sve vrste? Nemogue, mislit
e si. ak ni svi ljudi ne govore istim jezikom ! Istina, ali to ljude ne spreava da v
e stoljeima po ku avaju pronai zajedniki jezik. U drevnome su svijetu svi obrazovani
ljudi i pripadnici viih klasa uili grki. Na taj su nain mogli itati i razum jeti najv
anije tekstove. U kranskom razdoblju svi koji su neto znaili znali su itati i pisati n
a latinskome. D anas je engleski na vrhu jezine hranidbene piram ide. To sam na v
lastitoj koi bolno iskusio kada sam se prije etrnaest godina doselio ovamo. Vjeruj
te mi, ako vam to nije materinji jezik, engleski je udovino teak kad ga uite od samo
g poetka - a ipak ga svi, od Kineza do Rusa, danas prihvaaju kao m eunarodni poslov
ni jezik. Ljudi su traili i druge naine svladavanja jezine barijere. Kojim god jezi
kom govorili, ako ste slijepi, moete se sluiti Brailleovim pismom. Ako ne ujete, dr
ugu osobu koja nc uje razum jet ete pomou m eunarodnog znakovnog jezika. M atematiki
i raunalni jezici prelaze brojne jezine granice i ljudima koji se slue razliitim jez
icima omoguuju da se bez problema sporazumijevaju, zahvaljujui snazi tehnologije.
Ako ve uspijevamo stvoriti te kolektivne jezike, ne bismo li mogli osmisliti i nai
n na koji bismo mogli komunicirati i s drugim vrstama na ovom planetu? Ne postoj
i li jezik koji bismo mogli nauiti, a koji bi svim ivim stvorenjima znaio isto? Don
osim vam dobre vijesti! S radou vas m ogu izvijestiti o tome da univerzalni jezik
doktora Dolittlea ve postoji. I da ga nisu osmislili
60 Cesar M illan

ljudi. Rije je o jeziku koji govore sve ivotinje, iako toga nisu svjesne, a meu nji
ma je i ivotinja koju nazivamo ovjekom. tovie, sve ivo tinje zapravo se raaju s instin
tivnim poznavanjem tog jezika. ak se i ljudi raaju s tenim poznavanjem tog univerza
lnog jezika, ali ga najee zaboravljaju, budui da nas od djetinjstva ue da se komunici
ra iskljuivo rijeima. to je najironinije, iako nam se ini da taj jezik vie ne poznajem
o, njime se zapravo sluimo bez prestanka. Iako to nc znamo, na tom jeziku em itir
am o poruke dvadeset etiri sata na dan i sedam dana u tjednu! D ruge ivotinje nas
i dalje razumiju, iako mi moda nemamo pojma to one pokuavaju rei nama. Jasno shvaaju
nae poruke, ak i kad nismo svjesni da s njima komuniciramo! Taj istinski univerzal
ni jezik koji nadilazi razlike meu ivim vr stama naziva se energijom.
Energija u prirodi
Kako energija moe sluiti kao jezik? D opustite da navedem nekoliko primjera. U pri
rodi bez ikakvih potekoa dolazi do druenja i mije anja razliitih ivotinjskih vrsta. D
bar su prim jer afrike savane ili dungle. Uz kakvo pojilite u dungli ugledat ete majm
une i ptice u kronjama, razliite biljojede, poput zebra i gazela, koji tum araju u
okolo i bezbrino piju iz istog kristalno istog jezerca. Posvuda vlada mir, unato mn
otvu razliitih vrsta koje dijele isti prostor. Kako se tako skladno slau? Evo i jed
nog manje egzotinog primjera. U vlastitome vrtu iza kue moda imate vjcvcricc, ptice
, zeeve, pa ak i lisice, a sve te ivotinje ostvaruju skladan suivot. I nema nikakvih
problema dok ne pokrenete kosilicu. Z ato? Jer ivotinje kom uniciraju jednakom ,
oputenom , uravnoteenom i nekonfrontacijskom energijom. Svaka ivotinja zna da su dr
uge ivotinje tu negdje, da se bave svojim stvarima - piju vodu, trae hranu, oputaju
se, m eusobno se iste i ureuju. Svi su m irni i oputeni i nitko nikoga ne napada. Z
a razliku od nas, oni jedni druge ne moraju pitati kako se osjeaju. Energija koj
om zrae ostalima prenosi sve to trebaju znati. U tom smislu uistinu m eusobno razgo
varaju i to bez prestanka. Sad kad vam je u mislima taj prizor obiljeen mirom, za
mislite ovo: odjednom se u vaem vrtu pojavljuje nova ivotinja, ili se pribliava ono
m zamiljenom pojilitu u dungli, te iri posve drukiju energiju. Ta nova energija moe bi
ti neto posve beznaajno poput energije
apta psima 61

vjeverice koja pokuava okrasti skrovite neke druge vjeverice, ili pak energija gaz
ele koja pokuava istisnuti neku drugu gazelu i doi u bolji poloaj uz vodu. M oe biti
rije i o neemu daleko ozbiljnijem, poput gladnog grabeljivca u potrazi za plijenom
. Jeste li kada primijetili kako cijelu skupinu m iroljubivih ivotinja odjednom m
oe obuzeti strah ili kako prelaze u obram beni poloaj i prije nego to se na vidiku
pojavio neki grabeljivac? V jerojatno su nanjuile njegov miris - no vrlo je vjeroj
atno i da su osjetile njegovu energiju. M enije u vezi sa ivotinjskim carstvom uv
ijek nevjerojatno to sve ostale ivotinje, ak i kad je napada u blizini, nekako najee z
aju odrediti koliko je sigurno zadravati sc u blizini. Zamislite da vas netko upo
zna s ovjekom za kojeg znate da je serijski ubojica. Biste li se u nje govoj blizi
ni mogli opustiti? Naravno da ne biste! No da ste neka druga vrsta ivotinje, po s
voj biste prilici bili u stanju osjetiti trai li serijski ubojica rtvu ili se jedn
ostavno oputa. ivotinje odm ah prepoznaju kada grabeljivac zrai lovakom energijom, po
nekad ak i prije nego to ga ugledaju. Kao ljudi, mi esto ne primjeujemo te sitne nij
anse u energiji ivotinja - sm atram o da je tigar opasan u svakom trenutku, ak i k
ada je zapravo, na prim jer nakon to je upravo pojeo jelena od sto trideset kilog
rama, vjerojatno vie um oran nego pogibeljan. No kad mu se trbuh isprazni, ve je r
ije o drugoj ivotinji - biu iji se postupci temelje iskljuivo na instinktu i energiji
preivljavanja. ak e i vjeverica iz vaeg vrta prim ijetiti tu finu razliku. Ipak, mi
ljudi najee uope ne uoavamo neto to je, u ivotinjskome carstvu, uglavom crveno signa
svjetlo. Promotrimo sada jedan primjer ivotinjske energije koji je vjerojatno po
znat stanovnicima amerikog Juga. Z a sunanih dana na podruju Floride, Louisiane, te
Sjeverne i June Karoline, na obalama movara vidjet ete divovske aligatore kako sc
sunaju - na travnjacima skupih, ekskluzivnih terena za golf! Igrai za to vrijeme u
daraju loptice na samo koji m etar od njih. aplje, dralovi i kornjae takoer se vesel
o i oputeno sunaju kraj tih stravinih gmazova. Starice koje ne tee ni etrdeset kilogr
ama eu m inijaturne pse stazama koje prolaze samo nekoliko centim etara od movare. t
o se tu tono dogaa? Stvar je vrlo jednostavna. Ostale ivotinje - od kornjaa do ivava
- svjesne su, na razini instinkta, injenice da ti strani grabeljiv u tom trenutku ni
su u potrazi za plijenom. U jedno moete biti posve sigurni - kad u velikom elucu t
e iste divovske ivotinje pone kruliti i kad se energija promijeni i prijee u lovaki
nain funkcioniranja, sve ostale ivotinje nestat e u tren oka. Osim moda igraa golfa.
No oni su ionako jedna
62
Cesar Millan

od najneobinijih vrsta u prirodi, pa ak ni suvremena znanost jo nije uspjela objasn


iti njihovo ponaanje.

Kad je rije o energiji, mi ljudi im amo daleko vie dodirnih toaka sa ivotinjam a neg
o to smo najee pripravni priznati. Zam islite jednu od najnesmiljenijih dungla na svi
jetu - srednjokolsku kantinu. Zam islite jc kao pojilite kojim se u m irnom e suivo
tu slue razliite vrste - u ovom sluaju skupine m ao-sportaa, trebera i otkaenjaka sklo
ih alkoholu i drogi. A onda neki nasilnik sluajno laktom gurne pladanj s objedom ne
kog krhkijeg tipa. Energija koju oslobaa takav sudar odm ah e se poput vala pronij
eti cijelom prostorijom. Upitajte svog srednjokolca je li to tono. I ba kao u ivotin
jskome carstvu, ta promjena energije ne mora biti ak ni toliko oita kao guranje la
ktom. Recimo da onaj krhki tip u kantini proivljava neugodno neuspjean dan. Dobio
je negativnu ocjenu iz dva testa zaredom i zbog toga je bezvoljan. Sluajno gleda
prem a gore i tako bez namjere hvata pogled onog nasilnika. Ovaj dotada moda nije
ni primjeivao slabanog tipa, ali im je osjetio koliko mu je energija smanjena, cij
cla sc dinam ika izmeu njih dvojice u trenutku mijenja. U ivotinjskome carstvu to
nazivamo preivljavanjem najsposobnijih. Proirimo sada tu teoriju izvan granica kols
ke kantine i promislimo o drutvu kao cjelini. Bili u pravu ili ne, mi u Americi o
d svojih voa oekujemo da zrae dom inantnom i monom energijom, poput Billa Clintona i
li Ronalda Reagana. Pojedini utjecajni vode projiciraju karizm atinu energiju koj
a obuzima sve koji se nau u njihovoj blizini i koja ih snano potie - dobar je primj
er Tony Robbins5. M artin Luther King ml. zraio je energijom koju ja nazivam sm ir
eno-samouvjerenom - idealnom energijom za jednog vodu. Iako je i on bio voa, Gandh
ijeva je energija bila vie suosjeajne prirode. Zanimljivo je primijetili d aje Hom
o sapiens jedina vrsta na planetu koja je sprem na slijediti mudrog, dobronam je
rnog, suosjeajnog ili simpatinog vou. Ljudi e slijediti ak i nestabilnog vou, no to je
ve tem a za zasebnu knjigu! Koliko god nam to moda bilo teko shvatiti, u ivotinjsko
me carstvu jed an bi Fidel C astro bez imalo muke kao voa nadjaao Majku Terezu. U i
votinjskome svijetu nema morala,
5 Tony R obbins - am eriki a u to r p riru n ik a i teaja sam opom oi.
apta psima
63

nema podjele na ispravno i pogreno. S druge strane, ivotinje na vlast nikada ne do


laze varkama i laima - to jednostavno nije mogue. Druge ivotinje raskrinkale bi ih
u tren oka. Voe u prirodi moraju projicirati najoitiji i neoboriv oblik snage. U iv
otinjskome svijetu postoje tek pravila, rutinski postupci i obredi - na temelju
naela preivljavanja najsposobnijih, a ne najpametnijih ili najpravednijih. Jeste l
i uli za izraz m iris straha? To nije tek fraza. ivotinje osjeaju vibracije energije,
ali miris im je drugi osjet po snazi - a ini se da su u pasa energija i miris po
vezani na dubokoj razini. tovie, kad osjete strah, psi prazne analne lijezde, tako i
rei miris koji je vrlo prepoznatljiv ne samo drugim psima, nego i veini ivotinja (p
a tako i ljudima). Psei osjet m irisa povezan je s limbikim sustavom, dijelom mozg
a zaduenim za emocije. U knjizi The Dog M ind dr. s Bruce Fogle navodi studije iz
sedam desetih godina 20. stoljea koje su pokazale da psi mogu otkriti maslanu kise
linu - jedan od sastojaka ovjekova znoja - i kad je njezina koncentracija ak do mi
lijun puta nia nego kad njezin miris osjetimo mi6. Pomislite samo na mogunost da p
ostoji detektor lai koji moe otkriti i najsitnije prom jene u znojenju ispitanikov
ih ruku kad lae. Va je pas, u biti, ivui poligraf! Osjete li psi doista, fiziki, m iri
s straha u nama? Nema sumnje u to da ga odm ah mogu naslutiti. Nebrojeni rekreati
vni trkai i listonoe prepriat e vam to nimalo ugodno iskustvo - kada tre ili hodaju k
raj neije kue, a pas koji se nalazi pred kuom poinje lajati, reati, ili ak juri prema
ogradi. Moe se raditi o tome d a je pas preuzeo ulogu zatitnika kue, te da je shvaa
vrlo ozbiljno - i nebrojeni potari i dogeri nose oiljke koji pokazuju to se dogaa kad
snani i agresivni psi - ivotinje koje nazivam psima iz crvene zone - izmaknu nad zor
u. (Psi iz crvene zone ozbiljan su problem kojim u se podrobno pozabaviti u jedno
m od poglavlja koja slijede7 .) Kako biste lake shvatili kako psi osjeaju emociona
lna stanja, dok prolazite kraj kue u kojoj jc pas u crvenoj zoni, pokuajte zamisli
ti ovo: Moda pas koji laje skriva neku tajnu. M oda se on vie boji vas nego vi njeg
a! No im se vi prestravljeno ukipite, ravnotea moi istog se trenutka mijenja. Osjea
li pas prom jenu vae energije zahvaljujui nekakvom estom ulu? Ili njuhom osjea nekakvu
prom jenu u
6 7 B ruce Fogle: The D o g Mind: Understancling Your D og Behavior, New York, M
acm ils s lan, 1990., 38. C rvena zona - izraz iz am erikog n ogom eta: posljednj
ih dvadeset ja rd a ispred gola m om adi koja se brani.
64
Cesar M illan

vaem tijelu ili kemiji mozga? Z nanost sve to jo nije uspjela objasniti laikim term
inim a, no m oje je miljenje da se radi o kombinaciji jednog i drugog. U to sam
siguran zahvaljujui desetljeima pomnog prom atranja: psu ne m oete blefirati onako ka
ko moete blefirati pijanom prijatelju s kojim igrate poker. im prijeete u emocional
no stanje straha, pas odm ah zna da je u odnosu na vas u prednosti. Z ra ite slab
om energijom. A ako pas izie, daleko su vei izgledi za to da e nasrnuti na vas ili
vas ugristi nego da se uope niste obazirali na njegov lave i samo nastavili za svo
jim poslom. U prirodi slaba bia brzo nestaju, ili sama od sebe ili ih drugi iskor
ijene. Tu se nita ne dijeli na ispravno i pogreno - to je jednostavno tako. ivot na
Zemlji tako funkcionira ve m ilijunim a godina.

Energija i emocije
U vezi s energijom najvanije je shvatiti da se radi a jeziku emocija. D a kako da i
votinji nikada nc trebate rei da ste tuni, um orni, uzbueni ili oputeni, jer ta ivoti
nja ve tono zna kako se osjeate. Prisjetite se nekih od onih divnih pria koje ste pr
oitali u izdanjima npr. Reader s Digesta ili nekog slinog asopisa - lanaka o kunim lju
bimcima koji su tjeili, ili ak spaavali, bolesne, deprim irane ili oaloene vlasnike. U
tim tekstovima esto ste nailazili na rijei poput: inilo se kao da tono zna to vlasnik
proivljava. Ja vam mogu jam iti d aje to tono, da ivotinje uistinu znaju to vlasnik o
sjea. Jedno je francusko istra ivanje dolo do zakljuka da se psi m oda uistinu slue nj
hom pri razlikovanju ovjekovih em ocionalnih stanja8. Nisam znanstvenik, ali budui
da sam itav ivot uz pse, smatram da psi izvan svake sumnje mogu osjetiti i najman
je promjene u energiji i emocijama ljudi koji ih okruuju. D akako da ivotinje u sv
akoj situaciji ne shvaaju i kontekst naih problema: ne mogu razlikovati je li netk
o od nas zdvojan zbog razvoda ili zbog otkaza ili zato to ne moe pronai novanik, jer
im te izrazito ljudske situacije ne znae nita. No upravo takve situacije esto stva
raju emocije - a te su emocije univerzalne. Bolesno i tuno bie bolesno je i tuno, b
ez obzira kojoj vrsti pripada. ivotinje nisu samo usklaene i na istoj valnoj dulji
ni s ostalim ivotinjama - ini se da uspijevaju iitati i energiju Zemlje. Povijest je
prepuna pria o psima koji su ostavili dojam da su predvidjeli neki
8 H u b ert M ontagner: U Auachem ent: L es D ebuis de la Tendresse, P a riz , E
ditions Odife Jacob, 1988.
apta psima
65

potres, kao i o makama koje su se sakrilc u podrum vie sati uoi nailaska tornada. G
odine 2004., pola dana prije nego to je uragan Charley pogodio obalu Floride, etrn
aest crnovrhih grebenskih morskih pasa Carcharhinus limbatus s elektronikim ureaji
m a za praenje, ivotinje koje nikada nisu napustile svoje podruje ispred obale Sara
sote, odjednom se uputilo prem a dubljim vodama. A prisjetite se samo onog strav
inog tsunamija na azijskome jugoistoku do kojeg je dolo te iste godine9. Prema isk
azima oevidaca, sat vrem ena prije nego sto je divovski val zahvatio obalu, zatvo
reni slonovi koji u Indoneziji slue za prijevoz turista prilikom obilazaka znam e
nitosti poeli su zavijati, te su ak i rastrgali lance kako bi se domogli vieg teren
a. irom tc regije ivotinje u zoolokim vrtovima pobjegle su u sklonita, odbijajui izii,
psi nisu htjeli izii na otvoreno, a stotine divljih ivotinja u nacional nom parku
Yala u ri Lanki - leopardi, tigrovi, slonovi, divlje svinje, jeleni, bivoli i maj
muni - takoer su pobjegli na sigurnija m jesta1 . To '1 su samo neka od uda kojima
me majka priroda i dalje zapanjuje: rije je o sjajnim prim jerim a monog jezika e
nergije na djelu. Jedna od najvanijih stvari o kojoj valja voditi rauna injenica je
da sve ivotinje oko vas - a osobito kuni ljubimci s kojima dijelite ivot - itaju vau
energiju bez prestanka, svaki dan i u svakom trenutku. D akako da moete rei sve to
vam padne na pam et, ali vaa energija ne moe lagati i ne lae. Moete vikati na psa,
traiti da sie sa sofe sve dok vam lice ne poplavi od napora, ali ako ne zraite ener
gijom vode - ako, duboko u sebi, znate da ete mu dopustiti da bude na sofi bude l
i vas dovoljno dugo preklinjao - 011 e znati kako zapravo stoje stvari. Pas e sjed
iti na toj sofi sve dok mu se bude htjelo. Ve zna da neete nita poduzeti, iako toli
ko vritite. A budui da psi ovjekovu glasnu vokalizaciju percipiraju kao uzbueno emot
ivno stanje, pa time i kao znak nestabilnosti, va e ispad kod njega izazvati ili r
avnodunost ili e biti smeten i zastraen. Posve je sigurno jedino da ga nee povezati
s vaim pravilima u vezi sa sofom!
9 10
D on O ldenburg: "A Sense o f D oom : A n im al In stin c t for D isaste r, T h e
W ashington Post, 8. sijenja 2005, C L M aryann M ott: D id A nim als Sense T sun
am i W as C orning?, N ational G eographic News, 4. sijenj a 2005,, h ttp ://new s
.nationalgeog ra p h ic.com /new s/2005/01/0104_tsunami anim als.htm l.
66
Cesar Millan

Sm ireno-sam ouvjeren karakter


Sad kada razum ijete kako funkcionira taj m oni jezik energije, moja jc sljedea zadaa
pomoi vam da shvatite kako je upotrijebiti za omoguavanje bolje komunikacije izmeu
vas i vaega psa. Psu treba tek pokoja sekunda da odredi kakvom energijom zraite p
a je stoga vano da budete vrlo dosljedni. U drutvu psa trebali biste u svakom tren
utku projicirati neto to nazivam sm ireno-sam ouvjerenom energijom. Smireno-samouvj
eren voda oputen je, ali i sam opouzdan, uvijek siguran u to da ima nadzor. Pojam
sam ouvjerenosti u posljednje je vrijem e neopravdano na loem glasu. Moda zbog toga
to ga mnogi povezuju s pojmom namctljivosti i agresivnosti, no zapravo se radi o
posve suprotnim zna enjima. Promislite malo o istaknutim linostima pop-kulture. Ko
joj god politikoj opciji pripadali, m orate priznati da je Bili O Reillv1 1 bijesn
o-agresivan. N eprestano vie: Zauti!, prekida sugovornika, a ciljeve pokuava postii za
straivanjem. U veini svakodnevnih situacija, bijesno-agresivno ponaanje radit e na v
au tetu - sa stajalita utroka energije, to jednostavno nije djelotvoran nain za ostva
renje ciljeva, a jednako tako teti i vaem krvnom pritisku. Bijesno-agresivan pas n
e bi bio dobar voa opora jer bi ga drugi psi sm atrali nestabilnim. U svome poslu
nisam naiao na mnogo pojedinaca koji su smireno-agresivni, iako bi se tim pojmom vj
erojatno mogli opisati zlikovci u filmovima o Jam esu Bondu - oni koji neprestan
o kuju zavjere i ele dignuti svijet u zrak a da se pritom ne oznoje, niti proliju
koju kap martinija. Bilo kako bilo, smireno-agresivno nije energetsko stanje prir
oeno pripadnicim a ivotinjskog carstva koji nisu ljudi. Ali to je sa smireno-samouv
jerenim karakterom? Takva su bia voe u ivotinjskome svijetu. U naem, ljudskom svijet
u, takvi su pojedinci rijetki, ali su gotovo redovito najmoniji, najdojmljiviji i
najuspjeniji. O prah W infrey - vodei uzor za m oje profesionalno ophoenje utjelov
ljenje je upravo takve smireno-samouvjerene energije. O prah je oputena, staloena,
ali nedvojbeno mona i uvijek sve ima pod nadzo rom. Ljudi svugdje jednako reagira
ju na njezinu magnetsku energiju, zahvaljujui kojoj je postala jednom od najutjec
ajnijih - i jednom od najbogatijih - ena na svijetu.
11 Bili ( ) Reilly; novinar i politiki kom entator i dom ain emisije na T V kanalu
F O X News.
apta psima
67

Oprin odnos s jednim od njezinih pasa, Sophie, posve je druga pria. Poput mnogih
utjecajnih ljudi koji me angairaju da im pomognem sa psima, i O prah je imala odr
eenih problema u iskazivanju te toliko slavljene smirene samouvjerenosti u odnosu
sa Sophie. Tijekom godina posveenih pomaganju ljudima i njihovim psima, prim ije
tio sam da brojni monici na najviim dunostima - redatelji, efovi filmskih stu dija, f
ilmske zvijezde, lijenici, odvjetnici, arhitekti - nemaju nikakvih potekoa s ostvar
ivanjem dominacije i nadzora na poslu, no im stignu kui, psima praktiki doputaju da
im skau po glavi. Takvi pojedinci esto imaju dojam da im je suivot s kunim ljubimcem
jedino podruje u kojem mogu dopustiti da na povrinu izie i blaa, popustljivija stra
na njihove linosti. Sve to ima nevjerojatno terapeutsko djelovanje na ovjeka, ali
psiholoki moe bili vrlo tetno za ivotinju. Vaem jc psu voa opora potrebniji nego bliza
prijatelj za igru. Ali ako traite uzor smireno-samouvjerene energije, pogledajte
Oprine televizijske emisije i pratite kako ostvaruje interakcije s gostima i pu
blikom. Upravo takvoj vrsti energije trebate teiti u odnosu sa psom. makom, efom i
djecom!
Glum ite dok ne uspijete
to ako po prirodi niste smireno-samouvjerena osoba? Kako ete rea girali kad iskrsne
neki problem? Hoete li biti razdraljivi i uspanieni, ili osjetljivi i agresivni? J
este li skloni tome da problemim a pristupate kao da je rije o osobnome napadu na
vas? Istina je da energija ne lae, ali energija i snaga mogu biti usmjereni i ko
ntrolirani. Praenje tjelesnih funkcija pomou instrum enata (biofeeback), meditacija,
joga i druge tehnike oputanja izvrsne su za ovladavanje boljim nainima nadziranja
vlastite energije. Zahvaljujui tome to sam u djetinjstvu osam godina intenzivno tr
enirao dudo, kontroliranje vlastite men talne energije postalo mi jc posve prirodn
om stvari. A ko ste napeti, tjeskobni, zabrinuti ili pretjerano emotivni - a sva
ka ivotinja to e osjetiti im se nade u vaoj blizini - takve tehnike mogu vam u velik
oj mjeri pomoi da m odificirate odnos prema kunim ljubimcima. Kad nauite ovladati s
nagom sm ireno-samouvjerene energije u sebi, to e pozitivno djelovati i na vae vla
stito m entalno zdravlje - kao i na odnos s ljudima koji vas okruuju. To vam jamim
. Klijentima esto savjetujem da se poslue matom i da primijene tehnike vizualizacij
e kad imaju dojam da su zapeli u pokuajima pro jiciranja odgovarajue energije prema p
sima. Na tritu postoji mnotvo udesnih knjiga s podruja samopomoi, psihologije i filozo
fije koje
68
Cesar Millan

c vam pomoi da ovladate snagom um a s ciljem promjene ponaanja. Medu autorim a koji
su najvie utjecali na mene svakako su i dr. Wayne Dyer, Tony Robbins, D eepak C
hopra i dr. Phil McGravv. Glumake tehnike koje su uveli Konstantin Stanislavski i
Lee Strasberg takoer su izvrsna pomagala pri transform iranju naina na koji se od
nosite prema okolnome svijetu. U prvoj sezoni em itiranja moje serije na N ation
al G cographic Channelu, pod naslovom apta psima s Cesarom Millanom, naiao sam na s
luaj koji moe posluiti kao izvrstan prim jer naina na koji mo vizualizacije moemo prim
ijeniti kako bismo trenutano transformirali energiju i odnos sa psom. Sharon i nj
ezin suprug, Brendan, spasili su Juliusa, simpatinog mjeanca pit bula i dalmatinca
, koji je do njih. naalost, doao u strahu i od vlastite sjene. Kad god bi ga izvel
i u etnju, drhtao bi cijelim tijelom i hodao podvijena repa, te bi odjurio u sigu
rnost njihove kue im bi mu se ukazala prva prigoda. Kad god su imali goste, prestr
avljeno se skrivao pod namjetajem. U radu s tim parom prim ijetio sam da Sha ron p
ostaje krajnje tjeskobna i prestraena kad god je Julius pokazao strah ili za vrij
eme etnje potegnuo uzicu. Bila je toliko zabrinuta za njega da ga je pokuavala um
iriti rijeima, a kad ga to nije utjeilo, jednostavno je bespom ono i zdvojno dizala
ruke. Bilo mi je posve jasno da Julius osjeti tu Sharoninu energiju punu straha
, te da to silno pojaava njegov strah. No kad mi je Sharon rekla da jc glumica, u
vidio sam da joj na raspolaganju stoji mono pomagalo kojim se uope ne slui. Najbolj
i glumci ue ui duboko u svoju unutranjost, te se pomou misli, osjeaja i mate transform
irati u druge likove i u tren oka prelaziti iz jednog emocionalnog stanja u dru
go. Stoga sam zamolio Sharon da se poslui istim kompletom alata kojim se slui kad gl
umi u kazalitu ili na filmu, te da se koncentrira na vrlo jednostavnu glumaku vjebu
: da se prisjeti neke osobe koju je prepoznala kao smirenu i samouvjerenu. Zahva
ljujui svojoj profesionalnoj obuci, Sharon je odmah shvatila to od nje traim. Bez i
malo oklijevanja ispalila je: K leopatra. Tada sam joj predloio da postane Kleopatrom
kad god ide u etnju s Juliusom. Uzbueno i s oduevljenjem gledao sam kad je prvi pu
t iskuala tu vjebu! Dok je etala Juliusa, Sharon je poela zamiljati d a je uistinu Kl
eopatra. Pred mojim oima poela se drati uspravnije, uzdignutijih ram ena i prsa. Bi
la je uzdignula i glavu, te je dom inantnim , gotovo oholim pogledom kruila uokol
o, kao da je gospodarica svega to vidi oko sebe. Zahvaljujui istim tim glumakim spo
sobnostim a koje je
apta psima 69

brusila itav ivot, odjednom je postala svjesna vlastite moi i ljepote, te je posve
prirodno oekivala da e svi - a osobito njezin pas - is punjavati svaku njezinu elju!
D akako, Julius nikada nije pohaao poduku iz glume, ali budui d a je uoio promjenu
njezine energije, nije imao izbora i m orao je postati Sharoninim glumakim partne
rom u sceni u kojoj je zamiljala da je K leopatra. Do prom jene je kod tog mjeanca
pit bula i dalm atinca dolo trenutano. im je shvatio da ee s jednom kraljicom, odm ah
se opustio i poeo manje pokazivati strah. Naposljetku, koji bi se jo pas nekoga bo
jao dok ga na uzici vodi svemona K leopatra? Julius i njegovi vlasnici uloili su v
elik trud i ostvarili velik na predak. Z a sve to trebalo je mjesecima vjebati, pr
edano i iz dana u dan, no godinu dana poslije, Julius je posve siguran i samouvj
eren kad izlazi u etnju, a sada ak i srdano doekuje neznance u njihovu domu - sve to
zahvaljujui snazi smireno-samouvjerenog voenja i uz malu K leopatrinu pomo.

Sm ireno-podlona energija
Energiju koju bi trebao imati svatko tko slijedi vou opora nazivamo smireno-podlono
m energijom. Rije je o najzdravijoj moguoj energiji kojom va pas moe zraiti u odnosu
s vama. Posjetitelji mog Centra za psihologiju pasa esto ne mogu vjerovati koliko
je skupina od eetrdeset-pedeset pasa devedeset posto vrem ena blaga i posluna. S
tvar je u tome to moj opor ine smircno-podloni, mentalno uravnoteeni psi. Rije podloan
ima i odreene negativne konotacije, ba kao i rije samouvjeren. Podlonost nije lakovj
erna i neupitna poslunost. To ne znai da va pas treba postati zombijem ili robom. T
aj izraz jednostavno oznauje oputenost iprijemivost. Rije je o energiji kojom sc odl
ikuje skupina pristojnih uenika u uionici ili skupina vjernika u crkvi. Na svojim
sem inarim a o ponaanju pasa uvijek zahvaljujem publici na tome to je u sm ireno-p
odlonom e stanju - a to znai da su otvoreni prem a novim zam islim a i da oputeno k
om uniciraju m eu sobom. Kad sam nauio biti sm ireno-podloan u odnosu sa suprugom,
to je na brak poboljalo za sto posto! Kako bi psi i ljudi istinski komunicirali, p
as mora projicirati smireno-podlonu energiju jer ga ovjek tek tada moe navesti na p
oslunost. (Kao vlasnike psa, nas nikako ne bi trebalo percipirati kao podlone poje
dince.) Cak i kad sudjeluje u akciji traganja i spaavanja, pas nije
70
Cesar M illan

samouvjeren - samo je aktivno-podloan. Iako bi taj pas traga trebao biti ispred on
oga koji se za njega brine, te uzbueno kopati po hrpam a ruevina, trener ili osoba
koja s njim radi prvo e mu zapovjediti da sjedne, priekati dok ne doe u podlono m e
ntalno stanje i tek mu tada dati znak da zapone potragu. Psi koji rade s hendikep
iranim osobam a takoer moraju biti podloan element u tom odnosu, ak i ako je vlasni
k slijep ili prikovan za invalidska kolica. ivotinje trebaju pomagati ljudima, a
nc obrnuto.
Govor tijela
Pas vas neprestano prom atra i ita vau energiju. Pritom iitava i govor vaeg tijela. P
si se gestam a i ostalim oblicima govora tijela slue u meusobnoj komunikaciji, no
vano je voditi rauna i o tome da je govor njihova tijela ujedno i plod energije ko
ju projiciraju. Sjetite se prim jera Sharon i Juliusa, u kojem je samo zamiljanje
uloge Kleo patre nadah nulo Sharon da se dri uspravnije i samouvjerenije. Ta je e
nergija pokretala geste i govor tijela, a govor tijela samo je jaao istu tu energ
iju. Ta su dva elementa uvijek m eusobno povezana. Govor tijela svoga psa moi ete n
auiti tum aiti na temelju nje govih ili njezinih vizualnih signala, no vano je zapam
titi da drukija energija moe odrediti kontekst stava. To vam je poput onih naporn
ih rijei u engleskome koje nazivamo hom onimim a - rijei koje zvue posve jednako, a
li imaju drukije znaenje, npr.: plane i plain, piece i peace, flee i flea... ovjeku
kojem engleski nije materinji jezik treba podosta vremena da ih naui razlikovati
. No, dakako, sve se svodi na kontekst. Nain koritenja rijei odreuje njezino znaenje.
Ista je stvar i sa psima i njihovim govorom tijela. Pas uiju sputenih unatrag moda
pokazuje d a je sm ireno-podloan, a to je prikladna energija za lana opora koji sl
ijedi vodu. Ili moda pokazuje da se boji. Pas koji se penje na drugog psa moda isk
azuje dominaciju, ali moe biti rije i o obinoj zaigranosti. Energija uvijek stvara
kontekst.
Smijem li te onjuiti?
Kao to sam ve spomenuo, miris psima takoer slui kao svojevrstan jezik. Nos vaeg psa milijunima puta osjetljiviji od vaega - osigurava velike koliine vanih inform acij
a o okolini i drugim ivotinjama u njoj. U prirodi je psei analni m iris zapravo nj
egovo im e. Kad se
apta psima 71

Budno d om in antan
Budno oputen
72
Cesar Millan

Sm irena podlonost
Strah (podvijen rep)
apta psima
73

sretnu, dva se psa njukaju po stranjem dijelu i tako se upoznaju. Budui da nemaju t
elefonski imenik, psi e drugim psim a prenijeti gdje ive i kuda su sve tum arali t
ako to e se pom okriti po nekom putokazu - grmu, stablu, kamenu ili stupu. Kad se tj
era, enka e svoj miris posredstvom urina rairiti po itavom svom teritoriju, tako ost
avljajui svojevrsni m ali oglas namijenjen svim mukim psima u okolici1 - od kojih e s
e neki moda sutradan ujutro pojaviti na ulaznim 2 vratima njezina vlasnika a da s
irotom ovjeku nikako nee biti jasno tko ih je i kako pozvao. Zahvaljujui mirisu, psi
mogu utvrditi i je li drugi pas bolestan, kao i kakvu hranu jede. Kao i u istraiv
anjima posveenima psima i njihovoj sposobnost da nanjue emocionalne prom jene kod lj
udi, znanstvenici ve godinam a pokuavaju shvatiti udesnu sposobnost psee njuke koja j
e u stanju otkriti raznorazne vrlo profinjene informacije. U rujnu 2004. godine
u British Medical Journalu objavljeni su rezultati jednog istraivanja provedenog
na sveuilitu Cam bridge koji su dokazali da psi mogu nanjuiti rak mokranog m jehura u
uzorcim a m okrae u najm anje etrdeset jedan posto sluajeva1 . G odinam a su se poj
avljivale prie o takvim udesnim 5 podvizima, no znanost sada aktivno radi na istrai
vanju naina na koje psi mogu pomoi pri otkrivanju bolesti u daleko ranijim fazam a
nego to ih mogu otkriti neki vrlo napredni i skupi ureaji. Znate one CT-skenere,
ureaje namijenjene pregledu itavog tijela, u kojima nekoliko trenutaka leite, a oni
vam navodno dijagnosticiraju stanje u svim tjelesnim sustavima? To je manje-vie
ista stvar koju psi rade kad vas prvi put vide. Njukom vam pregledaju cijelo tijelo
, ispituju vas, utvruju gdje ste u posljednje vrijeme bili i to ste radili. Prema
pseem bontonu, to biste im trebali dopustiti. Kad novi pas doe na teritorij opora u
mojem C entru za psihologiju pasa, uljudnost mu nalae da stoji m irno dok mu svi
prilaze i njukaju ga. Bude li pas stajao m irno i omoguio drugim a da dovre njukanj
e. lake e ga prihvatiti u opor. Pone li se udaljavati, ostali e psi juriti za njim do
k ne dovre njukanje. Kad mu je takvo njukanje neugodno ili kad zbog toga pone pokazi
vati agresivnost, to je znak da je asocijalan u odnosu prem a drugim psima. To j
e pas koji nije svladao bonton - po put ovjeka koji se pri upoznavanju ne eli rukov
ati. Kad netko ue
12 13 D r. vet. Leon F. W hitney: Dag Psychology: The Basics o fD o g Training,
New York, M acm illan, 1971., 152-153. C arolyn M. W ills i dr.: O lfactory D ete
ctio n of H um an B ladder C an cer by D ogs: Proof o f P rincipal Sm dy, BM J 32
9 (2004.): 712,
74
Cesar Millan

u dvorite mog centra i proe kroz opor pasa, psi i s tim ovjekom postupaju jednako. M
noge e ljude to zastraiti - ili ak u a sn u ti-je r e se nai usred opora od etrdeset
pasa koji izgledaju opasno i koji se sada naguravaju i bez prestanka njue. ovjek z
a to vrijeme ne bi trebao ni gledati ni dirati pse, nego im samo dopustiti da ga
okrue i onjue. Jedino na taj nain mogu m irno prihvatiti novu ivotinju, bez obzira
na to kojoj vrsti pripada - uvjet je da je naue razlikovati po mirisu. Ja svojim
psima nisam C esar. Ja sam samo voa njihova opora, a to su Cesarov miris i energija.
I prem da e vas on prepoznati po mirisu, zraenje ispravne energije kljuno je za to
da svome psu postanete voom opora. Pojmom voe opora pozabavit emo se podrobnije - bu
dui da se radi o temelju zdravog odnosa sa psom. No prije toga, vano jc ne smetnut
i s uma da va pas svijet ne prom atra jednako kao vi. Kad nauite svog psa prvo doiv
ljavati kao ivotinju, a ne etverononog ovjeka, lake ete razumjeti njegov jezik energi
- i istinski uti to vam govori.
apta psima
75

"I ta k o ... kaete d a vam je m ajka bila kuja.

3.
Psihologija pasa
Kau nije nuan
U prethodnom poglavlju opisao sam i odredio energiju kao sredstvo komunikacije i
zmeu ljudi i ivotinja. Bili vi toga svjesni ili ne, vi i va pas cijelo vrijeme kom
unicirate upravo posredstvom te energije, kojoj jo pripom au govor tijela i miris.
Ali kako tumaiti poruke koje vam alje pas? 1 kako ete znati da svojoj ljubimici za
uzvrat aljete odgo varajui oblik energije? Sve poiva na razumijevanju psee psihologij
e - povratku na uroenu pasju psihologiju i nastojanje da svijet gledate njihovim,
a ne svojim oima.
Ljudi su sa Saturna, psi su s Plutona
Kako bi dosegao sklad, odnos, o kojim god sudionicim a bila rije, ne moe bio jedno
stran. Potrebno je zadovoljiti potrebe obiju strana. Promislite malo o muko-enskim
odnosima. Kad sam se tek oenio, trebalo mi je jo podosta vremena da shvatim da se
moj, muki, pogled na svijet bitno razlikuje od enskog pogleda na svijet moje supr
uge. Stvari koje su meni u odnosu donosile sreu i zadovoljstvo u svakoj situaciji
nisu bile one iste stvari koje su usreivale i zadovoljavale nju a dok sam zadovo
ljavao samo svoje potrebe, medu nama su se javljali ozbiljni problemi. Sve je bi
lo po mome dijelom i zbog toga to sam bio sebian, ali ponajvie jer nisam znao da uo
pe postoji drukiji nain. Ako ne razum ijem psihologiju najvanije ene u mojem ivotu, ka
ko onda uope moemo istinski komunicirati? Nikada ne moemo
apta psima 77

biti posve povezani, a odnos bez takve vrste veze izloen je opasnosti od razvoda.
M orao sam proitati hrpu knjiga s podruja psihologije veza da spoznam kako svijet
prom atrati kroz Ilusionine oi. Vjerujte mi da je to to sam uspio, u na brak unijel
o veliku promjenu. Ovdje mi je cilj pomoi vam da ostvarite upravo takvu pozitivnu
promjenu u svome braku sa psom, a na temelju novih spoznaja o istinskoj prirodi p
sa. Tek zahvaljujui tim spoznajama moete ostvariti onakvu povezanost m eu vrstam a
- istinsku vezu izm eu ovjeka i zvijeri - kakvu prieljkujete u dubini srca. Prva po
greka koju toliki klijenti ine u odnosu sa psom slina je pogreci koju mnogi mukarci in
e u odnosu sa enom - kreu od pretpostavke da oba um a funkcioniraju na posve jedna
k nain. Veina ljubitelja ivotinja ustrajno nastoji uspostavljati odnos sa psima na
teme lju ovjekove psihologije. Bez obzira na pasm inu - njemakog ovara, dalm atinca,
koker panijela, zlatnog retrivera - u svim psima uistinu vide dlakave ljude na et
iri noge. Vjerojatno je posve prirodno tako humanizirati ivotinju, budui da nanije
ovjekova psihologija svakako prvi i najbliskiji referentni okvir. Odgojeni smo t
ako da smatramo da nam pripada itav svijet, te da se sve treba odvijati onako kak
o mi to elimo. No, koliko god mi ljudi bili pronicljivi, ipak nismo dovoljno pame
tni da posve nadvladamo prirodu. Humaniziranje psa, izvor mno gih problem a s pon
aanjem koje u svom poslu trebam ispraviti, stvara neravnoteu, a pas koji nije urav
noteen automatski je nezadovoljan i, najee, pas s velikim problem ima. Uvijek iznova
pozivaju me da radim s neki m psom koji u biti upravlja vlasnikovim ivotom i stv
ara kaos u dom ainstvu. Ti problem i ponekad se provlae godinam a. Zbunjeni vlasni
k ponekad e rei: Problem je u tome to ona misli da je ovjek. Ne, to nije tono. Budite
vjereni da vaa ljubimica posve dobro zna da je pas. Problem je u tome to vi to ne
znate.
R azliita prolost, razliita sadanjost
ivotinje i ljudi razvili su se na razliite naine, od razliitih predaka i s razliitim
prednostim a i slabostima koje im pom au u preivlja vanju na ovome svijetu. U knjiz
i Wild Minds: What A nim als Really Think profesor M are D. H auser opisuje kako
razliite ivotinje imaju
78
Cesar Millan

razliite m entalne alate namijenjene preivljavanju". Ta mi se us poredba svia jer nas


na jednostavan nain uvodi u shvaanje velike prirodne raznolikosti. Neka od tih pom
agala imamo svi, na primjer svi raspolaem o univerzalnim jezikom energije, o emu j
e ve bilo rijei. Neka su pomagala specifina za odreenu vrstu. Mnoga su ista kod vie r
azliitih vrsta - primjerice njuh - ali kod neke vrste igraju vaniju ulogu u preivlj
avanju. Svako od tih evolucijskih pomagala postaje pravim kompletom alata ivotinjskog
uma pa tako svaka vrsta ima psihologiju koja je na odreene naine izrazito specifin
a i jedinstvena. irafe imaju svoju psihologiju. Slonovi svoju. Ne moemo valjda oeki
vati da guter ima istu psihologiju kao ovjek, zar ne? D a kako da ne. Budui da se gut
er razvio u drukijoj okolini i ivi posve drukije od ovjeka. G uteri su graeni za posv
rukije funkcije od nas. Vratim o li sc na usporedbu s pom agalim a i alatim a, ut
vrdit emo da od jednog lijenika neemo oekivati da u operacijsku salu doe s alatom koj
im se slui majstor za raunala. Ne oekujete da e vodoinstalater do vaeg sudopera doi s
violinom i gudalom. Svatko od njih ima svoj alat jer svi obavljaju izrazito druki
je poslove. Iako psi i ljudi ostvaruju vrlo bliske interakcije - moda ak i meuovisn
e - ve tisuam a godina, psi su takoer graeni za poslove bitno drukije od zadaa koje j
riroda namijenila nama, ljudima. Promislite malo o tome. Kad sagledate svoje raz
liite poslove i alate, kako uope moete oekivati da psei um funkcionira jednako kao va?
Kada ih hum aniziram o, psim a izazivamo veliku nepovezanost i nepodudaranje. N
a taj nain moi emo ih voljeti kao to bismo voljeli drugo ljudsko bie, ali s njima nik
ada neemo ostvariti duboku pove zanost. I nikada ih neemo istinski voljeti onakvima
kakvi uistinu jesu. D ok itate ovu knjigu ili gledate moju televizijsku emisiju,
ili pohaate neki moj seminar, moda e vam se uiniti da neprestano ponavljam istu tez
u: Psi nisu pop u t ljudi. Psihologija psa nije psihologija ovjeka. A ko ste to sada
ve uli ili proitali dovoljno puta i ako ste pripravni poeti se prem a psu odnositi k
ao prema psu, estitam vam i svaka vam ast! Ali ne biste vjerovali koliko jc meu moj
im klijentim a, kao i stotinam a ljudi kojima se obraam ili koji mi piu, onih koji
se na to odluuju nevoljko ili ak odluno odbijaju osloboditi sc te predodbe o psima
kao slatkim malim ljudima. Njima su psi njihove bebe pa se vlasnici boje da e drukij
im nainom
14 M are D. H auser: Wild Mind*: W hat Anim als Realfy T h in k , Ncw York, H en
rv H olt & C o., 2000., X IV -X X .
apta psima
79

razmiljanja ostati bez te veze, um jesto da je jaaju. Nakon jednog od mojih sem in
ara, tijekom vrem ena predvidenog za pitanja, jedna je oito obeshrabrena ena ustal
a i upitala: Je li vam a jasno da je sve to nam govorite posve u suprotnosti s oni
m to oduvijek mislimo o psima? Morao sam se ovako obratiti publici: ao mi je, ljudi
. Neki su od mojih klijenata neutjeni, pa ak i puste suzu kad im kaem da, ele li rijei
ti probleme svojih pasa, svoje etveronone prijatelje moraju poeti gledati i prem a
njima se odnositi posve drukije u odnosu na nain na koji su ih gledali dotada, pon
ekad ak i godinam a. Cesto mi se dogaa da, kad odlazim od nekoga koga sam savjetov
ao, stjeem dojam da pas kojeg sam upravo upoznao nikada nee dobiti priliku da ivi u
m iru i uravnoteeno, budui da se stjee dojam da se njegov vlasnik ba nee ili da se n
e eli promijeniti. C itate li ovo i pribojavate se da ste moda jedna od takvih oso
ba, molim vas da samo odvano nastavite itati. Upoznavanje pravog karaktera svog ps
a shvatite kao uzbudljivu novu pustolovinu! Promislite o velikoj povlastici koju
ete stei, m ogunosti da ivite uz psa i da svijet gledate oima jednog vrlo osobitog p
ripadnika posve druge vrste ivih bia! Zapamtite: kad se posvetite promjeni, posvet
ili ste se svome psu. Upravo svome psu tako pruate mogunost da dosegne svoj prirod
ni potencijal. Jednom drugom ivom biu na taj nain nudite najvii oblik potovanja, jer
mu omoguujete da bude ono to i treba biti. G radite temelje nove povezanosti koja e
vas jo vie zbliiti sa psom. Stoje, dakle, toliko drukije u psihologiji pasa? Kako b
iste jc poeli shvaati, m orate se jo jednom osvrnuti na to kako psi ive u prirodi, k
ad u blizini nema ljudi. Psi ivot poinju izrazito drukije od ljudi. Razliiti su nam a
k i najtemeljniji osjeti.

Nos, oci, ui: i to tim redom!


tenad se raa otvorenog nosa, ali zatvorenih oiju i uiju. Prva i klju na pojava u pseem
votu - majka - u prvom im se trenutku ukazuje mirisom. Majka je, prije i iznad s
vega, miris i energija. U ovjekovu svijetu, dijete e takoer razlikovati m iris majk
e od mirisa drugih ljudi, a to znai da je miris vaan i nam a15. No posve nam sigur
no nije najvaniji osjet. ovjek vjeruje tek kad vidi svojim oima. Kad ujete da neki tip
po imenu Cesar M illan bez uzice moe nadzirati opor
15 H . V arendi, R. II. P o rter i J. W inberg: D oes th e N ew born Baby Finci
the N ipple by Sm eli? T he Lancet 8. br. 344 (8298) (listopad 1994.): 989-990.
80
Cesar Millan

od etrdesetak pasa, neete vjerovati priam a dok se u to nc uvjerite na vlastite oi.


E, pa, kod pasa takvu vanost ima upravo njuh. Ako neemu ne osjea miris, to onda ne
moe ni raspoznali ili pojmiti. Psu to onda nije stvarno. A to kaete na ovu usporedb
u: dok mi ljudi u nosu imamo samo oko pet milijuna receptora mirisa, prosjean odr
asli pas ima ih oko dvjesto dvadeset m ilijuna...? tovie, kao to e vam rei dreseri po
licijskih i pasa tragaa, psi su u stanju osjetiti mirise koje ne mogu otkriti ni
nai najnapredniji ureaji1. Ukratko, tene * odrasta gledajui svijet ponajprije njukom.
im mirisa i energije, tene e doivjeti i dodir dok se bude m i goljilo uz majku kad g
a ona bude dojila, te e jc dodirom upoznati i prije nego to vidi kako izgleda. Tek
kakvih petnaestak dana nakon roenja, m aleni e pas otvoriti oi i svijet poeti upija
ti pogledom. A tek dvadesetak dana nakon roenja psiu e profunkcionirati sluh1 . 7 A
kako mi najee nastojimo komunicirati sa psom? Tako to mu se obraam o kao da nas razu
mije ili tako to izvikujemo naredbe! Nos, oi, ui. Mojim jc klijentima ve pun nos mog
ponavljanja istih rijei, ali evo ih jo jednom : nos, oi, ui. To dobro zapamtite. Ri
je je 0 prirodnom e poretku pseih osjetila. Zapravo elim naglasiti da psi od samog
poetka - od trenutka kad razviju prva temeljna pomagala za preivljavanje - svijet
doivljavaju posve drukije od nas. U biti doivljavaju jedan drukiji svijet. ak je i is
kustvo roenja kod psa daleko drukije nego kod naeg djeteta. U sluaju tenadi, sm ireno
-sam ouvjerena energija majke proima ba sve. Sjetite se malo tipinog scenarija poro
da kod ljudi. Zam islite tipinu muku ulogu u raaonici: Dii, srce, dii! Sjetite se omil
ene hum oristine serije, u kojoj suprug hoda am o-tam o eka onicom ili pada u nesvi
jest kad prilikom poroda ugleda krv. Sjeate se one poznate epizode iz serije I Lo
ve Lucy kad Ricky i Mertzovi uvjebavaju sve potrebno za Lucvn odlazak u bolnicu,
ali se sve u presudnom trenutku raspadne? Z a ljude koji prvi put postaju rodite
ljima, porod je obino stresan 1grozniav dogaaj. U ivotinjskome je svijetu posve druki
je. enka psa u prirodnom e se okruenju nee bojati trudova, niti e joj trebati lijenic
i, medicinske sestre, prim alje, kao ni voditeljice trudnikih
16 17 H. V areni, R . H . P o rte r i I. W inberg: A ttractiveness o f A m niotic
Fluid O dor: Evidence o f P aren tal 01factory L e a rn in g ,f, A cta P aed iat
rica 85, br. 10 (1996.): 1223-27. Jo h n Paul SeOtt i John L. Fuller; Genetics a
nd. the Social Behavlor o f the Dog, Chicago, U niversitv o f C hicago Press, 19
65., 94-95.
apta psima
85

teajeva. Uredit e leaj, sama otii na to mjesto i u mnogim sluajevima vrlo ljubomorno u
vati to odvojeno podruje. Jeste li kada vidjeli kuju kako tenad koju je tek okotil
a odnosi u neki orm ar ili pod krevet, pa ih ondje isti od posteljice i poinje hra
niti? Z a nju je to vrlo osobna stvar. I to je ve, od samog poetka, velika razlika
u odnosu na ljude. Mi u radaonicu dovodimo cijelu obitelj: baku, djeda, bratie,
kao i videokam eru, cigare, cvijee, balone... O rganiziram o proslave posve ene dje
tetu! I to je za nas vrlo zgodno - no, s druge strane, razlika izmeu ljudi i pasa
sastoji se upravo u nainu na koji stupam o u ivot. Biti pas ne znai neto vie ili man
je nego biti ovjek. Ali ivot je psu temeljno drukije iskustvo, i to ve od prvog dana
. Prom otrim o malo rane faze razvoja pasa kako bismo lake pro niknuli u njihov um
. Dok su tenci jo siuni, majka se pojavljuje u jazbini, a oni je moraju pronai, moraj
u doi do nje. O na ne dolazi do njih. Dok tako napreduju, ponekad se i udaljuje o
d njih - ak ih i odguruje od sebe - kad joj priu radi hranjenja. U prirodi upravo
tada zapoinju i discipliniranje i prirodna selekcija. Upravo e je slabi tenci najtee
pronalaziti i nee se moi nositi s ostalim a u nadm etanju za hranu. Nasluti li ku
ja da je neko tene slabo, nee sc posebno brinuti za njega, pa na koncu moda i ugine
. I ve tu uoavamo veliku razliku u odnosu na ljude. Mi smo jedina vrsta u ivotinjsk
ome carstvu koja osobitu brigu i pozornost posveuje slabanome djetetu. Psei opor nc
poznaje pojam neonatalne intenzivne njege. Stvar nije u tome da majki nije stalo
do potomstva, nego samo u tome to u prirodnom e svijetu pasa briga znai osiguravanj
e preivljavanja opora i buduih narataja. Slabano tene koje ne moe odravati tem po ugr
ne samo cijeli opor, jer ga usporava, nego u genetikome smislu cijelu vrstu, je r
postoje veliki izgledi za to da e i kasnije biti slaba jedinka, koja e zaeti jo sla
bih ivotinja. N am a to m oe izgledati grubo i nesmiljeno, no u prirodi se slabe j
edinke uvijek rano odbacuju. tene majku prvo doivljava kao miris i energiju - istu
onu smireno-sam ouvjerenu energiju o kojoj ete jo esto itati do zavretka ove knjige.
H orm on progesteron, koji je kod majke jo uvijek jak od trudnoe, pomae u pojaavanj
u te smirene energije, jer, meu ostalim, obuzdava instinktivne reakcije koje potiu
na sukob ili bijeg, kako bi se mogla koncentrirati na podizanje tenadi"1 Smireno
-samouvjere. na energija upravo je ona prva energija koju e tenad iskusiti, te e
18 B ruce Fogel: The. Dog's Mind: U ndentanding Your D og Behavior, Ncw York, M a
cm ils lan, 1990., 74.
82
Cesar Millan

upravo nju do konca ivota povezivati s uravnoteenou i skladom. Od sam ih ivotnih poeta
ka, psi ue slijediti sm ireno-sam ouvjerenog vou. Usto usvajaju i smirenu podlonost
, prirodnu odliku onih pripadnika ivotinjskog svijeta koji slijede vou, a to osobi
to vrijedi u svijetu pasa. Ue se strpljivosti. Psima hrana nc dolazi dostavnom sl
ubom. Da bi se prehranili, moraju ekati majin povratak. Tako ue da je preivljavanje u
jedno i nadm etanje s braom za hranu i suradnja s majkom - ve po definiciji njihov
im prvim voom opora.

Kako se ispravno upoznati s psom


Ovo nije knjiga o biologiji pasa, no postoji i vrlo odreen razlog zbog kojeg je v
ano z.nati u kakvom su suodnosu tijelo i um vaeg psa, te kako se va pas razvio od o
nog malenog teneta. Maleni pas na ovom e se svijetu prvo upoznati s majkom. Ona je p
rvo drugo bie s kojim e doi u dodir. A sada taj smireno-samouvjeren i miris i energij
u majke usporedite s nainom na koji se mi obino predstavljamo psu. Sto obino kaemo k
ad vidimo slatko malo tene? Ooooo! glasi najei uzvik, i to obino povienim i prodornim
asom kakav inae uvamo za bebe. Doi, slatkice mala! Na taj sc nain psu prvo predstavlja
mo glasom - i ne samo glasom, odnosno zvukom, nego najee i vrlo uzbuenim, emocijama
nabijenim zvukom. Pritom zapravo projiciramo uzbuenu, emotivnu energiju, koja ne
moe biti razliitija od smireno-samouvjerene energije. Pas emotivnu energiju smatra
slabom, a esto i negativnom. I tako mu od poetka govorimo da sve ba i nemamo pod n
adzorom. Sto se zatim dogaa? Mi pristupamo psu, a ne obrnuto. Jurimo do lijepe enk
e, sputamo se u uanj, na njezinu razinu, pa joj pokazujemo naklonost - obino je tapam
o po glavi - prije nego to nas je uope upoznala. Pas tada ve shvaa da o njemu zaprav
o ne znamo nita. Usto dobiva i jasnu poruku o tome da mi dolazimo k njemu, odnosn
o njoj - a od tog trenutka kao da smo potpisali ugovor u kojem stoji da mi slije
dimo, a ona vodi. Moete li je za to kriviti nakon to smo ostavili tako nestabilan
poetni dojam? Ponovimo taj scenarij prvog susreta sluei se pseom, umjesto ljud skom p
sihologijom. Psu kojeg prvi put vidite ispravno ete pristupiti tako da mu uope ne
pristupite. Psi jedni drugima nikad ne pristupaju licem u lice, osim ako jc rije
o izazivanju. A voe opora nikad ne pristupaju nekomc od sljedbenika. Pripadnici opo
ra uvijek pristupaju voi. U svi jetu pasa takoer postoje svojevrsna pravila lijepog
ponaanja, a psei bonton trai da prigodom susreta psa ne gledamo u oi, nego zadravamo
apta psima 83

Pogreno upoznavanje psa


smireno-samouvjerenu energiju i doputam o mu da nam prie. Kako e vas pas istraili? N
juhom, dakako. I nemojte se uzbuniti ako vam onjui meunoje. Dakako da bi se meu ljud
ima to sm atralo krajnje uvredljivim kad biste nekome pri prvom susretu omirisal
i genitalije, no psi se tako redovito susreu i upoznaju. Pritom obino nemaju nikak
ve primisli spolne naravi. Na taj nain jednostavno dolaze do vanih inform acija o
drugom e psu - o spolu, dobi i tom e to jc taj drugi pas objedovao. Pas koji njui
vas prikuplja sline informacije o vama. Dok vas njui, iitava ne samo va m iris, ve i t
oliko presudnu energiju kojom zraite. Na koncu e se m oda pokazati da taj pas moda u
ope nije osobito zainteresiran za vas pa e se moda udaljiti i potraiti neki drugi, i
ntrigantniji miris. Ili c se m oda zadrati i jo vas malo bolje istraiti. Nakon to pas
odlui inicirati kontakt s vama, dodirivanjem njukom ili trljanjem tijela, tek tada
mu moete ponuditi iskaze naklonosti. A pogled u oi sauvajte za vrijeme kad se s ti
m psom istinski upoznate - otprilike kao to ve na prvom izlasku nije poeljno ii pred
aleko. Nakon to onjui novu osobu, pas e ponekad izgubiti zanim anje i udaljiti sc.
Ljubitelj pasa tada e posve prirodno poi za njim u nakani da mu prui izraze naklono
sti i tako ga vrati. Neki psi to e shvatiti kao neeljenu nametljivost i to moe dove
sti do ugriza. ak i u sluaju
84
Cesar Millan

Ispravno upoznavanje psa


prijateljski naklonjenog psa, ljudima obino predlaem da ne pokazuju naklonost ve u
prvom trenu. Neka vas pas upozna, neka se uz vas opusti i uini neto ime e prvo zaslui
ti vau naklonost. Taj savjet gotovo nikada nije omiljen jer mi ljudi osjeamo neopi
sivo zadovoljstvo kad prema psima iskazujemo ljubav. No veina ljubitelja ivotinja
ne shvaa da tim e to prvo pokazuje naklonost, psu uope ne ini uslugu. Time moda zadov
oljavamo svoju potrebu - naposljetku, psi su tako dragi, privlani, meki i paperja
sti! Nebrojeno puta pokazalo se i da su vani za nae tjelesno i m entalno zdravlje.
Kao to u knjizi The Other End o f the Leash: Why We Do What We Do Around Dogs1 9
navodi Patricia B. McConnell, maenje ljubimca ljudima moe donijeti velike tjelesn
e koristi. Prem a toj autorici, istraivanja su pokazala da milovanje psa kod ovjek
a usporava rad srca i snizuje krvni tlak - ali tako djeluje i na psa! - te u naem
mozgu oslobaa kemijske spojeve koji nas umiruju i suprotstavljaju se djelovanju
stresa. No kad naiemo na psa kojeg ba i nc poznajemo i odm ah mu ponudimo bezuvjet
nu naklonost, mogue je da stvaramo ozbiljan oblik neravnotee u svome odnosu prema
tom psu. Osobito ako emo postati vlasnikom tog psa,
19 Patricia B. M cC onnell: The O ther E n d o f the Leash: Why We D o W hai We
D o A ro u n d Dogs, New York, B allan tin e B ooks} 2002., 116.
apta psima
85

takav je prvi susret vrlo esto ishodite svih kasnijih problema. Ba kao i u svijetu
ljudi, psu je prvi dojam iznim no vaan. Mnogi ljubitelji pasa sad c sc na mene moda
naljutiti, pa dopustite da jasno naglasim kako posve razumijem da ljudi imaju n
ajbolje namjere kad psu prvo pokazuju naklonost. Naklonost prema drugom biu priro
dan je i instinktivan poriv koji veina nas nosi u sebi, te ujedno i dio onoga to j
e u ovjeku najljepe i najplemenitije. AH moramo se pokuati prisjetiti inje nice da na
taj nain zadovoljavamo svoju, a ne pseu potrebu za bliskou. Poput veine sisavaca, ps
ima je u ivotu potrebna fizika bliskost i oni za njom eznu. Ali to nije prva i najv
anija stvar koja im treba od vas. Dobiju li prvo njenost i naklonost, poremetit e s
e ravnotea vage vaeg odnosa - i to na pogrenu stranu.

Obrnuti pogled na stvari


Sada vam je jasno kako u odnosu prema psima sve najee prenosimo obr nutim redom - slui
o se zvukom, pa potom vidom i u pravilu uglavnom zanemarujemo miris. Psi svijet
doivljavaju posredstvom mirisa, pa zatim vida i tek onda zvuka - tim redoslijedom
. I to je vrlo vano imati na umu elimo li s njima komunicirati kako treba. Ni u je
dnom trenutku nemojte zaboraviti moju formulu: nos, oi, ui. Ponavljajte je u sebi
onako kako je ja ponavljam svojim klijentima, sve dok vam posve ne prijee u navik
u. Postoji jo jedna kljuna stvar u kojoj pri druenju sa psima grijeimo, iako je to m
alo lee shvatiti. Prema psima se odnosimo jednako kao prema ljudim a-prvo kao pre
ma odreenom imenu ili linosti s karakterom. Kad komuniciram s ljudima, od njih oeku
jem da u meni prvo vide Cesara Millana, potom mukarca hispanskog podrijetla, te n
a koncu ljudsko bie (Homo sapiens). Kad komuniciramo meu sobom, vrlo rijetko razmil
jamo o vrsti kojoj pripadamo, a gotovo se nikad ne prisjeamo injenice da svi pripa
damo ivotinjskome carstvu. Taj podatak jednostavno nam ne dopire do svijesti kad
se s prijateljima naemo na kavi. Prijatelj je ime i linost - i gotovo. Na isti nain
posve prirodno razmiljamo i o svojim psima i veini kunih ljubimaca - prvo mislimo
na ime i osobnost. tovie, u vezi sa psom najee prvo pomislimo na ime i njegovu linost
atim na pa sminu, a nakon toga.., smatramo ga ovjekom! Sjetite se nekog slavnog ps
a - recimo, one Zvonie, Tinkerbell, ivave koja pripada Pari Ililton. Automatski emo p
rvo pomisliti na to ime - Tinkerbell. Istodobno e nam na pamet moda pasti neto u ve
zi s njezinom osobnou - na primjer, da
86
Cesar Millan

je razmaena. Ili da nosi zgodnu odjeu i dodatke. Potom o njoj razmi ljamo kao o prip
adnici pasmine - ivavi. Na koncu, na pamet nam pada injenica da je rije o psu, iako
bi, s obzirom na to kako je uvijek nose amo-tamo u skupim torbicama s potpisom
i prevoze limuzinama, bilo vrlo lako pogrijeiti i zakljuiti daje rije o lutki ili m
alenom djetetu. Budui da je Tinkerbell toliko uronjena u svijet ljudi, gotovo je
nikada ne smatramo ivotinjom - niti se prema njoj odnosimo kao prema ivotinji. Ali
ipak je svakako rije o ivotinji. I upravo je to jo jedan od elemenata u kojima tol
iko grijeimo kad komuniciramo s psima. Kad ostvarujete neki oblik interakcije sa
psom - a to je najvanije kad pokuavate nekako rijeiti prijeporna pitanja ili isprav
iti odreene oblike ponaanja - morate mu pristupiti ovako i upravo tim redom: Prvo
kao 1. ivotinji 2. vrsti: pas (Canis familiaris) Potom kao 3. pasmini (ivava, doga
, ovar itd.) i na koncu, a to je ujedno i najmanje vano, kao 4. imenu (osobi) To n
c znai da Pari ne smije voljeti Tinkerbell jer je Tinkerbell. Ali znai da Pari u njo
j prvo mora prepoznati ivotinju i ivotinjsku vrstu kako bi Tinkerbell ivjela zadovo
ljno i prilagoeno. Sve skupe torbice i raskone limuzine ovoga svijeta od nje inae n
ee stvoriti sretnog i uravnoteenog psa.
Prepoznajte ivotinju u svom psu
Sto vam pada na pam et kad pom islite na rije ivotinja? Ja se odm ah sjetim prirod
e, polja, uma, dungle. Pomislim na vukove, ije se p o druje prostire kilom etrim a i
kilom etrim a divljine. Sve to me osobito podsjea na dvije rijei: prirodno i slob
oda. Sve ivotinje, pa tako i ivotinja koju nazivamo ovjekom, rodile su se s duboko
usaenom potrebom za slobodom. No kad u svoj ivot uvedemo i neku ivotinju, ona ve po
definiciji vie nije slobodna - barem na onaj nain na koji jc priroda to zamislila. D
ovodimo ih u svoje okruenje i sputavamo. To najee inimo iz valjanih i dobronamjernih
pobuda. No bez obzira na
apta psima 87

to radi Ii sc o maki, impanzi, konju ili psu, nudimo li mu jednosoban stan ili pra
vu palau poput Pari Hilton, sve ivotinje i dalje imaju iste potrebe koje im jc izvo
rno usadila priroda. A odluimo li svjesno da e ivjeti s nama, preuzim am o i odgovo
rnost da zadovoljimo te prirodne ivotinjske potrebe elimo li da nai ljubimci budu s
retni i uravnoteeni. ivotinje su predivno jednostavne. Njima je ivot takoer vrlo jed
nostavan. Upravo im ga mi kompliciramo kad im ne doputam o da budu to to jesu, kad
ne razumijemo, pa ak se ni ne pokuavamo sluiti njihovim jezikom, te kad im ne daje
mo ono to im je priroda svakako namijenila. U vezi sa ivotinjama najvanije je znati
da sve ive iskljuivo u sadanjosti. I to cijelo vrijeme. To ne znai da ne pam te - j
er pam te i imaju sjeanja. Stvar je samo u tome da nisu opsjednute prolou, niti budun
ou. Kad mi netko dovede psa koji je dan ranije nekoga napao, u njemu ili njoj vidi
m ivotinju koja je po svoj prilici neuravnoteena, pa joj je danas potrebna pomo, al
i ne pomislim: Oh, to je pas koji je juer napao nekog ovjeka. Taj pas ne razmilja o t
om e to je juer uinio i ne kuje strateki plan za novi napad. Ni prvi nije bio planir
an ivotinja je samo reagirala. Pas ivi u sadanjem trenutku i pomo mu je potrebna u s
adanjem trenutku. I to je moda najudesnije otkrie do kojeg sam doao bavei se psima, a
to inim itav ivot. Iz dana u dan, psi me na poslu podsjeaju na to da trebam ivjeti u
sadanjosti. Neki se put moda dogodi da sam dan ranije doivio beznaajan sudar bez vee
m aterijalne tete ili sam zabrinut zbog nekog rauna koji trebam platiti idui dan, n
o kad sam okruen ivotinjama, uvijek se podsjeam na injcnicu da je jedini stvaran tre
nutak u ivotu sadanji trenutak. lako su i ljudi ivotinje, mi smo zapravo jedina vrs
ta koja se bavi prolou i brine o budunosti. Vjerojatno nismo jedina vrsta koja je sv
jesna vlastite sm rtnosti, no posve smo sigurno jedina vrsta ivotinja koja je se
aktivno boji. ivjeti u sadanjem trenutku - to ivotinje ine posve prirodno postalo je
svojevrsnim svetim gralom mnogim ljudima. Neki godinama ue m editirati, te troe ti
sue dolara na povlaenje u sam ostane visoko u nepristupanim planinam a, gdje nastoj
e nauiti ivjeti u sadanjem trenutku, pa m akar i nakratko. No gotovo nema ljudi koj
i ponekad budni ne lee u postelji zabrinuti zbog prolosti ili budunosti, osim kad n
am se u ivotu dogodi neto dram atino. Za prim jer uzmite ovjeka koji je zamalo umro.
Od tog trenutka odjednom primjeuje da je nebo plavo, da je drvee prelijepo, ba kao
i njegova supruga!
88
Cesar Millan

Sve je predivno. Tada napokon razum ije pojam ivota u sadanjosti. ivotinjama takva
Ickcija nije potrebna jer se s tom spoznajom raaju. Ljudi su, dakako, i jedine ivo
tinje koje se slue jezikom. Iako su znanstvenici u skorije vrijeme utvrdili da mn
oge ivotinje - meu njima i primati, kitovi i dupini, ptice, pa ak i pele, a navedemo
samo neke vrste - imaju daleko zam renije i sloenije sustave komunikacije nego to s
mo uope zamiljali, ljudi su i dalje jedine ivotinje koje mogu sastaviti kompleksne
rijei, misli i pojmove i tako stvoriti govor. G o vor je nae glavno komunikacijsko
sredstvo, a budui da se na njega toliko oslanjamo, zanem arujem o preostala etiri
osjeta, kao i esto ulo koje opisujem u 2. poglavlju: univerzalni osjet energije. Po
novit u jo jednom : sve ivotinje komuniciraju sluei se energijom, i to neprestance. E
nergija znai postojanje. Energija vas odreuje, vas i to to inite u bilo kojem trenut
ku. Tako vas vide ivotinje. Tako vas vidi va pas. Energija koju im ate u tom sadanj
em trenutku odreuje tko ste i to ste.
Vrsta: Pas
Poput svih ostalih ivotinja, psi imaju uroenu potrebu za hranom i vodom, snom, sek
som i zatitom od prirodnih sila. Psi su potomci vukova. tovie, DNK pasa i vukova go
tovo nije mogue razlikova ti20. Psi se mogu ak i pariti s vukovima, a njihovi su po
tomci plodni. Iako postoje velike razlike izmeu pripitom ljenih pasa i vukova, o
uroenoj prirodi pasa moemo doznati mnogo prom atranjem opora vukova u divljini. Mno
gi sjevernoameriki vukovi proljee i ljeto provode tragajui za sitnom divljai i ribom
, dok zim i organizirano love, napadajui sisavce, ponekad velike i poput losa. B
iolog David L. Mech2 prom a 1 trao je vukove u divljini i uoio da im je lov uspjean
u tek pet posto sluajeva. A li vukovi i unato tom e svakodnevno odlaze u lov. Ne
nau se na okupu pa kau: Zna, u posljednje vrijeme nekako nas je napustila srea. O dus
tanim o danas od lova. Bilo da su ulovili plijen ili ne, jednostavno su odlazili
u lov. To znai d a je potreba za lovom odlaskom na posao - duboko usaena u vuju pri
rodu.
20 21 V irginia M orell: T h e G rigin of D ogs: R u n n in g w ith th e W olves,
Science 276, 5319 (13, lipnja 1997.), 1647-48. D avid I.. Me eh: The Wolf: The E
cology and Behavior o f an Endangered Soecies, New York, N atural H istorv Press
. 1970.
apta psima
89

Biolozi i ostali strunjaci sm atraju da su negdje prije deset do dvanaest tisua go


dina prvi protopsi shvatili da je boravak u blizini ljudi jednostavniji nain preiv
ljavanja od lova koji donosi toliko ra zoaranja i frustracija. Lov su poeli nadom j
etati traenjem hrane u ovjekovim logorima i naseljima. No ljudi im tada nisu doputal
i da se besplatno koriste plodovima njihova truda. Poeli su koristiti prirodnu sp
osobnost pasa da nanjue i uhvate plijen, a kasnije i da odravaju disciplinu meu ivot
injama na farmi, kao i da vuku pomagala koja su ljudima bila preteka. Psi tako ra
de ve tisuam a godina - bilo za nas ili za sebe. ak i ako svakodnevno ne idu u lov,
posve prirodno oekuju da e za dobivenu hranu morati neto raditi. Tako su i za to s
tvoreni. Poput ostalih ivotinja na svijetu, i psima su potrebne radne zadae. Priro
da ih je stvorila da ispune odreenu svrhu, a ta priroena elja za ostvarivanjem svrh
e ne nestaje kad ih dovedemo u svoj dom. Kao i posve odreene zadae na koje su ih l
judi selektivno nauili - npr. lov, donoenje predm eta, uvanje stada, tranje. No kad
ih drimo kod kue, esto im oduzim am o zadae. Razm azim o ih udobnim leajima, hrpam a
gum enih igraaka, hrpam a raskone i besplatne hrane, te neizmjernim koliinama ljuba
vi. Pritom si mislimo: Kakav je to samo ivot, kad ivi kao takav pas! M oda bi to uisti
nu bio idealan ivot za nekog umirovljenog raunovou koji se oputa u raskonom stanu na
Floridi, nakon etrdeset godina radnog staa. No psei geni ude za time da pas izie iz s
tana i da tum ara uokolo s oporom, da istrauje novi teritorij, da luta, te trai vod
u i hranu. Zam islite kako biste se vi osjeali da su te drevne potrebe usaene dubo
ko u vae bie, ali da m orate ivjeti sami, po cijele dane zatoeni u dvosobnome stanu.
A tako ive milijuni gradskih pasa. Njihovi vlasnici smatraju da je to to ih na pe
t m inuta izvode da kod prvog ugla obave nudu dovoljno. Zam islite kako je takvim
psima u dui. Njihova frustriranost negdje mora pronai oduak. I zbog toga se kod nj
ih javljaju problemi, pa je to i jedan od naina zbog kojih dobivani toliko klijen
ata. Sve dok ive s ljudima, svijet pasa bit e izokrenut naglavake i na nebrojeno mn
ogo drugih naina. Naa je dunost - elimo li imati sretne pse - pokuati voditi rauna o t
ome tko su doista i kakvima ih je priroda stvorila. Kada pas ima odreenih problem
a, to ne moete popraviti povezivanjem s njegovim imenom. Prvo m orate u psu vidj
eti ivotinju, zatim, kao drugo, psa, a tek onda se m oete poeti baviti eventualnim
problemima.
90
Cesar Millan

Mit o "problematinoj pasmini"


Kad dolazim novom klijentu, ponekad uope ne znam kakav e me problem doekati. C esto
ne znam ni koje je pasm ine pas kojeg u posjetiti. Volim doi bez prethodne pripre
m e i pouzdati se u instinkt i opaanja, jer je ono to mi vlasnik kae esto vrlo dalek
o od pravog izvora problema. Stoga u prvo sjesti s vlasnikom i posluati njegovu st
ranu prie. Ni sam ne znam koliko su mi puta ljudi koji su proitali previe knjiga o
psima rekli: No, da, ali budui d a je dalm atinka, po prirodi jc nervozna ili Ima kr
vi graninog kolija, kao i neto pit bulove krvi, pa je moda problem upravo u tom pit
bulovskom naslijeu. Ili moda: Jazavari su uvijek problematina pasm ina. Tim vlasnicima
onda moram objasniti da ine temeljnu pogreku kad za probleme u ponaanju krive pasmi
nu. Ista je stvar kad ljudi generaliziraju u ocjenama pojedinih rasa i naroda svi su ljudi hispanskog podrijetla lijeni, svi su Irci pijanci, svi su Talijani
mafijai... Kad jc rije o pokuajim a da shvatimo i ispravimo ponaanje nekog psa, pasm
ina je po vanosti uvijek trea, nakon pripadnosti ivotinjskome carstvu i pseoj vrsti
. Smatram da nc postoji neto to ljudi vole na zivati problematinom pasm inom . S druge
strane, problem atinih vlasnika nikada ne nedostaje. Pasmine je stvorio ovjek. G en
etiari i biolozi uvjereni su da su prvi ljudi koji su ivjeli u drutvu pasa odabiral
i zalutale vukove s najmanjim tijelom i zubima - moda i zbog toga to bi takve ivoti
nje bile manje opasne i tetne, te bi ih bilo lake nadzirati22. Potom, prije mnogo
stotina, ili ak tisua, godina poeli smo pariti pse kako bismo dobili pom ladak koji
e se osobito isticati u odreenim zadaam a. Psi tragai uzgojeni su kako bi ovjeku pom
agali pojaanim osjetom mirisa. Pit bulovi su se uzgajali za borbe s bikovima. Ovar
i nisu imali zadau samo paziti na stada ovaca, nego su trebali i nalikovati ovcam
a. Tako danas imamo njemakog ovara, imamo boksera, ivavu i Lhasa apso, kao i doberm
ana. Na biranje nam se nude stotine i stotine pasm ina23. Kad birate psa, nedvo
jbeno je vano voditi rauna i o pasmini, no time emo se pozabaviti kasnije. Kljuno je
, m eutim , ne zaboraviti da je prim jerak svake pasm ine ipak i dalje prvenstven
o ivotinja/pas. Svi psi
22 23 John Paul Scott i John L. F uller: Genetics and the Social B e h a v io ro
f the Dog, C hicago, U niversity o f C hicago Press, 1965., 400-403. M ary an n
M o tt: B rccd -sp ccific B ans Spark C o n stitu tio n a l D ogfight, N a tio n
al G c o g ra p h ic Nevvs, 17. lipnja 2004., h ttp ://n ew s.n a tio n a lg e
o g ra p h ic .c o m / news/2004/06/0617_040617_dogbans.html.
apta psima
91

imaju identinu psihologiju. Pasm ina je tek odjea koju odreeni pas nosi, a ponekad
i sklop njegovih ili njezinih osobitih potreba. Ponaanje svog psa neete moi ni shva
titi ni nadzirati budete li ga jednostavno sm atrali rtvom pripadnosti pasmini. Sv
i psi imaju zajednike priroene sposobnosti, no neke pasmine odabrane su upravo rad
i naglaavanja pojedinih osobina. A mi te uvjetovane sposobnosti najee tum aim o kao p
asji karakter. Jedna jc od tih uvjetovanih vjetina i sposobnost praenja traga. Zbo
g spe cifinog uzgoja, psi tragai u tome e prirodno biti bolji. Moi e se dulje odrati n
terenu. Uope ih ne zanim a hoe li prekinuti potragu kako bi neto pojeli, vano im je
samo a pronau taj miris! Mogu li svi psi pratiti trag, mogu li svi psi pronalazit
i predm ete zahvaljujui njuhu? Apsolutno. Svi prepoznaju svijet preko m irisa i s
vi se njuhom slue onako kako se mi sluimo vidom, no neki od njih u traganju e biti
uspjeniji od ostalih. To ne znai da pasm ina ne utjee na to koliko je pas osjetljiv
na odreene uvjete i okruenje. tovie, posebne potrebe koje se kod odreenog psa moda te
melje na pasmini jedna je od najvanijih stvari kojih novi vlasnik psa treba biti
svjestan kad bira pasminu ljubimca s kojim e se blisko druiti. Primjerice, u priro
di se svi psi sele, ali su sibirski haskiji uzgojeni kako bi mogli putovati dulj
e od drugih. Sibir ski haki, kao pasmina, moe bez prekida putovati danim a - to mu
je prirodni posao. No zbog te priroene sposobnosti, sibirski pas tee ivi u gradu, jer
mu geni nalau da prelazi velike udaljenosti, da dugo hoda i tako troi viak energij
e. Bez dovoljne koliine kretanja, haki e lake postati frustriran nego, primjerice, j
azavar. No kad je sibirski haki frustriran, kod njega e se pojaviti isti simptomi i
nuspojave kao kod frustriranog jazavara. Ili frustriranog pit bula. Ili frustrir
anog hrta. Nervoza, strah, agresivnost, napetost, zatita podruja... svi ti problem
i i bolesti javljaju se kad je ivotinja, i onaj pas u njoj, nezado voljna i frustr
irana. Pasmina tu ne igra nikakvu ulogu. I zbog toga je, kad jc pred vama proble
matian oblik ponaanja, pogreno opsjednuto se baviti pitanjima pasmine. Jo jednom , v
raam o se na energiju kao izvor oblika ponaanja. Sve ivotinje, kao i ljudi, raaju se
s odreenom razinom energije. Bez obzira na pasminu, razlikujemo etiri razine ener
gije - niska, srednja, visoka i vrlo visoka. To vrijedi za sve vrste, pa tako i
ljude. Promislite malo o ljudima koje poznajete. Bez obzira na rasnu pripadnost,
bez obzira na dob i prihode, nije li tono da znate ljude koji po prirodi imaju n
isku razinu energije? Ljude koji su stvoreni za izleavanje
92 Cesar M illan

pred televizorom? A znate li i one koji kao da ne prestaju neto raditi dvadeset et
iri sata na dan i sedam dana u tjednu? Ili one koji sedam Jana tjedno na dva sat
a redovito odlaze u teretanu? Ja imam dvojicu divnih sinova. Stariji od njih, An
dre, ima srednju razinu energije, poput moje supruge - uvijek je obziran, ali ka
d radi na neemu, usredotoen je poput laserske zrake. Moj mladi sin, Calvin, s drug
e je strane sliniji meni - ima vrlo visoku razinu energije. Jednostavno je po pri
rodi po put ivog srebra i ponekad ga ba nita ne moe usporiti. Nipoto ne moemo rei da
neka razina energije bolja od druge, no kad biramo psa, dobro je pokuati uskladit
i razine energije. Klijentima govorim kako nikada svjesno ne bi trebali odabrati
psa ija je razina energije via od njihove. Ako ste oputena osoba, ne bih vam prepo
ruio da u azilu odaberete upravo onog psa koji sum anuto skae po kavezu. Odabir ps
a ija je energija kompatibilna s vaom po mojem je miljenju daleko vanije od biranja
pasm ine - osobito ako traite mjeanca ili spaavate neku ivotinju iz utoita.

Pas, sam o pod drugim imenom


I tako nam sada preostaje svima najdraa tema: imena. Ovo je Billy, ovo je Max, ov
o Rex, a ovo Lisa. Im ena stvaram o mi - ljudi. Mi smo jedina vrsta koja svojim
pripadnicim a daje imena. Psi nee otvoriti neki asopis i prepoznati VVilla Smitha,
Halle Berry, Roberta Dc Nira i sve te divne ljude. Oni tako ne gledaju ljude. A
li mi pse najee gledamo upravo tako. Ime ide ruku pod ruku s karakterom. K tome smo
i jedina vrsta koja svoje pripadnike identificira prem a karakteru. M oete biti a
rm antan voditelj vijesti ili prepredeni politiar. M oete biti draga i strpljiva ui
teljica ili strog i nepopustljiv profesor. To je karakter. Iako se psi medu sobo
m tako ne prepoznaju, mi taj na izrazito ljudski pojam karaktera esto projiciramo
na njih. Molim? pitat ete. Moj pas Skipper ima vrlo jasno izraen karak ter! U tom podr
u esto nailazim na protivljenje, pa i poneto ljutnje od strane ljubitelja pasa koj
i su uvjereni da im je pas apsolutno najbolji, krajnje jedinstven i originalan p
as koji je ikada ivio. S vama se slaem u stavu d a je svaka ivotinja, poput svake s
njene pahulje, jedinstvena. Ali vas pozivam i da prihvatite nov nain razmiljanja: m
ogunost da je karakter vaeg psa moda neto to ste na njega projicirali. Nekakvo prirod
no stanje, vjetinu ili oblik ponaanja m oda samo pogreno tum aite kao neto to nama lju
ima izgleda kao karakter. Moda
apta psima 93

ak i neurozu ili neki problem nazivate karakternom osobitou - a to nuno i nije dobro z
a vaeg psa. D opustite da vam ponudim i primjer. Recimo da neki ovjek ima dva teri
jera. Jedan se zove Lady, a drugi Columbus. Vlasnik je poto njem dao ime Columbus
24jer voli istraivati. Lady je m irna i stidljiva i nikad ne istrauje, pa je poput
prave dam e. I to je sve logino, nije li tako? Maleni terijer koji potee uzicu jer
voli istraivati? I drugi terijer koji se zadrava u kutu i dri se poput prave male d
ame? Prema vlasnikovim rijeima, psi su dobili ime prem a k arakteru. No prava jc is
tina da svi psi vole istraivati. Istraivanje je dio njihove prirode, a kad vidim p
sa za kojeg se ini da nc voli istraivati nove stvari - da je nesiguran i prestraen
- odm ah znam da neto nije u redu. Ovaj vlasnik samo naglaava odreene elemente ponaa
nja svojih pasa te ih naziva odrazom karaktera. U svijetu ivotinja postoje dom in
antne i podlone jedinke (ime emo se ubrzo detaljnije pozabaviti). Lady je oito podlon
ija i poslunija u tom paru i po svoj prilici prirodno ima niu razinu energije. Ali
poradim o li na njezinu sam opouzdanju, moemo se nadati da e poeti pokazivati znat
ielju ba kao i Columbus. D akako, u prirodnom e svijetu psi jedni druge prepoznaju
kao zasebne individue, no ne na isti nain kao mi. Njima majka ne daje ime. Majka
e u svojoj tenadi vidjeti one koji imaju snanu energiju, one koji imaju srednju ra
zinu energije i one koji imaju niski stupanj energije - to su njezini potomci. N
jezina su djeca energija. Njezina su djeca vrlo jedinstven i prepoznatljiv miris
. Kasnije, kad odrastu, ostali pripadnici opora takoer e ih prepoznavati kao miris
i energiju, a njihov karak ter i ime odgovarat e tome kamo pripadaju unutar hijerarhi
je skupine. Nama je sve to dosta teko pojmiti, no zapamtite glavnu tezu ovog pogl
avlja: psi svijet vide posve drukije od nas - ni bolje ni loije - a vlasnici moraj
u spoznati tu jedinstvenu psihologiju koja proistjee iz drugaijeg pogleda na svije
t. K a ra k te r i im e naeg ljubim ca najee postoje je r mi u njih vjerujemo. To je
plod naih elja i nam a jc lake i ugodnije tako se povezivati sa psom. To je zgodno
i nam a ljudima korisno, ak slui kao svojevrsna terapija - odnosno, tako je kada
se psu ne onemoguuje da bude to to jest, pas. Ali kad pas ima problema, ne m oete i
h poeti rjeavati tako da se obraate Columbusu. M orate poeti od ivotinje,
24 Engl. Kolumbo.
94
Cesar M illan

potom psa, zatim pasmine i tek tako sputate se do imena ispisanog na zdjelici za
hranu.
Ovo ne an alizirajte
Na veliku alost nas ljudi, psi se ne mogu ispruiti na kauu i prepustiti sc psihijat
rijskoj analizi. Ne mogu nam rei to ele ili to im treba. No zapravo nam govore cijel
o vrijeme, energijom i govorom tijela. A kad razumijem o njihovu psihologiju, vo
dei rauna o njihovu instinktu, istinski moemo zadovoljiti njihove najdublje potrebe
. Cesto imam klijente koji su iz utoita posvojili psa s problemima te su mjesece i
mjesece razmiljali o tome to mu se to toliko stra no m oralo dogoditi u ranim ivotni
m fazam a kad danas ima takve probleme. Z a takvog psa esto e rei: Bit e da ga je uda
rila neka ena u cipelama s visokom potpeticom , jer se sada boji ena s takvim cipe
lama. Ili: Prestraio ju je sm etlar pa sad poludi kad god ulicom proe kam ion za sm
ee. Sve to moe biti tono. No ti vlasnici o strahovim a i fobijama svojih pasa govore
kao da je rije o ljudskim strahovima i fobijama. Kao da psi po cijele dane nita n
e rade, nego samo opsjednuto razmiljaju o traumatinom djetinjstvu ili u slobodno v
rijeme iskljuivo brinu o smetlarima i enam a u visokim potpeticama. Jer, nije tako
. Psi ne razmiljaju poput nas. Da se izrazim posve po jednostavljeno, psi reagiraj
u. Ti su strahovi i fobije uvjetovani refleksi. A svaki uvjetovani refleks u pas
a mogue je promijeniti ili dokinuti ako shvaate temelje psihologije pasa. Evo i je
dnog primjera iz prve sezone emitiranja serije apta psima. Kane je prelijepa, drag
a i umiljata trogodinja doga koja se prilikom igre i tranja po podu prekrivenom li
noleumom otklizala i svom snagom udarila u velika staklena vrata. Vlasnica M ari
na pojurila je do Kanea i uskliknula: Oh, Boe moj, Kane, je li ti dobro? Jadnie moj
m ali... i tako dalje i dalje, uz mnogo uzbuene, emocijama obojane energije. Iako
je M arina im ala najbolje namjere, te je bila iskreno zabrinuta za Kanea, takv
im je pristupom samo jaala Kaneovu prirodnu zbunjenost u tom trenutku. U prirodi,
da je Kane bio s nekim uravnoteenim psom iz svog opora i da se dogodila ista nezg
oda, drugi bi ga pas moda onjuio i pregledao da utvrdi je li sve u redu. Kane bi p
otom ustao, otresao se i nastavio dalje, kao da se nita nije dogodilo. Moda bi pos
tao malo oprezniji u vezi s tranjem na klizavim povrinama. No zbog vlasniine reakci
je, K ane je taj beznaajni dogaaj poeo povezivati s velikom traumom. I tako se rodi
la fobija.
apta psima 95

Od tog dana Kane se uasavao glatkih podova. Vie od godinu dana nije htio ui u kuhin
ju i M arina ga vie nije uspijevala odvesti u kolu u kojoj je radila i kamo ga je
ranije dovodila svakodnevno. Nije htio ii ak ni veterinaru. M arina je uvijek mora
la nositi komad nekog starog saga te ga razvui kako bi Kane proao kroz veterinarov
u ekaonicu. M arina ga jc pokuavala nagovoriti i drugim sredstvim a navesti da doe
na linoleum, no sve je bilo uzaludno. Pokuala je s nagradam a i izljevima ljubavi
. Sto ga je vie molila i preklinjala, to ga je vie tapala i gugutala mu i tjeila ga,
to je Kane postajao tvrdoglavijim - i prestraenijim . Osim toga, Kane je imao vie
od sedam deset kilo gram a, pa ako nekam o nije htio poi, nije bilo tog guranja i
potezanja koje bi ga na to moglo natjerati. Marinin pristup Kaneovoj fobiji moda
bi bio primjeren da se radilo o malenom djetetu. Psiholog u radu s pacijentom ko
ji jc preivio avionsku nesreu ne inzistira na tome da ovaj ve prilikom prve seanse
sjedne u zrakoplov. Slino tome, kad naa djeca doive neku nezgodu, s nae strane treba
ju odreenu utjehu i suosjeanje. No veina roditelja zna da ak i djeca esto reagiraju s
ukladno reakcijama roditelja. I upravo zbog toga pokuavamo utjeiti djecu tako da p
revie nc naglaavamo veliinu toga to sc dogodilo. No za razliku od nae djece, psi ne s
a njaju, niti opsjednuto razmiljaju o prolim iskustvima onako kako to inimo mi. ive u
sadanjem trenutku. Kane nije danim a zabrinuto razmiljao o skliskim podovima, neg
o je reagirao prirodno, u cilju svoje zatite. No budui da je vlasnica samo pojaala
traum atinost situacije pretjerano uzbuenom i emotivnom energijom, a potom i potic
ala taj isti strah kad je prem a njemu iskazivala naklonost i ljubav im bi se naao
blizu glatke podne povrine, Kane je sada poeo sm atrati da su takvi podovi uistin
u neto krupno i strano. Kad god ivotinji ne dopustim o da sama prebrodi strah, taj
strah prerasta u fobiju. Kaneu jc trebao smireno-sam ouvjereni voa opora koji bi m
u promijenio uvjetovane reakcije i pokazao mu da su i skliski podovi uobiajena po
java. I tu onda na scenu stupam ja. Prvo sam Kanea poveo u podulju etnju, kako bi
smo se zbliili i kako bih preuzeo dominantnu ulogu. im sam se uvjerio da u meni vi
di vou, znao sam da se mogu poeti baviti njegovom fobijom. Budui da je Kane tako ve
lik pas - tei od mene! - m orao sam se s njim zatrati kako bih ga doveo u hodnik u
kojem je dolo do onog incidcnta. Uspio sam u drugom pokuaju kada jc utrao uz mene
i naao se na podu prije nego to je shvatio to se zapravo dogaa i kako je dospio onam
o. im se naao na podu, reagirao je u skladu s uvjetovanim refleksom
96 Cesar Millan

_ uspanieno. Stao se mekoljiti i sliniti - u oima mu se jasno vidjela uasnutost. Raz


lika je u ovom sluaju bila u tome to sam uz njega bio ja. Samo sam ga vrsto drao. I
dalje sam bio smiren, snaan, odluan, nimalo pod utjecajem njegove reakcije. Nisam
ga tjeio niti mu tepao kao to to uvijek ini M arina - takvo jc ponaanje samo pojaaval
o njegove negativne reakcije. Umjesto toga, ja sam sjedio uz njega dok je proivlj
avao sve one stare emocije - i gledao kako strah iz njega doslovno istjee. Za man
je od deset m inuta bio je dovoljno oputen da ponem s njim hodati - po glatkome po
du. Napredovao je uz mene, isprva nesigurno, no nakon to smo nekoliko puta preli d
uinu hod nika, am o-tam o, poelo mu se vraati sam opouzdanje. Ja sam i dalje bio smi
ren i samouvjeren. Nisam ga tetoio kao da je rije o djetetu. Ponudio sam mu pomo sn
anog voe opora, svojom mu energijom govorei kako je rije o normalnoj aktivnosti kod k
oje se nema ega bojati. Z a manje do dvadeset minuta K ane je sam opouzdano hodao
istim onim hodnicim a kojih se bojao vie od godine dana. Na najveoj kunji naao se k
ad su ga od mene trebali preuzeti M arina i njezin sin Em m et. M arina m ije ob
jasnila koliko joj je teko zraiti smireno-sam ouvjerenom energijom dok je toliko z
abrinuta za Kaneove osjeaje. Prirodno je da ovjek suosjea s drugom ivotinjom u nevol
ji, no psima nae suosjeanje ne treba. Trebam o im kao voe. Mi smo im referentna toka
i izvor energije. Oni odraavaju psiholoku energiju kojom zraim o u komunikaciji s
njima. M arini uistinu nije bilo jednostavno nauiti kako postati Kaneovim voom dok
ju je srcc boljelo zbog njega i dok je sm atrala da treba biti njegova m am a. No
, moram joj odati priznanje, silno se trudila da ostvari promjenu - te je i supr
uga i sina nauila da postanu boljim vodama opora. Strunjaci koji se bave ponaanjem p
asa i psihologijom ovjeka tehniku koju sam prim ijenio na Kaneu ponekad nazivaju p
replavljivanjem: produljenim izlaganjem pacijenta razm jerno intenzivnom stim uli
ranju straha. Neki zagovornici ivotinja tu tehniku smatraju vrlo prijepornom . Ja
sm atram da u radu sa ivotinjama ljudi trebaju raditi po vlastitoj savjesti. To
kako sam ja radio s Kaneom po mojem jc miljenju bilo ne samo hum ano, nego je ima
lo i trenutaan uinak. Kane nakon toga vie nije imao problema sa skliskim podovima kao ni s drugim fobijama. Rije je o udesno uravnoteenome, smirenome i mirnome psu.
Kod pasa jc najljepe i najbolje to to, za razliku od ljudi koji imaju psiholoke pr
obleme, odmah idu dalje i ne osvru se. Mi ljudi istodobno smo i blagoslovljeni i
prokleti jer imamo m atu, koja nam omoguuje
apta psima 97

da se vinemo do nesluenih visina u znanosti, umjetnosti, knjievnosti i filozofiji,


ali nas jednako tako moe odvesti do raznoraznih m ranih i stranih mjesta u vlastit
oj glavi. Budui da ive u sadanjem trenutku, psi se ne dre prolosti tako grevito poput
nas. Z a razliku od svih Woodyja Allena ovoga svijeta, psima nije potrebna dugog
odinja terapija, kao ni beskonane seanse na kauu kako bi shvatili to im se dogodilo
u najranijoj dobi. Psi su u konanici bia uzroka i posljedica. Kad ih nauimo da reag
iraju na novi nain, pokazat e ne samo volju, nego i sposobnost da se promijene. Sv
e dok prema njima iskazujemo snano i dosljedno voenje, mogu napredovati i nadii got
ovo sve steene fobije.
"Opet ti vodi."

4.
Snaga opora

Jedan aspekt psihologije pasa u prolom sam poglavlju samo usputno spomenuo, no ri
je je o daleko najvanijem pojmu kad je rije o shva anju odnosa izmeu vas samih i pasa
u vaem ivotu. Radi se o pojmu opora. Mentalitet opora vaeg psa jedna je od najveih pri
rodnih sila koje sudjeluju u oblikovanju njegova ili njezina ponaanja. Psu je opor
ivotna snaga. Instinkt opora njegov je prvobitni instinkt. Njegov je status u opor
u njegovo ja, njegov identitet. opor je psu toliko vaan jer neto to prijeti skladu op
ora prijeti i skladu svakog pojedinanog psa. Zaprijeti li neto opstanku opora, ugro
zit e i samo preivljavanje svakog psa u njemu. Potreba za stabilnou i nesmetanim fun
kcioniranjem opora mona je motivacijska sila svakog psa - ak i maenog i paenog pudla
koji nikada nije upoznao drugog psa i nikada nije iziao iz vaeg dvorita. Zato? Jer m
u je to usaeno duboko u mozgu. Za to su se pobrinuli evolucija i majka priroda. P
resudno je vano da shvatite kako va pas sve interakcije s drugim psim a, s vama, p
a ak i drugim ivotinjama u vaem dom ainstvu prom atra kroz prizm u opora. Iako sam u p
ethodnom poglavlju naveo brojne razlike izmeu naina na koji svijet promatraju psi
i ljudi, ljudi - tovie, svi prim ati - takoer su ivotinje opora. Psei opori zapravo se
toliko i ne razlikuju od ovjekova pandana opora. Mi svoj opor nazivamo obitelji. Kl
ubom. Nogometnom momadi. Crkvom. Tvrtkom. Vladom. Dakako da mi svoje drutvene skup
ine sm atram o daleko sloenijima od pseih, no je li razlika uistinu tako velika? K
ad sve pom no ralanite, osnove su iste: svi spomenuti opori odlikuju se hijerarhijski
m ustrojem, jer inae ne mogu funkcionirati. Pa tako na
apta psima 99

vrhu imamo oca ili majku, kapetana momadi, sveenika, generalnog direktora, predsje
dnika... Slijede razliite statusne razine osoba koje su podinjene toj osobi. Tako
funkcionira i opor pasa. Pojam opora i voe opora izravno je povezan s nainom na koji
psi ostvaruju interakcije s nam a kad ih dovedemo kui.

Prirodni opor
Prom otrite li malo bolje opor vukova u divljini, uoit ete prirodan ritam koji obil
jeava njegove dane i noi. ivotinje u oporu prvo ho daju, ponekad i do deset sati na d
an, u potrazi za hranom i vodom25. Potom jedu. Ubiju li jelena, voa opora dobit e n
ajvei komad, no svi e suraivati u podjeli svega ostaloga. Jest e dok ne nestane cije
li jelen - ne samo zbog toga to u divljini nemaju foliju za umatanje hrane, nego
i zato to ne znaju kad e se domoi idueg jelena. To to pojedu danas moda e im morati po
rajati jo dugo. Upravo od toga potjee izraz jede kao vuk. A takav oblik ponaanja esto
te uoiti i kod svojih pasa. Vukovi nuno ne jedu samo kad su gladni, nego kad ima h
rane. Njihovo je tijelo stvoreno da pohranjuje i uva energiju. I to je korijen po
nekad naoko neutaivog teka vaeg psa. Tek nakon to dovre svakodnevne zadae, vukovi i d
ivlji psi poinju se igrati i zabavljati. Tada slave. A u prirodi najee iscrpljeni od
laze na spavanje. Ni jedan jedini put, dok sam prom atrao sve te pse na dje dovoj
farmi, nisam vidio da pas koji spava proivljava none more, onako kako se to dogaa kun
im psima u Americi. Trzale su im se ui, oi sc pomicale, ali nije bilo ni cviljenja
, ni cendranja ni stenjanja. Bili su toliko potpuno iscrpljeni od dnevnih zadaa i
igre da su svake noi spavali posve mirno. Svaki opor ima svoje obrede. Medu njima
su kretanje, trud uloen u traenje hrane i vode, jelo, igra, odmor i parenje. Sto
je najvanije, opor uvijek ima vou. Ostale ga ivotinje samo slijede. U nutar opora ivot
inje same zauzimaju hijerarhijsko mjesto, koje obino odreuje priroena razina energi
je svake ivotinje. Voa odreuje - i provodi pravila i granice prema kojima e lanovi opo
ra ivjeti. Ve sam objasnio kako je tek roenome psu prvi voa opora njegova majka. Od s
amog roenja tenad ui kako suraivati unutar drutva koje
25 VVolvcs in D enali Park and R eserv e, N ational Park Service, M inistarstvo s
aveznih posjeda i p riro d n ih bogatstava. http://w w w .nps.gov/akso/ParkW ise
/Students/R efcrcnceL ibrary/D E N A /W olvesInD cnali.htm .
100
Cesar Millan

poiva na organizaciji opora. U dobi od priblino tri-etiri mjeseca, nakon prestanka m


ajina hranjenja, ulaze u redovnu strukturu opora pa se povode za vodom, a ne vie za
majkom. U oporima vukova i divljih pasa voa je obino mujak, jer se ini d a je hormon
testosteron - koji muka mladunad ima od vrlo mlade dobi - preduvjet i signal domi
nan tnih oblika ponaanja26. Tako ete vidjeti da se muko tene penje i na druge mujake i
na enke, iako jo nije ni blizu spolnoj zrelosti - i ne, to ne znai da je biseksual
no. To samo znai da u igri glumi dominaciju i podlonost, oblike ponaanja koji e igra
ti tako veliku ulogu u njegovu buduem ivotu odraslog psa. Iako su hormoni vaan dio
uloge voe opora, energija ima jo veu ulogu. K ada ljudi ive u domainstvu u kojem ivi v
od jednog psa, dom inantna ivotinja moe pripadati bilo kojem spolu. Spol nije vaan
, ve je vana jedino priroena razina energije i onaj tko uspostavi dominaciju. U mno
gim oporima postoji alfa p ar, muko-enski par koji, kako se ini, zajedniki upravlja sv
me to se dogaa u oporu. Voe opora u divljini se raaju, a ne stvaraju. Ne polaze teajev
za nove voe, ne ispunjavaju obrasce i ne idu na razgovor za posao. Voe se razvija
ju vrlo rano i u vrlo mladoj dobi pokazuju dominantne odlike. Upravo ta toliko v
ana energija o kojoj je ve bilo rijei odvaja vou od psa koji slijedi vou. Voa opora mo
a se roditi s visokom ili vrlo visokom razinom energije. Ta energija k tome mora
biti i dominantna energija, kao i smireno-samouvjeren a energija. Pas koji ima
srednju ili nisku razinu energije nee postati voom opora. Veina pasa - ba kao i veina
ljudi - raa se kako bi slijedila, a nc vodila. Uloga voe opora ne svodi se tek na d
ominaciju, ve donosi i odgovornost. Promislite malo o naoj vlastitoj vrsti te post
otku ljudi koji bi eljeli imati mo i povlastice predsjednika drave ili novac i sve
ostalo u emu uiva Bili Gates. A onda tim istim ljudima recite da e, ele li navedene
stvari, morati raditi od jutra do mraka, svaki dan, gotovo se nikad ne viati s lan
ovima obitelji i vrlo rijetko imati slobodan vikend. Recite im da e financijski o
dgovarati za tisue ljudi ili za nacionalnu sigurnost stotina milijuna graana. Koli
ki bi ljudi svjesno odluili preuzeti ulogu takvog voe nakon to biste ih zastraili ta
kvom realnou? Drim da bi veina ljudi odabrala ugodniji, ali jednostavniji ivot, a ne
veli ku mo i bogatstvo - pod uvjetom da istinski shvaaju posao i rtve koje donosi u
loga voe.
26 B rucc Fogcl: The Dog's M ind: Understanding Your Dog's Rehavior, New York, M
acmillan, 1990., 50-51.
apta psima
101

Slino tome, voa pseeg opora odgovoran je za preivljavanje svih pripadnika opora. Voa v
di opor do hrane i vode. On odluuje kada e loviti. O n odluuje tko jede, koliko i ka
da. On odluuje kad je vrijeme za odmor, kad za spavanje, kad za igru. Voa postavlj
a sva pravila i strukture prema kojima pripadnici opora moraju ivjeti. Voa opora mor
a imati potpuno samopouzdanje i znati to ini. A ba kao i u ovjekovu svijetu, veina pa
sa raa se da bi slijedila, a ne odraivala sve potrebno radi odranja uloge voe opora. i
vot je jednostavniji i manje stresan kad ive po pravilima, te unutar granica i og
ranienja koja im je postavio voa opora. Istina, psu koji se rodi s dominantnom kara
kternom crtom i ener gijom bit e tee i moda e mu trebati neto vie vremena da prihvati
jeka kao vou. Takve ivotinje nisu roene za to da slijede druge. No instinkt koji ih
usmjerava prema ivotu u skladnome oporu snaniji je od instinkta koji ih tjera da p
ostanu jedinim i neupitnim voom. Vano je voditi rauna o injenici da dominantan pas v
rlo visoke razine energije mora biti iskljuivo s ovjekom koji ima dovoljno energij
e, sposobnosti i znanja da bude voda dominantnome psu koji pripada nekoj snanoj p
asmini. ovjek koji odabere takvog psa mora se obvezati i posvetiti ulozi voe - i t
u obvezu mora shvatiti vrlo ozbiljno. Kao to smo ve navodili, vode opora zrae smiren
o-samouvjerenom energijom. ak i ako nikada ranije niste promatrali opor pasa ili v
uko va, vrlo ete brzo uvidjeti tko je voa. Drat e se dom inantno - budno uzdignute gl
ave, uzdignutih prsa i uiju, ukoena repa. Ponekad e vam se uiniti i da je rije o arog
antnome razmetljivcu. Oito je da su vode opora izrazito samouvjereni psi, te da im
je ta uloga posve prirodna. Takav stav ne glume jer to ne bi mogli ak ni da ele.
S druge strane, oni koji ih slijede projiciraju energiju koju nazivamo smirenom p
odlonou. Glava im je u razini tijela ili ak pognuta, u hodu su uvijek iza voe, uiju ov
eenih ili povijenih unatrag. Mau repom, ali on je uvijek nisko. Ako im se voa opora
suprotstavi, moda e ustuknuti, pognuti glavu ili ak lei i okrenuti se na lea, te tako
otkriti trbuh. Time pas u biti govori: Ti si ef, a ja to ne dovodim u pitanje. Ka
ko god ti kae.
Nema m jesta za slab osti
Pokae li voa opora u prirodi bilo kakvu slabost, napast e ga i zamijeniti neki jai pr
ipadnik opora. To vrijedi kod svih ivotinjskih vrsta koje ive u hijerarhijskim drutv
enim sustavima. Jedino snani mogu voditi. tovie ekstrem na se slabost meu pripadnici
ma opora,
102
Cesar Millan

0 kome se god tono radilo, ne tolerira. Ako u oporu postoji pas koji je neuobiajeno
slab ili plah, ostali e ga napasti. Slabosti nema mjesta m eu ivotinjskim vrstam a
- osim kod ovjeka. To je jedna od najzanimljivijih razlika izmeu dananjeg ovjeka i
ostalih pripadnika ivotinjskog carstva. Mi ne samo to prihvaamo slabosti kod odree no
g dijela pripadnika svojeg opora, nego i spaavamo slabu brau 1 sestre! R ehabilitiram
o invalide, brinem o se za bolesnike, izlaemo ivot opasnosti da spasimo nekog prip
adnika opora koji moda ionako ne bi preivio. I prem da je ono to neki istraivai naziva
u altruistinim ponaanjem dokum entirano i kod mnogih drugih vrsta (osobito drugih v
iih primata)27, u usporedbi s veinom drugih ivotinja, ovjek takvu brinost uzdie na izn
imno visoku razinu. Ljudi ne samo to spaavaju druge ljude, nego spaavaju i ivotinje.
Mi smo jedina vrsta koja spaava galebove, krokodile, hijene i kitove. Nikada neet
e, primjerice, vidjeti da neka zebra spaava ozlijeenog slona. Promislite malo o lj
ubiteljima ivotinja koje poznajete - ljubiteljima pasa, lavova, konja... Svaka ivo
tinja kao da m eu ljudima ima svoj klub oboavatelja - skupinu ljudi koji toliko suos
jeaju s odabranom vrstom da e spasiti ak i njezin najjadniji i najotuniji prim jerak
. Mnogi psi u moj C entar za psihologiju pasa doli su u tako loem stanju da im je
to bila posljednja prilika, te sam ih vratio sa samog ruba. Imam psa s tri noge,
psa bez uiju, psa s jednim okom i psa koji je plod takvog m ijeanja bliskih srodn
ika da e zauvijek biti m entalno hendikepiran. A razlog je to to sam ovjek i to mi j
e ao tih pasa, te u uiniti sve to je potrebno da im se prui jo jedna prilika za ispunj
en i sretan ivot. No psi u prirodnom e stanitu ne ale slabe i nem one pse. Njih napa
daju i ubijaju. U tome nema ni traka namjernoj okrutnosti - prisjetite se da smo
mi ujedno jedina vrsta koja ima sustav m oralnih vrijednosti, koja razlikuje isp
ravno od pogrenoga. Slaba ivotinja jednostavno ugroava ostatak opora pa je priroda iv
otinjama usadila instinkt zahvaljujui kojem se pare najsnaniji pripadnici opora, ka
ko bi novi narataj imao vee izglede da preivi i da se dalje razmnoava. Priroda pazi
na svoje. Naa je sklonost tom e da spaavamo druge plod nae em ocional ne energije. N
ae suosjeanje i priroena ljubav prelijepe su pojave, dio uda koje nazivamo ljudskou. N
o druge ivotinje emocionalnu energiju mogu percipirati kao slabost. Ljubav je bla
ga energija pa
27 E lizab cth Pennisi: H ow D id C o o p erativ e B ehavior Hvolve? Scicncc 309,
5731 (1. srpnja 2005.): 93.
apta psima
103

je, barem kad je rije o preivljavanju opora, sama po sebi uistinu svojevrsna slabos
t. A ivotinje nee slijediti blagu ili slabu energiju. N ee slijediti suosjeajnu ener
giju. Bez obzira na sv. Franju Asikog i njegove ptice, ivotinje nee slijediti duhov
nog vou. Nee slijediti simpatinog vou. Niti e slijediti pretjerano uzbuenu energiju. I
mi smo vrsta orijentirana na hijerarhiju opora, no, kao to sam ve naveo, usto smo
i jedina vrsta na planetu koja e slijediti nestabilnog vou. ivotinje - bilo da se r
adi o konjima, psima, m akama ili ovcama slijedit e jedino stabilnog vou. Uravnoteen
ost tog voe odraava se u njegovoj dosljedno smireno-samouvjerenoj energiji. Stoga,
kada ivotinjama koje nas okruuju projiciramo uzbuenu, njeno naklo njenu, emocionalnu
ili ak pretjerano agresivnu energiju - a osobito ako je to jedina energija kojom
zraim o - daleko je izglednije da e u nama tada vidjeti lana opora koji slijedi, a
ne vou.
Voditi ili slijediti?
Iz perspektive psa, postoje samo dva mogua poloaja: voa ili onaj koji slijedi. D om
inantan ili podloan pripadnik opora. C rno ili bijelo. U njihovu svijetu nema sre
dine. Kada pas ivi s ovjekom, kada eli nadzirati ovjekovo ponaanje, pojedinac mora pr
euzeti obveze vode opora i u toj ulozi djelovati bez prestanka i sto posto. To je
, kratko i jasno, cijela istina. No mnogim mojim klijentima to nc izgleda ni pri
blino jednostav no. Stotine njih zovu me jer su oajni, jer im problemi s ponaanjem n
jihovih ljubimaca posve upravljaju ivotom. Nekima od njih moda je teko pojmiti para
digm u dominacije i podlonosti jer u ovjekovu svijetu te rijei imaju i odreene dodat
ne konotacije. Kad ujemo rije dominacija, moda zamiljamo mukarca koji tue suprugu, pij
anca koji se potukao u nekom baru ili kolskog nasilnika koji na igralitu iznuuje no
vac za objed od najslabijeg uenika u razredu, ili ak maskiranog m ukarca ili enu u n
ekom sado-m azo klubu, u koi i s biem ... Ta rije automatski nas podsjea na okrutnos
t. Stoga se va no prisjetiti da u svijetu ivotinja nema rijei okrutnost. A dominacij
a nije moralni sud, niti em ocionalno iskustvo. Rije jc jednostavno o nainu postoj
anja, ponaanju koje je u prirodi jednako prirodno kao i parenje ili jelo ili igra
. Pojam podlonosti, u smislu u kojem se njime ovdje sluimo, takoer nije nikakav etik
i sud. Ne oznaava ivotinju ili ovjeka koji je slabi ili odvie povodljiv. Podloan nije
ranjiv ili nedjelotvoran. Rije je tek
104 Cesar Millan

o energiji i m entalnom e sklopu onoga koji slijedi. Medu svim vrstama koje se o
rganiziraju po naelu opora mora postojati odreena razina dominacije i podlonosti kak
o bi funkcionirala odreena hijerarhija. Promislite samo o nekom velikom uredu pre
punom slubenika. Sto bi se dogodilo kad bi svi dolazili i odlazili po nahoenju, po
dnevnu stanku protegnuli na etiri sata, te sc po cijele dane prepirali meu sobom i
sa efom? Ne bi li to bio pravi kaos? Zaposlenicu koja na vrijeme dolazi na posao
, slae se s kolegama i kolegicama, te bez veih sukoba dovrava zadae ne sm atrate slab
om, nije li tako? Ne, sm atrate da dobro surauje, da je dobar timski igra. No kako bi
uope postojao nekakav tim , ta zaposlenica u odreenoj mjeri mora prihvatiti m ental
itet podlonosti. Mora implicitno shvatiti da odluke donosi ef, a da ih se ona treb
a pridravati. Iako se time izlaem opasnosti od toga da me proglase politiki nekorek
tnim , i dalje se sluim izrazima dominantan i podloan. Sma tram da vrlo precizno op
isuju prirodnu drutvenu strukturu koja vlada meu psima. Kod pasa nema sudova vezan
ih za pitanja o tome tko je u oporu dom inantan, a tko podloan, bilo da se radi o o
poru pasa ili o oporu koji ine jedan pas i jedan ovjek. Pas se nee uvrijediti preuzm
ete li od njega ulogu vode. Moje iskustvo govori da veina pasa osjeti olakanje ka
d shvati da vlasnik vodi glavnu rije. Sada kada smo ih integrirali u svoj svijet,
jasno je da postoji mnotvo sloenih svakodnevnih odluka koje psi trebaju donositi,
a za koje ih priroda nije opremila. Psi ne mogu zaustaviti taksi, niti gurati k
olica u sam opo sluzi, kao ni podii novac s bankom ata - barem ne bez specijalizir
ane obuke! Psi to osjeaju i ja sam osobno vidio na tisue pasa kako se oito oputaju p
rvi put u ivotu nakon to se vlasnik napokon uistinu posvetio dunosti pravog voe. Ali
pazite to vam kaem - kad pas osjeti da vlasnik nije dorastao izazovima uloge vode
opora, odmah e pokuati ispuniti tu prazninu. To mu nalae priroda: mora pokuati odrati
funkcionalnost opora. Prem a vienju vaeg psa, netko mora voditi cijelu predstavu.
A kad tu ulogu preuzm e pas, rezultati su ne rijetko katastrofalni i za njega i z
a ovjeka.
"Paradoks moi''
Kao to sam ve spomenuo, mnogi su moji klijenti iznimno moni po jedinci naviknuti na
to da je njihova posljednja u svim ostalim ivotnim podrujima. Oni koji ih okruuju s
matraju da takvi pojedinci zrae toliko snanom energijom da to gotovo izaziva pravi
strah! Vidio sam
apta psima 105

kako neki od njih izdaju naloge i Ijutito izvikuju zapovijedi osoblju, te gledao
kako se njihovi zaposlenici doslovce ponizno povlae ve i kad uju efov glas. Kakva p
odlona energija! Nakon toga svi se rastre na sve strane kako bi ispunili efove zaht
jeve - i ni u jednom trenutku nema sumnje u to tko je ef. Ali tako dolazimo i do
jednog ironinog elementa u mojem poslu, pojave koju nazivam paradoksom moi. Kad se v
rate kui, od trenutka kad otvore ulazna vrata, ti monici prema svome psu zrae isklj
uivo emocionalnom energijom. Oooo! Zdravo, Pookey, srce moje maleno! Daj mami pusi
cu! Ma pogledaj samo kako si zloest - to je ve druga sofa koju si izgrizao ovaj mj
esec. Nije mi namjera rugati se tim klijentima jer s njima istinski suosje am. Igra
nje glavne uloge u ovjekovu svijetu izaziva neopisiv stres. Znam kako je zgodno v
ratiti se kui i ondje zatei drago stvorenje i opustiti se, druiti se s biem koje vas
ni za to nc osuuje i kojem iz trenutka u trenutak ne morate dokazivati koliko ste
vani i moni. Rije je o udesnoj terapiji za klijente koji sc mogu njeno zagrliti s me
kim i podatnim psom. Osjeaj je slian dugotrajnom kupanju u vruoj vodi, kupki koja v
as um iruje. A to je u odreenoj mjeri tono - pas ne osuuje, barem u mjeri u kojoj s
u ljudi naviknuti na osude. Psu je svejedno ima li vlasnik na raunu milijun dolar
a, vikendicu uz more ili Ferrari. Svejedno mu jc je li vlasnikov posljednji albu
m dosegao platinastu nakladu ili je doivio neuspjeh, svejedno mu je je li vlasnic
a ove godine osvojila O scara ili je njezina televizijska serija ukinuta. Ne pri
mjeuju ak ni je li se vlasnik udebljao desetak kilogra ma ili se upravo vratio s pl
astine operacije. M eutim, psi definitivno prosuuju tko je voa, a tko ga u odnosu sl
ijedi. A kad se ti moni ljudi vrate kui i puste psa da im skae po glavi, kad cijelu
veer psa hrane slasticama, kad ga love po kui i zadovoljavaju svaki njegov hir, p
osve je jasno da je pas donio presudu: taj isti ovjek kojeg u svijetu ljudi smatr
aju tako uspjenim i monim, u pseim je oima postao podreenim i podlonim lanom opora.
O prah W infrey - moj osobni uzor u profesionalnim stavovima i dr anju - idealan j
e prim jer pojave koju opisujem. U svijetu ljudi nije tek glavna, nego je i nevj
erojatno sm irena i staloena. Na svojim je sem inarim a redovito navodim kao klas
ian primjer sm ireno-sam ou vjerene energije na djelu, jer u tome joj uistinu nema
premca. Oprah ne mora dokazivati da je vana: to jednostavno zrai iz njezina bia.
106 Cesar Millan

Usto je i uzor za oponaanje ivotinja kad je rije o njihovoj sposobnosti da ive u sad
anjem trenutku. O prah je javnosti odvano predstavila priu o svojoj prolosti i oito j
e da joj nije bilo nim alo jednostavno i lagodno. K tom e je morala nadvladati j
o jednu prepreku, injenicu da je A m erikanka afrikog podrijetla, to je bila itekakv
a smetnja u vrijem e kada je poela graditi karijeru. No za razliku od veine ljudi.
O prah njeguje tu sposobnost da neprestano ide dalje. Prolost je u tom e nikada
nije sputavala. O na je, po mojem miljenju, blistav primjer ovjekova potencijala.
A uza sve to, i dalje je uistinu draga i velikoduna osoba. Jo otkako sam doao u A m
eriku, sanjario sam o tom e da nastu pim u njezinoj emisiji. Meni je upravo to b
io krajnji odraz postizanja uspjeha u ovoj zemlji. A kad sam na koncu kao gost u
istinu doao onamo, susret je nadmaio i moja najmatovitija oekivanja. O prah je bila
vrlo ljubazna i susretljiva, pronicljiva i znatieljna, te duhovita, a pozvala je
i moju suprugu Ilusion, koja je sjedila u publici, da sudjeluje u tom iskustvu.
Cijeli taj dan meni je bio poput sna. No u emisiji sam se naao zbog O prine skriv
ene none more, nepoznate slabosti. Oprah - moj uzor sm irene odlunosti - doputala j
e svome psu, Sophie, da joj skae po glavi! Kad sam je 2005. upoznao, na njezinu i
m anju nadom ak Santa Barbare, koje se prostire na etrdeset dva hektara zemljita u
z more, imala je dva psa - Sophie i Solomona, oba koker panijela. Solomon je bio
podloni lan opora, ve vrlo star i nem oan. S druge strane, Sophie - kojoj je tada bil
o deset godina - pokazivala je simptome problema koji je poprim ao opasne razmje
re. Kad god je Oprah s njom ila u etnju, ako bi im se sluajno pribliio neki drugi pa
s, Sophie bi pokazala zube, zauzela borbeni stav, a ponekad ak i napala drugog ps
a. Usto je imala i teke probleme povezane s tjeskobom zbog odvajanja te je zavija
la jo satim a nakon to bi je O prah i njezin p artner Steadman ostavili samu. Za r
azliku od nekih mojih klijenata, O prah je bila odvie pronicljiva da samu sebe uv
jeri kako je za sve kriva iskljuivo Sophie. Znala je da bi neke stvari mogla radi
ti drukije i tako izmijeniti Sophieno ponaanje. Ipak, ini mi se da nije bila posve
pripravna za ono to je ula iz mojih usta. Z a vrijeme savjetovanja - onog dijela m
og posjeta kad sjednem i jednostavno sluam klijentovu verziju prie - ve po rijeima k
ojima se O prah posluila opisujui psa, bilo mi je jasno da Sophie nije tek njezin
pas, nego i njezina beba. Sophie mi je ki! rekla mi je Oprah.
apta psima
107

Volim je kao da sam je rodila. Rei da je O prah hum anizirala Sophie bilo bi uistinu
veliko ublaavanje istine. U razgovoru sam tako doznao da je Sophie jo od prvog dan
a vrlo nesigurna. I O prah i Steadm an priali su mi kako se. im su je doveli kui, s
akrila ispod stola i kako je razina sam opotovanja kod nje bila vrlo niska. I to j
e O prah stoga uinila? Isto to i veina vlasnika pasa. Prim ijenila je postavke ljud
ske psihologije i s ljubavlju nam am ila Sophie da izie ispod stola, mazei je i tj
eei. Kad god bi Sophie bila nervozna ili prestraena, O prah bi je obasula ljubavlju
i em ocionalnom energijom, sve u elji da je utjei. Tako je, nesvjesno, inila isto t
o je i M arina inila s Kaneom nakon to se poskliznuo na linoleumu. Primjenom ljuds
ke psihologije na uznem irenim psima, obje su ene nehotice samo dodatno poticale
njihovo nesigurno ponaanje. Jo jednom m oram nedvosmisleno naglasiti da psima ne p
romie nijedan signal koji im uputimo. O ni svakog dana, iz trenutka u trenu tak, it
aju nae emocije. Oprah, koja je bolnu prolost nadvladala tako to je objeruke prigrli
la sadanji trenutak, ni u jednom trenutku nije ivjela u sadanjosti kad je bila rije
o Sophie! Od trenutka kada bi samo poela razmiljati o odlasku u etnju sa psom, ve je
oekivala mogunost da bi Sophie mogla napasti nekog drugog psa. U mislima je vrtje
la ranije sukobe i zamiljala nove. Sve te katastroline misli u njoj su izazivale n
apetost i emotivnost - energiju koju je Sophie posve prirodno tumaila kao slabost
. I to je odreivalo dinam iku izmeu njih dvije od trenutka kada bi O prah uzela uz
icu - ak i prije same etnje. O prah je etnje zapoinjala tako to je Sophie uvijek pust
ila da izie prva - rije je o klasinoj pogreci koju ine gotovo svi vlasnici pasa. Ve je
na kunom e pragu vano utvrditi ulogu vode. A voa je onaj koji prvi izie. Nakon toga
, O prah je obino samo pogoravala stanje izazvano tom pogrekom tako to jc doputala da
Sophie u etnji vodi nju. U oporu je voa uvijek naprijed, osim kad izriito dopusti n
ekom drugom psu da poe naprijed. Sophie je tako bila naprijed, na uzici i njih su
dvije manje-vie ile onam o kam o je vodio pas. Zbog neprestanog straha da e se Sop
hie upustiti u neki sukob, O prah je bila nesigurna u sebe, te nervozna i napeta
. Sophie je u meuvremenu samo grabila naprijed. I kakav prvai mogao je na prvi pogl
ed shvatiti tko je u tom paru voa, a tko slijedi drugoga! Stoga sam O pru morao p
odsjetiti da je ona, kao vlasnica psa, jedina u tom odnosu koja je zabrinuta u v
ezi s potencijalnim problemima u etnji, i to na temelju prolih dogadaja. Sophie o
tim stvarim a ne razmilja. Sophie ivi u sadanjem trenutku, uiva u travi, drveu i
108
Cesar Millan

istome morskom zraku. Pritom se ne pita: Ba me zanim a hou li danas m orati napasti
nekog od onih odurnih pasa iz susjedstva... Ni raniji sukobi kod nje nisu bili p
lanirani. Sophie nije nou leala budna i opsjednuto razmiljala: Zbilja mrzim onog kok
apua2* Shanu i ugrist u je im mi se ukae prva prigoda. Poput svih pasa, napadajui dru
ge pse, Sophie je samo reagirala na trenutani poticaj. A to se dogodilo kad je Sop
hie doista naila na drugog psa i poela pokazivati znakove agresivnosti? O prah ju
je ili podizala u naruje i spaavala iz opasne situacije, ili postala vrlo emotivno
m, preklinjala je da prestane i ispriavala se vlasniku drugog psa. Nije djelovala
poput voe opora i samo ispravila Sophieno nepoeljno ponaanje. Kad voda ispravi neko
g pripadnika opora, prekida njegovo nepoeljno ponaanje. Sm ireno-podloni psi uvijek
dobro paze na upute koje dobivaju od voe opora. to je, dakle, Sophie navodilo na ta
ko agresivne reakcije? Prema mojoj kategorizaciji, Sophie je bila nesigurno-dom
inantna - nije bila prirodno agresivan pas, 110 kad bi ugledala drugog psa koji
je u njoj budio reakciju straha, reagirala je pokazujui zube i prijetei na druge n
aine. Vodite rauna o injenici da ivotinja na svaku prijetnju moe reagirati samo na eti
ri naina - sukobiti se, pobjei, izbjegavati ili po kazati podlonost. Oprina reakcija
na Sophieinu agresivnu glumu samo je intenzivirala cijeli suodnos. O prah je u
takvim situacijama postajala napeta i sve bi je to ispunilo uasom, a Sophie jc u
tome vidjela dra matina upozorenja, alarm na svjetla koja su joj pokazivala da nje
zina vlasnica nc vlada situacijom. Nakon incidenta, O prah je uvijek tjeila Sophi
e, mazila je i pokuavala um iriti, dajui joj do znanja kako je sve u redu. To je,
ponovno, posve normalan psiholoki pristup djetetu koje se boji, ali nikako i prim
jeren nain pristupanja psu! Posve je prirodno a ovjek priskoi u pomo i pokua um iriti
druge ivotinje na najbolji nain koji mu je dostupan i poznat - obzirno i utjeno, u e
lji da joj ulije sigurnost. Psu je to, s druge strane, isto kao da mu govorite:
Ma bravo, pokai tom zloestom psu koji nam prijeti. Kad pokaem o njenost i ljubav um u
u kojem se razvilo nestabilno ponaanje, taj um nee napredovati dalje od te toke. U
Sophienu sluaju, to je samo pojaalo njezinu tjeskobu, i to toliko da je, kad je i
mala dojam da je stjerana u kut, napadala svom snagom i svim sredstvima.
28 C ockapoo - m jeanac am erikog ili engleskog koker panijela i putila.
apta psima
109

O pri sam nekako morao objasniti da e m orati promijeniti itav pristup psu eli li d
a Sophie ponovno bude onakav uravnoteen i stabilan pas kakav je doao na ovaj svije
t. A budui d a je toliko inteligentna, O prah je odm ah spoznala osnove mojih sta
vova, iako joj je i dalje bilo podosta teko prijei onu izrazito privatnu barijeru:
razmiljanje o Sophie kao o njezinoj maloj djevojici. Sjeam se kako sam joj u jednom
trenutku rekao: N e pokazuje joj da si voa. O prah je na trenutak bila bez rijei. O k
renula se i pogledala Steadm ana. A onda me, vrlo usporeno, upitala: Kae da ja nisa
m voa? Upravo tako. eni za koju Forbes tvri da vrijedi vie od milijarde dolara i koja
je trenutano najutjecajnija slavna osoba i deveta najmonija ena na svijetu29 rekao
sam da nije voa svojem koker panijelu koji tei devet kilograma. Poput svih ljudi k
oji oboavaju svog ljubimca, i O prah je svojim psima eljela samo najbolje. No njez
ino shvaanje pojma najbolje potjecalo je iz ljudske perspektive. eljela je samo volj
eti svoje pse i pruiti im najdivniji mogui ivot. Ali O prini psi nisu pratili Forbe
sovu listu, niti provjeravali koliko novca ima na bankovnom raunu. Fukalo im se za
njezinu kuu i za to jesu li je opremili najugledniji svjetski dizajneri ili je n
amjetaj dobila iz neke dobrotvorne organizacije. Opru bi psi jednako voljeli i da
sutra zavri na prosjakom tapu (iako bi, kao to je ironino primijetila, oba psa nedvo
jbeno prim ijetila razliku kad bi odjednom morali putovati u tovarnom prostoru k
omercijalnog zrakoplova, a ne u udobnosti i raskoi njezina privatnog aviona). Nje
zini psi od ivota su eljeli jedino to da se osjeaju sigurnim a na svome mjestu unut
ar opora njezine obitelji. A bilo je posve oito da se Sophie ne osjea sigurnom. O pra
h je m orala nauiti kako postati voom opora. To je ve bila u svijetu ljudi. A sada j
e morala uvjebati nain voenja koji e razum jeti i psi.
Pravila, granice i ogranienja
U prirodi pravila postavlja voa opora, a zatim ih se i strogo pridrava. opor nc bi p
reivio bez pravila, bez obzira na to kojoj vrsti ivotinje pripadaju. U mnogim dom
ainstvim a pravila, granice i ogranienja
29 E lizabeth M acD onald i C h an a R . Schoenberger: Spccial R cp o rt: T he W
orlds M ost Povverful VVomen, Forbes, 28. srpnja 2005.
no
Cesar Millan

koji se odnose na pse nisu jasni, ako uope i postoje. Ba kao i djeci, psima su tak
oer potrebna pravila, granice i ogranienja kako bi se valjano socijalizirali. U O
prinu domainstvu, na primjer, Sophie nije imala mnogo pravila, a onih koja su i b
ila postavljena nije se uvijek pridravala. Na primjer, ponekad, kad bi Sophie cvi
ljcla jer ju je Oprah ostavila, O prah bi popustila, vratila se i povela Sophie.
U nekim bi se drugim prigodam a vratila i rekla joj da prestane - no njezino ponaa
nje najee je ve bilo nadmailo granice ispravljanja. I ljudski i ivotinjski psiholozi t
o nazivaju povremenim uvrivanjem, a ako imate dijete, vjerojatno znate da takav oblik
discipliniranja nikad ne daje eljene rezultate. Dopustite li djetetu da potajno
uzme neki slatki jedan dan, pa ga idui put za to kaznite, dijete e uvijek pokuavati
iznova jer zna da postoji mala mogunost da se izvue nekanjeno, [sto vrijedi i za ps
e. Nedosljedno provoenje pravila uvijek je posve siguran nain za odgajanje neuravn
oteenog i nestabilnog psa. Unato injenici d a je Sophie deset godina ivjela neuravno
teeno, bez vrstih pravila, granica i ogranienja, jasno sam naglasio kako gotovo nik
ada nije prekasno za rehabilitaciju psa. ak i ovjek moe iz temelja promijeniti ivot
i kad mu je pedeset, ezdeset, pa i sedamdeset godina, a mi barem imamo daleko vie
problem a i prepreka od pasa! O prah se radovala radu na tom problemu, ali se oki
rala kad sam k njoj doao s jo pet pasa - bili su to Coco, naa ivava, Lida i Rex, nai
talijanski hrtovi, lhasa apso po imenu Luigi, koji pripada Willu Smithu i Jadi P
inkett Smith, te pas koji je kod Opre izazvao najvie nervoze, Daddy, snaan pit bul
koji izgledom uistinu zastrauje, a koji boravi u mojem oporu kad je njegov vlasni
k, hip-hoper Redm an, na putu. Dady zapravo ima najbolju energiju od svih pasa u o
poru. Upoznao sam ga kad su mu bila etiri mjeseca, kad g a je Redm an doveo u moj
tek otvoreni centar. Meu reperim a se nekako pojavila ta moda, navika da radi st
atusa nabavljaju velike pse opasna izgleda. S Redmanom je bilo drukije - on je bi
o odgovoran vlasnik psa. Rekao mi je: elim psa kojeg mogu povesti bilo kam o na sv
ijetu. Ne elim da me netko tui. Tog dana poeo sam raditi s Daddyjem, a on je iz dana
u dan zadovoljavao svoje psee potrebe. Tko god ga upozna, odm ah se za ljubi u nj
ega, iako izvana uistinu izgleda opasno. Daddy je stotinama pasa pom ogao da dou
u uravnoteeno stanje, i to na jednostavan nain: s njima je dijelio svoju smireno-p
odlonu energiju. A rije je o pit bulu - to samo jo jednom dokazuje da, kad je rije o
ponaanju pasa, energija i uravnoteenost mogu nadvladati utjecaj pasmine, te to
apta psima 111

S uvijek uravnoteenim D addyjem

redovito i ine. Svi psi koje sam doveo kod O pre bili su uravnoteeni psi. O nam o
su doli kako bi Sophie osigurali skupnu terapiju. Sophie je na druge pse reagirala
podosta predvidivo. im ih je ugledala, kao p a ra liz iran a je zastala na kunom e
pragu. Izm eu borbe, bijega, izbjegavanja i podlonosti, odabrala je izbjegavanje!
Doveo sam je m eu pse i blago je korigirao kad god bih primijetio da joj se usna
poinje podizati preko zuba jer je obuzimaju strah ili tjeskoba. U svakom trenutk
u zraio sam smirenom i samouvjerenom energijom. U poetku sam O pru ak morao zamolit
i da se povue. Bila je toliko uasnuta da je Sophie jasno osjeala njezinu energiju.
D esetak minuta poslije, Sophie se uspjela opustiti. Nakon priblino pola sata poel
a je pratiti smireno-podlonu energiju skupine te se ak stekao dojam da uiva. I dalj
e je bila oprezna i neodluna, no pokreti su pokazivali da je sve m irnija i oputen
ija. I to vam je ta mo opora na djelu - skupina uravnoteenih pasa pom ae nestabilnom
e psu da se promijeni u samo nekoliko minuta. No presudna je bila i energija koj
u sam Sophie odailjao posredstvom uzice. Ja sam bio njezin voa opora i ja sam joj n
alagao da se slae s ostalim pripadnicim a opora. Bez ako, i i ali. A Sophie jc shvaa
ruku.
112 Cesar Millan

O prah i Steadm an nisu mogli vjerovati kad su vidjeli da Sophie ostvaruje m irn
e interakcije s ostalim psima. Sama injenica d aje tako neto uope mogue potpuno ih j
e oduevila. Dao sam im domau zadau: zatraio da redovito doputaju Sophie da se drui s
gim psima, te da istodobno djeluju kao smireno-samouvjereni vode. Poput kakve di
jete, takvo voenje ne djeluje ako ga ne provodite svakod nevno. Tek zahvaljujui tak
voj redovitoj terapiji Sophie e sc trajno promijeniti. Pas obino prihvaa ovjeka kao vo
opora ako taj ovjek zrai odgovarajuom smireno-samouvjerenom energijom, postavlja vrs
ta pravila, granice i ogranienja, te sc ponaa odgovorno i u interesu preivljavanja o
pora. To ne znai da i dalje ne moemo biti jedinstve no ljudski voe opora. Isto kao to
ni psi ne bi trebali biti prisiljeni odustati od onoga to je njima svojstveno kak
o bi ivjeli s nama, mi ne bismo trebali odustati od toga to je jedinstveno za nas
kao ljudska bia. Mi smo, prim jerice, jedini vode opora koji e pse voljeti na nain n
a koji ljudi definiraju ljubav. Njihov psei voa opora nee im kupovati zabavne igrake,
niti organizirati roendanske proslave. Nee izravno nagraivati njihovo dobro dranje
i poeljno ponaanje. Nee se okrenuti i rei: Hej, deki i cure, hvala to me slijedite ve
tnaest kilom etara. Od njih se to i oekuje! Majka kuja nee rei: Zna, vi tenad danas st
bili jako dobri. Idemo za nagradu na plau! U njihovu prirodnom e svijetu nagrada
se krije u samome postupku. (Takvo gledanje na stvari moglo bi ponekad dobro doi
i nama ljudima.) Psu je nagrada ve i to to se jednostavno uklapa u opor i pomae u nj
egovu odravanju i preivljavanju. Suradnja autom atski dovodi do pojave temeljnih n
agrada u obliku hrane, vode, igre i sna. Kad nagraujemo pse slatkiima i stvarima k
oje vole, to je jedan od naina na koji s njima moemo jaati vezu i poticati poeljno p
onaanje. Ali ako prije nagraivanja ne projiciramo snanu energiju vode, nikada neemo
imati istinski funkcionalan opor.
Voe opora bez doma
1 dok je veza izmeu ovjeka i psa jedinstvena s obiju strana jednad be, u tom odnosu
ne moemo igrati tek ulogu najboljeg prijatelja, niti ljubitelja pasa. Znali mi to
ili ne, kad igramo tu ulogu, automatski prvo zadovoljavamo svoje, a ne psee potr
ebe. Mi smo ti kojima su potrebni neprekidna naklonost i bezuvjetno prihvaanje.
apta psima
113

io mislite, koji su psi m eu najsretnijima i em ocionalno najstabil nijima u Americ


i? Rije je o mojem opaanju i mogue je da e vam se uiniti podosta nevjerojatnim , no in
i mi se da najzadovoljnije i najuravnoteenije ive oni psi koji ive s beskunicima. Po
sjetite jednom sredite Los Angelesa ili park iznad Santa Monica Piera pa promotri
te beskunike koji imaju psa. Ti psi ba i ne izgledaju poput pobjednika nacionalne
izlobe pasa, ali su gotovo bez iznimke pristojni i posluni, te nim alo agresivni.
Pogledajte malo kako beskunik hoda u drutvu psa pa ete vidjeti izvrstan prim jer go
vora tijela izm eu voe opora i pripadnika opora koji slijedi. Beskunik najee nema uzi
no pas ga prati hodajui ili neposredno uz njega ili odmah iza njega. Pas se seli
sa svojim voom opora, onako kako mu jc taj instinkt usadila priroda. Beskunici? pita
te. Kako njihovi psi mogu biti sretniji? Oni nemaju novca da ih hrane skupom orga
nski proizvedenom pseom hranom! Ne mogu ih dvaput mjeseno voditi u salon za uljepav
anje, pa ak ni veterinaru! I posve ste u pravu, no sjetite se da psi ne znaju razl
iku izm eu organski uzgojene i obine psee hrane. Sjetite se da ne razmiljaju o salon
ima i uljepava nj u. Osim toga, u prirodi nema veterinara. Beskunici u ivotu esto ne
maju ak ni cilj - barem ne u smislu u kojem ga imaju neki od ambicioznih ljudi. N
eki m eu njima, ini se, zadovoljni su kad mogu samo tako ii od mjesta do mjesta, sk
upljati konzerve i traiti neto za jelo i toplo mjesto na kojem e prespavati. Takav
nain ivota mnogim je ljudima neprihvatljiv. No za jednog psa, to je idealna, priro
dna rutina koju mu je namijenila priroda. Na taj nain om ogueno mu je redovito osn
ovno gibanje kakvo mu je potrebno. I moe se slobodno kretati kamo eli. U prirodi s
ve ivotinje imaju svoj teritorij - neke vei, neke manji - kojim vole tum arati, ii am
o-tam o nebrojeno puta. Istraivanje je prirodna sklonost ivotinja, a genetiki se p
ovezuje s preivljavanjem30, jer e ivotinja, to vie istrauje, na taj nain im ati vee i
ede da pronae hranu i vodu, te skupiti vie informacija o svijetu31. U Los Angelesu
sam primijetio da psi koji ive s beskunicima uistinu upoznaju grad u kojem ive mno
go bolje nego recimo pas koji ivi u Bel A iru. Pas koji ivi u Bel A iru ima prostr
ani vrt iza kue. No za njega je to tek dom za pse ili proirena kuica. Pas bez doma
hoda kilom etrim a i kilom etrim a, a zatim na
30 31 R. B utler i H . F. H arlow : Persistance of V isual E x p lo ratio n in M
onkeys, Journal of C om parativc and PhysiologicaI Psychology 46 (1954,), 258, E
. E . Sh ii lito: E x ploratory ehavior in th e S hort-tailed Vole M icrotus are
stis B chavior 21 (1963.), 145-154.
114
Cesar M illan

spavanje odlazi um oran. Pas iz Bel A ira upoznat e kuu, automobil i salon za ulje
pavanje - a onda otii na spavanje s novom koliinom sputane i neutroene energije, kao
i novih frustracija. Uravnoteenost kod psa ne postie se m aterijalnim darovima. D
o nje dolazi kada psu omoguimo da posve izrazi tjelesnu i psiholoku komponentu svo
g bia. Pas koji ivi s beskunikom traga za hranom. Najee i neto radi u zamjenu za hranu
a ak i bez uzice, izmeu njega i vlasnika postoji posve jasan odnos izmeu voe i onog
a koji slijedi. Mnogi od onih koji me zovu u pomo imaju problema upravo sa etanjem
psa zbog svih moguih stvari koje odvlae pozornost i psa na vode na to da pone potez
ati uzicu, bjeati ili lajati - djeca, automobili, drugi psi... Ljudi smatraju d a
je to problem psa. Ali ponovno se malo prisjetite psa beskunika. Taj pas u ivotu
nije bio ni u kakvoj ustanovi za dresuru. On i beskunik prolaze zakrenim ulicama,
pokraj maa ka, etaa, mopeda, ljudi s minijaturnim psima koji teku, a vezani su uzicama
s automatskim zaustavnim mehanizmom - pa ipak, taj pas, unato svemu tome, mirno
hoda dalje. Tako je i u prirodi: psei ili vuji opor nikada se nc bi odrao da pojedin
i psi neprestano nekamo tre i da im pozornost odvlae abe ili leptiri! Beskunik djelu
je poput voe opora ako psu neto odvrati pozornost - psu treba samo uputiti pogled i
li neki zvuk, neto promumljati, i tako ga podsjetiti na pravila, a ovaj e se odmah
vratiti onamo gdje mu je mjesto. U smiraj dana beskunik e neposredno prije spavan
ja psa nagraditi hranom i izrazima naklonosti. Ta dva bia zajedno ive u vrlo eleme
ntarnim uvjetima, po svoj prilici slino kao nai i psei drevni preci.

Tko je gazda u vaoj kui?


Nakon to shvate pojmove opora i voe opora, klijenti me obino pitaju: Kako u znati odre
iti tko je voa opora u mojoj kui? O d govor nc moe biti jednostavniji: tko upravlja di
namikom vaeg odnosa? Postoje deseci razliitih naina na koje e vam pas, jasno i glasn
o, pokazati tko jc u vaem odnosu dom inantan. Pone li skakati po vama kad se uveer
vratite s posla, to nee znaiti da je samo sretan to vas vidi. To znai i da je on voa o
pora. O tvorite li vrata kako biste poli u etnju, a on izie prije vas, stvar nije s
amo u tome da toliko voli etnje. On je voda opora. Zalaje li na vas, a vi ga potom
nahranite, to nije zgodno i slatko. O n je voa opora. A ko spavate, a on vas u pet uj
utro probudi, dira vas apom kao da eli rei: Pusti me van,
apta psima
115

moram pikiti, ak i prije izlaska sunca, pokazuje vam tko je gazda u kui. Kad god vas
na neto natjera, on je voda opora. Kratko i jasno. Psi su najee vode opora u ovjekovu
svijetu jer e ovjek rei: Nije li to predivno? Pokuava mi neto rei. I eto, to je ponov
taj dobri stari sindrom Lassie: to je bilo Lassie, djed je pao u bunar? Da, u tom s
luaju, ovjek, va pas, uistinu vam neto pokuava rei pokuava vas podsjetiti da je on vo
a da ga vi slijedite. Kad se probudite kada vi sami elite, onda ste voa opora. Kad
otvorite vrata kad vi elite, voa ste opora. Kad iz kue iziete ispred svog psa, voa ste
opora. Kad vi donosite odluke u domainstvu, vi ste voa opora. I nc mislim da to init
e osam deset posto vremena. Mislim na stalni angaman, sto posto ukupnog vremena.
Budete li vo dili osamdeset posto, pas e vas slijediti osamdeset posto. A preostal
ih dvadeset posto vremena on e biti glavni. Pruite li psu mogunost da on vodi vas,
svakako e je iskoristiti.
Peppcr i opasnosti djelom inog voenja
to se dogaa kad samo djelomino vodimo pse? Svjedoio sam ne brojenim situacijama u koj
ima je ovjek na ispravan nain nam etao energiju i oblike ponaanja vode, osim u pone
kim situacijama. A to je izvrsna formula za neuravnoteenog psa jer njega jo vie od
toga da mora voditi ovjeka zbunjuje kad ne zna kad mora voditi, a kad mora slijed
iti. Promotrim o jedan drugi sluaj iz prve sezone aptaa psima. Foto graf Christopher
udomio je slatkog osmogodinjeg mekodlakog terijera, mjeanku po imenu Pepper, i iz
meu njih dvoje stvorila sc vrlo duboka povezanost. Chris je svakog dana od kue pjei
ce odlazio u studio koji je dijelio s jo jednim fotografom, a bio je nauio Pepper
da onamo ide s njim. Pepper jc u tim etnjam a bila toliko dobra da Chrisu vie nije
trebala ni uzica. Gledati njih dvoje zajedno znailo je svjedoiti istom onom ispra
vnom govoru tijela karakteristinom za odnos vode i onoga koji slijedi kakav se via
kod beskunika i njihovih pasa. I uz gust prom et, klince na skejtbordima i autom
obilske sirene, Pepper je posve m irno kaskala uz Chrisa, pognute glave, i m aha
la repom. Bila je dovoljna samo jedna njegova rije pa da ona korigira ponaanje, ak
o bi joj neto odvuklo pozornost. Bilo je oito da Pepper oboava takve etnje, a u stud
io je uvijek dolazila oputena i osvjeena. No u samom studiju pokazivala je posve d
rukiju stranu naravi.
116
Cesar M illan

Pepper na "svom" kauu


apta psima
117

Studio u kojem su Chris i njegov poslovni partner Scott radili ujedno je bio i p
rostor u kojem su snimali klijente. A to je znailo da su onamo nekoliko puta tije
kom dana dolazili novi ljudi. inilo se da Pepper ne voli da itko dolazi onamo. Sv
aki je put jurila do vrata, lajala, reala i posjetitelju grickala pete, tjerajui ga
u sredinji dio prostorije. D ok su C hris i Scott postavljali rasvjetu i oprem u,
klijente su najee pozivali da sjednu u prostor ureen za ekanje. Naalost, Pepper je bi
la zakljuila da e veliki plastificirani kau biti njezin. Klijente koji bi sjeli onam
o doekivalo je neugodno reanje i lajanje, a postojala je i opasnost od ugriza. Tak
vo se ponaanje, oito, vie nije moglo trpjeti. Stvar nije bila nimalo bezazlena - Pe
pper je jednom nekome rastrgala porub noga vice, a takvo ponaanje prem a njihovim
klijentima moglo je itekako nakoditi Chrisovu i Scottovu poslu. Chris se pribojav
ao da e je se morati rijeiti - a za mnoge pse kojima vlasnici ne mogu pronai nove u
domitelje (a tko e uzeti psa kad zna da ima problema?), to znai po vratak u azil. N
aalost, pedeset est posto pasa koji se vrate u utoite - a osobito psi koji su vraeni
vie puta - na koncu oekuje eutanazija jer jednostavno ne mogu pronai ovjeka koji bi
se s njima slagao32. Chris me nazvao uvjeren da sam mu posljednja nada. Ozbiljno
je razmiljao o vraanju Pepper u utoite. U razgovoru s njim i Scottom postalo mi je
jasno da njih dvojica u fotografskom studiju prema psu uope ne djeluju kao vode.
Od trenutka kad ue onamo, cijeli je prostor njezin - nema pravila, nema granica,
nema ogranienja. Chris ue i odm ah se pone koncentrirati na posao, dok se Pepper na
dalje mora snalaziti sama. Budui da se ni Chris ni Scott u studiju nisu ponaali ka
o voa -b a re m u pseim o im a -P e p p e r je zakljuila kako ondje sve ovisi o njoj.
O na je ondje kraljica i zbog toga jc neurotino titila svoj teritorij na jedini n
ain koji joj je bio poznat. U razgovoru sam doznao kako je Chris biljeio besprijek
orne uspjehe u etanju Pepper, ak i bez uzice. Daleko je tee navesti psa da vas slua
vani, gdje mu toliko toga odvraa pozornost, nego unutar granica vlastitog doma. Z
nam za jo mnotvo primjera pasa koji su kod kue posluni, ali su u etnji nemogui, i obrn
uto, pa me to zaintrigiralo. Zam olio sam Chrisa da mi pokae kako s Pepper pjeai do
posla i tako sam upoznao jednu posve drukiju ivotinju. Ali upoznao sam i posve dr
ukijeg Chrisa! Bio je koncentriran, sve imao pod potpunim
32 Izvor: A m eriko drutvo za zatitu ivotinja.
118
Cesar M illan

nadzorom i oito je pazio na Pepper. inilo se i da su emotivno vrlo usklaeni. Z a st


o je situacija tako temeljito drukija u studiju?
Dolaskom na posao Chris je u biti prelazio na drukiji nain mentalnog funkcioniranj
a. Sva disciplina koju je bio usadio Pepper nestajala je im su njih dvoje uli u st
udio. Chris je tada odbacivao dunosti voe, dijelom zbog nedostatka informacija o p
sihologiji pasa, ali dijelom i zbog toga to jc uloga voe naporna. ovjek uistinu tre
ba biti podosta koncentriran j ulagati odreenu energiju u to da cijelo vrijeme bu
de voa, a Chris je esto bio toliko zaokupljen i izmuen poslom da se nije ni trudio
Pepper postavljati valjana pravila. im bi otili iz studija, energiju je ponovno us
mjeravao u ulogu voe i sve jc opet bilo u redu. No sada e, budui d a je situacija v
e toliko izmaknu la kontroli, morati krenuti ispoetka eli li da ga ona pone potovati
i u studiju.

Iskuali smo nekoliko scenarija s dolaskom klijenata u studio, a ja sam prim ijeti
o kako C hris doputa Pepper da poludi kad god se oglasi zvonce. Pokazao sam mu ka
ko da je navede da m irno sjedi, u podlonom stavu, ak i prije nego to su se otvoril
a vrata. Podlono stanje u psa se odraava u poloaju uiju i pogledu, no pritom morate
bili i usklaeni tako da osjetite podlonu energiju. Chris je bio nauio Pepper da rea
gira na naredbe, a ja sam gledao kako joj (ne osobito uvjerljivo) govori da legne,
i tako u beskonanost. Tijelo joj se spustilo, ali bilo je oito da joj je um i dal
je aktivan i razdraen. Ui su joj se trzale, a oi bile fiksirane za vrata. Kad su se
otvorila i kad se unutra naao posjetitelj, ponovno sc izbezumila. Pokazao sam Ch
risu kako je manje vano da Pepper u trenutku otvaranja vrata lei nego to je vaan pod
loan i oputen stav. Pokazao sam mu i kako da joj izda ozbiljan nalog kod kojeg nee
biti ni najm a nje sumnje. Chris se u biti drao vrlo povodljivo i neodluno i u vezi
s time nije mogao prevariti Pepper. Zapam tite: energija ne lae. On tada jo nije
bio posveen trudu koji e biti potreban da koncentraciju na poslu podijeli na ulogu
vode svoje ljubimice i ulogu profesionalnog fotografa. inilo mu se prenapornim i
stovremeno raditi oboje. Chris je doista htio zadrati Pepper, a ja sam mu pomogao
da shvati kako je za rjeavanje te teke situacije odgovoran iskljuivo on. Kad sam v
idio da napokon ozbiljno i nepopustljivo izdaje nared bu svojoj Pepper, vie se uope
nije sluio rijeima. inio jc ono to inae inim i ja. Jednostavno je ispustio zvuk: .
ila vana konkretna vrsta zvuka - tovie, ja sam upravo taj zvuk odabrao jer je tim z
vukom majka smirivala mene i moju brau i sestre! Vana je bila iskljuivo energija u
pozadini tog zvuka. Presudno je vano, objasnio
apta psima
119

sam Chrisu, ispraviti Pepper prije nego joj um obuzme to uzbueno, razdraljivo i ag
resivno stanje. A to znai da je treba korigirati - uti ati i smiriti - uvijek iznov
a, i tako u nedogled. sve dok ne naui biti smirena i podlona cijelo vrijeme dok je
s njim u studiju. Sluaj savreno fotogenine P epper ilustracija je ekstrem nog ishoda
situacije u kojoj psu samo djelomino sluimo kao voe. Uz prirodno oputenije pse, ivot
inje nie razine energije, posljedice tnoda ne bi bile toliko ozbiljne, no u sluaju
Chrisa i Pepper, ulog je uistinu bio vrlo visok. Chris se izlagao opasnosti od t
ubi, gubitka klijenata, a u konanici i gubitka posla i studija, ne uspije li obuzd
ati Pepper - a Pepper je mogla ostati bez doma, bez vlasnika, a vrlo lako i bez
glave (u sluaju da joj Chris ne uspije nai trajne udomitelje). Nasreu, im je shvatio
ozbiljnost problema. Chris je ozbiljno prihvatio odgovornost i odvano se upustio
u tu zadau. Jednostavno nema potrebe da pas poput Pepper ivi tako neuravnoteeno. S
vi elementi potrebni za to da bude sretna i stabilna bili su u njoj. No trebao j
oj je Chris, kao voda opora, da joj pomogne kako bi ti elementi isplivali na povri
nu.

Uloga voe iziskuje puno radno vrijem e


Psima je potreban voa, od dana kad sc okote pa do trenutka smrti. Psi instinktivn
o moraju znati u kakvom su odnosu prema nama. Vlasnici najee imaju rezervirano mjes
to za psa u srcu, ali ne i u svome o poru. I psi tada preuzimaju nadzor nad svime. I
skoritavaju ovjeka koji ih voli, ali im nije voa. Psi ne razmiljaju zdravorazumski.
Psi ne misle: O, Boe, tako je divno to me taj ovjek voli. Zbog toga se osjeam tako do
bro da vie nikada neu napasti nekog drugog psa. Psu ne moete, kao djetetu, rei: Ne bud
e li pristojan, sutra nc ide u psei park. Pas takve pojmove ne moe povezati. Sve even
tualne elemente voenja koje iskazujete psu m orate pokazati u trenutku kad se pon
aa na nain koji treba ispraviti. U vaem dom ainstvu bilo tko moe biti voa opora. tovi
ljuno je da svi lanovi obitelji psu budu voa opora - od najmanjeg djeteta do najstar
ije odrasle osobe. Bez obzira na spol. Svi moraju sudjelovati u program u. Dolaz
im u m noga kuanstva u kojima pas potuje jednog lana obitelji, ali ostalim a skae po
glavi. To moe biti jo jedan siguran recept za katastrofu. U mojoj obitelji, ja sa
m voa opora, ali voda opora je i moja supruga, kao i dvojica sinova. A ndre i Calvi
n mogu proi kroz opor pasa u Centru za psihologiju pasa a da psi ni ne trepnu. Djea
ci su se takvom voenju nauili promatrajui

mene, no svu je djecu mogue nauiti kako se m eu ivotinjama na m etnuti u ulozi voe. Vo
nje opora ne ovisi o veliini, ni teini, kao ni o spolu i dobi. Jada Pinkett Smith i
ma moda pedeset kilogram a kad joj je odjea natopljena kiom, ali se uspijevala nosi
ti s etiri rotvajlera odjednom, ak i bolje nego njezin suprug. Will Smith bio je d
obar sa psima i oni su ga potovali, ali Jada je istinski uloila i vrijeme i energi
ju potrebne da postane snanim voom opora. Ila je sa mnom na obalu i u gorje, kamo opo
r odvodim u etnju bez uzice. Kad vodite psa u etnju - a to najbolje pokazuju psi k
oji ive s beskunicima - rije je o najuspjenijem nainu da se nam etnete kao voa opora.
o je iskonska aktivnost koja stvara i uvruje veze izmeu voe opora i pripadnika koji ga
slijede. Vie o ovladavanju tom tehnikom navest u u jednom kasnijem poglavlju, no
koliko god sve zvualo jednostavno, radi se o jednom od kljunih elem enata stvaranj
a stabilnosti u umu vaeg psa. Kod pasa obuenih za odreene zadae, voa opora ak ne mora
iti na elu. Kod skupina sibirskih haskija obuenih za vuu saonica, ovjek je voa opora,
iako je na stranjem kraju tih saonica. Psi koji ive s hendikepiranim osobama - inv
alidima u kolicima, slijepcima, osobama s posebnim potrebama - u odreenim situaci
jama esto moraju fiziki preuzeti vodstvo. No osoba kojoj pomau uvijek ima nadzor na
d svime. Prelijepo je gledati tako obuenog psa koji ivi s hendikepiranom osobom. C
esto se stjee dojam da meu njima postoji posebna, gotovo nadnaravna veza - esto ulo.
Toliko su usklaeni jedno s drugim da pas esto sluti to ovjeku treba i prije nego to
ovaj to zatrai. Upravo takve veze postoje i medu samim psima u oporu. Komunikacija
se odvija bez glasa, a poiva na sigurnosti koju osjeaju unutar strukture opora. Uz
prikladnu sm ireno-sam ouvjerenu energiju, voenje opora i disciplinu, i vi m oete
ostvariti tako duboku povezanost sa svojim psom. No kako biste to postigli, vano
je da budete svjesni stvari koje moda nesvjesno inite, a koje samo pogoravaju probl
eme vaeg psa.
apta psima
121

"Im a odreenih p roblem a s dom in antn im ponaanjem ."


C@@ B l g m r e ^ i r . o i r g )

5.
Problemi
Kako smo zeznuii pse

Gotovo se svi psi raaju prirodno uravnoteeni. ive li kao u prirodi - u stabilnim opo
rim a - dane provode m irno i zadovoljno. Postane li neki pas u oporu nestabilan,
m orat e napustiti opor ili e ga srediti ostali pripadnici opora. Znam da sve to zv
ui grubo i nesmiljeno, ali priroda na taj nain jami preivljavanje opora i nastavljanj
e njegova postojanja kroz nove narataje. Kad ovjek usvoji psa i uvede ga u svoj ivo
t i dom, vei dio vremena misli na dobrobit tog psa. Pokuava mu pruiti ono to smatra
da mu treba. Potekoa je u tome to te pretpostavke ne donosimo na temelju pseih potre
ba, nego na temelju svojih potreba. Hum anizirajui ih, psima nanosim o psiholoku te
tu. Kad humaniziramo pse, stvaramo ovakve ili onakve probleme ili ne rijeena pitanj
a - praktiki ono to nai psihijatri nazivaju pitanjima, prtljagom i si. kad govore o p
jentovim problemima. Problematina su pitanja negativni oblici prilagodbe u noenju
sa svijetom. Nama, kao ljudskim biima, ti se problemi pojavljuju u velikome i irok
om rasponu, a mogu biti jednostavni, poput straha od pauka, ili sloeni poput opse
sivno-kompulzivnog porem eaja ili fetiistike sklonosti stopalima. Kod pasa su takva
otvorena pitanja daleko jednostavnija. Ili kao i kod ljudi, psihiki problemi plo
d su neuravnoteenosti. U ovom poglavlju pozabavit u se najeim pseim problemima kod koj
ih ljudi trae moju pomo. Nadam se da ete spoznati ne samo kako se njima pozabaviti
nakon to se pojave, nego i, to je jo i vanije, kako uope sprijeiti njihov nastanak.
apta psima
123

A gresivnost
Agresivnost je najei razlog zbog kojeg me pozivaju u pomo. Ponekad me smatraju i posl
jednjom nadom za psa kojeg se ve spremaju dati na brigu nekom drugom ili ak uspava
ti. A agresivnost zapravo uope nije problem ili otvoreno pitanje. Agresivnost je ish
od problema. A gresivnost kod pasa nije prirodna. ak su i vukovi u divljini rijet
ko agresivni prema pripadnicim a svoje vrste, pa ak i prema lju dim a33 - osim kad
postoji posve jasan i odreen razlog za to, poput opasnosti ili izgladnjelosti. A
gresivnost se javlja kada se ne rjeavaju problemi psa, kada se energija frustrira
nosti ni na koji nain ne moe osloboditi. Naalost, ako nije pod nadzorom, takva agre
sivnost uvijek eskalira. alosna istina glasi: kad me pozovu da pomognem u vezi s
agresivnim psom, obino nailazim na psa kojeg se moglo spasiti od tog problema. Ta
kvu se ivotinju moglo zaustaviti prije nego sto je postala toliko zeznuta. Vlasni
ci pasa ponekad trae pomo tek kada njihov pas nekoga ugrize pa se odjednom suoe sa
sudskom tubom. Tada otprilike govore: Kod kue, s djecom, neopisivo je draga ili Tako
se ponaa jedino kad zauje zvonce na ulaznim vratim a. Silno bih volio kad bi svi vl
asnici pasa ozbiljnije shvaali prve znakove agresivnog ponaanja i potraili strunu po
mo prije nego to ih netko od susjeda odvede pred sud - ili, jo gore, prije nego to n
etko strada.
D om inantna agresivn ost
I prem da agresija u pasa nije prirodna, sklonost dominaciji nekim je psima prir
oena. Va je pas moda prirodno dom inantna ivotinja visoke razine energije. Znai li to
da mora biti agresivan ili opasan? Ne. Ali znai da uz njega morate igrati ulogu
jo pouzdanijeg smireno-samouvjerenog voe opora. elim rei da tu ulogu m orate igrati b
ez prestanka, dvadeset etiri sata na dan i sedam dana u tjednu. Jer psu je upravo
to pravi voa. Voa je voa u svakom trenutku. Koliko god bili umorni, koliko se god e
ljeli koncentrirati na prijenos utakmice ili asopis, i dalje mu m orate odailjati
istu sm ireno-sam ouvjerenu energiju voe. Zapamtite: prirodno dom inantnih pasa,
voa opora, vrlo je malo. Kao to je u naem svijetu malo onih koje bismo mogli uspored
iti s
33 K athy Dye: \Volves: V iolent? Yes. T h rea t? N o, Ju n cau E m pire, 2. stud
enoga 2000. http://juncaucm pirc.com /sm art_search/.
124
Cesar M illan

T
D o m in a n tn a agresivnost: uzdignute ui, podig n u t rep, izboena prsa, iskeeni
zubi
O prah W infrey ili Billom G atesom , tako je i meu psima malo roe nih voa opora. A t
akvi psi, ako im ne pruim o dovoljno tjelesnih i psiholokih izazova, uistinu mogu
postati vrlo opasne ivotinje. Mogu postati i vrlo lako postaju problem atinim psim
a. Uvedemo li ih u svoj ivot, takvim psima dugujemo poticaje i izazove koji im tr
ebaju. U nato rairenom vjerovanju, ne postoji neto to bismo mogli nazvati dom inantno
m pasm inom . Promislite malo bolje - unutar legla, jedno e se m aleno bie istaknut
i kao najdom inantnije, te e kasnije predvoditi taj opor. O stali e ga slijediti. I
sti roditelji. Isto leglo. Ista pasmina. Postoje snane pasm ine - pit bulovi, rot
vajleri, njemaki ovari, talijanski mastifi (cane corso, sicilijanski buldog, napul
jski molos) - ali na voi je opora da tu energiju usmjeri u zdrave oduke. Imate li p
sa koji pripada snanoj pasmini, bit e vam najbolje da dobro pripazite da ste uprav
o vi voa opora. U prirodi, ivotinja koja je p riroeno najdom inantnija postaje voom op
ora. Kao to sam ve navodio, voe se raaju, a ne nastaju pod utjecajem okolnosti. No to
ako se voi neto dogodi? Zamijenit e ga broj dva - esto voina druica. Njoj se potom za
elno mjesto u oporu m oe suprotstaviti neki m ujak izvan opora. Nasluti li da nije d
ovoljno snaan za preuzim anje uloge voe, otjerat e ga ili ubiti. No ako je novi tip
uistinu najsnaniji, cijeli e se opor odm ah podvri njegovu autoritetu - bez sukoba.
Umjesto njih, glasa majka priroda - novi voda izabran je automatski, zahvaljujui
energiji. No im se uspostavi nova hijerarhija, psi koji se nadu na broju dva i t
ri nove
apta psima
125

ljestvice nee biti uvrijeeni. O ni nisu ambiciozni onako kako bi to bio netko od nas
- onako kako potpredsjednik samo eka da postane predsjednikom ili neki podinjeni
menader iekuje da preuzme cijelu tvrtku. Psi su instinktivno program irani tako da
prihvaaju injenicu da najdom inantnija ivotinja predvodi opor. Ako je neki drugi pas
snaniji od njih, bez pogovora e ga poeti slijediti. Va se pas nee ljutiti uspostavit
e li u odnosu na njega ili nju dom inantan odnos. Kad bi mogao, pas bi vam na to
m e vjerojatno i zahvalio. Imate li prirodno dominantnog psa, dominaciju morate
uspostavljati rano, esto i uvjerljivo. Razm iljajte kao da je pas u va ivot uao s odr
eenim razlogom - kako biste postali snanijom i samopouzdanijom , smireno-samouvjer
enijom osobom. Kome od nas ne bi koristilo kad bi u ivotu imao m alo vie sm irenosam ouvjerene energije - bilo da smo na poslu, s obitelji ili dok sjedimo u auto
mobilu koji je zapeo u prometnoj guvi? Najbolje je da psa od najranije mladosti p
odiete tako da u vama vidi vou, ali i dom inantnom e psu moete bilo kada postati voo
m opora. Sve uvijek ovisi o energiji kojom zraite. Moete biti posve slijepi, imati
jednu nogu, jednu ruku i biti u invalidskim kolicima - ali vaa je energija jaa od
energije rotvajlera koji tei sedamdeset pet kilograma. I takvog psa imate u aci. I
to posve automatski. Ja nisam ni visok ni snaan, ali u C entru za psihologiju pa
sa odjednom radim s trideset do etrdeset pasa. esto se dogodi d a je dovoljan ve i
moj pogled da kod nekog psa posve zaustavi zabranjeni oblik ponaanja. Stvar nije
u mojoj veliini, nego u intenzitetu. Kad ovjek ima pripadnika neke snane pasm ine
ili psa dom inan tne naravi, ako mu je razina energije nia od razine energije tog
psa, vlasnik e m orati poraditi na sebi u psiholokome smislu. Zapamtite: to je pos
ve prirodno. Vaa ljubimica s vama ne eli biti ravnopravna. Njezin se svijet sastoj
i od onih koji vode i onih koji slijede, a upravo je na vama, vlasniku, da odabe
rete ulogu. Niste li spremni na to ili to jednostavno ne moete, moda nem ate psa k
oji vam odgovara. U jednom kasnijem poglavlju bit e vie rijei o crvenoj zoni, zoni
agre sivnosti. A radi se o vrlo ozbiljnom problemu. Snani psi u crvenoj zoni skriv
ili su teke ozljede, ak i smrt. U najveem broju sluajeva radi se o dom inantnim psim
a s kojima se vlasnici ne mogu nositi. Stoga se dobro zamislite u vezi sa psom s
kojim ivite. Ako se s njim ne moete nositi u svakom trenutku i u svakoj situaciji
, to je loe za vas, loe za psa i loe za drutvo openito. Evo i prim jera jednog klijen
ta koji je jednom dominantnom psu do pustio da izmakne kontroli ak u tolikoj mjeri
da se njegova agresivnost
126
Cesar Millan

ve pribliavala opasnoj zoni. Klijenticu emo nazvati Sue. S njom sam radio est mjesec
i, pokuavao je nauiti kako da se nosi sa psom, Tommyjem, mjeancem irskog setera i n
jemakog ovara. Sue je od samog poetka sve u vezi s Tommyjem, prirodno dom inantnim
psom, inila pogreno. Poelo je tako to mu je doputala da ini to god hoe. To je dovelo
do toga da mu je doputala da je zaskoi i da u tom poloaju ostane dok ne bi zavrio.
Tommy je bio posve izma knuo kontroli, estoko je branio svoj teritorij, pretjerano
se zatitniki postavljao prem a Sue i oito bio dom inantan u njihovu domainstvu. Bio
je to vrlo bolestan odnos. Ve je bio ugrizao nekolicinu djece iz susjedstva te n
apao ovjeka koji im je odravao bazen, tako da je o sluaju obavijetena i sluba za nadz
or nad ivotinjama. Pokuao sam nauiti Sue kako da ovlada etnjom, da projicira smireno
-samouvjerenu energiju, no njoj to jednostavno nije ilo od ruke. Borila se s odree
nim vlastitim psiholokim problem ima te se, bez obzira na stvarne razloge, nije m
ogla pridravati pravila i discipline. Na koncu sam joj morao otvoreno rei: Uinio sam
sve to je bilo u mojoj moi da vam pomognem. Ali situacija je sada takva da e Tommy
moi preivjeti jedino ako ga smjestimo u neki drugi dom. Dakako da joj je to slomil
o srce. Ali je i spasilo Tommyjev ivot. Ne samo da je itekako iv, nego je i pas tr
aga u losangeleskoj policiji, a nastupa i u jednom filmu produkcijske kue DreamVVo
rks. Napokon ima zdravije oduke u koje usmjerava svu tu intenzivnu, dom inantnu e
nergiju. I nema problema kad je rije o sluanju zapovijedi. U cijeloj prii, jednosta
vno se pogrean pas bio naao kod pogrene osobe, a takva neusklaenost moe dovesti i do
vrlo opasnih problema. Ljudi na mnogo naina mogu pogorati dom inantnu agresivnost.
Prvi je nain samo doputanje agresivnosti. Zapam tite: ne postavite li plan i prog
ram s ciljevima za sebe i svog psa, pas postaje vodom opora. D ruga je m ogunost i
granje igara dom inacije sa psom, igara u kojoj psu doputate da pobijedi. ak i ako
se s mladim psom igrate potezanja, ako se navikne na pobjeivanje, mogue je da e to
shvatiti kao znak dominacije nad vama. Neobuzdano divljanje sa psom po kui, ak i a
ko se radi o tenadi, moe postaviti temelje za kasnije probleme agresivnosti. Posta
ne li vam pas posesivan ili pone reati tijekom takve igre, vrlo je lako mogue da ve
stvarate pravo udovite.
apta psima
127

A gresivnost utem eljena na strahu


Velik dio agresivnosti plod je straha, osobito u malenih pasa s napoleonovskim k
ompleksom. Dok sam radio u onom salonu za uljepavanje pasa u San Diegu, odmah sam
primijetio da su najzloestiji i najzlobniji psi najee upravo najmanje ivotinje. O no
to nazivamo prestrae nom agresivnou, ili agresivnou iz straha, esto poinje od rean
pokazivanja zuba. Pokae li va pas neki od tih znakova kad ga odvodite na uljepavanj
e ili kad ga pokuavate navesti na to da izie ispod stola, kamo se bio uvukao, odm
ah je sada vrijeme da potraite pomo! Poput svih oblika agresivnosti, prestraena agr
esivnost uvijek eskalira. Pas ui da moe drati ljude na distanci tako to pokazuje zub
e, a to prilino brzo prelazi i u grickanje. D obro je to to, oni koji grizu iz str
aha, u toj fazi jo ne grizu za pravo, tj. zubima ne prodiru pod kou. Obino samo gri
cnu pa se povuku. Cilj im je vas - ili nekog drugog tko im smeta - natjerati da
se udalji i psa pusti na miru. Ali svaki oblik agresivnosti moe se pretvoriti u n
eto mnogo gore. Va pas nije sladak kada rei ili grize. Nije tek takav k arakter. Taka
v je pas neuravnoteen i treba mu pomo. Prestraenu agresivnost moe izazvati i zlostav
ljanje. Ako je pas ozlijeen i uvidi da bol moe zaustaviti bijesnim napadim a i div
lja njem, dakako da e se odluiti za tu mogunost. No veina sluajeva prestraene agresije
s kojima se susreem nije plod okrutnosti, nego posljedica ljubavi koju im pruaju v
lasnici - u pogrenom trenutku. O prin pas Sophie idealan je primjer za to. Kad bi
Sophie nasrnula na
Pinky pokazuje ekstrem an oblik straha 128
Cesar Millan

nekog drugog psa, O pra bi je podignula i tjeila, time samo potiui takvo ponaanje. S
ada u Centru imam jednog psa, mjeanku pit bula po imenu Pinky, koja je ekstrem an
sluaj prestraene agresivnosti. Kad joj prie netko od ljudi, pokae zube i stane reati
, uvue rep m eu noge, spusti se i pone drhtati. I to jako, doista se tresti. Noge j
oj tada toliko drhte da jedva uspijeva stajati. Strah je posve paralizira. Pinkv
n se vlasnik saalio. Bilo mu je toliko ao sirote Pinky da ju je uvijek tjeio i um i
ri vao, pruao joj ljubav, poticao njezino ponaanje i m entalne procese u trenucima
najvee nestabilnosti. Tek kad vidite ekstrem an sluaj poput Pinky, uviate koliko pr
estraena agresivnost uistinu onesposobljuje.
Pruajte ljubav - ali u pravom trenutku!
Kad smo ve pri toj temi, mogu naas zastati i podsjetiti vas - jo je d nom - na jeda
n od najeih naina na koje upropatavamo pse i zbog kojih se kod njih javljaju problemi
. Pruam o im ljubav, ali u pogrenim trenucima. Ljubav iskazujemo kad je psei um naj
nestabilniji. Upravo je taj savjet mojim klijentima esto najtee posluati. Treba susp
rezati ljubav? Pa to je neprirodno! Molim vas da me ne shvatite pogreno. Ljubav je
predivna stvar i jed an od najveih darova koje dijelimo sa psima. Ali ljubav nij
e i m eu najvanijim stvarim a koje njima trebaju - osobito ako imaju probleme. Ako
niste stabilni, zapravo ne moete iskusiti ljubav, ne moete je osjetiti. Ljubav ne
pom ae nestabilnome psu. Agresivni psi nee se izlijeiti jer ih vlasnici vole, jedn
ako kao to se ni agresivan m ukarac sklon zlostavljanju nee izlijeiti bude li ga sup
ruga, njegova rtva, vie voljela. Oni roditelji u seriji Dadilja 911... naravno da
vole djecu! A li oni daju jedino ljubav i nita vie. Djeci ne pruaju zabavu i tjelov
jebu, kao ni psiholoke poticaje. Nema pravila. Je li toj djeci lijepo i zabavno? N
ije. I zbog toga su roditelji u pomo pozvali profesionalnu dadilju. Ni nestabilni
se psi ne zabavljaju, iako ih vlasnici esto silno vole. I zbog toga vlasnici zov
u mene. Svrha Ijubavi nije pojaavanje nestabilnosti. Ljubav bi trebala na graivati
stabilnost, dizati nas na viu razinu komunikacije. Ba kao i u svijetu ljudi, ljuba
v u svijetu pasa neto znai samo kad je zaslue na. Ljudima nikad ne bih rekao da pres
tanu voljeti psa ili da ga vole manje ili da na neki nain mjere ljubav koju mu pruaj
u. Psu pruite svu ljubav koju osjeate. Pruite mu svu ljubav koju vae srce moe podnije
ti, pa i vie od toga! Ali, molim vas, ljubav iskazujte u pravom trenutku. Tu nakl
onost dijelite kako biste pomogli psu, a ne samo kako
apta psima
129

biste zadovoljili vlastite potrebe. Kad pruate ljubav u odgovarajuem trenutku, jed
ino tada ete moi istinski dokazati ljubav koju osjeate prema psu. Djela govore vie o
d rijei. Prestraena agresivnost ne iznie niotkuda. Pomno je, poput ka kvog vrta ili
parka, njeguju dobronam jerni vlasnici koji zapravo nisu svjesni toga to ine. Josh
je jo jedan primjer prestraeno-agresivnog psa, kojemu su scenaristi moje televizi
jske serije nadjenuti nadimak Groom ing G rem lin, zbog duge dlake koja mu zaklanj
a i oi. Josh je bio pas iz utoita kojeg nitko nije htio posvojiti. Reao je na sve ko
ji bi proli kraj njegova kaveza. Svi koji su dolazili onamo alili su Josha - ali b
a svi. Veina ljudi ali ivotinje u azilu. Suosjeanje je jednostavno ljudska odlika. No
ad pedeset ljudi doe u utoite i kad svi jednako blago i suosjeajno kau oh, siroti pas!
pritom odailjui upravo takvu energiju, ta energija postaje temeljnim sastavnim di
jelom tog psa. Ona ga nadalje odreuje. Medicinska sestra Ronette toliko se saalila
nad Joshom da ga je na licu mjesta usvojila. I nakon toga alila ga jc iz dana u
dan. Kad bi zareao na njezinu ker jer se pribliila njegovoj posudi s hranom, Ronett
e bi ga uzela u naruje i umirivala i tjeila, ba kao da je njezina ki u neemu pogrijeil
a. Kad je profesionalne iae napao ve toliko puta da su mu zabranili dolazak u taj sa
lon, satima je dotjerivala malog razdraljivca koji nije doputao da mu karam a prie oi
ma. Vjerovali ili ne, tijekom cjelokupne karijere doivio sam tek nekoliko ugriza
pasa. Pokazalo se da je jedan od tih sluajeva i Josh! Ugrizao me dok sam ga iao - a
li ja sam samo nastavio raditi kao da se nita nije dogodilo. Morao je nekako spoz
nati da se ovjek nee povui, koliko god on postajao agresivan. Kako je bio vrlo male
n pas, bilo je tu vie reanja nego grickanja i vie grickanja nego pravog ugriza. Na
koncu jc popustio i Josh danas moe ii na ianje a da pritom nikog ne raskrvari. Za pr
imjere sam uzeo i Pinky i Josha jer elim naglasiti kako saa ljenje psu ne donosi ba
nita dobra. tovie, to mu kodi, jer umanjuje izglede da u budunosti postane uravnoteen.
Zam islite da vas netko bez prestanka saalijeva. Kako biste se osjeali i kakvo bist
e imali miljenje o samome sebi? Psima treba voenje, a tek potom i ljubav. Neka lju
bav bude nagrada za uravnoteenost. Tako se odrava ravnotea. Kako se nositi s agresi
vnou koja poiva na strahu? Jednostavno ne poputati. Moete birati - ili pustiti psa i e
kati da doe k vama ili otii po njega. Ako krenete prem a njemu, morate ii do kraja.
Jednostavno
130
Cesar Millan

mu nc moete dopustiti da pobijedi. Morate ostati smireni i samouvje reni i ne smij


ete se prepustiti bijesu. U svakom trenutku vodite rauna o injenici da sve to inite
za dobrobit ivotinje. Klju svega poiva u strpljivosti. U ekanju. ini se d a je ovjek
jedina ivotinja koja ne razumije pojam strpljivosti. Vukovi vrebaju i ekaju plijen
. Krokodili ekaju. Tigrovi ekaju. Ali osobito smo mi, ovdje, u Americi, naviknuti a
k i kupovati iz automobila, naviknuti na ekspresnu dostavu do kunog praga, kao i
na superbrzi Internet. Rehabilitaciju psa koji je agresivan zbog straha jednosta
vno ne moete pourivati. Takvog psa morat ete
im jo j stavim uzicu i krenem o u etnju, Pinky se opusti
Pokazivanje naklonosti p re m a Pinky - nakon to postane sm ireno-podlona
apta psima
131

ispraviti pedeset, moda i stotinu puta prije nego to mu sve sjedne kako treba. U C
entru imam nekoliko takvih pasa za koje znam da u ih jo stotine puta izvlaiti iz k
utova, sve dok jednom napokon ne shvate da e biti nagraeni iskljuivo za sm irenu sa
mouvjerenost. Kad je rije o Pinky, onoj prestraeno-agresivnoj pit bulici, im joj sl
avim uzicu koja stoji trideset pet centa, odm ah se opusti. Takva je priroda ono
ga koji slijedi u oporu - eli da joj se odredi to treba raditi. Proeem li s njom samo
nekoliko koraka, poinje pokazivati sve fizike znakove smirene podlonosti. Oputa se
i smiruje. Protekne li previe vrem ena do trenutka kada joj kaem to elim da uini nako
n toga, govor njezina tijela ponovno se mijenja - rep se sputa medu noge, noge po
novno poinju drhtati. Nema te koliine ljubavi koja e pomoi tom psu - u ovom sluaju, u
pravo je takva naklonost u velikoj mjeri pridonijela problemu. Kada prem a njoj
pokazujem naklonost? im primijetim da se opustila dok hodam o s uzicom oko vrata.
To u nastaviti initi sve dok se posve ne rehabilitira. Psi postaju agresivni zbog
straha, dominacije, posesivnosti, zatite teritorija i jo niza drugih razloga - a
ta agresivnost javlja se u razliitim stupnjevima intenziteta. U sljedeem poglavlju
bit e rijei o onome to ja nazivam crvenom zonom. Sluajeve iz te crvene zone - ekstre
, kroninu agresivnost - uvijek treba odm ah prepustiti profesionalcu. Nikada se n
e pokuavajte sami hvatati u kotac s takvim psom. AH morate sami odrediti razinu do
koje se osjeate ugodno. Ako je va pas agresivan kao Josh. ali niste uvjereni da s
e moete nositi s takvom situacijom, molim vas da se ipak priklonite sigurnijem rj
eenju. Pozovite profesionalca za dresuru ili strunjaka za ivotinjski biheviorizam j
er e to biti najbolje i za vas i za vaeg psa.

H iperaktivna energija
Skae li vam pas po glavi kad sc vratite kui? Mislite li da je stvar samo u tome da
je pas sretan to vas vidi i to ima d uha? Smatrate li takvo ponaanje karakterom svog
psa? Ne radi se ni o duhu ni o karakteru. Hiperaktivna energija - pretjerana uzb
uenost - kod pasa nije prirodna. I nije zdrava. Psi se u prirodnom e stanju uzbud
e i igraju se m eu sobom, ali i za to uzbuenje postoji tono o dreeno vrijem e i mjes
to. Nakon lova, ili nakon to su jeli, imaju svojevrsnu proslavu, koju mi tum ai mo
kao naklonost. esto se m eu sobom igraju grubo, pa postaju
132
Cesar Millan

uzbueno-poloni ili uzbueno-dom inantni. Ali ne ponaaju se dugo tako uzbueno i to uzbue
je ne prati ono hiperaktivno dahtanje koje prim jeujem o kod p retjeran o uzbuenih k
unih pasa. To je drukija vrsta uzbuenja, svojevrsno zalueno uzbuenje. ini se da su nek
i psi u Americi neprestano u stanju hiperuzbuenosti. A to za njih nije dobro. Pri
mijetio sam da moji klijenti rijei srea i uzbuenje esto tum a e kao sinonime. Tako je
retna to me vidi! A to nisu istoznani pojmovi. Sretan je pas budan pas: ui su mu uzd
ignute, glava takoer, a repom za to vrijeme mae. Pretjerano uzbueni pas poskakuje u
vis, dahe i ne moe se prestati kretati. To je zatom ljena, suspregnuta energija. H
iperaktivno energini psi najee pripadaju skupini onih pasa koje je najtee rehabiliti
rati. Iliperaktivna energija izaziva i druge probleme, poput fiksacije i opsjedn
utosti. Kad pas skoi na njih nakon to se vrate kui s posla, mnogi moji klijenti prua
ju mu velike koliine ljubavi i naklonosti. Kao prvo, ako pas skae na vas, to je s
njegove strane in dominacije. To nemojte doputati. Psi su po prirodi znatieljni i oi
to je da ih zanima tko se pojavio na ulazu u vau kuu. Ali pas mora vladati osnovam
a bontona da bi mogao doekivati goste. Psi se s drugim psima ne pozdravljaju tako
da po njima skau. Pri susretu se njukaju. Ako su takva pravila ponaanja dobra za s
vijet pasa, onda su svakako dobra i za va dom. Dok psa uite kako pristojno pozdrav
iti gosta, drite ga vezanog kad vam netko dolazi u posjet. Kad primijetite da ost
varujete vidljiv napredak, zam olile gosta da vam pomogne. U putite ga tako da s
e uope ne obazire na skakanje pretjerano uzbuenog psa - da mu se ne obraa, da ga ne
dodiruje, da ga ne gleda - sve dok se ne smiri. Kad ga ignorirate, pas se neki
put smiri ve za koju sekundu. H iperaktivnim je psima potrebna tjelesna aktivnost
, i to mnogo takve aktivnosti. A aktivnost im je potrebna i prije nego to e osjeti
ti naklonost i ljubav. Kad se vratite kui, izvedite psa u dugotrajnu etnju. Potom
ga nahranite. Tako ste mu osigurali tjelesni i psihiki izazov, nakon ega je uslije
dila nagrada u obliku hrane. Neto kasnije, kada se mentalno posve smiri, psu pruit
e izraze naklonosti. Ne potiite suludo skakanje, ak ni kad vam se to ini zabavnim i
kad zahvaljujui tome imate osjeaj da vas pas voli. Z ao mi je, ali do cijele strk
e ne dolazi jer je pas sretan to vas vidi: stvar je u tome to je u njemu previe sputa
ne energije koje se m ora nekako osloboditi.
apta psima
133

Tjeskoba/tjeskoba zbog odvojenosti


Tjeskoba moe pojaati hiperaktivnu energiju. U prirodi ba i ne nailazimo na tjeskobu
. Na strah da, ali na tjeskobu ipak ne. Tek kad ivotinje dovedemo kui ili ih zatvo
rim o u kavez, kod njih se javlja tjeskoba. A upravo tjeskoba moe izazvati onakvo
cviljenje, cendranje, zavijanje i tjeskobu zbog odvajanja kakve je O prina Soph
ie doivljavala kad god je njezina vlasnica nekamo odlazila. Posve je norm alno da
jc pas zabrinut zbog odvajanja od vas. O ni se instinktivno brinu ili su tuni ka
d doe do raspada opora, ak i ako ste u tom oporu samo vi i va pas. I nije prirodno kad
je pas cijeli dan zatoen u kui ili stanu, sam i bez ikakvih aktivnosti. Va pas ne m
oe itati knjigu, ni rjeavati krialjku - niti gledati moju seriju. Dok vas nema, on n
ema kam o usm jeriti energiju. Nije nikakvo udo to toliki am eriki psi proivljavaju
tjeskobu zbog odvojenosti - pa na koncu pokazuju svu onu silnu nakupljenu hipera
ktivnu energiju kad se vlasnik vrati kui. Usput, kad se vratite kui i utvrdite da
vam je pas izgrizao najdrae cipele, razlog se ne krije u tome to sc na vas ljuti jer
ste otili i to zna da volite upravo te cipclc! Eto, takvim razmiljanjem ponovno huma
nizirate psa! Pas vam je izgrizao cipclc upravo zbog te potiskivane energije. Pr
vo vam je onjuio cipele. Miris mu je bio poznat, podsjeao ga na vas. Njuei cipele i
reagirajui na dobro poznati miris, pas se uzbudio. A nakon toga, nekako je m orao
osloboditi svu tu energiju i tjeskobu. Stoga se svim silama okomio na vae nesret
ne cipele. Prem a mojem iskustvu, vlasnici esto ne prepoznaju simptome tjeskobe k
od pasa. Smatraju da tjeskoba zbog odvajanja poinje kad iziu iz kue - no ona zaprav
o ima ishodite u neosloboenoj energiji koja se u psu nakuplja jo od trenutka kad se
probudi. Vlasnik se budi, pere zube, pije kavu i priprem a doruak - a cijelo to
vrijeme pas je u pozadini, slijedi ga iz prostorije u prostoriju, hoda am o-tam
o. Vlasnik misli: Oh, kako voli biti uz mene, pazi na to da kod mene u svakom tre
nutku sve bude u redu. Sve su to matarije koje ovjek stvara kako bi se osjeao bolje
i zadovoljnije. Takav vam pas ne pokazuje koliko vas voli, nego koliko je tjesko
ban ili tjeskobna. O dete li od kue a da psu prije toga ne omoguite da na neki nain
oslobodi tu energiju, dakako da e imati problema s tjeskobom zbog odvajanja. Kli
jentima obino govorim da odm ah ujutro psa odvedu u potenu etnju, na tranje ili ak na
seansu s koturaljkama. To je korisno i za ovjekovo zdravlje. Ako vam to ba nikako
nije izvedivo, psa stavite na spravu za tranje dok dorukujete ili se minkate. Svoj
ski ga izmorite.
Cesar Millan

Nakon toga vrijeme je za jelo. Kad iziete iz kue, pas e biti umoran i sit, te po pr
irodi u stanju oputenosti i odmora. Um e mu biti smirenopodloan, pa e ostatak dana b
iti miran. Izgledi za to da vas na vratima doeka hiperaktivan pas tako e biti mnog
o manji. Jo jedan savjet: ne radite veliku predstavu od dolazaka i odlazaka. Zrait
e li prilikom odlazaka i dolazaka uzbuenom energijom, samo ete poticati tjeskobu.
Opsjcdnu to st/fik sa cije
Jo je jed an od moguih ishoda nakupljanja neosloboene energije fiksacija ili opsjed
nutost psa neim. Moe se raditi o bilo emu, od teniske loptice do make, no to nije pr
irodno i nije dobro za vaeg psa. Fiksacija uzaludno troi energiju. Pas energiju mo
ra usmjeriti u neto kako bi bio uravnoteen i sm ireno-podloan. Pas koji ivi s beskuni
kom hoda po itav dan pa tako troi energiju. Pas koji ivi s invalidom nosi se s fizik
o-psiholokim izazovima uvanja vlasnika, pa je i to jedan od naina oslobaanja energij
e. Vlasnici koji redovito tre i hodaju sa psom ivotinji pom au da utroi energiju. Mn
ogi vlasnici smatraju da e, otvore li psu stranja vrata kue ivotinji pruiti dovoljno
kretanja jer e moi juriti za nekom vjeveri com u vrtu - vjevericom koju, u devedese
t devet posto sluajeva, pas ni u snu ne moe uloviti. Pas tako cijeli dan pilji u v
jevericu na nekoj visokoj grani i kod njega se razvija fiksacija na vjevericu ko
joj se ivo fuka za psa. (Jeste li kada vidjeli tjeskobnu vjevericu?) U cijeloj prii
, poludjet e jedino pas. Sva energija koncentrirana mu je na vjevericu. To je jed
an od naina nastanka fiksacije. Drugi je nain kada psu dopustite da jednostavno ta
ko sjedi i pilji u neku maku, pticu ili neku drugu ivotinju u kui. A budui da pas ne
grize, ne laje i ne rei, vlasnik misli d a je sve u redu. No dugotrajna fiksiran
ost za psa nipoto nije norm alna. Oi e mu biti fokusirane, zjenice rairene, a psu e k
atkada k tome curiti slina. Geste e odavati napetost. Izda li mu vlasnik neku zap
ovijed, pas u takvom stanju nee reagirati. Ui se nee ak ni trznuti u znak prepoznava
nja vlasnikova glasa. Kad vlasnik odvede psa u park, pa on tri am o-tam o, amo-ta
mo, u beskonanost kompulzivno jurei za manjim psima, to nije igra. To nije zabava.
To je fiksacija. ak i ako tom prilikom ne doe do ugriza, takva je fiksacija ozbil
jna stvar jer moe eskalirati i psa dovesti u crvenu zonu.
apta psima
135

Druga je vrsta fiksacije opsjednuta usmjerenost psa na neku igraku ili aktivnost.
Jeste li kada vidjeli psa kojeg je izludjela teniska loptica, psa koji vas moli
da mu je u beskonanost dobacujete, sve dok vam se ne pone initi da biste najradije
poeli upati kosu? Mnogi vlasnici smatraju da izvoenje psa na igru bacanja i hvatan
ja moe zamijeniti redovite etnje. Ali to ne funkcionira. Da, to jest oblik kretanj
a i tjelovjebe, ali nije onakva iskonska aktivnost kakvu nudi kretanje u drutvu vo
de opora. Ja to volim usporediti kao razliku izmeu odvo enja djeteta u veliku igraon
icu ili zabavni park i odvoenja djeteta na satove klavira. U prvom sluaju, djeca e
biti izvan sebe. To je uzbue nje. Satovi klavira bit e psiholoki izazov. To je sm ir
ena podlonost. Igranje i hvatanje je uzbuenje, etnja je smirena podlonost. Preskoi li
vlasnik etnju pa se sa psom samo igra, pas e to vrijeme odreeno za igru morati isk
oristiti kao jedini nain da posve iscrpi energiju. Psu se ta aktivnost nudi kad m
u je um obuzet tjeskobom i uzbuenjem. Stoga e se igrati dok ne padne s nogu, a to e
biti jo dugo nakon vlasnika. Istodobno e funkcionirati u jednoj vrlo visokoj brzi
ni u kojoj prirodno inae nikada ne bi bio. Vukovi i divlji psi love organizirano.
Pritom su smireni. Nemaju fiksacije prem a plijenu. K oncentrirani su i fokusir
ani. Ali ne i fiksirani. Jedno je prirodno stanje. D rugo nije. Potekoa se sastoji
u tome to su vlasnicima fiksacije esto slatke ili smijene. Ili ih opisuju kao ljubav.
M alena oboava taj frizbi! Ma on uiva u igranju lopticom. To nije zdrava vrsta ljubav
i. Fiksacija je poput ovjekove ovisnosti i moe biti podjednako opasna. Prisjetite
se samo nekog ovisnika o kocki u Las Vegasu koji za istim automatom sjedi cijelu
no, ubacuje novie i satima bez prestanka potee onu polugu. To je fiksacija. Cigaret
e, alkohol - sve to ne moete kontro lirati i gdje nem ate granicu, sve je to fiksac
ija. Vie nem ate nadzor. U ovom sluaju nadzor nad psom ima loptica. Ili maka. Ili v
jevcrica. Neki su psi toliko fiksirani da e ugristi ili napasti nekog drugog psa
ili osobu koja im pokua oduzeti predm et fiksacije. Ne budete li bili na oprezu,
ui ete u crvenu zonu. Ako slijedi igra lopticom, u Centru za psihologiju pasa dobr
o pazim da prije toga svi budu posve mirni. Ako se spremam hraniti pse, svi tada
moraju biti mirni i tihi. Ako se spremam prema psima iskazati ljubav i naklonos
t, svi moraju prvo biti posve mirni. Psima nikada ne dajem nita ako nisu u smiren
o-podlonome stanju. I tako od psa s fiksacijom stvaram normalnog psa. Jer u tom s
tanju nikada nee dobiti ba nita. I upravo zahvaljujui tome mogu imati pedeset pasa k
oji se igraju istom lopticom a da pritom nitko ne strada. Osim toga, nikad se ne
igramo i
136
Cesar Millan

nc jedem o a da prije toga nismo odradili neku fiziki zahtjevnu vjebu ili aktivnos
t - hodanje, tranje, koturaljkanje. Kljuno je iscrpljivanje energije. Psi koji ima
ju neku fiksaciju na kunju dovode nae strpljenje. Veina ljudi pokuava verbalno urazu
m iti psa kad je fiksiran na predm et kao to je neka igraka ili teniska loptica. M
irne rijei potom eskaliraju i doseu razinu naredbe: Ne, ostavi to. Pusti. Pusti. P
usti. Pusti! To kod ivotinje samo stvara jo vie uzbuene i nestabilne energije. ovjek j
e u tom trenutku ve frustriran i bijesan na psa jer pas nije uo ni jednu jedinu ri
je od svega onoga to mu je uputio u posljednjih deset minuta. Vlasnik potom donosi
odluku da e fiziki uhvatiti psa i odvojiti ga od predm eta. Sada projicira toliko
nestabilne, frustrirane energije da se fiksacija samo pogorava.
Sm irivanje Jordana
Fiziki najnaporniji sluaj koji sam rjeavao u prvoj sezoni televizijske serije bio j
e buldog Jordan, koji je imao vie opsesija. Jordanov vlasnik, Bili, izriito je trai
o smirenog, lijenog buldoga niske razine energije. Jordan se nedvojbeno doimao m
irnim kad ga je Bili odabrao iz legla, ali se pretvorio u hiperaktivnog, dom in
antnog psa s opsesijam a i fiksacijama. Fiksirao bi se na skejtbord, loptu za koa
rku, crijevo za vodu - praktiki bilo to u dosegu. To neto uhvatio bi zubima i vie ne
bi isputao. Bili i lanovi njegove obitelji inili su bez konkurencije najgoru stvar
sa ivotinjom koja u ustima ima objekt fiksacije: igrali su se potezanja s Jordan
om . Time to su mu pokuavali preoteti lopticu ili skejtbord, aktivirali su njegov
instinkt za plijen, zbog ega je jo vie izio. Ni Billova energija nije bila od osobit
e pomoi. Strpljivost je velika vrlina kad je rije o problemu fiksacije. Dakako, is
to vrijedi i za sm ireno-sam ouvjerenu energiju. Na prvi pogled, Bili je bio opu t
en i bezbrian tip, no pod povrinom jc zapravo bio vrlo napet i kod njega je vrlo l
ako dolazilo do frustracija. Sjeate se kako sam rekao da energija nikad ne lae? Bi
li svojim dranjem nije mogao zavarati Jordana. Njegova pasivno-agresivna, frustri
rana energija odraavala se u Jordanovoj opsjednutosti. Prilikom rehabilitiranja p
asa, najee m ije lake ukloniti domi nantan i agresivan m entalni stav nego hiperaktiv
no-fiksirani. Jordan ni po emu nije bio iznim ka. Poeo sam od skejtborda. Budui da
buldozima ubrzo postane vrue i lako se iscrpe, nekako sam mislio da u ga lako izmo
riti tako da ostane bez energije. Dokazao mi je da sam
apta psima
137

"Smirivanje Jordana"
se teko prevario. Taj je buldog uistinu bio odluan mladac. Umjesto da mu odvlaim pr
edm et, o kojoj god stvari bila rije, od njega sam traio da se povue od predm eta,
tako da ga ja mogu preuzeti. Kad god je krenuo naprijed, ispravio sam ga povlaenj
em. Na taj nain do njegova mozga s vremenom je doao signal koji govori da elim podl
onost. Iao sam naprijed, umjesto da se udaljavam od njega. I odravao sam tu istu sm
irenu samouvjerenost sve dok Jordan na koncu nije shvatio, no kako je ve toliko d
ugo bio ivio u tom fiksiranom stanju, to nije bilo nimalo jednostavno. Na zavretku
seanse s mene se ve cijedio znoj. Sljedea zadaa bio je rad s Jordanovim vlasnikom
Billom. M orao sam navesti Billa da shvati svoj dio jednadbe. M ora postati strpl
ji viji i vjebati tako da postane smireniji i samouvjereniji. Istinski sam uvjeren
, a tako govori i moje iskustvo, da ivotinje u na ivot ulaze s odreenom svrhom: da n
am prenesu odreene lekcije i da nam pom o gnu da postanem o boljim ljudima. Jordan
se nedvojbeno bio uvukao pod Billovu kou. D a je pronaao blagog psa nie razine ene
rgije, Bili moda ne bi ni imao motiva za promjene. Bili je volio Jordana pa je zb
og toga htio postati uravnoteenijom osobom, kako bi i Jordan postao uravnoteenijim
buldogom.
138
Cesar Millan

Pas koji ima fiksacije ili opsesije mora imati oduak za svu sputanu energiju, a s
ve poinje od etnje. Usto mu treba i vlasnik koji e biti uz njega i prekinuti opinjeno
st im se pojave prvi znakovi fiksa cije. Ne smijete ekati da pas ve utone u fiksirani
m entalni sklop. A odm ah ete prepoznati kad do toga doe. Govor tijela tada e se p
romijeniti, a pas e se ukoiti. Zjenice e se proiriti. Kad doe do toga, potrebno g a j
e prikladnom korekcijom odm ah vratiti u smireno i oputeno stanje. Billu sam pred
loio da poe u dugotrajnu etnju i da tako izmori Jordana, a da zatim pred njega post
avi predm et i dobro pazi da ne krene na njega. Ako pas ve dugo ima takvih proble
ma, to ete morati ponavljati vrlo dugo - moda i mjesecima ako je fiksacija uistinu
teka. Kao to kau u klubovima lijeenih alkoholiara: dan po dan. Ako ve dulje vrijeme u
ivotu dosljedno inite neto tetno - puite, pijete, prejedate se - m orate vjebati dosl
jednost u zamjeni istih navika pozitivnim aktivnostima. Rehabilitiranje psa s fi
ksacija ma i opsesijama moda izgleda naporno i to je est sluaj. No psima dugujemo ta
kav trud kako bi postali uravnoteeni.

Fobije
Sjeate se Kanea, doge koja se bojala glatkih podova? To je klasian primjer fobije.
Pas moe stei fobiju praktiki od bilo ega, od tono odreenih izam a, preko neke druge
tinje do itavog ljudskog roda! Fobije su, posve kratko i jasno, strahovi koje pas
nije uspio nadii. Ne dopustite li pseem umu da poe dalje nakon incidenta koji ga j
e prestraio, taj strah moe prerasti u fobiju. U prirodnom e svijetu ivotinja ui iz s
traha. Vuk ui izbjegavati stupice. Maka ui da se ne smije igrati sa zmijama. Ali ivo
tinje od stvari koje ih plae ne rade slona. I unato njima, m irno spavaju. Proivlja
vaju tu emociju, na temelju nje ue, pa nastavljaju norm alno ivjeti. Mi ljudi kod
njih izazivamo fobije nainom na koji reagiramo na njihove strahove. Zbog nas se i
z toga ne mogu izvui. M arina, Kaneova vlasnica, podigla je veliku strku kad se K
ane prvi put poskliznuo na glatkome podu. Potom je pogrijeila tjeei ga kad god bi s
e naao u blizini predm eta fobije. ak i kad ne znamo izvor psee fobije, znate li to e
ili prouzro iti ili samo pojaati eventualnu fobiju? Da, pogodili ste - ponovno je
rije o iskazivanju ljubavi u pogrenom trenutku. Kad se dijete neega boji, a mi ga t
jeimo i pruam o mu njenost i ljubav, to je dio ljudske psihologije. Kad se pas boji
, a mi ga tjeimo i pruam o mu njenost i ljubav, to je takoer dio ljudske, a ne psee p
sihologije. Pas drugome
apta psima
139

psu koji je u strahu nikada nc bi pokazivao naklonost!


rati nametanjem vodstva. Prvo psa iscrpite - budui da
a opsesija, vrijede ista pravila. Ako je pas um oran i
ledi da e ga obuzeti neka fobija - i mnogo e lake i
a koji e mu pomoi da nadie strahove.

Na pseu fo biju treba reagi


je fobija svojevrsna obrnut
oputen, mnogo su manji izg
bolje reagirati na snanog vou opor

Niska razina sam opotovanja


Sam opotovanje nije problem , ali igra odreenu ulogu u mnogim problemima sa psima
na koje nailazim. Kad govorim o samopotovanju pasa, ne mislim na to kako pas izgl
eda ili je li popularan ili nije. Po meni, samopotovanje kod psa odnosi se na ene
rgiju, dominaciju i podlonost. Psi niske razine samopotovanja podloni su psi slabog
intenziteta energije, mentalno slabe ivotinje koje mogu doivjeti strah, paniku i
fobiju. Cesto pokazuju znakove tjeskobe. Mogu iskazivati i ponaanje utemeljeno na
prestraenoj agresivnosti (poput Josha ili Pinky) ili mogu jednostavno biti krajn
je stidljivi. Kod pasa s niskom razinom samopotovanja mogu sc razviti i razne ops
esije, no na drukiji nain nego kao kod dom inantnih, energinih pasa poput Jordana.
Z a prim jer uzmite entlebukog planinskog psa Brooksa. Brooks jc kao tene bio vrlo
plah. Nakon to ga jc ugrizao susjedov pas, poeo se jo vie bojati. Uzmicao bi i povl
aio se kad god bi ga netko pokuao potapati. Kako je imao vrlo nisku razinu samopotov
anja, inilo mu se da ga svi nekako napadaju te se bojao. A onda sc jednog dana ne
tko s njim poigrao lovice sluei se laserskim svjetlom - jednim od onih pom agala u o
bliku kemijske olovke koje odailje crvenu zraku. Brooks je istinski zavolio tu ig
ru jer mu se pruala prilika da za neim juri. Neto jc za promjenu bjealo od njega! Os
jeao se blago dom inantnim nad neim te time i zadovoljno, a sva energija koju je b
io pohranio u nesigurnosti mogla sc osloboditi dok je hvatao tu tokicu svjetla. B
rooks je otada bio opsjednut svjetlom. Pozornost su mu neprestano odvlaile suneve
zrake, odrazi, igra svjetla i sjene na tlu. Njegovi vlasnici, Lorain i Chuck, ni
su ga mogli izvesti ak ni u etnju a da Brooks ne otri nekamo, jurei za nekakvim odra
zom koji bi se usput pojavio. Brooks je sm atrao da jedino zahvaljujui svjetlu moe
osloboditi sputanu energiju. Nesigurnome Brooksu svjetlo je bilo neto nad im je m
ogao pokuati uspostaviti nadzor. To neto nikad nije jurilo za njim. Uvijek se udal
javalo. O psjednutost su izravno stvorili i nedostatak fizike aktivnosti i Brooks
ova niska razina samopotovanja.
140
Cesar Millan

Brooks zalueno lovi svjetlo


Za razliku od dom inantnog Jordana, psa visoke razine energije, Brooks je bio ne
odluan i podloan pas pa sam ga iz opsjednutosti probudio za manje od pet m inuta.
Trebalo ga je samo nekoliko puta povui za uzicu da shvati. Dakako, njegovi e ga vl
asnici trebati i dalje ispravljati - dosljedno - kad god se pone vraati opsjednuto
sti, no ubrzo je ta opsjednutost ostala daleko iza njih, nalik na tek nejasno sj
eanje. Samopotovanje nekih pasa na samome je dnu dna - to su psi po put Pinky. Nika
ko se ne mogu izvui iz te svoje nesigurnosti. Umjesto da se suprotstave ili da po
bjegnu, oni se paraliziraju. Skrivaju se, ne ele se pom aknuti, tresu se - jednos
tavno ne mogu poi dalje, to god tono radili. Sami se nee oporaviti. Potrebna im je l
judska pomo. Psi koji nemaju mnogo samopotovanja oajniki trae vou o pora! Takvi psi
da im kaete to da rade - to su ponekad jedini trenuci kada se mogu opustiti, kao to
je sluaj s Pinky. Takvi psi dobro reagiraju na pravila, granice i ogranienja. Snag
a opora pomoi e im da se bre oporave - kad je meu pripadnicim a svoje vrste, to je za
psa s niskom razinom samopotovanja vrlo snana i djelotvorna terapija - no u poetku
treba pomno nadzirati to vrijeme provedeno u oporu upravo zbog prirodnog instinkt
a koji pse tjera da napadnu slabosti. M alo-pom alo takvi se psi oporavljaju, al
i im je potrebno snano ljudsko vodstvo. Jo samo neto o samopotovanju. Razina samopoto
vanja kunoga psa ne bi trebala biti ni previsoka. U prirodi se jedino voa opora
apta psima
141

moe epiriti uzdignuta repa i istaknutih prsa, te prema drugima zraiti dom inantnom
energijom. Ako ste voda opora svome psu, tada u kui to moete initi jedino vi! Kada d
odem u kuu u kojoj svi ukuani na vrcima prstiju hodaju oko psa, u kojoj pas zastrauj
e i prijeti, a svi ga sluaju, jasno mi je da bi se takav pas trebao malo manje po
nositi sobom. Postati voom opora dom inantnom e psu znai spustiti ga za jednu hijer
arhijsku stubu. A to se definitivno ne odnosi na fiziko zlostavljanje ili neki ob
lik poniavanja. Z apam tite: pas vam nee zamjeriti jer ste preuzeli vodeu ulogu. M
oda e se u poetku malo opirati - da vidi koliko daleko moe ii - ali nee se uvrijediti
kad mu dokaete da je vaa energija snanija od njegove.
Prevencija
Sve navedene probleme mogue je sprijeiti vodite li rauna o tome da se prem a svome
psu m orate odnositi kao prem a psu, a ne kao prema ovjeku - i postavite li kao p
rioritet zadau da zadovoljstvom ispunja vate ivot psa onako kako on zadovoljstvom i
spunjava va ivot. U 7. poglavlju izloit u vam svoju jednostavnu metodu stvaranja sre
tnog i uravnoteenog psa. No prvo bih se htio pozabaviti najozbiljnijim sluajevima
zbog kojih me pozivaju u pomo - sluajevima agresije u crvenoj zoni.
Pit bul u crvenoj zoni

6.
Psi u crvenoj zoni
Opasna agresivnost
Zamislite ovakvu situaciju - vratili ste sc kui, u svoju modernu i skupu stambenu
zgradu, nakon to ste kupili neto nam irnica. Dizalo se zau stavlja na vaem katu i v
rata se otvaraju. Prvo, i posljednje, to vidite dva su kanarska mastifa (presa ca
nario) od pedeset pet kilograma koji su se otrgnuli s vlasnikove uzice i iskeenih
zuba jure izravno na vas. Tako je u sijenju 2001. ivot okonala Diane Whipple, trid
esettrogodinja trenerica lakrosa u San Franciscu. Oboje vlasnika pasa osu eno je za
ubojstvo iz nehaja, te su odsluili etverogodinju zatvorsku kaznu. Bio je to moda i
najozloglaeniji napad pasa u Sjedinjenim Dravama, no nipoto nije rije o jedinome slua
ju. U ovoj zemlji svake godine od napada pasa u prosjeku pogine osam naest ljudi
34. Troimo vie od sto ezdeset pet milijuna dolara na lijeenje gotovo milijun tekih oz
ljeda od ugriza do kojih dolazi svake godine35. Ugrizi pasa izazivaju priblino etr
deset etiri tisue ozljeda lica koje se lijee u amerikim bolnicam a36. I to je najtrag
inije, ezdeset posto rtava ugriza upravo su djeca37. Veina pasa odgovornih za te nap
ade zavrit
34 35 J. J. Sacks i dr.: Fatal D og A ttacks, 1989-1994, Pediatrics 97, br. 6 (1.
lipnja 1996.), 891-895. D. Pim cntal, L. Lach, R. Z uniga i D. M orrison: E n v
iro n m cn tal and E conom ic C osts A ssociated vvith N on-indigenous Species
in the U nited S tates, sveuilite C ornell, College o f A griculture and Life Scien
ces, Ithaca, N. Y., 1999., http://ww w .new s.cornell.edu/ releases/Jan99/specie
s_costs.htm l. T. A. K arlson: T he Incidencc o f Facial Injurics from D og B ite
s, JA M A , 251, br. 24 (lipanj 1984.). 3265-67. Izvor: A m erika udruga plastinih
kirurga.
36 37
apta psima
143

e kao statistiki podatak - biti tek dio od 2,7 milijuna ivotinja koje se svake godi
ne eutanaziraju u utoitima-18. Prisjetite se jednog: te ivotinje nisu unaprijed ispl
anirale napad. Ti psi nisu roeni ubojice, niti su se odjednom pretvorili u strojeve
za ubijanje. Z a razliku od ovjeka koji je zbog ubojstva osuen na smrt, nijedan od
tih pasa nije imao osjeaj za ispravno i pogreno u vezi s oduzimanjem ivota - bilo
da je rtva ovjek ili ivotinja. Kao to sam ve naglasio, u svijetu ivotinja ne postoji m
oral. Postoji jedino preivlja vanje. Ako pas nasilno divlja, onda samo reagira na
temelju instinkta za preivljavanje koji mu nalae da se bori ili da bjei. O pasna ag
resivnost nije uzrok, nego je ishod tekih poremeaja u ponaanju. A nasilno i agresiv
no ponaanje psa najee namjerno pogoravaju - ak i potiu - upravo ljudi koji bi se za tu
votinju navodno trebali brinuti. Psi su u divljini prirodni grabeljivci. Osim tog
a, priroda im je usadila instinkt na temelju kojeg fiziki brane svoj teritorij. A
li agre sivnost prem a ljudima - i drugim psima - nikada se ne smije doputati kod
pasa koji ive s nama. Nikada. elim o li biti voa opora svome psu, prvo pravilo opora
mora glasiti: Nema nasilne agresivnosti! Kao strunjak za ponaanje pasa proslavio sam
se upravo tako to sam rehabilitirao neke od najstranijih pasm ina koje uope postoj
e - pit bulove, rotvajlere, boksere i njemake ovare. Volim te snane pasmine, ali po
sve je sigurno da mnoge od njih nisu prikladne za sve vlasnike. Naalost, kad se v
lasnik ne moe nositi sa svojim psom koji pripada nekoj snanoj pasm ini i koji ima
visoku razinu energije, patit e i vlasnik i pas, a ponekad i neduni prolaznici. Sm
atram da se ono to nazivam agresivnou u crvenoj zoni moe sprijeiti u devedeset posto
luajeva. Veina sluajeva kod kojih me pozivaju u pomo odnosi se na ovakav ili onakav
oblik agresivnog ponaanja. A tijekom vie od dvadeset godina rada sa psima, naiao sa
m tek na dva sluaja u crvenoj zoni za koje sam zakljuio da ih vje rojatno nije mogue
rehabilitirati kao socijalne ivotinje koje e bez opasnosti moi ivjeti s ljudima. Na
temelju vlastitog iskustva, moda tek jedan posto svih pasa koji su bili kod mene
s problemima agresiv nosti ima i m entalnu neuravnoteenost ili su im ljudi toliko
duboko i trajno nakodili da se bez opasnosti ne mogu vratiti u drutvo. Zbog svega
toga, zapravo uspavljujemo mnoge ivotinje koje nisu zasluile smrt. Njihov je jedi
ni zloin to to su zavrili kod pogrenih vlasnika.
38 Izvor: A m eriko d ru tv o za zatitu ivotinja.
44
Cesar M illan

Odreivanje "crvene zone"


Na psa u crvenoj zoni nisam ni naiao sve dok nisam doao u Sjedi njene Drave. D otada
sam viao pse oboljele od bjesnoe i pse koji su se m edu sobom fiziki sukobljavali,
no nakon to bi jedan od njih uspostavio dominaciju obaranjem protivnika na tlo,
sukob je najee zavravao. U prirodi, prijetnje i slini oblici ponaanja obino slue za o
aanje otvorene agresivnosti. Osim ako je ivotinja slaba, pa je opor mora smaknuti,
u interesu je opora da agresivnost bude svedena na najmanju moguu mjeru. Prije neg
o to sam se preselio u ovu zemlju, nikada nisam vidio psa koji nije prekinuo agre
sivno ponaanje - drao drugog psa priljubljenog uz tlo ili nasrtao ili tjerao nekog
ovjeka nakon to bi ga drugi pas upozorio ugrizom. No crvena je zona bila neto posv
e drugo. Crvena zona odnosi se na ubijanje - bilo da se radi o nekoj drugoj ivoti
nji ili o ovjeku. To nije stvar dominacije, ni teritorija. N akana je psa napadat
i metu dok je posve ne iscrpi. Dok u njoj vie ne ostane ivota. Sluaj koji je u crve
noj zoni nee vas posluati, ak ni ako ga vrsto drite. Nije vano je li taj pas va dugogo
inji pratitelj koji spava u vaem krevetu. Kad se upali crveno svjetlo, za njega vie
ne postojite. Pas e se boriti protiv vas i radije e umrijeti nego prestati napada
ti. Moete ga udarati, vikati... ali on vas nee uti jer je toliko koncen triran. Njeg
ova zadaa, da ubije, nadjaava svu eventualnu bol koju mu nanosite. tovie, vikanje il
i udaranje psa u crvenoj zoni samo e ubrzati ili intenzivirati to sm rtonosno m e
ntalno stanje. Pred vam a je pas s fiksacijom - i to smrtonosnom. Do crvene zone
pas nikada ne dolazi preko noi. I upravo je zbog toga cijelo tragino stanje m ogue
sprijeiti, iako se to, naalost, uglavnom ne ini.

"Tempirane bom be
Nisam ni sanjala da bi ikada mogao uiniti neto slino. Kako ovjek takvo to uope moe o
ati? Tako krajnje bizaran dogaaj... Kako moete oekivati da e pas kojeg poznajete, pa
s koji je toliko obziran, pun ljubavi i njenosti, uiniti neto toliko uasno, okrutno,
odvratno i jezivo? 9 3
39 Jaxon Van D erbeken: D o g O w n cr D cfends Story: K nollcr Says H er M em o
ry of A ttack fades in and outV* San Francisco C hronicle, 13. oujka 2002., A21.
apta psima
145

Rijei su to koje je vlasnica, M arjorie Knoller, izgovorila u vlastitu obranu na


suenju za ubojstvo Diane W hipple. to je najironinije, Knollerova i njezin partner,
R obert Noel, bili su, kako se inilo, jedini u kvartu San Francisca u kojem su iv
jeli koji nisu oekivali tako bizarnu reakciju para mjeanaca mastifa i kanarskog psa, B
anea i Heru. Ti su psi ve bili u crvenoj zoni kada su doli kod tog odvjet nikog para
, a prem a rijeima veterinara koji ih je pismom upozorio na pse, bile su to tem pi
rane bom be koje samo to se nisu aktivirale. Pria o toj bezumnoj smrti koja se mogl
a sprijeiti poinje od jednog zatvorenika u zatvoru Folsom kojeg su zastupali odvje
tnici M arjorie Knoller i R obert Noel, a koji su ga - tko zna iz kojeg tono razl
oga - na koncu posvojili kao sina. Taj je zatvorenik iz elije pokuavao pokrenuti n
ezakonit posao uzgoja pasa presa canario. Snane pasm i ne u koje se ubrajaju psi p
resa, cane corso i pit bulovi iskoritavaju se zbog iznimne snage i sklonosti obra
ni teritorija, te su, naalost, esto osueni na to da ive kao gladijatori u zabranjenim
borbam a pasa ili kao uvari prostora u kojima se odvijaju nedoputene aktivnosti po
vezane s drogom i drugim oblicima kriminala. U sluaju u San Franciscu, dva kanars
ka psa, B anea i Ileru , zato eniku je uvala neka ena, vlasnica farm e u blizini zat
vora Folsom. Nakon to su napali i usm rtili vie kokoi, ovaca, te jednu maku, ena je z
akljuila kako s njima vie ne eli imati nikakve veze. Dok su se ona i drugi ljudi na
farm i u strahu povlaili, dva psa bila su na lancu u jednom udaljenom zakutku im
anja, to je samo pojaavalo njihovu frustriranost i agresivnost. Zatvorenik je na k
oncu uspio nagovoriti dvoje odvjetnika iz grada da preuzmu pse. Nakon to su se na
viknuli na ubijanje nemonih ivotinja na farmi, Bane i H era ve su bili duboko uli u
crvenu zonu. Na farm i ih nitko nije ispravio nakon to su ubili. Ljudi su ih jedn
ostavno prognali na izolirano mjesto. Psi su zatim doli u grad, k neiskusnim vlas
nicima, u dvosobni stan, gdje su im se potisnute frustracije samo nastavljale go
milati. Dvoje odvjetnika prualo im je mnogo ljubavi, ali oni su na klonost uzvraali
tako to su skakali po njima - tako to su dominirali. ini se da su ih odvjetnici est
o izvodili u etnju, no psi su uvijek bili naprijed, za sobom potezali vlasnike, d
ominirajui i za vrijeme etnje. Nakon tragedije, javilo se vie svjedoka koji su navo
dili kako su viali da M arjorie Knoller juri za psima dok oni svom snagom povlae u
zicu, posve izvan nadzora. U gradu nije bilo koza i kokoi, ivotinja koje bi tim ps
ima poslu ile kao meta. Koliko su uspijevali osjetiti, najvei dio slabe energije
146
CesarMillan

potjecao je o ljudi. Kad bi se nali u dizalu zgrade u kojoj su ivjeli, psi su treba
li samo zareati, a ljudi bi poeli uzmicati, odbijajui ak i ui u dizalo u kojem su oni
. Ljudi su se prestraeno povlaili kad god su na ulici nailazili na tc zastraujue pse
. Takva uzrono-posljedina dinamika kod oba je psa samo pojaavala dominantno mentaln
o stanje. U njihovim se oima ovjek koji projicira strah nije nimalo razlikovao od
kokosi ili koze koja projicira strah. Strah je strah. Strah je niska razina ener
gije. Kad su napali ivotinje na farmi, nitko im nije blokirao to dom inantno, agr
esivno ponaanje. A nitko ga nije omoguavao ni sada. Psi nisu imali pojma zato ih se
ona ena s farme rijeila. Znali su samo da su nauili preivljavati uz dom inantno i a
gresivno ponaanje i da na taj nain sve moe biti onako kako oni ele. Zato onda sada mi
jenjati ponaanje? Neopisivo m ije ao to ne mogu vratiti vrijeme unatrag i tu uasnu p
riu pokrenuti iznova, na drukiji nain. Poeo bih tako to bih od prvog dana psima jasno
pokazivao da agresivnost nije prihvatljiva. I toka. No, da biste to inili tako sn
anim psima, potrebno je uloiti silne koliine truda i energije. U idealnim uvjetima,
ti bi se psi etiri do osam sati na dan bavili iskonskim fizikim aktivnostima. Jo o
d najranije dobi trebalo ih je socijalizirati tako da druge ivotinje i druge pse
prihvaaju kao pripadnike svog opora, te ljude i, osobito djecu, kao vode opora. Lju
di ih nisu trebali navikavati na igre dominacije, poput potezanja i hrvanja. Kako
je vrijeme odmicalo, postajali su jo snanijima i bilo je logino da e uvijek pobjeivat
i u takvim igrama, time samo jaajui predodbu o vlastitoj dominaciji. Njihovi vlasni
ci nikako nisu smjeli kanjavati nanoenjem boli. Tim su psima trebali iznimno snani,
dosljedni, smireno-samouvjereni ljudi kao voe opora. Z a one koji e rei da je kriva
pasm ina... uistinu je tono da su psi koji pripadaju pasm inam a presa, carte co
rso, pit bul i rotvajler u poetku i uzgajani kako bi postali ivotinjskim gladijator
ima. No i oni su ponajprije ivotinje i psi, a tek potom pripadnici pasmine. Ta ist
a mona energija moe se preusmjeriti i kanalizirati prema drugim aktivnostim a. I l
judi su u prolosti bili gladijatori, no mi danas tu energiju usmjeravamo u koarku,
bejzbol. nogomet i hokej. Kanarski mastifi izvorno su uzgojeni kako bi sluili ka
o uvari, no panjolci su ih koristili i kao pastirske pse. A pastirski psi ne ubija
ju ivotinje u stadu. K anarski psi i njihovi roaci posljednjih godina ostvaruju iz
vr sne rezultate na izlobama pasa. Njihova tjelesna i psiholoka energija preusm jer
ene su u predstave na natjecanjima.
apta psima
147

Pasmina nuno ne mora oblikovati ponaanje psa, ali psi koji pri padaju snanim pasmina
ma imaju posebne potrebe i za njih se trebaju brinuti posebni ljudi - odgovorni
i posveeni. Naalost, odvjetniki par nije se mogao nositi s tim snanim ivotinjama. Vod
ili su pse na dresuru, no kao to sad ve znate, pas koji naui reagirati na zapovijed
i nee se nuno rijeiti i straha, tjeskobe, nervoze, dominacije, ni agresivnosti. Vla
snici su rekli da oboavaju te pse, no, jo jednom , naklonost nije najvanija stvar koj
u psi od nas trebaju. Potrebni su im i pravila, granice i ogranienja - a na temel
ju onoga to su kasnije na suenju izjavili svjedoci, izgleda da su vlasnici pasa u
najgorem sluaju bili nem arni, a u najboljem nedosljedni u vezi s pravilima. Jeda
n od su sjeda, kojeg je jedan pas ugrizao, rekao je da je Robert Noel nakon tog i
ncidenta rekao jedino: H m m m , zanimljivo. Drugi su svjedoci opisali kako su vid
jeli da psi prijete i napadaju druge pse samo dva dana prije ubojstva. Jedna pro
fesionalna etaica pasa posvjedoila je da joj je Noel, kad je od njega zatraila da ps
ima stavi brnjicu, rekao da zauti te je poeo vrijeati. D iane W hipple, neduna rtva n
apada, tak o er je bio ugrizao jedan od pasa, a od tog ih se dana sm rtno bojala
, ulaui silan trud da ih izbjegne u zgradi. Vlasnici pasa ne samo to joj se nisu is
priali nakon incidenta, nego, to jc bilo jo vanije, nikada nisu zatraili strunu pomo k
ko bi se pobrinuli za to da se psi ubudue u blizini Diane VVhipple osjeaju oputeno,
te da ona u njihovoj blizini bude sigurna. Vlasnici nisu uinili apsolutno nita, a
time su zajamili da je Diane Whipple, kada su se psi sljedei put susreli s njezin
om energijom punom straha, ponovno postala metom. Napad na Diane VVhipple odigra
o se kao prema scenariju za kakav horor. Trajao je izmeu pet i deset m inuta, a o
bdukcijom je utvreno da su netaknuti ostali jedino tabani i tjeme. N esretna ena u
mrla je u bolnici etiri sata nakon napada. Cijela tragedija odnijela je jo dvije n
epotrebne rtve - usm reni su i Bane i Hera. Mujak Bane eutanaziran je jo na dan napa
da. Ponudio sam da u pokuati rehabilitirati Hcru. Ti psi nisu bili roeni ubojice, n
ego su ih ljudi nauili da budu takvi. I prem da sm atram da je H era moda imala od
reene izglede za rehabilitaciju, hajka do koje je dolo u javnosti tada joj je ve bi
la zapeatila sudbinu. ak i da sam joj uspio promijeniti ponaanje, nitko joj vie ne b
i vjerovao.
148
Cesar M illan

Stvaranje udovita
Ve sam rekao kako se voe opora raaju, a ne stvaraju. Sa psima u crvenoj zoni situaci
ja je dijametralno suprotna - oni nastaju, takvima se ne raaju. Ljudi od pasa rad
e udovita iz crvene zone. To smo poeli initi prije vie tisua godina, uzgajajui pse za
orbu, odabirui ih prema odreenim odlikam a, te ih spajajui sa slinim partnerom ili p
artnericom . Pit bulovi i bul terijeri nastali su u viktorijansko doba, radi sud
jelovanja u svirepim sportovima: borbam a pasa i izazivanju bikova. O dabrani su
zbog sposobnosti da snanim eljustima dohvate i stisnu neprijatelja, te ga tako dre
neumoljivim pritiskom. Rotvajleri su potomci drevnih rim skih gonia. Putovali su
uz rimsku vojsku koja se borila irom europskoga kontinenta, uvajui divovska vojna
krda stoke tako to su tjerali vukove i ostale grabeljivce40. U vrijeme zauzimanja
Britanije, 55. godine pr. Kr., Julije Cezar opisao je pretke mastifa koji su sc
borili uz svoje gospodare. Ti su psi pokazivali toliku hrabrost da su ih doveli
u Rim, u borilita u kojima su sc suprotstavljali drugim psima, bikovima, medvjedi
m a, lavovima, tigrovima, pa ak i gladija torim a u Circusu Maximusu41. Ti drevni
mastifi bili su preci Banea i Herc, pripadnika pasmine presa canario koji su ubi
li D ianu VVhipple. Takve pse uzgajamo i podiem o da budu ratnici, no pod tim rat
nikim oklopom, oni su i dalje samo psi, ali s monijim orujem u odnosu na druge pse.
ivot ne zapoinju kao opasno agresivni psi. U ranim fazama ivota moemo ih socijalizi
rati, tako da se dobro slau s djecom, ljudima, pa ak i m akama i drugim ivotinjama.
Iako im je borba u genima, potrebno ih je voditi u tom smjeru kako bi taj instin
kt isplivao na povrinu. U dananjoj su Americi borbe pasa zabranjene zakonom, ali s
e odravaju mnogo ee nego to mislite. Psetari, uzgajivai pit bulova, smatraju da se
e amerikih pit bul terijera moe odrati jedino dokazivanjem njihove borbenosti: spo sob
nosti da se bore do smrti. Ti ljudi bave se aktivnou koju nazivaju ispitivanjem spr
emnosti: svoje pse ubacuju u borilite s nekim drugim psom, pa izdvajaju one koji u
spijevaju preivjeti, ali im izvedba nije bila dorasla mjerilima uzgajivaa. Te porae
ne pse vlasnici ili ubiju ili napuste, ostavljajui ih da lutaju ulicama. Ponekad
im se posrei pa ih uhvate pripadnici neke organizacije za spaavanje pasa. Obino
40 41 Am erican Kennel Club: Tlu Complete Dog Book, 19., osuvrem enjeno izdanje,
New York, W ilcy Publishing, 1998., 286-287. Ibid., 271-275.
apta psima
149

ih se dohvati sanitarna sluba, pa ih uspavaju u sluaju da im se ne pronae udomitelj


- obino zbog vrlo prozainog razloga: jer igrom sluaja nose odoru pit bula, kanarskog
psa ili rotvajlera. A ponekad napadnu ili ubiju drugog psa - ili ovjeka. Najnovi
ja m oda i zahtjevi maizma od pripadnika banda i mafije iziskuju da uza sebe imaj
u velike i otre pse - kojima se slue kao etverononim topnitvom. Protuzakonite borbe p
asa postale su vrlo popularnom aktivnou m eu pripadnicim a pojedinih zloinakih skupin
a. Oklade na psa koji e iv izii iz borilita vrlo su unosan oblik klaenja. No te borbe
se ne ograniavaju samo na svijet krim inala. Prema pisanju New York Daily Newsa,
u Sjedinjenim Dravama postoje protuzakonita borilita pasa i za bogate i ugledne g
raane u kojima se vrte tisue dolara. Mi smo vam poput nekakvog tajnog drutva u posl
jednjem pravom preostalom sportu, pohvalio se neimenovani izvor ije su rijei navede
ne u lanku. Medu nam a ima ljudi svih pro fesija, pa i zvijezda, burzovnih m eetara,
obinih ljudi.42 O dakle god potjecali ti ljudi, u cijeloj je prii najstranije to to
ponekad dovode djecu da gledaju taj krvavi sp o rt, pa tako stvaraju zaarani krug o
krutnosti. Rije jc o desenzibilizaciji novih narataja na okrutnost prema ivotinjama
i, openito, nasilje. Ljudi koji uzgajaju pse iz pasmina presa canario, cane cors
o ili druge pse namijenjene borbi, te nedune ivotinje takvim zlostavljanjem pre tva
raju u ubojice. U mladoj dobi ti psi nikada ne smiju biti tek tenad: cijelo vrije
me moraju biti ratnici. Vlasnici ih vrlo rano poinju udarati po glavi, u hranu im
stavljati ljute umake, zadirkivati ih i draiti, do putaju da ih napadne neki vei pa
s - a sve zbog toga to su uvjereni da e, zahvaljujui takvom postupanju, pas ovrsnuti
. Takvog psa esto udaraju i tipaju, dok ne pokae zube i zaprijeti, a onda prestaju.
Na taj nain ui pokazivati zube radi samoodranja. Kupuju koko i psu doputaju da juri
za njom, a zatim ga hvale. Potom veu koko, kako bi je pas nauio ubiti. Pas tu apsol
utno nema nikakvu mogunost izbora. Kad vie nije koristan vlasniku, ovaj e ga se rij
eiti kao da se radi o otpadu - esto ga ostavili na nekom pustom zemljitu ili uz ces
tu. I upravo zbog toga u utoitima viate tolike primjerke snanih pasmi na - pit bulova
i mjeanaca pit bulova, boksera, rotvajlera, mastifa i njemakih ovara. esto ih smatr
aju neposvojivima te ih na koncu uspavaju. Moj je Centar za psihologiju pasa dom m
nogih takvih pasa
42 Ju an G onzalez: News & Views: T h is W eb Sites th e Pits New York ailv Nevvs,
4. prosinca 2003.. http://ww w .nydailynew s,com /new s/story/142548p-126284c.ht
m l.

koje su smatrali izgubljenim sluajevima dok nisu doli k meni na rehabilitaciju. Dio
njih sada sretno i zadovoljno ivi kod raznih obitelji ili ima produktivne poslove
u policiji ili organizacijama i slubama za traganje i spaavanje. Ljudima koji pit
bulove i druge pse uzgajaju radi protuzakonitih aktivnosti najvaniji jc izgled.
Budu li uokolo ili u drutvu miiavog psa s oiljcima i kupiranim uima, te lancem oko vra
ta, misle da e izgledati opasno i estoko, te odmah stei status stranog kriminalca. N
a sreu po njihove pse - ili barem one koji uspiju preivjeti i doi do prilike za reh
abilitaciju - ti su estoki momci ujedno i loi dreseri i loi vlasnici. Prije svega, zl
ostavljanje poinje u vrlo ranoj dobi pa pas ima vie traum a u vezi s borbama nego t
o osjea elju da se bori. Bore se iskljuivo iz straha - na temelju instinktivnih rea
kcija koje ih tjeraju na borbu ili bijeg. Upravo je nedjelotvornost njihovih vla
snika razlog zbog kojeg imam toliko uspjeha s rehabilitacijom takvih pasa. Psa p
rvo navedem da doe u smireno mentalno stanje. ivotinja u psu odmah prepoznaje da j
e to mnogo bolja situacija od one u kojoj je dotada ivio. Za razliku od ljudi, ko
ji imaju mo (ili prokletstvo) poricanja koja ih odrava u situaciji u kojoj doivljav
aju zlostavljanje, ivotinje uvijek tee uravnoteenosti. Mozak im automatski govori: H
ej, napokon malo odmora. Osjeaju olakanje jer vie nisu u stalnoj napetosti. Da, i da
lje su pit bulovi, ali prije toga su ipak psi. A psi se inae ne bi trebali meusobn
o ubijati. im blokiram te pitbulovskc gene, na povrinu moe isplivati istinski psei k
arakter. Mozak vie ne alje pitbulovske signale, nego samo psee signale.
Pasmina i agresivn ost
Iako ne postoji pasm ina kojoj je svojstvena crvena zona, statistiki gle dano, pit
bulovi su odgovorni za najvie ugriza u Sjedinjenim Dravama, za etrdeset jedan od s
to etrdeset etiri rtve od 2000. godine, prema podacima istraivakog centra National Ca
nine Research Foundation. Rotvajleri su zauzeli drugo mjesto, s dvadeset tri nap
ada. Upravo su zbog tih podataka pit bulovi zabranjeni u ak dvjesto gradova irom S
jedinjenih Drava, meu ostalim i u Miamiju, Cincinnatiju i Pawtucketu na Rhode Isla
ndu43. U pojedinim saveznim dravama vlasnici kua
43 M ary an n M ott: B recd -S p ecific B ans S park C o n stitu tio n a l D ogf
ight, N ational G e o g ra p h ic News, 17. lip n ja 2004., h ttp ://n ew s.n a t
io n a lg c o g ra p h ic .c o m / new s/2004/06/0617_040617_dogbans.ht ml.
apta psima
151

Kobni napadi pasa u razdoblju od 2000. do 2005.*


Pit bul/mjeanci pit bula
Rotvajler/mjeanci rotvajlera
Njemaki ovar/mjeanci njemakog ovara
ii
"M
auau/mjeanci auaua
7 fl&SS8E&
Hibrid vuka
/ RS8R8H68B *
6
....
^
B

H H
jeanci labradora
*
00 poetka srpnja 2005.
Izvor: National Canine Research Foundation
ne mogu dobiti osiguranje kue ili moraju plaati visoke premije ako imaju pse odreen
e pasmine. Na primjer, osiguravatelj Allstate odbija osigurati kue u kojima vlasn
ici imaju pit bula, amerikog akitu, bok sera, auaua, doberm ana, rotvajlera, kanarsk
og psa ili hibride vuka44. I premda su vie premije jedan od naina na koji sc potie
odgovornije vlasnitvo nad psima, smatram da nekritina zabrana pojedinih pasmina ni
je dobro rjeenje. (to je najzanimljivije, Am erican Kennel Club4 5 ak ni ne priznaj
e samog pit bula kao slubenu pasm inu.) Kada po jedine pasmine oznaimo nezakonitima,
posegnuli smo za brzim, ali privremenim rjeenjem, tek pomagalom koje ublaava poslj
edice, ali ne lijei problem pseih napada u Americi. Prava je istina da svaka pasm
ina moe doi u crvenu zonu - samo to razmjeri ozljeda i tete ovise o snazi psa i fizik
oj veliini rtve. I druge su pasmine ve ubijale ljude. Primjerice, 2000. godine male
ni mjeanac pomeranca usm rtio je est tjedana staru djevojicu u junoj Kaliforniji.
44 45 K cry Kcarslcy: W ashington Bili A sks In su rcrs to C onsidcr D ogs N ccds
, Not T h eir B recds, A P O nline, 18. oujka 2005. A m erika udruga uzgajivaa pasa.
152
Cesar M illan

G odine 2005. jedan je sibirski haki - a barem njih obino sm atram o pristojnom i b
lagom pasm inom - sa sm rtonosnim posljedicam a napao sedam dana staru djevojicu
na Rhode Islandu6. Najee je kriv vlasnik - a ne pasmina, ne pas. Isto tako, gotovo s
vaki pas pojedi nano moe postati dobar, posluan pratitelj, iako potjee iz pasmine koj
u sm atram o po prirodi agresivnom. Zapam tite: agresivnost nije prirodno stanje rije je o posljedici nestabilnosti. Sve zapravo poiva na vezi izmeu psa i njegova
sm ireno-sam ouvjercnog voe opora.
Emily u crvenoj zoni
Jedna od najdojmljivijih epizoda serije apta psima bavila se jednim sluajem u crven
oj zoni, estogodinjom pit bulicom po imenu Emily. Taj je sluaj, meu mnogim drugim st
varima, pokazao da, kad stereotipno odreujem o neku pasm inu prem a najgorim oekiv
anjima o njezinu ponaanju esto stvaramo upravo ono ega se najvie pribojavamo. ovjek n
ije mogao ni zamisliti simpatinije tene od Emily. Od samog roenja bila je sitna i z
a svoju vrstu, mlijenobijela krzna sa smeim tokicam a boje kakaa. Kad je Jessica, d
jevojica tinejderske dobi, uoila jednu tokicu koja je bila savreno oblikovanu poput s
rca, znala jc d aje Emily poseban pas. Upravo neka tako slatka pojedinost u nama
budi osobitu privrenost psu i navodi nas na to da ga povedemo kui, da ivi s nama,
iako esto zapravo ne shvaamo razmjere odgovornosti prema toj ivotinji. Jessica se z
aljubila u Emily na prvi pogled te ju jc bez razmiljanja dovela kui. Jessica je ivj
ela s ocem Daveom, koji je kerki tijekom odrastanja doputao ba sve. Nije htio da im
a psa - a kad je doznao da je odabrala ba pit bula, to ga je jo vie odbilo. Oduvije
k je sluao o tome kako su pit bulovi opasni psi koje nije mogue kontrolirati. No E
mily je kao tene bila neto najslae to je ikada vidio pa je, kao i uvijek, popustio p
red djetetovim eljama. Pokazalo se da jednako kao to Dave Jessici nikada nije post
avljao nikakva pravila, tako ni Jessica nije nita ograniavala Emily. Dave je istod
obno uasnuto gledao kako Emily odrasta, a u pozadini njegovih razmiljanja sve se v
ie, naalost, javljao strah. Jednog e dana biti opa sna, smatrao je, bilo svjesno ili n
esvjesno. Koliko je god volio tog psa,
46 B enjam in N. G edan: Even M ild -m an n cred Dogs C an Bc L eth al to C hild
ren, T he P rovidence Jo u rn al, 15. srpnja 2005., B17.
apta psima
153

nije uspijevao iz glave izbaciti te misli. Kao to sam pokuao pokazati u ovoj knjiz
i, nae misli o ivotinjama postaju energijom - energijom koju one osjete. Oni posta
ju onakvima kakav je na dojam o njima. To nisu nikakve magine besmislice. Energija
zrai na bezbroj razliitih fizikih naina. Energija se odraava u nainu na koji tapam o
sa. U nainu na koji se prema njemu ophodimo. U mirisima i emocijama koje mu preno
simo. U ranoj mladosti Emily je ivjela s vlasnikom koji se pripremao na to da e je
se bojati. U njezinoj je blizini uvijek bio oprezan, pribojavajui se da e jednog
dana postati velik i zloest pit bul, cijelo joj vrijeme pritom doputajui da radi da
r-mar po kui, da u etnjama izbezumljeno laje na druge pse, te da u svakoj aktivnos
ti i na sve mogue naine uvijek posve dominira nad njim i njegovom kerkom. Emily je
osim toga odrasla u kuanstvu u kojem nije bila izloena drugim pripadnicima svoje v
rste. To se dogaa mnogim psima. Na neke pse - blage ivotinje srednje ili niske raz
ine energije, oputene i zadovolj ne pse - to ne djeluje. Moe im biti i pet godina k
ad se prvi put nau u parku s drugim psima pa e se opet ponaati kao da itav ivot pozna
ju druge pse. Ali mnogi psi nisu vedri i oputeni. Mnogi su - a to se osobito odno
si na pse iz utoita - poput Emily. Osjetljivi su i reagiraju na sve... te iznimno
podloni vlasnikovoj energiji. Prigodom prve etnje, Emily je agresivno reagirala na
sve pse koji su joj prilazili. A Jessica i Dave uvijek su je tjeili i tetoili nak
on takvih izljeva agresivnosti. Emily je iz toga zakljuila kako joj je zadaa tititi
obitelj. U vrijeme kad sam je upoznao Emily je bilo est godina i uz svoje je ukua
ne bila umiljat pas - pod uvjetom da nikad od nje nita ne trae. No uz druge je pse
bila ve kod krajnjih granica crvene zone. Kad bi u etnji ve i nanjuila nekog drugog
psa u blizini, totalno bi se raspametila. Poela bi lajati, potezati uzicu i pokua
vala napasti. Tako je snano povlaila uzicu da jc postojala i opasnost da se ugui, a
li se uope nije obazirala na bol - to je jedan od klasinih znakova d aje pas u crve
noj zoni. Psi u crvenoj zoni mogu se uistinu ozlijediti u mahnitome nastojanju d
a ubiju. Dave se pribojavao da e Emily ne samo ozlijediti nekog drugog psa, nego
i ovjeka koji joj se nae na putu do tog psa. Stoga su, zabrinuti zbog Emilyna tem
peram enta, Dave i Jessica posve prestali s njom odlaziti u etnju. G odinam a su
je putali da tri po njihovu nevelikom dvoritu, gdje su se njezine frustracije i agr
esivnost samo gomilali. Dave i Jessica stvorili su upravo onakvo udovite kakvog su
se pribojavali - vrlo opasnog pit bula. Emily je bila toliko agresivna prema ps
ima da sam je doveo u Centar za psihologiju pasa na intenzivnu estotjednu terapij
u koju nazivam
154
Cesar M illan

temeljnom vojnikom obukom". Nije bilo ni najmanje sumnje u to da je posve u dodiru


s onom stranom svojeg mentalnog sklopa koji je pri padao pit bulu. Morao sam je
navesti da boravi s oporom, kako bi se ponovno povezala s onim dubljim dijelovima
svoga bia koji pripadaju ivotinjama i psima. Boravak s pripadnicima vlastite vrst
e na pse djeluje izrazito terapeutski. Iako nas spremno prihvaaju kao pripadnike o
pora, mi emo za njih zauvijek govoriti nepoznatim jezikom. Psi se instinktivno sp
orazu mijevaju istim jezikom. Kako bi postigli punu uravnoteenost, moraju biti u d
rutvu drugih pasa uravnoteene energije. Emily je morala biti uz pse, kako bi ponov
no nauila biti pas. im je dola u Centar i ugledala moj opor od etrdesetak pasa koji s
u u nju piljili s druge strane ograde, prestala se drati onoliko opasno i nedodir
ljivo. Izgledalo je to poput psee verzije kakvog filma 0 maloljetnoj delinkventic
i. Hoe li se sukobiti, ili pobjei, ili izbjei sukob ili se popustljivo prepustiti?
Inae agresivna, Emily je zastala kao ukopana, posve paralizirana. Bila je pod tol
ikim stresom da je tri puta povraala prije nego to je ula u ograeni prostor. S njom
sam proao kroz mnotvo pasa, a ondje je prvi put dopustila drugim psima d aje onjue.
Bila je uasnuta. No kad sam je ostavio samu u zasebnom ograenom prostoru, primjet
no se opustila. Toliko je spremno postala smireno podlonom da sam odmah znao da e
iz Centra izii kao posve drukiji pas. Tijekom est tjedana koje je provela u Centru,
s Emily sam radio svakodnevno. U poetku sam je drao u izolaciji, putao je da proma
tra interakcije meu pripadnicima opora. Psi mogu mnogo toga nauiti dok gledaju drug
e pse i primaju njihovu energiju. Potom, nakon brzog tranja ili rolanja kojima sa
m je iscrpljivao, poeo sam je ostavljati izvan kaveza, s oporom , prvo po jedan sa
t na dan, potom dva, pa tri i tako dalje. Tijekom prvih tjedana uvijek sam jc na
dgledao dok je bila u oporu, kako bih mogao prekinuti eventualni sukob. Jednom je
u poetku inicirala mali usputni okraj, nakon ega sam je polegnuo na bok i zatraio d
a se potini drugome psu. Nakon toga, sve se vie navikavala na rutinu boravka s opor
om. Kad god sam radio s njom, prvo smo odraivali fizike vjebe - umoran je um uvijek
spremniji na podlonost. Emily je imala iznimno visok stupanj energije, a godine
1 godine susprezane energije poticale su njezinu agresivnost. Jo smo dodatno trali
uz koturaljke i na traci za tranje. Potkraj drugog tjedna poela se oputati u drutvu
ostalih pripadnika opora.
apta psima
155

Pit bul Emily


Negdje oko sredine program a zamiljenog za Emily pozvao sam Davea i Jessicu da je
posjete. Htio sam vidjeti kako e njihovo pojavlji vanje djelovati na njezin napre
dak. Po nainu na koji su se kretali kroz opor jasno sam vidio da su napeti. A onda
, dok ju je Dave etao, Emily je, dakako, napala Olivera, jednog od dva pringer pani
jela u oporu. Prekinuo sam sukob za samo nekoliko trenutaka, ali m ije taj incide
nt potvrdio ono to me zabrinjavalo od samog poetka. Daveova neodluna energija, nain
na koji je oprezno i bojaljivo pristupao Emily, kao i Jessicina krajnja nervoza i
tjeskoba zbog Emilynih agresivnih sklonosti Emily su odmah vraali u ono dominant
no stanje u kojem je uvijek bila u njihovoj blizini. Emily e s moje strane trebat
i jo vie rada i strpljivosti, a i njezini e vlasnici morati ozbiljno poraditi na od
reenim stvarima. Njima sam morao nekako prenijeti koliko zapravo pridonose njezin
oj nestabilnosti. Takve su im rijei teko padale, jer su je istinski voljeli, pa su
u poetku instinktivno osjetili grizoduje zbog ranijih postupa ka. Radi Emily, zamo
lio sam ih da vie ne misle na prolost i da ive u sadanjem trenutku - na jedinom e mj
estu na kojem ivi i Emily! Za domau zadau trebali su pripremiti i uvjebati smireno-s
amouvjeren pristup kojem e morati pribjei kad im se Emily vrati kui. Prije nego to s
am Emily doveo u Centar, postojala je vrlo realna opasnost od toga da napadne i
usmrti nekog drugog psa. Tada je bila u stalnome stanju pojaane napetosti. Kad sa
m je est tjedana kasnije doveo kui Daveu i Jessici, oni gotovo nisu prepoznali tog
smirenog
156
CesarMillan

i oputenog pit bula koji je hodao uz mene. Najtee im je palo to je nisu smjeli srdan
o pozdraviti i od samog poetka zasipati emocijama. Pokuao sam ih navesti na to da
shvate kako susprezanjem emocija njoj osiguravaju dar novog i smirenijeg ivota. E
mily u tom trenutku nije razmiljala: Hej, a zato oni nisu onako oduevljeni to sam se
vratila kui? Zapam tite, psi osjete kad smo sretni, a osobito kad smo zadovoljni
njima. Onu emotivnu i uzbuenu energiju kojom su Jessica i [Jave obasipali Emilv t
rebalo je ublaiti i obuzdati jer je kod nje samo izazivala jo vie uzbuenosti - a uzb
uenost kod pasa visoke razine energije stvara viak energije koji se mora nekako os
loboditi. im se Emily naviknula na boravak kod kue i im je postala smireno-podlonom,
Dave i Jessica smjeli su joj do mile volje iskazivati naklonost i ljubav. Kao s
vakodnevnu zadau dao sam im da s Emily eu kraj kue njezina dugogodinjeg neprijatelja,
susjedova dobermana. Za to e trebati mnogo strpljivosti i strogoe u provoenju svak
odnevne rutine. Morali su se naviknuti na to da valjano ispravljaju Emilv im se e
ventualno i nakratko vrati u agresivan nain funkcioniranja. U vezi s Emily dobra
je vijest to to ne samo da se izvrsno snalazi i napreduje, nego se vratila i u Ce
ntar, te kod nas boravila dok su njezini vlasnici bili na putu. Bilo mi je silno
drago ponovo se vidjeti s njom upravo ovdje. Svi su je doekali radosno, kao star
u i dobro poznatu pripadnicu opora.
Preko svake mjere
Iako se neki dreseri i bihevioristi sa mnom ne slau, smatram da postoji vrlo mali
broj pasa koje nije mogue rehabilitirati, ak i ako su doli do crvene zone. Meni su
psi u mojem oporu ivui dokaz da instinkt psa, ako mu svakog dana zadovoljavamo pot
rebe, prirodno vodi p re ma uravnoteenome stanju. Ipak, od tisua pasa s kojima sam
radio, imao sam dva sluaja kod kojih mi savjest nije doputala da ih vratimo u drutv
o. Nikada neu zaboraviti te pse, kao ni prestati aliti to za njih nisam mogao uiniti
vie. Rad s tim psima bio mi je dobra lekcija: shvatio sam kako je mogue da je nek
a ivotinja ve prela granicu na kon koje joj vie ne mogu pomoi. To iskustvo pokazalo mi
je i kakvu uasnu, neoprostivu tetu ljudska bia mogu nanijeti ivotinjama koje nam vj
eruju i smatraju da sc brinemo za njih. Prvi je meu tim psima bio Cedar, dvogodinj
a istokrvna enka pit bula. Cedar nije bila uzgojena za borbe, ali taj netko tko ju
je ve podigao nedvojbeno ju je uasno zlostavljao. Tu je zasigurno bilo
apta psima
157

mnogo udaranja i drugih oblika fizike okrutnosti, a bilo je oito i da se njezina a


gresivnost njegovala i poticala. Ljudi su je usto bili uvjebali i pripremili na t
o da refleksno napada ljude. I nije nasrtala tek na noge ili ruke: ciljala jc na
vrat. eljela je ubiti. To nije prirodno - pit bulovi nisu uzgojeni da napadaju l
jude - i gotovo. Make, koze, druge pse... to da - ali pit bulu priroda nalae da bj
ei od ovjeka ili da napadne jedino kad se nae stisnut na malenom prostoru ili u nek
om kutu. Bilo jc oito d aje neki ovjek agresivnost koja se javljala kod Cedar usmj
erio prema napadima na ljude, i to u tolikoj mjeri da C edar vie nije eljela imati
nikakve veze s nekim drugim ljudskim biem i to nikada. Raniji vlasnici oito su je
smatrali orujem, a ne ivim biem. A onda su je, tko zna iz kojih razloga, napustili
. Neki ljubazan ovjek iz organizacije za spaavanje ivotinja pronaao je Cedar kako tu
m ara ulicom. Cedar se ubrzo vezala za tog mukar ca. Cak i psi koji su agresivni p
rema ljudima imaju potrebu formirati opor, te se esto vrsto veu za jednu osobu. No a
ko se netko drugi priblii tom psu, bit e mu najbolje da bude na velikom oprezu. Ub
rzo je postalo jasno da C edar u svim ljudima vidi neprijatelje. Napadala je sve
koji bi joj se pribliili. ovjek koji ju je spasio imao jc najbolje namjere, ali j
e inio isto to ine svi - poticao jc agresivnost ljubavlju i suosjeanjem. Govorio je:
Ali voli me. Meni to ne radi. Naalost, sve je ostale doista napadala. Nazvali su m
e iz tog utoita i upitali mogu li rehabilitirati Cedar. Od trenutka kada sam isprui
o ruku u njezin boks, jasno sam uoio taj pogled u njezinim oima. Reala je i netrem
ice mi gledala vrat. Nekako sam joj uspio staviti uzicu, pa sam s njom radio jo s
atima, i tako iz dana u dan - iznova i unedogled, dok oboje ne bismo bili posve
iscrpljeni. Nakon malo vie od dva tjedna, uspio sam je pridobiti da sa mnom doe do
stanja smirene podlonosti, ali iskljuivo sa mnom. im bi joj se pribliio netko od mo
jih pomonika, Cedar bi se ponovno poela ponaati kao da se priprema za napad, ciljaj
ui vrat. Iz utoita su tada zatraili izvjetaj o napretku. Morao sam im priopiti kako sm
atram da se C edar bez opasnosti ne moe vratiti u drutvo. Jednostavno je bila odvie
porem eena i upropatena, te je predstavljala stvarnu opasnost po ivot. C edar je i
danas na ivotu, ali je zatvorena kod onog jedinog ovjeka kojem vjeruje. Nijedan d
rugi ovjek s njom ne moe biti ak ni u istoj prostoriji. Bio jc to moj prvi neuspjeh.
Za cijciog ivota pro vedenog u suivotu i radu sa psima, nikada nisam vidio takav sl
uaj. C edar mi je uistinu otvorila oi, pokazala mi koliko duboko jedan pas moe biti
poremeen i upropaten.
Cesar M illan

Drugi pas kojeg nisam uspio rehabilitirati bio je petogodinji mjeanac auaua i zlatno
g retrivera kojeg u za potrebe ove knjige nazvati Brutus. Njega jc spasila neka en
a, a on se prema njoj poeo ponaati neprirodno posesivno. Nakon to je napao i pokuao
ubiti njezina supruga, ena se obratila meni. Brutus je kod mene bio dugo i neko v
rijeme inilo mi se da dobro napreduje. No svako malo dogodilo bi se da, nakon to s
am ga u neemu ispravio, prieka da mu okrenem leda i tada me pokua napasti. Za razli
ku od Cedar, koja je ciljala na vrat, Brutus je napadao nie, ali je nasrtao punom
snagom. I nije poputao, nije se predavao i nikada nije bilo mogue predvidjeti nje
govo ponaanje. Kada se ena koja ga je spasila vratila, rekao sam joj da jc smireni
ji nego to je bio u poetku, ali da ipak nemam dojam da je posve rehabilitiran. Nis
am mogao predvidjeti reakcije tog psa i nakon velikih koliina vremena provedenih
s njim, i dalje nisam bio zadovoljan njegovim napretkom. Unato mojim upozorenjima
, ena gaje ipak eljela vratiti kui. Tjedan dana poslije nazvao sam je da provjerim
kako se snalaze, a ona mi je stala oduevljeno priati o tome koliko je bolji. Pribl
ino mjesec dana poslije napao je nekog drugog mukarca. Brutus e do konca ivota morat
i ivjeti pod budnim nadzorom u utoitu u kojem ga nee uspavati, osim u krajnjoj nudi.
Ba kao i Cedar, na takav ivot osudili su ga ljudi koji su ga zlostavljali. Volio b
ih da se otvore utoita za sve pse koji ne mogu ostvariti reha bilitaciju i koji nis
u sigurni u blizini ljudi. U najluim snovima zamiljam igralita za golf koja se pret
varaju u sigurna utoita za pse, uz profesio nalno obueno osoblje koje se brine za te
pse - i koje ih usto i prouava. Ti poremeeni psi nedvojbeno nas mogu nauiti mnogoem
u. Mogu nam ukazati na naine zlostavljanja koji stvaraju pse-ubojicc. Mogu nam po
kazati koliko im teti nestabilan ivot i mogu nam pomoi da razlikujemo nestabilne ps
e koji ne poputaju od pasa koji imaju potencijal da postanu uravnoteenima. Moemo poe
ti shvaati koje znakove trebamo traiti kod pasa koje nije mogue promijeniti. Ja sma
tram da ih ne bismo trebali uspavljivati. Psi umiru zbog neega to smo im uinili mi,
ljudi. Drim da bismo morali biti dovoljno kreativni i pronai naine ne koje e oni do
konca ivota moi ivjeti u ugodnim uvjetima.
Pas nije oruje
U dananjem svijetu svi se brinu zbog zloina i naina na koji zloin utjee na njihovu ob
itelj. Tisuama godina ljudima psi slue kao uvari i kao oruje, i u borbi protiv ivotin
ja i u borbi protiv drugih ljudi. Danas
apta psima

O buka rotvajlera za n a p a d
se ini da se nekako najvie bojimo jedni drugih. Psi, a osobito snane pasmine, uisti
nu mogu biti dobri uvari vae obitelji. Nedvojbeno slue kao mono sredstvo odvraanja na
padaa. Statistike pokazuju da se damdeset pet posto vlasnika pasa eli da im psi u d
omainstvu igraju zatitniku ulogu47. Ali kad ustrajno traimo da nam pas bude i odan p
rijatelj pun ljubavi i jo k tome oruje koje slui za zatitu... mogue je da jednostavno
traimo previe. Dio pasa iz crvene zone koje sam opisao bili su vezani lancem i u
kretanju ogranieni na vrlo malen prostor, kao uvari. ak i da nisu doivjeli neki drugi
oblik zlostavljanja, frustriranost koja sc u njima nakupljala mogla je biti smrt
onosna za svakog uljeza - pa tako i potara, roaka ili neduno dijete koje se sluajno
nalo u blizini. Napadne li va pas nekoga, rtva vas moe tuiti i odnijeti vam sve to ima
te, a, kao u sluaju D iane W hipple, mogu vas optuiti i za zloin i zatoiti. Mislite
malo i na dobrobit svog psa. Veina pasa koji napadnu ljude eutanazira policija il
i slube za nadzor nad ivotinjama. Te slube ne ele se izlagati riziku kad je rije o si
gurnosti javnosti - pa ni kad jc rije o opem miljenju i raspoloenju javnosti. Slui li
vam pas kao oruje za obranu, to bi se vrlo lako moglo dogoditi i vama. lako sada
najvie radim na rehabilitaciji pasa, radio sam i jo uvijek radim i na uvjebavanju
pasa uvara, policijskih pasa i pasa obuenih
47 B rucc Fogcl: The D og Mitid: Underslanding Your Dog s Behavior, New York, M a
cmils lan, 1990.. 126.
160
CesarMillan

za napade. Takva obuka istinsko je umijee, a za njezino odgovorno provoenje potreb


no je profesionalno osoblje. Zakljuite li da elite psa koji pripada snanoj pasmini
i koji e vam tititi kuu, to morate izvesti na primjeren nain. Potrebni su vam iskusn
i savjetnici i morate nauiti prema psu pokazivati najsnaniji oblik smireno-samouvj
crcnog voenja. No prvo morate pomno odvagnuti sve prednosti i mane situacijo u ko
joj pas vodi dvostruki ivot - situacijo u kojoj jc i zatitnik i prijatelj.
Naa odgovornost
Kao vlasnici pasa odgovorni smo i prem a svojim psima i prema drugim ljudima, te
nam je dunost paziti na ponaanje psa. Im am o li psa koji nije valjano socijalizi
ran ili rehabilitiran, pa je na neki nain opasan za susjede ili druge pse, ponaam
o se nepromiljeno i bezobzirno ako takvog psa pustimo u drutvo. Pojedini biheviori
sti i veterinari uvjereni su da su same tehnike pozitivnog poticanja i odobravan
ja dovoljne i prikladne za svakog psa u svakom trenutku, u svakoj situaciji. Po
meni, ako je ponaanje psa mogue uvjetovati nagradam a i pozitivnim poticajima, rij
e je o idealnoj situaciji. Z a ljude je uvijek najbolje da ponaanju psa i dresuri
pristupe pozitivno i suosjeajno i nikada, ali nikada, nije u redu kanjavati psa zb
og ljutnje ovjeka. Prema psima, kao i prem a svim ivotinjama, uvijek sc m oram o o
dnositi humano. Ali moramo voditi rauna i o tome da e agresivnost pasa u crvenoj z
oni esto eskalirati, sve dok ne ubiju ili osakate ili nekog drugog psa ili, u naj
gorem sluaju, nekoga od ljudi. Pas u crvenoj zoni opasno je neuravnoteen i nema te
koliine ljubavi, pohvala ili keksia koji e ga sprijeiti da poini veliku i ozbiljnu te
tu. Im ate li nekog pripadnika snanih pasm ina, ni na koji nain ne moete nadzirati
energiju ljudi koji vas okruuju. Ne moete oekivati da se netko ne boji vaeg psa - ak
i ako nikada nije naudio ni mravu. Moete nadzirati jedino svog psa. A to dugujete
i drugim ljudima i ivotinjama koje vam se nadu u blizini. Psi u crvenoj zoni mor
aju znati da je nadzor u naim rukama. To nc znai da prema njima trebam o biti agre
sivni. Kanjavanje psa ne lijei agresivnost - najee, ako je pas u crvenoj zoni, kazna
samo pogorava stanje. No kao skrbnici pasa, moramo biti snani i samouvjereni i mor
amo dosljedno i stalno ispravljati neeljeno i opasno ponaanje. Psi moraju upoznati
nau snagu i moraju znati da smo voe opora. Jednako velik dio toga postie se posreds
tvom naeg mentalnog stanja i fizikih oblika discipliniranja. I unato tome, mnogim a
gresivnim psima mogu pomoi
apta psima
161

jedino strunjaci koji imaju veliko i napredno iskustvo u rukovanju opasnim sluajev
ima u crvenoj zoni. Mui li vas ve i traak sumnje u vezi s vlastitom sposobnou da se n
osite sa svojim psom - ili smatrate da bi pas mogao ugroziti sigurnost vas samih
ili vae obitelji - i sebi i psu dugujete pronalaenje uspjenog strunjaka koji vam od
govara po tehnikam a i opem pristupu. Na koncu, osobno sm atram da nijedan pas u
crvenoj zoni nc bi tre bao izgubiti ivot, osim ako su ve iscrpljene apsolutno sve m
ogunosti rehabilitacije ili udomljavanja. Na svijetu ni priblino nema dovoljno utoit
a u kojima se psi ne ubijaju - a ona koja i postoje uvijek su ispu njena do grani
ca izdrljivosti i uvijek im nedostaje novca. No, predani ljudi koji vode takve ce
ntre slau se s mojim uvjerenjem, drei kako jc pogreno osuditi ivotinju na sm rt iako
nije imala m oralnu svijest, ni intelektualni nadzor nad vlastitim postupcim a.
Pse ne bismo smjeli osuivati na sm rt jer su postali udovitima zbog postupaka svoji
h vlasnika - udovitima kakvima psi nisu bili kada su doli na ovaj svijet.
Coach i ja

7.
Cesarova formula zadovoljstva za uravnoteene i zdrave pse
Ova knjiga nije prirunik tipa sam svoj majstor. Kao to sam naveo i u uvodu, ne kanim
vas uiti kako navesti psa da prepoznaje glasovne naredbe i znakove koje mu dajet
e rukom. Ne kanim vas uiti kako na valjan nain navesti psa da vam doe k nozi i izvodi
razne trikove. Trite nudi hrpe vodia i knjiga koje se bave dresurom pasa i u tome
vam mogu pomoi brojni kolovani strunjaci. I prem da mi je glavna zadaa jednostavno v
am pomoi da bolje shvatite psihologiju svog psa, ponudit u vam i nekoliko praktinih
savjeta. Ti se savjeti odnose na sve pse, bez obzira na pasminu, bez obzira na
dob i veliinu, bez obzira na temperament, bez obzira na to je li pas dom inantan
ili podloan. Rije je o mojoj trodijelnoj formuli za psee ivotno zadovoljstvo. Zapamt
ite jedno: ne nudim vam jednostavno i univerzalno rjeenje za problemati ne pse. Psi
nisu kuanska pomagala. Ne moete ih jednostavno poslati na popravak pa e sve zauvij
ek biti u redu. Oekujete li rezultate od moje formule, morate je primjenjivati do
slovce svakog dana, do konca ivota vaeg psa. A form ula je jednostavna: kako biste
imali uravnoteenog psa, morate osigurati tri stvari: fiziku aktivnost disciplinu
ljubav
apta psima
163

... i to tim redom !


Z ato je poredak toliko vaan? Jer je to prirodni poredak p riro enih potreba vaeg ps
a. U Sjedinjenim Dravam a problem se sastoji u tome to veina pasa od vlasnika dobiv
a tek dio te formule - ljubav, ljubav i ljubav. Neki su ljudi u tome bolji, pa p
su pruaju pedeset posto discipline i pedeset posto fizikih aktivnosti. Drugi primj
enjuju sva tri elementa, no na prvo mjesto stavljaju ljubav. Kao to sam u ovoj kn
jizi naglasio ve nebrojeno puta, tako stvaram o neuravnoteene pse. Da, nai psi ude z
a naom ljubavlju. A li prije toga potrebni su im fizika aktivnost i voa. A osobito
aktivnost, kao to ete ubrzo vidjeti.
1. Fizika a k tiv n o st
Ovo je prvi dio formule sree vaeg psa i to je apsolutno jedina stvar koju nikako n
e smijete preskoiti. Sto je najironinije, veina vlasnika pasa u Americi ini upravo t
o. M oda je razlog injenica da A m eri kanci openito, kako se ini, imaju problema i s
vlastitim kretanjem i tjelovjebom, te ne shvaaju da sve ivotinje, pa ak i ljudi, im
aju priroenu potrebu da budu aktivni. Jednostavno izii i neto fiziki initi, kretati s
e, u dananje vrijeme kao da se povuklo u drugi plan pred svim ostalim u naem drutvu
. Na jc dananji ivot toliko pretr pan svime i svaimc da nam se ini da svemu tome nikak
o ne moemo pridodati jo i svakodnevnu etnju sa psima. Ali ako ve preuzimate odgovorn
ost ivota sa psom, takav je ugovor koji potpisujete. Morate etati sa psom. Svakodn
evno. Po mogunosti najmanje dvaput na dan. I svaki put minimalno pola sata. etnja
sa psom iskonska je aktivnost. Duboko u mozak psa usaen je instinkt za kretanjem
s oporom. Psi ne uivaju u etnji tek tako, bez razloga, samo zbog toga to moraju obav
iti fizioloke potrebe i uhvatiti malo svjeeg zraka - iako je upravo takva, to je na
jokantnije, perccpcija mnogih vlasnika. Nekim vlasnicima etnja sa psom znai putanje ps
a u dvorite da obavi posao, da bi se odm ah potom vratio u kuu. A to je za psa muenje
. Njegovo bie svakom tjelesnom stanicom vapi za pravom etnjom. U prirodi psi i do
dvanaest sati na dan provode u potrazi za hranom. Vukovi - ivui prcci pasa - u pri
rodnome stanitu prevaljuju i stotine kilometara, te love i po deset sati48. Psi p
rirodno imaju
48 \VoIvcs in D cn ali Park and R eserve", N ational Park Service, M inistarstvo
saveznih posjeda i p riro d n ih bogatstava, http://w w w .nps.gov/akso/ParkW is
e/Students/R efcrenceL ibrary/D E N A /W olvesInD enali.htm .
164
Cesar M illan

Disciplina
U sklopu ovog elem enta treba postaviti pravila, granice i ogranienja izm eu
Fizika aktivnost To treba biti prva i najvanija aktivnost kojom se zajedniki bave p
as i njegov vlasnik.
psa i vlasnika. Disciplina se odnosi I na dosljednost u zadanim dunostim a i akti
v nostim a.
Ljubav
To treba b iti posljednja aktivnost koju vlasnik osigurava psu, nagrada za dobro
ponaanje (po m ogunosti bez verbalizacije).
drukiju razinu energije, a neki psi moraju hodati ee nego neki drugi psi. Neke pasmi
ne imaju gene koji im nalau da hodaju dulje, ili bre, ili da idu dalje. Ali svi ps
i hodaju. Sve ivotinje putuju. Ribe moraju plivati, ptice moraju letjeti... a psi
moraju hodati! etnja sa psom je, bez konkurencije, najmonije orue koje vam mogu po
nuditi kako biste se lake povezali sa svim aspektima uma vaeg psa - s elementima k
oji pripadaju ivotinjama, psima, pasmini i imenu - i to istodobno. Nakon to ovlada
te etnjom, imat ete mogunost istinski se duboko povezati s vlastitim psom kao njego
v ili njezin voa opora. etnja je temelj vaeg odnosa. Osim toga, pas tako ui biti pas.
Doznaje nove stvari o okolini, o drugim ivotinjama i ljudima oko sebe, o opasnos
tima poput automobila i stvari koje treba izbjegavati, poput bicikala i skejtbor
da. Pas tako moe mokriti po stablima i istinski upoznati svoje podruje. ivotinje se
moraju povezati sa svijetom i biti u njemu. Nije prirodno da cijelo vrijeme bud
u u zatvorenome ili iza zidova. Jo jedan dio para doksa moi koji sam ve spominjao - sk
lonost vrlo monih ljudi tome da imaju vrlo zeznute pse - krije se u injenici da ta
kvi ljudi najee
apta psima
165

Pogrena raspodjela
Ljubav
Ljubav Ljubav
Ljubav Pola vremena otpada na \ razmjenu iskaza _ Ijubavi izmeu \ ovjeka i psa
:
Fizika aktivnost Druga polovica posveena je fizikim aktivnostima./
Fizika | aktivnost Ljubav j......................... Disciplina
166
CesarMillan

imaju divovske i raskone kue s divovskim vrtom. Smatraju da e to to psu doputaju da l


uta ograenim prostorom iza kue biti dovoljno fizike aktivnosti. Nikada nemojte ni p
omisliti da su vrt ili dvorite dovoljna zamjena za iskonsku etnju s vaim psom! Daka
ko da moda imate i nekoliko jutara zemlje, no vaem je psu i to tek vrlo velika psea
kuica ograena zidovima. Osim toga, kad psu doputate da po cijele dane tako luta vai
m imanjem, jednostavno mu ne osiguravate onu vrstu i rutin sku strukturiranost koj
u dobiva kad se kree s voom opora. Redovit, planski raspored etnje ima kljunu ulogu,
osobito kod pasa koji imaju probleme i problematino ponaanje.
OVLADAJTE ETNJOM
Podosta esto, nakon to posjetim novog klijenta i nakon rada s nje govim psom, ujem o
vakve rijei: Z a ovo savjetovanje platili smo tristo pedeset dolara, a vi ete nam s
amo rei da psa trebam o vie etati...? U pojedinim sluajevima odgovor je da, sve je up
ravo tako jednostavno. No zapravo sc radi o neemu to ja nazivam ovladava njem etnjom.
Postoji samo jedan ispravan i milijuni pogrenih naina. Rekao bih da ak devedeset po
sto A m erikanaca pogreno ee psa. Mislite da pretjerujem? Evo vam male zadae: poite u
park u nekom velegradu, na prim jer Central Park u Nevv Yorku ili Griffith Park
u Los Angelesu, pa prom otrite pse i vlasnike u etnji. D obro obratite pozornost
na deset takvih parova. Prebrojite u koliko je sluajeva pas ispred vlasnika, na
dugakoj uzici. U tvrdite koliko pasa potee uzicu i vlasnika. Zbrojite broj etaa koji
stoje i strpljivo ekaju dok njihovi psi njukaju tlo, drvee, sve oko sebe, uope ne p
rimjeujui vlasnika. Nitko od tih vlasnika pasa nije ispravno ovladao etnjom. Od des
et skupina vlasnika i pasa, u koliko su sluajeva psi posluno hodali uz ili iza vla
snika? Ne ba u mnogo primjera? A sada promotrite drugu stranu medalje - dio grada
u kojem ive beskunici. Uoavate li razliku u govoru tijela i kod ljudi i kod pasa?
Sto je najironinije, ini se da su beskunici u potpunosti i prirodno ovladali umijeem
etanja pasa. Njih psi ne vuku, njihovi psi ne postavljaju pravila, nc odreuju kam
o e ii, niti to e raditi. Zato? Kao prvo, jer svakodnevno prelaze toliko kilom etara.
A kao drugo, jer psi u vlasniku beskuniku vide vou opora. Beskunici ne tetoe pse, ne
daju im slastice i nagrade, niti ih po cijele dane maze - iako psi jasno osjeaju
da su ti beskunici sretni to su i oni u blizini. Vlasnici osiguravaju predvodnitvo
- psu daju nekoga koga e slijediti i tko e prije ili kasnije psa dovesti do
apta psima
167

Kako d rati uzicu


hrane, vode i mjesta za odmor. ivot im je jednostavan, ali ima vrstu strukturu. Va
ljana etnja trebala bi biti upravo to - jednostavna, ali vrsto strukturirana.
UZICA
Prije svega, obino preporuujem obinu, jednostavnu, kratku uzicu. Uzice kakvima se j
a sluim stoje petnaest centa. Rije je o obinom najlonskom konopcu od kojeg sam radi
m ogrlicu. D akako, ako vam jc u ivotu vana moda, ne morate biti kao ja, ali vam p
redlaem osobito kod problem atinih pasa - da ogrlicu uvrstite oko glave psa
168
CesarMillan

odm ah iza uiju, a ne oko vrata (vidi fotografije na str. 214). Veina ogrlica poiva
na najsnanijem dijelu pseeg vrata, to mu omoguu je potpuni nadzor nad glavom, a pone
kad, ako se radi o pripadniku neke snane pasmine, i nad vama! Z anim a li vas kak
o izgledaju moje uzice, pogledajte neku izlobu pasa nacionalnog ranga. Ondje se p
si veu upravo tako. Vidjet ete da ovjek i pas zajedno tre ukrug, a ovjek lagano dri uz
icu i njome psu samo blago pridie glavu. Psi na izlobama doimaju se toliko ponosni
m a, tako podignute glavo, a s obzirom na odnos izmeu energije i govora tijela, t
ako se po svoj prilici i osjeaju. Ne, ne ponose se ni tim e kako su oiani ni plavom
vrpcom. Z a to im se ivo fuka. U pseem svijetu visoko uzdignuta glava pozitivan je
znak, odraz zdravog samopotovanja. Time to uzicu drite u tom poloaju ujedno im ate
i maksimalan nadzor nad psom on ili ona moe ii iskljuivo onamo kamo vi elite. Mnogim
A m erikancim a najdrae su tzv. fleksi-uzice jer su uvje reni da jc psu u etnji po
trebna sloboda. V rem ena za slobodu bit e kasnije tijekom etnje, ali i to e biti slo
boda koja je pod vaim nadzorom. Nisam ljubitelj takvih uzica s autom atskim mehan
izmom, osim kad je rije o krajnje blagim i oputenim psima. Ipak, odluka o izboru u
zice u konanici ovisi o vama. to god odabrali, nemojte dopustiti da uzbuenje psa zb
og toga to vidi da ste uzeli uzicu i da mu je stavljate dom inira cijelim iskustv
om. U seriji apta psim a imao sam jednu klijenticu, Liz, ija jc dalm atinka Lola po
skakivala od sree im bi Liz uzela uzicu s vjealice. Lola bi potom izjurila van, ras
teui uzicu do m aksim alne duine - a ponekad bi je tako i istrgnula Liz iz ruke. Ne
treba ni naglaavati kako je to posve pogrean nain izlaska iz kue sa psom.
IZLAZAK IZ KUE
Da, vjerovali ili ne, postoje i ispravan i pogrean nain prolaska kroz ulazna vrata
. Kao prvo, nikad ne doputajte da tu aktivnost nadzire va pas, kao s to je to inila
Liz u Lolinu sluaju. Vi m orate preuzeti ulogu voe i prije same etnje. Psu nemojte
ni dopustiti da ima uzicu dok ne bude posve u smireno-podlonom stanju. Kad se sm
iri, sta vite mu uzicu i krenite prem a vratim a. Nemojte mu dopustiti da se pono
vno pretjerano uzbudi dok stojite pred vratim a ili na kunome pragu. ak i ako bude
te morali ekati, ponovno se svakako uvjerite da vam je pas sm ireno-podloan. Tek t
ada otvorite vrata. Vi iziite
apta psima
169

prvi. To je uistinu jako vano. Kad iziete prvi, psu govorite: Ja sam voa opora, i u k
ui i izvan kue. Kad eete psa, pazite d a je u svakom trenutku kraj vas ili iza vas. K
ad jc pas daleko ispred ovjeka ili ga povlai, onda pas ee ovjeka, te tako pas predvod
i opor. Vjerojatno ste naviknuti na to da pas eli onjuiti svaki grm, stablo, biljku
i travnati pojas na koji naie. To je za psa norm alno, no kad ste u fazi migracij
e, pas se ne bi smio zaustav ljati dok mu vi ne kaete da stane. Zam islite kad bi op
or pasa trebao prijei petnaest kilom etara i kad bi svaka ivotinja radila neto svoj
e, njukala drvee i travu, umjesto da napreduje s oporom ... Tako nikada ne bi doli d
o hrane. etnja prvo treba ojaati vezu izmeu vas dvoje i pokazati da ste vi voa, a ka
o drugo, slui kao tjelovjeba. Tek nakon toga dolazi i trea funkcija etnje: mogunost v
aem psu da istrauje. Uzicu trebate drati vrsto, ali oputene ruke, kao da nosite aktov
ku. I to je najvanije, nc zaboravite sm ireno-sam ouvjerenu energiju. Sjetite se O
pre! Sjetite se Kleopatre! Sjetite se Johna Waynea! Sjetiti se nekog iskustva ka
d ste se osjeali snanim i kad vam se inilo da imate nadzor. Uspravite se. Pridignit
e ram ena i izboite prsa. Uinite sve to treba kako biste uistinu raspolagali tom sm
ireno-samouvjerenom energijom i kako biste jc preko uzice projicirali na svog ps
a, koji hvata doslovce svaki va signal. Mnogi od mojih klijenata nisu mogli vjero
vati koliko im se pas smirio im su jednostavno pojaali tu smireno-samouvjerenu ene
rgiju, njome zraei u vrijeme etnje. To nije nikakvo magino sredstvo. To jc ista priro
da na djelu. Psi prirodno ele slijediti sm ireno-sam ouvjerenog vou. Nakon to preuz
m ete tu ulogu, oni e se posve prirodno povoditi za vama. Nakon to ste postavili r
itam i bez prekida hodali nekoliko m i nuta, vrijeme je da psu dopustite da ide i
spred vas - ali samo malo. Popustite uzicu i pustite psa da se pom okri, da njui
travu, to god ve eli raditi. Zapam tite, pas to radi kad vi kaete. To je kljuno. to je
najironinije, kad psu to dopustite, vjerojatno e na to utroiti manje vremena nego
da ste mu od poetka doputali da ini to hoe. Kad sa svojim oporom od etrdeset-pedeset p
sa bez uzice eem brdima, prvo hodam o tako da su oni trideset-etrdeset m inuta iza
mene, a tek nakon toga opor smije na pet minuta doi ispred mene. To je ta sloboda ka
kva je potrebna vaim psima - ali sloboda s pravilima, granicam a i ogranienjima. D
oputam im da sc od mene udalje tek desetak m etara. Prijeu li granicu, sam o jedn
im kratkim zvukom upozorit u ih da se moraju vratiti.
170
Cesar Millan

Rolanje s oporom
Od svih aktivnosti koje radim sa svojim oporom , osobno najvie volim rolanje jer s
e na taj nain uistinu iscrpljuju. Navuem koturaljke i rolam se s ak do deset pasa o
djednom ulicama junog Los Angelesa - svi su psi, dakako, na uzici. Ljudi me ponek
ad zaueno gledaju: ne mogu vjerovati vlastitim oima. Ali psi to oboavaju. Ponekad ja
vuem njih, ponekad oni mene, ali ja uvijek vodim stvar i imam pot puni nadzor. Na
kon tri sata rolanja, svi su um orni i vie nego sretni to ostatak dana mogu biti s
mireno-podloni!
TRAKE ZA TRANJE
Nc moete li sa psom etati onoliko koliko iziskuje njegova ili njezina razina energ
ije, dobra je alternativa neka sprava za tranje. Traka za tranje ne bi smjela biti
jedini nain etanja psa - zapamtite da pas mora hodati s vama. Ali i to jc izvrsta
n nain da oslobodite dodatni stres kod psa koji treba potroiti mnogo energije. To
mu postaje i fizikim i psiholokim izazovom. Psi su poput mukaraca u svijetu ljudi i mi i oni moemo se istovremeno koncentrirati samo na jednu stvar! A kad je na t
raci za tranje, pas e se morati dobro koncentrirati. Tako e ui u zonu. Mnogi moji klij
enti sa skepsom gledaju na m ogunost da psa stave na traku za tranje. Misle da bi
se pas mogao ozlijediti, osobito ako je na uzici. U poetku ga je potrebno valjano
nadzirati, no svaki je pas sposoban za tu aktivnost. Psi na spravama za tranje n
isu nikakva
apta psima
171

Uenje psa da hoda na traci


novost. To nije moj izum. Jo 1576. doktor John (Johannes) Caius sa sveuilita Cambri
dge opisao je mjeance iju je pasminu nazvao raanj49. Ti su psi bili uvjebani upravo za
to da hodaju i okreu kolo koje je zatim mehaniki okretalo raanj na kojem su ljudi
pekli meso. Te pasm ine danas vie nema - nema sumnje da su nestali nakon to
49 Eiigl. tu rn sp it: Jo h n Paul Scott i Jo h n L. Fuller: Genetics a n d the
S o d a !B eh a vio r o f the Dog, C hicago, U niversity o f C hicago Press, 196
5, 46.
172
Cesar M illan

su prim at popularnosti preuzele penice! - no ako je pse bilo mogue uvjebati za tak
vo to u 15. i 16. stoljeu, je li uistinu tako teko nauiti ih da hodaju na ovim naim e
lektrinim napravam a u 21. stoljeu? Jedan od mojih klijenata bio je i generalni iz
vrni direktor tvrtke vrijedne ezdeset milijuna dolara, tvrtke iji su proizvodi pozn
ati sva kom kuanstvu. Njegov pas, snani mujak njemakog ovara, bio je posve izvan kontr
ole, napadao i grizao ljude, ali se vlasnik nikako nije htio suoiti s tom injenico
m, te ju je poricao ak i pred samim sobom. Mene je pozvala njegova supruga. Nekol
iko sati radio sam s njezinim suprugom, jasno uviajui da se neprestano brani i opr
avdava: nije on kriv. Krivi su njegova supruga i klinac. On je prezaposlen. Nema
vremena etati psa. Ja sam rekao: Kad ve tvrdite da ne moete etati psa, moete li ga st
aviti na traku za tranje? A on je rekao: Ne. Ni sluajno. Taj pas ni u snu ne bi stao
na traku, da s njim vjebate i sto godina. Ja sam samo utio. Nakon to je zavrio, upit
ao sam: Jeste Ii ga spremni vidjeti na traci? Sada je ve poeo pokazivati ljutnju. Kaem
vam da taj pas nikada nee doi na traku za tranje. Trebalo mi je pet sekunda da psa
dovedem na traku, a on se odm ah snaao. Na njoj se ve nakon nekoliko trenutaka osj
eao kao kod kue. Moj je klijent bio bez teksta. On je od onih ljudi kojima drugi r
ijetko uspiju pokazati a je u krivu - ili se rijetko usude rei da nije u pravu. Al
i ja sam onam o doao radi dobrobiti psa, a ne vlasnikova ega. Bojim se da taj utj
ecajni ovjek nee uloiti dovoljno energije u to da nastavi provoditi moje savjete sve dok mu netko ne urui tubu. Naalost, to jc jedina stvar koja neke od mojih klije
nata moe natjerati da p o naanje psa shvate ozbiljno. Preporuujem da prvo angairate
profesionalca koji e vam prenijeti osnove sigurnosti u vezi s postavljanjem psa n
a traku za tranje. Psu su prva dva tjedna takve vjebe m entalni izazov, jer se pod
mie, a psu instinkt govori da pobjegne kad se pod pomakne! Nakon dva tjedna ve ete
vidjeti kako pas grebe po traci i moli vas da je ukljuite. Kod pasa se stvara ov
isnost o traci za tranje - ali ovdje je rije o zdravoj ovisnosti. Ponete li od male
brzine, pa pomno nadzirete psa sve dok se ne uvjerite da sc osjea posve lagodno
i oputeno, moi ete ga ostaviti na traci i posvetiti se vlastitim obavezama, pod uvj
etom da niste predaleko. Dakako, nikad ga ne ostavljajte predugo, a da p o vreme
no ne provjerite je li sve u redu. Ali hodanje na traci za tranje pri umjerenoj b
rzini - iako nije zam jena za pravu etnju - moe na siguran i zdrav nain pridonijeti
reimu fizikih aktivnosti vaeg psa. To je osobito vano kod pasa koji pripadaju snanim
pasminama, jer je
apta psima
173

njima potrebna dodatna aktivnost kako bi se dominacija i agresivnost lake drali po


d nadzorom.

RUKSACI ZA PSE
Jo jedna od tehnika kojima se sluim kod pasa s visokom razinom energije, kojima je
potrebno vie aktivnosti, odnosi se na ruksake za pse. Kad psa za vrijeme etnje pa ak i za hodanja na traci - do datno opteretite, u aktivnost e uloiti dodatnu snag
u. Usto e se na neto moi i usredotoiti, im at e zadau koju e trebati obaviti. Psi obo
ju poslove i zadae, a, kao to sam ve naveo, ne mogu raditi vie stvari istovremeno. A
ko su koncentrirani na hodanje i noenje, teko e moi razmiljati o tome da pojure za s
vakom makom koja im se ukae na putu ili da laju na bicikliste. Jeste li kada gleda
li male izviae prilikom hoda? Koliko god moda bili hiperaktivni u logoru, dok pjeae s
ruksakom na leima gotovo su uvijek smireni i podloni! Ruksak gotovo uvijek smiruj
e psa, skoro poput apaurina - samo bez nuspojava. Ruksaka ima razliitih veliina i
stilova. Potraite pojam ruksaci za pse na internetu i svakako ete pronai idealan proi
zvod za svog ljubimca. Balast koji ete smjestiti u ruksak trebao bi teiti od deset
do dvadeset posto teine vaeg psa, ovisno o razini energije i potrebam a. Ruksaci
su mi pomogli u gotovo udesnoj rehabilitaciji mnogih pasa. Coach, agresivni bokse
r pretjerano sklon zatitnikom dranju, pokazivao je oblike ponaanja koji su bili toli
ko izvan kontrole da je njegova eutanazija ve bila na rasporedu upravo za dan kad
a sam doao kako bih s njim poeo raditi. Iako je bio na teaju poslunosti, lanovi obite
lji u ijem je bio vlasnitvu s njim nisu etali, ali nikada. Uz redo vite etnje i nova
pravila, granice i ogranienja od strane cijele obitelji, Coach je sada tako dobar
i pristojan da ide do kole s osmogodinjim vlasnikom i u ruksaku mu nosi kolske knj
ige. Najbolja je terapija za svakog psa kad ima to raditi, a kad nosi ruksak ima
i posao. Coach se ve bio naao na rubu smrti, a u m euvrem enu je postao uzornim pso
m kao iz filma - i to sve za sam o nekoliko tjedana.
ETAI PASA
I na koncu, ako ba nikako ne moete etati psa - ako ste ozlijeeni, bolesni ili nekako
drukije onem ogueni - predlaem da angairate
174 CesarMillan

profesionalnog etaa pasa. To nije idealna situacija za formiranje veze izmeu vode op
ora i onoga koji ga slijedi kakvu prieljkujemo, ali psu pomae da se naui na to da m
u je voa ovjek. Neki predani vlasnici pasa koje znam eu psa ujutro i naveer, a etaa an
airaju kako bi bili sigurni da e pas imati dovoljno fizike aktivnosti i oko podneva
. Svi si, dakako, ne mogu priutiti takav luksuz, no oni koji mogu, ini mi se d aje
to dosta jeftinija opcija u odnosu na honorare odvjetnicima, te trokove i kazne
u sluaju da vas problem s ponaanjem psa koji se dovoljno ne kree dovede do suda. Na
ravno, treba provjeriti to je i kako eta radio do sada, te ga prom atrati u etnji. I
ma li nadzor nad psima? Poteu li ga psi na sve strane ili se prem a njemu odnose
s po tovanjem? D obro pazite da nem ate nikakve sumnje u vezi s osobom kojoj preput
ate kunog ljubimca. Pas vam se ne moe potuiti kad se vrati kui, pa se stoga m orate
osloniti na vlastiti sud.
PSIMA TREBA POSAO
Otkako je svijeta i vijeka, psi su stvoreni da obavljaju odreene poslove. U divlj
ini opor funkcionira poput dobro podm azanog stroja za lov, a kad smo tek pripito
mili pse, uzgajali smo ih i parili s tono odreenim ciljevima, kako bismo iskoristi
li njihove priroene radne sposobnosti. Poeli smo stvarati pasmine na temelju toga
kako smo smatrali da ih moemo najbolje iskoristiti za svoje potrebe. Svia nam se k
ako jedan pas preskae prepreke. Svia nam se kako drugi kopa. Svia nam se kako ovaj
donosi traene stvari, a kako se onaj brine za stado ovaca. Devedeset pet posto pa
sm ina koje danas imamo na svijetu u poetku
apta psima
175

su bile radne pasmine. Ni pet posto dananjih pasa nije uzgojeno za to da nam sjed
e u krilu i maze se. I divlji i domai psi rodili su se da rade. No u dananjoj Am e
rici rijetko kad imamo pravi posao za pse s osobitim talentim a. Stoga jc etnja n
ajvaniji posao koji psu uope m oete zadati. Kad je u etnji s vama, svojim vlasnikom,
p a sje aktivan i tjelesno i m ental no. Nakon to odradi taj iskonski oblik kreta
nja, moe bez problema raditi sve one ostale stvari u kojima zajedniki uivate - od b
acanja i hvatanja, do kupanja u bazenu i raznoraznih smicalica, zabavnijih aktiv
nosti. Isto kao to vlastito dijete ne biste cijeli dan ostavili u ne kom zabavnom
parku ili igraonici, tako i za te ivahnije aktivnosti sa psom treba postaviti vre
m enska ogranienja. Ali, ba kao i veliki vrt iza kue, te igre nisu zamjena za etnju.
etnju ne m oete preskoiti. Nakon etnje, va e pas prirodno utonuti u najdublji oblik o
dm ora - ljudi bi takvo stanje nazvali m editativnim . K ad je u tom stadiju, moe
te otii od kue i m irno nastaviti svoj dan, sigurni da va pas zna da ste vi voa opora
te da se ona neizmjerna energija u njemu ili njoj usmjerava valjano i konstrukt
ivno.

2. Disciplina
Kad je rije o ponaanju pasa, rije disciplina u posljednje je vrijeme na zlu glasu.
Ljudi koji ne doputaju ak ni da im sie s usana, disciplinu obino definiraju kao kazn
u. Meni rije disciplina znai neto posve drugo. Dakako da oznauje i pravila, granice
i ogranienja. Ali meni ima i mnogo dublje znaenje - u odnosu na moje pse, ali takoe
r i moj vlastiti ivot. Zahvaljujui disciplini postajem o boljim ljudim a, dolazim
o u formu, postajem o zdravijima te ostvarujemo zdrave odnose, jer smo disciplin
irani i inimo ono to je najbolje za odnos. To ne znai da discipliniram suprugu govor
ei joj da je u neemu pogrijeila - u mojoj kui to bi prije bilo obrnuto! Disciplina u
naem odnosu znai da sam dio branog para, dio stru k tu re koja mi govori koje su m
i granice. A budui da sam discipliniran, to znai da u se pridravati preuzetih obavez
a. Kada supruzi obeam da u neto uiniti, to i ui nim. Kad ona meni neto obea, to i ui
tako iz dana u dan. Meni je disciplina rije koja pom ae da ostanem usmjeren prem
a cilju, da dosegnem ciljeve i snove. To je rije koja mi omoguuje da ostanem uravn
oteen, da budem ljudsko bie puno potovanja, poteno ljudsko bie, netko tko eli najbolje
i sebi i svima oko sebe - od drvea, preko
176
Cesar M illan

ivotinja, do ljudi. Bez discipline ne moete hiti istinski dobar uzor. Ako niste di
sciplinirana osoba, postajete negativnom energijom ili negativnim izvorom. U voen
ju C entra za psihologiju pasa moram biti discipliniran. Svaki dan moram discipl
inirano planirati. Moram se pridravati ras poreda. M oram se iz dana u dan brinuti
za to da psi imaju vodu, da imaju hranu, da se kreu. M oram pom no pratiti njiho
vo zdravstveno stanje i voditi ih veterinaru ako se razbole. M oram za njima pois
titi. Kad u vezi s tim stvarim a ne bih bio discipliniran, ne samo da bi mi tvrt
ka propala, nego bi se moji dragocjeni psi mogli razboljeti, pa i umrijeti. Disc
iplina je meni vrlo ozbiljna stvar. Majka priroda reagira na disciplinu. D iscip
liniranost - pravila, granice i ogranienja - postoji kod svih vrsta na naem planet
u. Pe le su disciplinirane. Mravi su disciplinirani. Ptice su disciplinirane. D up
ini su izrazito disciplinirani. Ako ste kad vidjeli kako dupini love jato inuna,
prim ijetili ste koliko je u njihovu zajednikom djelovanju sve pravilno i ureeno d
ok okruuju plijen. Vukovi nisu disciplinirani samo kad love, nego i kad putuju, k
ad se igraju i kad jedu. Nikad ne dovode disciplinu u pitanje. P riroda discipli
nu ne sm atra negativnom pojavom. Disciplina je DNK. Disciplina je preivljavanje.
Prom islite malo o ulozi discipline u svom ivotu. Ako ste Lance Armstrong, disci
plina znai da odravate formu, trenirate, pridravate se strogih pravila prehrane, te
tjedno prelazite odreeni broj kilome tara na biciklu. Ako radite u Starbucksu, di
sciplina znai da na posao dolazite na vrijeme, da pam tite sve beskonane nazive na
pitaka, znate koliko pjene ide u cappuccino, a koliko u kavu s mlijekom, znai da
ste ljubazni ak i kad je pred vama beskonaan red nestrpljivih muterija. To je disci
plina. D a biste uspjeli u bilo emu, m orate biti disciplini rani. Pohaate li satov
e tae boa kod Billvja Blanka, dobro pazite da budete disciplinirani kad vam kae d
a podignete nogu. A on pritom nije nimalo zao. Jednostavno zna da bez discipline
ne m oete postii to to elite postii. Tako i ja pristupam disciplini kad je rije o psi
ma. Moj je posao rei im kada se trebaju probuditi, kada trebaju jesti i kako e m eu
sobno kom unicirati i ostvarivati interakcije. Ja postavljam pravila, granice i
ogranienja u vezi s tim kamo idemo i kojim tempom, kada se odm oriti, kada se pom
okriti, za kim juriti, za kim ne, gdje kopati rupu, gdje sc valjati. Sve je to
dio discipline. Meni disciplina nije tek kanjavanje. Meni su disciplina pravila,
granice i ogranienja koja postoje za dobrobit pasa i mog odnosa s njima.
apta psima
177

KORIGIRANJE
U prirodi, psi jedili druge neprestano ispravljaju. Majke neprestano korigiraju
ponaanje tenadi. Vode opora korigiraju one koji ih slije de. Prirodni su opori pasa p
repuni pravila, granica i ogranienja. U divljim oporim a pasa ili vukova postoje d
cscci pravila ponaanja koji se podrazum ijevaju, a koje ivotinje meu sobom prenose
ponekad energijom, ponekad govorom tijela, a ponekad i fizikim dodirom ili ugrizo
m. Korekcija - ono to e neki ljudi moda nazvati kaznom jednostavno je posljedica sit
uacije u kojoj je neki pas prekrio pravila. I nema iznim aka. Kad bi pripadnici op
ora mogli govoriti, ovako bi se obratili prekritelju: Nisi discipliniran poput nas
, nisi dio naeg opora. Dajemo ti jo jednu priliku. Ponovi li se prekraj, leti odavde.
Ili emo te ubiti ili emo te izbaciti iz opora. Psi se ne ljute kad ih drugi psi isp
ravljaju i psi ne zamjeraju psima koji grijee. Nakon korekcije jednostavno nastav
ljaju ivot. Sve je to vrlo jednostavno i prirodno. U prirodi postavljanje granica
nije okrutno, a kako bi sc postavile granice, svim ivotinjama ponekad je potrebna
korekcija. Svi u svijetu ljudi znam o roditelje koji ne postavljaju ogranienja, i
upravo njihova djeca tre uokolo po restoranim a, vrite i bacaju hranu, a vama rem
ete mir dok jedete. To su roditelji koji pozivaju Dadilju 911 kad im cijelu kuu o
buzme kaos. Prom islite malo o tom e kako ljudi ue. esto nam je potrebno da prvo g
rijeimo, pa da nas ispravljaju prije nego to shvatimo koja su tono pravila. A ko st
e u saveznoj dravi koju ne poznajete i ne znate koja ondje vrijede prom etna prav
ila, pa skrenete desno iako je na semaforu crveno, policajac e vas zaustaviti i r
ei da se to u toj dravi ne radi. Sada znate pravila, no on e vas ipak kaznili. To v
am je kazna. To je ta korekcija. I vjerojatno e dati rezultate. Nakon to platite d
vjesto pedeset dolara, budite uvjereni da u toj dravi vie nikad neete skrenuti desn
o dok je na sem aforu crveno svjetlo. Poput ljudi i svih ostalih ivotinja, i pse
treba ispraviti kad pogrijee. Rije korekcija mnogo mi je draa od rijei kazna jer pot
onja nosi i ljudske konotacije - a previe ljudi psa kanjava kao da kanjava dijete.
D jetetu e roditelj oduzeti neku povlasticu - Nisi pospremio sobu, pa sutra ne smi
je ii na utakm icu - ili e ga, nakon to se na njega izdere, poslati u sobu. Psi nemaj
u pojma o emu govorite kad na njih viete. uju jedino vau uzbuenu, neuravnoteenu energi
ju, koja e ih ili prestraiti i zbuniti ili e je jednostavno zanem ariti. Psi nemaju
178
Cesar M illan

predodbu o sutra, pa im ne moete zaprijetiti uskraivanjem odlaska u park. Poaljete li


ih u neku drugu sobu ili ih potjerate van, vjerojatno nee povezati to izopenje i s
voje neprihvatljivo ponaanje. Psi ive u svijetu uzroka i posljedica. Psi ne razmilj
aju, psi reagiraju, pa ih je potrebno ispraviti im doe do neeljenog ponaanja. Ne smi
jete priekati ni pet m inuta, jer postoje veliki izgledi za to da je pas tada ve u
nekom posve drukijem m entalnom stanju. Zapam tite: psi ive u sadanjosti. Korekcij
e sc moraju dogoditi u sadanjosti - i ponavljati se kad god se prekri pravilo - da
bi pas shvatio koji su aspekti njegova ponaanja vama nepoeljni. Nain na koji korig
iram o pse takoer je tem a velikih rasprava. Jedna utjecajna kola miljenja trenutano
tvrdi da bi u vezi sa psima, kao i svim ostalim ivotinjama, trebalo primjenjivat
i iskljuivo tehnike pozitivne potkrepe i pozitivne dresure. Po mojem je miljenju p
ozitiv na potkrepa, tj. potvrivanje i poticanje, poeljna i divna - kad daje rezulta
te. A daje rezultate kod vedrih i oputenih pasa, kao i pasa koje podiemo u najrani
joj dobi. Ako slasticama i drugim nagradam a kod psa uspijevate dobiti eljene obl
ike ponaanja, samo nastavite. Ali psi koji mi dolaze esto su posve izvan kontrole.
To su spaeni psi stravine prolosti prepune zlostavljanja, uskraivanja i okrutnosti.
Ili psi koji itav ivot ive apsolutno bez ikakvih pravila, granica i ogranienja. Tu
su zatim jo i psi u crvenoj zoni o kojima je ve bilo govora. Ti su psi ve otili pred
aleko da bismo ih rehabilitirali pukim nagradama. S druge strane, zlostavljanje
nikada nije prihvatljivo. U daranje psa nije prihvatljivo. Ne smijete se sluiti s
trahom kako biste ivotinju na tjerali na to da se pristojno ponaa. To ne pali. Sluit
i kao snaan voda i postavljati pravila nije isto to i usaivati strah i kanjavati. Ra
zlika se krije u tome kako i kada primjenjujete korekcije. Nikada, ali nikada ne
smijete korigirati ivotinju iz bijesa ili frustriranosti. Jer upravo tako dolazi
do zlostavljanja ivotinje - ili djeteta ili branog druga. Kad zbog bijesa ispravl
jate psa, obino ste vie izvan kontrole nego on ili ona. Zadovoljavate svoje potreb
e, a ne potrebe ivotinje - koja e osjetiti vau nestabilnu energiju i prijei u neeljen
o ponaanje. Nikada ne smijete dopustiti da vas ivotinja iziritira. Vaa jc zadaa uiti
je i pokazivati da u svakom trenutku vodite, a kad je elite korigirati, uvijek mo
rate biti u smireno-samouvjerenom mentalnom stanju. To vam moda nee biti jednostav
no - kao to nije bilo jednostavno ni vlasniku buldoga Jordana, Davidu. No moda je i
votinja upravo zbog toga i ula u va ivot - kako biste se oboje nauili ponaati na zdra
viji nain.
apta psima
179

I uza sve to, kad korigirate psa, vaa energija, m entalno stanje i trenutak odabr
an za korekciju vaniji su od same metode, pod uvje tom da m etoda ne pripada krugu
zlostavljanja. Nikada ne udarajte psa. Ve i kratak, sam ouvjeren dodir moe trgnut
i psa i izvui ga iz neeljenog stanja. Ja obino savijeni prste i aku u oblik kande, pa
kad naas dodirnem vrat psa, ili mjesto neposredno ispod brade, on ima osjeaj da s
u ga dodirnuli zubi nekog drugog psa ili majke. Psi jedni druge esto ispravljaju
kratkim i blagim ugrizom , dok je dodir jedan od najeih naina njihove m eusobne komun
ikacije. D odir je neusporedivo djelotvorniji od svakog udarca. Najblaom moguom te
hnikom izvucite psa iz neeljenog oblika ponaanja ili m entalnog stanja. Cilj vam j
e preusm jeriti pozornost psa na sebe, kao vou opora. elite li ga korigirati, moete
ispustiti neki zvuk, neto rei, pucnuti prstima - to god vam najvie odgovara, a fiziki
i psihiki ne kodi vaem psu. U mojem sluaju kod korekcija najbolje funkcionira neto s
lino onome to oni ine m eu sobom - izravan pogled u oi, energija, govor tijela, te kr
etanje naprijed, prem a psu. Zapam tite: psi uvijek itaju vau energiju i znaju to el
ite rei kad im vaa energija govori: To nije u redu. Kad imam psa na uzici, samo je k
ratko potegnem prem a gore i tako prekidam neeljeno ponaanje psa. Rije je o kratkom
e pokretu koji ne traje ni cijelu sekundu i psa ne boli - ali kljuan je odabir p
ravog trenutka. Koja god bila metoda korekcije, sve se m ora dogoditi ve u onom t
renutku kad se pas pone neeljeno p o n a a ti.! upravo tada do izraaja dolazi poznav
anje vaeg psa. M orate nauiti itati govor njegova tijela i energiju gotovo jednako
dobro kao to on ita vas. Na primjer, svi se psi vole uvaljati u ostatke uginulih iv
otinja. Na taj nain pri lovu u divljini prikrivaju svoj miris - a rije je o jednom
od najgenijalnijih izuma majke prirode, ponaanju koje je usaeno duboko u psee gene
. No kad psi ive s nam a, vrate li se kui obavijeni mirisom mrtvog tvora ii i vjev
erice, to nee biti samo neugodno, nego i nehigijenski. Ja volim da psi ive koliko
je mogue prirodnije, no kao voa opora i osoba koja plaa reijske raune, ini mi se da im
m pravo pokuati ograniiti taj aspekt ponaanja svojih pasa. Uoim li da pas poinje njuka
ti neto neuobiajeno, moram ga odm ah korigi rati, prije nego to potri prem a tom miri
su. Zapam tite: psi su mnogo bri od nas. Propustite li itati njegove misli, pa tako
propustite i prigodu za korekciju, kad se vratite kui iz njegova ete krzna morati
prati miris mrtvog tvora.
180
Cesar Millan

OBRED DOMINACIJE
Obred dominacije jo je jedan prijeporni aspekt korekcije. Rije je o onome to veina d
resera i strunjaka naziva alfa valjanjem. To jc zapravo preslika onoga to psi i vuko
vi rade u prirodi: dom inantni pas drugog psa polae na bok i tako ga dri. sve dok
ovaj ne pokae znakove podlonosti. Vuk od vuka tako u biti trai da prizna poraz i inj
enicu da je u podreenom poloaju. Na taj nain voa opora odrava red a da pritom ne m ora
prijei otvorenome nasilju prem a ostalim pri padnicima opora. Kad biste sluali neke
bihevioriste, zakljuili biste d a je podvrgavanje psa takvom iskazivanju nadmoi j
ednako okrutno kao da ga spaljujete na lomai. Mnogi pripadnici bihevioristikih kola
koje se oslanjaju samo na pozitivne poticaje kritiziraju me i tu moju tehniku n
azivaju nehum anom i barbarskom . Potujem miljenje tih kritiara i slaem se da je ta
tehnika prikladna samo u odreenim sluajevima, te da se njome trebaju sluiti samo is
kusni strunjaci koji rade sa psima. Sm atrate li, poput njih, d a je ova metoda o
krutna, tada o mojim savjetima razmiljajte vodei rauna o tome. Ja sam uvjeren d a j
e to, kada je rije o nainu na koji se odnosimo prem a ivotinjama, uvijek pitanje os
obne savjesti. Moje je miljenje da je posve prirodno od psa zatraiti da legne na b
ok i tako mi iskae podlonost. U mojem oporu strog pogled, neki moj zvuk ili gesta g
otovo e uvijek navesti psa koji je pogrijeio na podlonost - pa e ili sjesti ili lei a da ga ne trebam ni dodir nuti, ak mu se, u pojedinim sluajevima, ni pribliiti (v.
trodijelni niz u nastavku). Ne treba ni napominjati da u uvijek radije ishoditi e
ljeno ponaanje samo pogledom ili zvukom, umjesto dodirom. No kod ekstrem no dom i
nantnih pasa, pasa koji napadaju ljude ili druge pse, ili u sluaju pasa koji se m
eusobno sukobljuju, ponekad moram fiziki spustiti nekog psa ili pse na bok. D om
inantan e se pas odu pirali - ne biste li i vi postupili tako ako ste naviknuti za
povijedati svima oko sebe? - i boriti protiv mojih nastojanja. To je prirodno. A
ko se itav ivot nekanjeno izvlaite s odreenim oblikom ponaanja, nema sumnje da ete se
obuniti ako vam netko napokon kae Ne! Ja u ovom sluaju m oram vrsto i odluno ustrajati
, sve dok se pas ne prestane opirati. Tu sam tehniku poeo primjenjivati kod svog
prvog opora rotvajlera, a njome se sluim i dalje, kad god se ukae potreba. Na taj n
ain kod psa izazivam iskonsku reakciju kojom potvrujem da sam ja voa opora.
apta psima
181

Cesar M illan

Kad netko neupuen vidi da pas lei na boka, uiju zabaenih unatrag, odm ah zakljuuje da
pas na mene tako reagira iz straha. No taj poloaj nije odraz straha. (Ponovno po
gledajte dio knjige posveen govoru tijela.) Rije je o posve podlonom e poloaju, ak to
liko da nijedan stav ne moe biti podloniji. U pseem je svijetu to krajnji odraz poto
vanja. Ili predaje. Podlonost i predaja u pseem svijetu nemaju negativne konotacij
e. Kod njih ne postoji pojam ponienja jer se psi ne bave prolou. Pas mi to nee zamjer
iti. Iako su se mnogi psi u mojem oporu u odreenoj ivotnoj fazi m orali tako pokori
ti nakon nekog nepoeljnog postupka, svi oni i dalje me vole i svakodnevno slijede
. Uz etrdeset pasa na jednom e mjestu, nema dana da neki od njih ne uini neku nepo
doptinu. Ali nepodoptina moe prerasti u daleko nepoeljnije i opasnije ponaanje, a kao
svakom dobrom voi opora, dunost mi je to prekinuti prije nego to izmakne nadzoru. N
o kad jc rije o ritualu dom inacije, molim da vodite rauna o jednom e: iako se tom
tehnikom osobno sluim pri rehabilitaciji teko neuravnoteenih i agresivnih pasa, up
ozoravam sve koji nisu profesi onalci - ili barem vrlo iskusni na podruju ponaanja
pasa i njihove agresivnosti - da nikada, ali doista nikada, silom ne tjerate psa
da legne na bok. Uz dom inantnog ili agresivnog psa neiskusna osoba tako moe bez
problema doivjeti ugriz, grub udarac ili napad. A to su ozbiljne stvari koje mog
u ak i ugroziti ivot. Pokazuje li va pas tragove problem atinog ponaanja koje treba i
spraviti na taj nain, ionako se m orate posavjetovati sa strunom osobom. Nikako ne
biste smjeli sami pokuati povratiti discipliniranost psa koji je ve predaleko zas
tranio u dom inantno ili agresivno ponaanje.
PRAVILA, GRANICE I OGRANIENJA
Djeci ste uveli kuni red . Z ato takva pravila ne nametnuti i psu? Brojni klijenti d
olaze mi tek nakon to dotaknu dno dna. Njihov pas doslovce upravlja kuanstvom, a o
bitelj ivi u potpunom e kaosu. M nogi od klijenata postieno mi priznaju da su se iz
olirali" - vie se ne viaju s prijateljima jer se pribojavaju reakcije psa kad u kuu
ue netko nov. ivot im je postao nemogu - gotovo kao da u obitelji imaju alkoholi ara
ili narkomana! Jedni predivni ljudi koje sam imao sreu upoznati u prvoj sezoni e
m itiranja televizijske serije, obitelj Francesco, bili su buni, otvoreni, izrazi
to drutveni Amerikanci talijanskog podrijetla sve dok u njihov ivot nije ula m inij
aturna bionka po imenu Bella. U vrijeme kad sam ih upoznao vie nisu pozivali lanove
ire obitelji
apta psima
183

u kuu, bojei sc; da bi ih Bella mogla napasti. Ta paperjasta kuglica od psa nije t
eila ni pet kilogram a, ali jc upravljala cijelom obitelji. Bez prestanka je laja
la na svakoga tko bi uao u kuu i ne bi prestala dok posjetitelj ne bi otiao. Svi lan
ovi obitelji Francesco voljeli su Bellu - jedna njihova ljubljena teta na sam rt
i jc poeljela da obitelj nabavi maleno tene koje e njezina ki bez roditelja i neakinj
a moi voljeti. Bella je za njih tako im ala i duhovno znaenje - simbolizirala je o
sobu koju su toliko voljeli, ali bez koje su ostali - pa su je pazili i mazili,
nikad ne postavljajui nikakva pravila, granice i ogranienja. Nisu shvaali da joj ti
me rade medvjeu uslugu. Bella je bila vrlo neu ravnoteen pas, uvijek napeta, jer se
toliko silno trudila da bude voa opora, a to joj nije osobito polazilo za rukom.
U ivotu joj nije bilo nimalo lijepo i ugodno. Veina pasa instinktivno zna da im pr
iroda nije namijenila ulogu efa kuanstva. Psi ne ele voditi vae kuanstvo! Ali ako to
ne inite vi, oni instinktivno osjeaju da nemaju izbora i da moraju pokuati preuzeti
tu ulogu. Psi instinktivno ude za pravilima i vrstom, organiziranom struk turom. P
riroda poiva na pravilima i obredima ponaanja. Sada kad psi ive s nama, na nama je
da odredimo pravila. to ete u svom kuanstvu dopustiti, a to ne, ovisi o vama - hoe li
pas spavati u krevetu s vama, hoe li smjeti doi na odreene dijelove namjetaja, hoe l
i smjeti ko pati u vrtu, hoe li smjeti moliti hranu za stolom u blagovaonici... Al
i savjetujem vam da uvijek onemoguujete odreene oblike ponaanja, jer biste njihovim
doputanjem mogli poticati sklonost dominiranju. Ne doputajte psu da skae na vas ali ni na druge - kad se pojavite na ulaznim vratima. Psu ne doputajte da cvili k
ad se odvaja od vas. Onemoguujte posesivnost u vezi s igrakama. Nema rezanja i hva
tanja zubima, nem a ugriza. Nema skakanja u krevet da vas probudi. Nema agresivn
osti prem a ljudima, drugim psima ili drugim ivotinjama u kuanstvu. Nema neprestan
og lajanja. Dio oblika ponaanja koje elite sprijeiti moe biti instinktivan. I zbog t
oga m orate biti vie od obinog vlasnika psa. M orate bili voa opora. Voda opora nadzi
re i psee instinkte i genetiku uvjetovanost. Kao vlasnik psa, moete utjecati samo n
a naklonost i genetiku. D reser moe utjecati samo na genetiku. Onaj tko se brine
za psa moe utjecati samo na genetiku. M oete psa poslati na teaj poslunosti i nauiti
ga kako da sjedne, kako da doe, kako da prie k nozi. Njega ili nju moete nauiti kako
da uhvati frizbi ili pretri stazu s prepreka ma. To je genetika. Ali sama injenica
da je netko pohaao H arvard ne znai da je nakon diplome uravnoteen. Isto tako, sam
o to to je
184
CesarMillan

pas posluan, takoer ne znai da je uravnoteen. Kad dresirate psa, ne dopirete do njeg
ova uma, dopirete samo do uvjetovane razine. A uvjetovanost u pseem svijetu ne zn
ai ba nita. Psima se ivo fuka za pobjedu na nacionalnoj izlobi pasa. Fuka im se za osv
jenu na gradu za najuspjenije hvatanje frizbija. Pas e moda moi slijediti naredbe, do
nositi stvari, pratiti trag ili initi jo mnotvo stvari za koje je program iran prip
adnou pasmini i genetikim sastavom. Ali moe li se veselo igrati s drugim psima a da
se s njima ne sukobi? Moe Ii putovati ili etati u oporu? Moe li u m iru veerati a da
se prema hrani nc postavlja neprirodno zatitniki? To je ve stvar instinkta. A voa opo
ra ima nadzor i nad jednim i nad drugim. Na primjer, moda ste sa svojim psom ve doi
vjeli ovakvo iskustvo... Pas se voli igrati loptom. U vrtu iza kue cijeli dan bac
ate lopticu, a on je hvata i donosi. To je genetika. To je odraz pripadnosti pas
mini. Vi nadzirete ponaanje psa, ali uz pomo loptice. On ima motiva biti s vama zb
og te loptice, jer je ona kod vas. Ali pretpostavimo da pas izgubi zanimanje za
lopticu. Novi je izvor motivacijc maka. Pas poinje juriti za makom. To je zov insti
nkta. M oete li ga sada nadzirati? Moete li onemoguiti takvo ponaanje? Ili, bez lopt
ice, izvan granica vrta, m oete li nadzirati psa za vrijeme etnje? M oete li ga spr
ijeiti da u etnji juri za vjcvcricama? Lopticom ga neete moi sprijeiti u jurnjavi za
makom ili vjevericom. Takvo ponaanje moete onemoguiti jedino voenjem. Ne nadzirete li
instinktivnu razinu pseeg ponaanja, neete moi predvidjeti ili nadzirati to bi sve va
pas mogao uiniti ili ne.
Gordon im a fiksaciju - vlastitu sjenu - a to se, u prirodi, sm atra nestabilnou
apta psima
185

M unchkin posve prirodno n a p a d a Gordonovu nestabilnost - takvo ponaanje treb


a sprijeiti ili ispraviti
Kao voa opora u C entru za psihologiju pasa, koji broji trideset do etrdeset pasa, e
sto m oram onemoguavati instinktivne oblike ponaanja kako bi opor i dalje funkcioni
rao bez potekoa. Psi se in stinktivno penju jedni na druge, noja ih ponekad moram o
nemoguavati jer prevelik intenzitet takvog ponaanja moe prerasti u sukob. Psima ne
doputam da se sukobljuju oko hrane, kao ni oko teniske loptice. U mojem oporu zabr
anjeni su i sukobi i agresivnost - ne toleriram nita od toga. Vei psi ne smiju jur
iti za manjim psima i nasrtati na njih - i upravo zahvaljujui tome, naa m inijatur
na ivava Coco moe vedro i veselo funkcionirati u istom oporu s dva divovska njemaka
ovara, sedam pit bulova i jednim doberm anom . Snanije pse moram onemoguavati u tom
e da nasru na slabije pse ili na one ija je energija nestabilna. Kod pasa je posve
prirodno da se pokuavaju rijeiti nesta bilne energije kod nekog pripadnika opora, n
o ja svoj opor moram nauiti da prihvaa slabije lanove i da ih ne zlostavlja. Upravo
na taj nain opor pomae pri rehabilitaciji nestabilnih pasa - primjerom im pokazuje
kako izgleda i kako djeluje smireno-podlona energija. Psima ne doputam ni da griz
u ili kopaju biljke, niti da se valjaju u izmetu drugih pasa. Ta sam pravila uve
o ja jer mi odgovaraju kao ljudskome biu. Kao vode opora, mi ljudi imamo pravo i o
dgovornost odabrati pravila prem a kojima e opor funkcionirati. No, kad god onemog
uim neki oblik instinktivnog ponaanja, moram ga zamijeniti nekom drugom aktivnou i t
ako preusmjeriti energiju. Ne moete tek tako neto uzeti i zauzvrat ne dati nita. En
ergija koja je psa dovela do nepoeljnog ponaanja nee samo tako nestati jer
186
Cesar Millan

Igra sa psim a u bazenu u Centru za psihologiju pasa


ste jc blokirali! Neeljeno aktivnost m orate zam ijeniti poeljnom. I upravo zbog t
oga u Centru imam staze s preprekam a, bazene, trake za tranje, teniske loptice i
druga pomagala za preusmjeravanje po zornosti. Upravo zbog toga ti psi svakodnev
no provode pet do osam sati u energinom kretanju, dok im ja svaku aktivnost - od e
tnje, preko kupanja, do jela - pretvaram u psiholoki izazov. Ne osigurate li mu n
aine na koje e utroiti energiju i koristiti um. pas e se mnogo tee pridravati pravila
i granica koje mu postavite. Ako ste dobar, odgovoran voa opora, osigurat ete mu ne
samo strukturu, nego i mnotvo ouaka za prirodnu energiju.
3. Ljubav
Psima u Sjedinjenim Dravama moda nedostaje svakodnevnog kretanja i discipline, ali
im ni sluajno ne nedostaje ljubavi. I upravo zbog toga mnogi Am erikanci odluuju
u svakodnevni ivot uvesti i psa - upra vo zbog te nevjerojatne, bezuvjetne psee lju
bavi. A psi su privrene ivotinje. ivotinje kojima je vaan fiziki aspekt postojanja, iv
otinje kojima je silno vaan dodir, kako u prirodi, tako i kad ive s nama.
apta psima
187

No kao to sam ve naglasio, niim zaslueni iskazi ljubavi psu mogu koditi. A osobito lj
ubav pruena u pogreno vrijeme. Kada je pravo vrijeme za pokazivanje njenosti i ljub
avi? Nakon to je pas odradio fizike aktivnosti i jeo. Nakon to je neeljeno ponaanje k
origirao i poeo se ponaati u skladu s vaim traenjem. Nakon to je reagirao na neko pra
vilo ili zapovijed. Skoi li pas na vas, traei da ga potapate ili pomazite, instinkt e
vam vjerojatno nalagati da zadovoljite tu njegovu elju. A takva reakcija njemu al
je poruku da je glavni i da on odreduje pravila. Ljubav pokazujte samo kad je pa
s m entalno m iran i podloan. Od njega zatraite da sjedne i da se smiri. Tek tada
iskaite ljubav, pod svojim uvjetima. Pas e vrlo brzo shvatiti da postoji samo jeda
n ispravan oblik ponaanja koji mu donosi to to eli. Kada je pogreno pokazivati naklo
nost i ljubav? Kada je pas pre straen, napet, tjeskoban, posesivan, dominantan, ag
resivan, kada cvili, preklinje, laje - ili kri bilo koje pravilo kunog reda. Vlasn
ici Banea i H ere, onih pasa ubojica u San Franciscu, neprestano su pokazivali l
jubav prema psima nakon to su ovi po cijele dane terorizirali ljude. Kad god pruat
e ljubav, potiete i osnaujete ponaanje koje je tome prethodilo. Ne moete voljeti psa i
tako ga navesti da se prestane ponaati nepoeljno, isto kao to ljubavlju neete navesti
kriminalca da prekine sa zloinima. Meni je supruga Uusion u poetku braka pruala sv
u ljubav ovoga svijeta, ali me ta ljubav ipak nije trgnula iz nepoeljnih oblika p
onaanja na koje sam bio naviknut i iz kojih sam se izvlaio nekanjeno. Na koncu sam
se promijenio i postao dobrim suprugom i p artnerom tek kad je odluno povukla crt
u. Ili u se srediti ili e ona otii. Moram priznati da me nije promijenila ljubav. P
romijenila su me pravila, granice i ogranienja! Prom otrite li malo bolje pse koj
i imaju odreene dunosti, uoit ete izvrsne prim jere prim jernog naina pokazivanja lju
bavi. Hendi kepirane osobe kojima u svakodnevnom ivotu pom au psi zacijelo shvaaju d
a psa nemaju iskljuivo kao prijatelja. Ti ljudi prvo moraju nauiti igrati ulogu voe
da bi mogli oekivati da pas ukljui rasvjetu, otvori vrata ili ih odvede do autobu
sne postaje. Iako su te pse obuili strunjaci, ni oni nee reagirati na hendikepiranu
osobu dok ona ne naui zraiti sm ireno-sam ouvjerenom energijom. A ko ste vidjeli
te pse na djelu, zacijelo ste prim ijetili kako nose znak s upozorenjem: ne poka
zivati im naklonost i ljubav dok rade. Prem a zakonu, te pse ne sm ijete dirati.
Ljubav sam o izaziva uzbuenje, a pas ne moe obavljati posao kad je uzbuen. Kada he
ndikepirana osoba iskazuje
188
Cesar Millan

ljubav? Nakon to jc pas obavio zadau, te kod kue, nakon jo jednog napornog radnog da
na. Psi koji pomau policiji i organizacijama za traganje i spaavanje ne prim aju i
skaze naklonosti dok rade, osim neposredno nakon to su obavili neku vanu zadau. Age
nti koji rade na suzbijanju krijum arenja i uivanja narkotika ne igraju se po cije
le dane sa psima, pa onda oekuju da e ovi smireno pretraivati poiljke i u njima trait
i nedoputene tvari. Psu je posve prirodno to to mora raditi da bi zasluio naklonost
. Jedino mi, ljudi, smatramo da mu neto uskraujemo ako mu bez prestanka nc pruam o
ljubav.
ZADOVOLJSTVO I ISPUNJENOST
Kad govorim o zadovoljstvu i ispunjenosti naih pasa, mislim na zadovoljstvo u istome
smislu u kojem govorimo o zadovoljstvu u svo me ivotu. Jesmo li sretni? ivimo li sv
aki dan do krajnjih granica? Ostvarujem o li svoj potencijal, koristimo li sve t
alente i sposobnosti s kojima smo se rodili? Isto je i sa psima. Pasje ispunjen
i zadovoljan kad moe lagodno ivjeti unutar opora, osjeati se sigurno i zatieno pod vod
stvom voe. Pas je ispunjen i zadovoljan kad se esto moe baviti iskonskim tjelesnim
aktivnostima i kad, na odreeni nain, ima dojam da radom stjee pravo na hranu i vodu
. Pas jc ispunjen i zadovoljan kad vjeruje voi opora i zna da e ovaj postavljati do
sljedna pravila i granice prem a kojima pas treba ivjeti. Psi oboavaju rutinu, obr
ede i dosljednost. K tome, vole i nova iskustva i prilike za istraivanje osobito
kad imaju dojam da imaju pouzdanu vezu s voom opora. Psi nam a donose zadovoljstvo
na nebrojene naine. Zam jenjuju nam ljudsko drutvo kad smo usamljeni. Prate nas z
a jutarnje etnje. Zahvaljujui njima imamo neto ivo, meko i toplo uz to se moemo privit
i. Slue nam kao budilica, protuprovalni alarm i uvar. Donose nam novac pobjedam a
na natjecanjima. Mi to od njih nc traim o, no oni to ipak ine. Ne mogu govoriti i
zatraiti to im jc potrebno. Kad im pruam o te jednostavne stvari - fiziku aktivnost,
disciplinu i lju bav, tim redoslijedom - uinit emo veliku stvar u smislu izraavanja
zahvalnosti za sve to unose u na ivot.
apta psima
189

Gro BllO@Wrazhir.oi g

8,
Ne bismo li se svi jednostavno mogli dobro slagati?
Jednostavni savjeti za sretan suivot sa psom

Ljudi i psi u meusobnoj suovisnosti ive ve tisuama godina, U zemlja ma u razvoju i pr


imitivnim drutvima, ovjek se prema psima ne odnosi uvijek s onoliko ljubavi i dobr
ote kao mi u Sjedinjenim Dravama. No ini se da pse u tim podrujima ni ne mue svi oni
problemi i neuroze na koje nailazimo u ovoj zemlji. Kako sa psima podijeliti lj
ubav a da kod njih ne izazovemo problematine oblike ponaanja? Kako igrati ulogu od
lunog voe opora a da pritom ne iskljuimo suosjeanje i ovjenost zbog kojih smo i eljel
stvariti blisku vezu sa psom? Na ta pitanja nema jednostavnih odgovora. Noja u va
m ovdje ponuditi nekoliko praktinih savjeta steenih iz iskustava s klijentima, u n
adi da ete vi i va pas zahvaljujui njima lake ivjeti bez stresa, te da ete se tako pri
bliiti najviim razinama povezanosti dviju vrsta.
Kako odabrati psa
Kao to sam ve spomenuo, odabir prikladnog psa temelj je dugotrajnog odnosa izmeu ovj
eka i psa koji e donositi zadovoljstvo. No, prije nego to se obveete na brigu o psu
, molim vas da sc upitate koji vas motivi navode na to da u ivot uvedete i psa. T
e misli nc morate ni s kim podi jeliti, no morate biti posve iskreni prema sebi j
er, vjerujte mi, psa neete uspjeti zavarati. Jeste li nesretni i usamljeni, pa e v
am pas sluiti kao nadomjestak za ljudsko drutvo? elite li da pas igra ulogu djeteta
koje nemate ili da zamijeni djecu koja su upravo izila iz vaeg gnijezda?
apta psima
191

Dovodite li psa u kuu kako biste ispunili prazninu u srcu nakon to je preminuo dru
gi pas? elite li kraj sebe imati psa opasna izgleda radi jaanja statusa ili slatko
g psa koji e u parku privlaiti djevojke? elite li da vam pas slui kao zatitnik i oruje
i gotovo nita vie od toga? Ako su to glavni razlozi za kupnju ili nabavku psa, mo
lim vas da se prisjetite da je pas ivo bie sa snanim osjeajima te velikim potrebama
i eljama koje se razlikuju od vaih potreba i elja - ali od njih nisu manje. Pas nij
e lutka, ni dijete, ni torbica, ni statusni simbol, ni oruje. Kad odabi rete psa k
oji e s vama dijeliti ivot, prua vam se fantastina prilika da stvorite snanu vezu s p
ripadnikom druge vrste. Ali i ta mogunost ima odreenu cijenu - cijenu odgovornosti
. Prije nego to upoznate psa, upoznajte sebe. Prije nego to se ovano upustite u novu
pustolovinu, bilo bi dobro da moete potvrdno odgovoriti na prvi dio svakog od sl
jedeih vanih pitanja, te negativno na pitanja u zagradi: 1. Preuzimam li obavezu d
a u etati psa najmanje sat i pol svaki dan? (Ili u jednostavno pustiti psa u vrt iz
a kue i samog sebe uvjeriti da e mu to biti vie nego dovoljno fizike aktivnosti na ot
vorenom?) Hou li se obavezati na to da u nauiti kako psu postati smireno-samouvjeren
i voa opora? (Ili u pustiti psa da mi radi to god eli, jer je tako jednostavnije?) Hou
li preuzeti obavezu i postaviti jasna pravila, granice i ogranienja u kuanstvu? (
Ili u pustiti psa da radi to god poeli i kad god to poeli?) Hou li se obavezati da mu
redovito osiguravam hranu i vodu? (Ili u ga hraniti samo kad se sjetim da to tre
ba uiniti?) Hou li se obavezati da mu naklonost i ljubav iskazujem samo u prikladn
im trenucima i kad je moj pas smireno-podloan? (Ili u ga grliti i ljubiti kad je p
restraen ili agresivan, ili kad god mi se prohtije?) Hou li se obavezati da u redov
ito odvoditi psa veterinaru, pobrinuti se za to da ga dam sterilizirati ili kast
rirati, te s njim obaviti sve potrebne preglede i cijepljenja? (Ili u veterinaru
ii jedino kad mi pas bude bolestan ili ozlijeen?)
CesarMillan
2.
3.
4. 5.
6.
192

7.
Hou li dobro paziti da mi pas bude socijaliziran i/ili valjano dresiran, kako nik
ada nc bi ugrozio druge ivotinje i ljude? (Ili u se nadati da e sve biti u redu, te
upozoravati ljude da se klone mog psa?) Jesam li voljan/voljna poistiti za svoji
m psom kad god smo u etnji? (Ili u smatrati da je kakica mog psa tui problem?) Jesa
m li se voljna/voljan dodatno inform irati o psihologiji pasa openito, kao i o ko
nkretnim potrebama specifinima za pasminu kojoj moj pas pripada? (Ili u se jednost
avno voditi prema instinktu?)
8. 9.

10. Jesam li voljan/voljna tedjeti i odvojiti dio novca u sluaju da moram potraiti
strunu pomo za odreeni oblik ponaanja ili zatraiti hitnu pomo veterinara? (Ili e pas d
biti samo ono to si u tom trenutku mogu priutiti?) I? Jeste li poloili ispit? Ako j
este, estitam. Spremni ste za psa. U pro tivnom, moda bi bilo dobro da nabavite nek
og drugog kunog ljubimca. Postoje i nebrojene make bez doma koje treba spasiti, a
njihove su potrebe bitno drukije i svakako su manje optereenje. Kojeg onda psa oda
brati? Kao to sam ve rekao, pasmina je vaan faktor i postoji mnotvo dobrih vodia koji
e vam pomoi da doznate vie o stotinama pasmina. Preporuujem Guide to Dog Breads Ame
rikog udruenja uzgajivaa pasa, s predivnim snimkama u boji i fascinantnim prikazima
genetike povijesti istokrvnih pasmina. Knjiga YourDream Dog Basha Dibre takoer je
prepuna informacija o odabiru idealne pasmine. Knjiga Mutts: America Dogs Michael
a Capuzza i Briana Kilcommonsa s na jedinstven nain pristupa klasifikaciji mijeanih
pasmina. Pria o psima uvijek je fascinantna i nikada ne moete proitati previe. Ipak,
kad je rije o spajanju ovjeka i psa koji je za njega ili nju ide alan, smatram da
je kompatibilnu energija mnogo vanija od pasmine. U cijeloj knjizi upoznali ste b
rojne primjere pasa ija je energija daleko nadmaivala energiju vlasnika. Prvi mi n
a pamet pada buldog Jordan. Dobar jc primjer i pit bulica Emilv. Ako ste oputena
i blaga osoba, ki neski kukmasti pas koji neprestano skae uokolo i ima iznimno vis
oku razinu energije samo e izazivati probleme, tugu i glavobolju, i vama i psu. A
ko volite trati, pa tu aktivnost elite podijeliti sa psom, letargini kratkonogi bul
dog za vas nee biti idealan odabir.
apta psima
193

Kao prvo, budite iskreni u vezi s vlastitom razinom energije. Potom procijenite
energiju psa kojeg kanite uzeti. I pritom nemojte uriti. Prui li vam se prilika, p
onovno pogledajte psa i sljedei dan, u neko drugo doba dana, kako biste utvrdili
ima li razlika u njegovu ponaanju. Mnogi ljudi danas ne uzimaju istokrvne pse od u
zgajivaa nego se obraaju oblinjem utoitu ili organizaciji za spaavanje ivotinja pa uzi
aju izgubljenog ili naputenog psa. Budui da veina pasa u mojem Centru za psihologij
u pasa iza sebe ima neki oblik spaavanja, svakako pozdravljam takav altruizam. No
esto se dogaa da sc ovjek zaljubi u slatkog psa kojeg ugleda na takvom mjestu, ili u
psa nad kojim se saali, pa ga na licu mjesta odlui uzeti. Povest e ga kui bez razmilj
nja i tako e nastati pakao koji proivljavaju mnogi moji klijenti. To nije u redu p
rema psu jer na koncu esto ponovno zavri u utoitu. A psi koji se esto vraaju u utoite
loeni su veoj opasnosti od eutanazije. Kod njih se usto javljaju i novi, esto jo tei
problemi, upravo zbog toga to su ih svi koji su ih posvojili na koncu odbacili. R
ije je, dakle, o ozbiljnim pitanjima, stoga ne urite prigodom izbora. Imate li dov
oljno novca, povedite i nekog strunjaka prije nego to ete donijeti konanu odluku. Ta
osoba moe vam pomoi i da psa uvedete i upoznate s domom.
Kako psa dovesti kui
Kad psa od uzgajivaa ili iz utoita dovedete u novi dom, zapamtite da je njemu to ka
o da ste ga iz jedne psee kuice doveli u drugu. Vaa kuica moda vrijedi est milijuna do
lara, prostire se na dvjesto tisua kvadratnih metara, ima etrnaest kupaonica i baz
en, saunu, gostinjsku kuu i teniski teren, no psu je to tek malo vea kuica. Zidovi
su psima neprirodni i gotovo - bez obzira na to koliko je slavan arhitekt koji i
h je projektirao. Stoga prije njegova dolaska m orate stvoriti atmosferu preselj
enja, migracije koja e vaem psu biti prirodna. Kad doete kui, apsolutno prva stvar m
ora vam biti dugotrajna etnja - barem sat vremena pjeaenja - novim kvartom. Hodajte
koliko god si moete priutiti pa onda tome jo pridodajte dvadeset minuta. U toj etnj
i i vi i pas gradite povjerenje jedno prema drugome i utvrujete vezu u kojoj ste
vi voa opora. U tih prvih nekoliko iznimno vanih trenutaka postavljaju se pravila v
aeg cjelokupnog odnosa. Osim toga, va pas tako stjee pre dodbu o novoj sredini. Zahva
ljujui toj etnji imat e gotovo osjeaj da se s voom opora seli u novi dom. Osim toga, d
akako, iscrpljujete ga, te e po ulasku u kuu biti podloniji uvjetovanom uenju. Prvi
ulazak u kuu jednako je vaan kao i ta prva zajednika etnja. Prua vam se samo jedna pr
ilika da ostavite prvi dojam. Odradite li
194
CesarMillan

to kako treba, spasit ete se od brojnih nedaa. Pogrijeite li, psa ete morati rehabil
itirati ve od prvog dana. Dobro pazite da vi prvi uete u kuu. Potom unutra pozovite p
sa. Nemojte dopustiti da va brani drug i djeca odmah dotre do psa i obaspu ga ljuba
vlju, u elji da izraze dobrodolicu. Koliko god e im to teko pasti, recite im da se n
c miu s mjesta. Dovedite psa do njih pa mu omoguite da im prie i da upozna njihov m
iris. Ranije ste, dakako, ve nauili kako projicirati smireno-samouvjerenu energiju
pa e pas u cijelome prostoru osjeati iskljuivo to, nije li tako? Veina ljudi popust
it e pred iskuenjem i pustiti psa da tumara kuom i okunicom, uivati dok ga promatra k
ako njuka i istrauje svaki novi prostor i predmet. Odluite li se za takav pristup a osobito ako ga u tom istraivanju pratite, hodate za njim - doputate mu da prisv
oji ba sve, da postane gazda. Tijekom prva dva tjedna za sve to ini morate mu dati dop
utenje: prve noi odredite mu sobu i mjesto za spavanje, po mogunosti kutiju ili pseu
kuicu. Cesto preporuujem lanovima obitelji da suspreu naklonost i ljubav barem tjeda
n-dva, sve dok pas ne usvoji kuni red i navikne se na novi opor. Veini je ljudi to ne
mogue, a meni je to posve razumljivo. im se pas smiri u kuici i spremi za san, moete
mu pruiti ljubav i zapoeti stvarati onu duboku vezu. Ali zapamtite, va se pas u vao
j kui nee osjeati sigurnim i zatienim zahvaljujui energiji punoj ljubavi, nego zahvalj
ujui vaoj ulozi voe. Ve sutradan ponite s onim to e prerasti u redovit, rutinski ras
ed vaeg psa. Prvo dugotrajna jutarnja etnja, potom jelo, pa ljubav, a zatim odmor.
Psa postupno upoznajte sa svim prostorijama, jednom po jednom, uvijek jasno daj
ui do znanja da upravo vi dajete doputenje njemu da ue. Ve u ranoj fazi jasno pokaite
to je doputeno, a to zabranjeno. Nemojte se predomiljati, niti mijenjati pravila, k
oliko god njegove smee okice bile tune. Prisjetite se da su upravo vaa dosljednost
i odlunost u tim ranim fazama dar koji dajete psu - jednako vaan kao i dar hrane i
krova nad glavom koji s njim dijelite. Dajete mu dar vrstog i pouzdanog opora - op
ora u kojem e se ubrzo moi opustiti i postati ono to po prirodi jest: smiren i podl
oan.

Kuni red
Pravila koja ete u svom kuanstvu postaviti psu u cijelosti ovise o vama. No postoj
e odreena opa pravila koja vam izriito preporuujem kako bi va status voe opora i dalje
ostao neupitan.
apta psima
195

Budite se kad i kako vi elite, a ne kako on odredi. Pas vam nije budilica. Ako sp
ava s vama u krevetu, naviknite ga da se tiho iskradc probudi li se prije vas pa
eli piti ili protegnuti noge. Nakon toga mora smireno ekati da ustanete i da mu d
an pone prema vrsto utvrenom rasporedu. Dan zaponite s minimalnim dodirima i izgovor
enim rijeima iskaze ljubavi uvajte za trenutke nakon povratka iz etnje. etnja je vri
jeme posveeno uvrivanju vae veze. Ako idete u etnju, nastojte svako jutro hodati cijel
i sa?. Ako ujutro inae trite, tada trite, ako vam vie odgovara vonja biciklom ili na
koturaljkama, onda se odluite za to. U idealnim uvjetima odabrani je pas tjelesno
spreman za vau najdrau tjelesnu aktivnost, a ako se radi o vrlo aktivnom kretanju
, moete skratiti vrijeme takve etnje. Ali ustra je etnja, ukupno uzevi, najbolji oblik
tjelovjebe i za ovjeka i za psa - i na fizikoj i na iskonsko-psiholokoj razini. Ako
apsolutno i neopozivo smatrate da nemate sat vremena za etnju, psu stavite ruksak
kako biste ga dodatno opteretili, ili ga na pola sata, dok se spremate za posao
, postavite na traku za tranje. Smireno i bez mnogo buke nahranite psa. Nikad mu
ne dajte hranu dok poskakuje uvis. Jest e tek kad bude sjedio, smiren i podloan. H
ranu ne smije dobiti kao odgovor na lajanje. U Centru za psihologiju pasa, najs
mireniji pas najizrazitije blage naravi uvijek prvi dobiva hranu. Moete li zamisl
iti kakav je to poticaj ostalim lanovima opora da budu smireni i podloni? Pas ne tr
ai ostatke hrane, niti prekida vae obroke. Kad voda opora jede, nitko ga ne prekida
. Odredite udaljenost do koje va pas moe doi u odnosu na stol u blagovaonici i toga
se pridravajte. Ne padajte na moleive poglede - njegovi vuji preci nikada se nisu
nadmetali s voom opora oko hrane pa to ne treba initi ni on. Nakon fizike aktivnosti
i jela vrijeme je za pokazivanje naklonosti i ljubavi. Psu naloite da doe u smire
n i podloan poloaj, a po tom mu pruajte ljubav dok ne doe vrijeme za odlazak na posao
. Na taj nain pripremate ga za lijepo, uravnoteeno prijepodne ispunjeno zadovoljst
vom, i to svaki dan u tjednu! Nikada ne radite veliku predstavu od odlaska od kue
- kao ni povratka. Ako ve morate psa itav dan ostaviti kod kue, ue stalo vjebajte odl
azak i dolazak prije nego to ga doista ostavite samog. Dobro pazite da je u smire
nom i podlonom stanju kad
Cesar Millan

196

god izlazite ili ulazite u kuu. Kad se nade u eljenom poloaju, pri odlasku nemojte
govoriti, nemojte ga dodirivati i nemojte ga gledati u oi. Koliko vam se god to in
ilo tekim, drite se m irno i staloeno, istodobno zraei smireno-samouvjerenom energijo
m. Ako ste psu pruili dovoljno fizike aktivnosti i ako niste poticali njegov strah
i tjeskobu, njemu e prirodan tjelesni sat rei da je vrijeme za odmor i da neko vr
ijeme treba biti miran i tih. Ne doputajte da zbog vaeg odlaska zavija ili cvili.
Moda ete morati priekati jo nekoliko minuta da se smiri dovoljno da iziete, ali budit
e strpljivi i dobro pripazite na to da mu ta rutina potpuno sjedne. Budite bez b
rige, ponovno ete mu moi pruiti ljubav kad se vratite. Kad se vratite kui, u prvi ma
h to vie suspreite izraze ljubavi. Ne potiite pretjeranu uzbudenost. Preodjenite se,
stavite neto sitno u usta, pa ponovno izvedite psa u etnju. etnja sad moe biti i po
neto kraa - pola sata - jer ete zajedno provesti veer. Nakon etnje, ponovno odluno pro
vodite pravila za jelo, a zatim, nakon veere, smireno-podlonome psu dopustite da v
am bude najbolji prijatelj. Raspored spavanja psa mora biti jasan i nedvosmislen
. Pas mora imati stalno mjesto za spavanje i ne bi ga smio sam birati. Kad se pa
s tek useli u va dom, prvi tjedan svake ga veeri stavljajte u njegovu kutiju ili k
uicu. Na taj e se nain naviknuti na novo okruenje, a istodobno e usvojiti odredena og
ranienja. Nakon prvog tjedna kutiju zamijenite jastukom ili pseim krcveticm. To je
sada njegovo mjesto za odmor. Ako ste od onih koji ele da pas spava s vama u krev
etu, i to je u redu. Prirodno je da pas spava s ostalim pripadnicima opora, a na
taj nain jaate vezu sa ivotinjom. Ali ne doputajte da pas posve preuzme krevet. Neka
pravila uvijek budu posve jasna. Legnite u krevet na nekoliko mi nuta, a potom p
okaite psu da vam se smije pridruiti. Vi birate dio kreveta na kojem e spavati pas.
Laka vam no. Svi ljudi koji ive u kuanstvu moraju biti voe opora. Od vaeg najmlaeg dj
teta koje tek ui hodati, do bake i djeda, va pas mora potovati sve ljude u kui kao b
ia koja su iznad njega na hijerarhijskoj ljestvici dominacije. To znai da svi ljud
i u kuanstvu moraju ivjeti prema istome sklopu pravila, granica i ogranienja. O tom
e svi razgovarajte i dobro pripazite da se toga svi pridravaju strogo, kao pravog
zakona. Zapamtite: povremeno uvrivanje
197

apta psima

pravila stvara nepredvidivog psa kojeg je, dugorono, mnogo tee uiti uvjetovanjem. V
a desetogodinjak stoga Maxu ne smije davati hranu ispod stola ako je pravilo kunog
reda da pas ne trai jelo od ukuana koji jedu. Moete psu doputati da skae po pokustvu k
ad ste sami kod kue, ali ne i kad vam je suprug kod kue. Nedosljedno voenje stvara
nedosljedno poslunog psa. Kad svakog tjedna planirate vrijeme rezervirano za igru
, na vrlo koristan nain pridodajete fizike aktivnosti uobiajenom raspo redu etanja. (
Iako sada ve znate da to nikada nije zamjena za etnju!) Ujedno je rije i o nainu na
koji psu omoguujete da izrazi posebne potrebe i sposobnosti specifine za tu pasmin
u. Moete se igrati bacanja i hvatanja, plivati u bazenu, igrati se frizbijem ili
trati stazom s preprekama - to god vama odgovara ili naglaava sposobnosti vaeg psa.
Samo dobro pazite da je prije igre pas odradio barem jednu veliku etnju - nemojte
igru planirati za rano jutro! - te postavite strogo vremensko ogranienje razdobl
ja namijenjenog igri. Nemojte dopustiti da vas pas nagovori da tri sata bacate ten
isku lopticu ako ste za igru odvojili sat vremena. Nemojte izbjegavati ili odgaat
i kupanje psa jer se njemu to ne svia. Iako se vaem psu vjerojatno ivo fuka za to ko
liko je ist, vi ste zavrijedili imati psa u ijoj blizini volite biti. Mnogo je nain
a na koje kupanje i vama i njemu moe biti ugodnije. Kao prvo, dopustite psu da op
uteno i u ugodnoj atmosferi upozna kadu ili umivaonik, pa tek potom prijeite na ku
panje. Nakon toga, prisjetite se da se psi u prirodi ne kupaju. Ulaze u vodu ili
se valjaju u blatu kad se ele rashladiti za vruina. To im nalae instinkt. Taj inst
inkt upotrijebite u svoju koristpa psa prije kupanja dobro izmorite - ustrom etnjo
m, tranjem, trakom za tranje ili rolanjem. Neka se poteno umori i ugrije (to je lake
postii ljeti). Neka voda bude mlana i privlana. Kupanje moete povezati i s odreenim
nagradama i slasticama, ali se nemojte oslanjati samo na njih. Umoran i oputen pa
s koji se upravo svojski oznojio idealno je pripremljen za veselo kupanje. Nem o
jte dopustiti da pone pokazivati posesivnost u vezi s igrakama i hranom! Dobro paz
ite da va pas zna da su njegove igrake prvo vae, a tek onda njegove. Prije nego to g
a ponete hraniti, uvjerite se d aje smireno-podloan ili aktivno-podloan, te da ne r
ei kad mu se prilikom davanja hrane pribliite.
Cesar Millan

Nemojte doputati nekontrolirano lajanje. Ako va pas ima izra en problem s lajanjem,
to je najee plod tjelesnih i psiholokih frustracija. Takav pas oajniki prieljkuje vie
zikih aktivnosti i proaktivnije orijentiranog vodu opora. Pas vam laveom poku ava neto
rei. Posluajte ga!

Psi i djeca
0 temi pasa i djece mogla bi se napisati zasebna knjiga. Kao netko tko je odrast
ao uz ivotinje i koji vlastitu djecu podie uz opor pasa, osobno mogu potvrditi injen
icu da boravak sa psima moe biti jedno od najkori snijih i najdojmljivijih iskusta
va u djejem ivotu. Psi djecu ue suosjeanju 1empatiji, ue ih odgovornosti i brinosti, u
ih usklaenosti s majkom prirodom, ue ih uravnoteenosti, ue ih bezuvjetnoj ljubavi.
Ni u snu nc bih volio odgajati Andrea i Calvina bez radosti koje u njihov ivot un
ose psi. No pritom uvijek moramo voditi rauna o injenici da, kad u dom dovodimo ps
a, pod krovom zapravo imamo grabeljivca mesojeda. Koliko god bili bliski sa psima
, ljudi i psi dvije su razliite vrste. Kao roditelji i vlasnici kunog ljubimca duni
smo zatititi najdragocjenije nam lanove obitelji - djecu - i pobrinuti se za to d
a i djeca i psi znaju kako ostvariti siguran i sretan suivot. Vie od polovice tekih
sluajeva ugriza i napada pasa sa smrtnim ishodom u Sjedinjenim Dravama dogaa se dj
eci u dobi od pet do devet godina, no osobito su ranjiva upravo najmanja djeca.
U vrijeme kad piem ovaj tekst, jug Kalifornije jo se pokuava oporaviti od tragine sm
rti jednog novoroeneta u Glendaleu, djeteta koje je iz majina naruja istrgnuo rotvaj
ler u vlasnitvu njezinih roditelja50. U takvim sluajevima vlasnici bez iznimke por
iu pravu istinu. Uvijek je bio tako dobar i drag pas, ponavljaju. A onda se obino po
javi neki susjed iz ijih se rijei moe zakljuiti da je moda i bilo odreenih znakova i u
pozorenja koji su vlasnicima promaknuli ili sc oni na njih nisu obazirali. Malen
o dijete moe podosta zbuniti psa koji nikad nije vidio takvo bie. Malena djeca ima
ju drukiji miris od odraslih ljudi. I oblik im je drukiji. Zvukovi i kretnje takoer
se razlikuju u odnosu na odrasle ljude. Kod pasa koji imaju snano izraen lovaki in
stinkt, ve i injenica da je dijete toliko sitno i slabano moe izazvati napad. Osim t
oga, lanovi
50 A m an d a C ovarrubius i N atasha Lee: Pet Rottvveiler Kil!s Toddler in G le
ndale, Los A ngeles Tim es, 4. kolovoza 2005., BI.
apta psima
199

obitelji posve prirodno su koncentrirani na svaki djetetov pokret i ne obraaju os


obitu pozornost na psa. Ima li va pas problema s dominantnim ponaanjem, ili prema
vama pokazuje odreenu opsjednutost, mogue je da vas oekuju problemi. Obitelji koje
oekuju novoroene, a u kui imaju psa, prvo moraju sjesti i iskreno i otvoreno procije
niti situaciju. Kakav je temperament njihova psa? Kakav je odnos izmeu psa i vlas
nika? Ako su roditelji slabi voe opora i dominantnome psu doputaju da vodi kuanstvo,
a osobito ako se radi o pripadniku neke snane pasmine koji jc ranije ve pokazivao
agresivnost, te ako je pas naviknut na stalnu pozornost i pokazuje znakove pose
sivnosti i zatite teritorija, najozbiljnije bih prepo ruio pronalaenje novog doma za
psa i to podosta prije nego to dijete doe na svijet. Koliko god mi psi u ivotu bil
i vani, kao otac znam da ni u kojem sluaju ne bih ugrozio ivot djece. Postoje odreen
e situacije u kojima sc psi i malena djeca ne smiju nai na istome mjestu, iako je
to ee posljedica vlasnikova odnosa sa psom nego dranja samog psa. U sluaju ispravne
socijalizacije, veina pasa ne samo to moe u miru ivjeti i s najmanjom djecom, nego t
oj djeci moe bili i predana zatita. No ako vas kopka ve i najmanja sumnja u vezi s
tim moete li ba u svakoj situaciji imati potpuni nadzor nad psom, predlaem da devet
mjeseci vremena koje imate na raspolaganju iskoristite za to da psu pronaete pri
kladan novi dom. To e vam moda slomiti srce, no dobro je to to psi takve stvari doi
sta prebole bre nego ljudi te nastavljaju normalno ivjeti. Pas e u poetku, kada dode
u novi opor, biti dezorijentiran, no u prirodi vukovi uistinu mijenjaju opore kad
se ukae potreba. Postane li opor prevelik za prirodne izvore hrane i vode, dio vu
kova e se odvojiti i pronai ili oformiti nove skupine. Pronaete li mu primjeren dom
, va e se pas prilagoditi ve za dan-dva. Instinkt mu nalae da se prilagodi i da se p
okua uklopiti. Prepoznat e vas ako vas ponovno vidi ili onjui, ali nee patiti za vam
a. Zapamtite: psi ive u sadanjosti.
KAKO PRIPREMITI PSA ZA NAJRADOSNIJI TRENUTAK
Pod pretpostavkom da niste u situaciji koju sam opisao u prethodnim odlomcima, m
nogo je toga to moete uiniti kako biste psa pripremili za djetetov dolazak te kako
biste ga, to je najvanije, uvjetovanjem na uili kako da i to maleno dijete potuje kao
vodu opora. S lime morate poeti vrlo rano. Svaka potencijalna slabost u vaoj vezi
izmeu voe opora i onoga koji slijedi mora se korigirati odmah sada. Ako je va pas
200
Cesar M illan

pretjerano ovisan, tjeskoban ili ima problema s tjeskobom zbog odvoje nosti, mogue
je da e snano reagirati na promjenu strukture opora. Koliko god se to inilo tekim, m
oda ele morati malo odvojiti i na odreeni nain desenzibilizirati psa tako to ete se pr
ema njemu drati malo rezervi ranije, dovoljno rano prije dolaska djeteta u kuu. Ne
mojte mu dopustiti da vas nervozno prati u stopu dok hodate uokolo po kui. Vie mu
nemojte doputati da spava s vama. Postavite nova pravila u vezi s dijelovima pokus
tva na kojima smije sjediti. Dajte mu do znanja da mu je djeja soba apsolutno zab
ranjeno podruje. Vjebajte zajedniku etnju uz djeja kolica, uvijek dobro pazei da je on
iza njih. Potiite i nagradujte smirenu podlonost u takvim situacijama. Nakon to se
dijete rodi, kui donesite pokriva ili neki dio djetetove odjee koji po njemu mirie.
Na taj nain pas e upoznati vae dijete i prije nego to se prvi put vide. Taj mu predme
t nemojte dati pod nos da ga onjui. Prvo postavite granice. Neka ga njui sa suprot
ne strane prostorije, a zatim mu naloite da dode malo blie, 110 ne blie od onoga ko
liko e se smjeti pribliiti djetetu. (To nije nimalo neprirodan zahtjev - zapamtite
da u prirodi majka u poetku tenad dri podalje od drugih pripadnika opora.) Pas uvij
ek mora biti smireno-podloan kad je u blizini miris djeteta. Ispravite sve oblike
tjeskobnog ponaanja ili tragove fiksacije. Nagradite iskljuivo smireno-podlono pon
aanje. Kad dijete stigne kui, sa psom ga nemojte upoznati vani. Dobro pa zite da je
dijete u kui, a potom, nakon njegova ulaska, unulra pozovite i psa. Jasno mu daj
te do znanja d aje to djetetova kua i da ne pripada psu. Psa s djetetom upoznajte
postupno, u fazama. Prvo mu dijete pokaite s drugog kraja prostorije. Zatim mu m
alo-pomalo doputajte da prie blie. Ovdje kljunu ulogu ima vaa smireno-samouvjerena en
ergija. im je Ilusion ustvrdila da je sigurna i da smijem dovesti sinove u blizi n
u opora, esto sam prolazio kroz opor nosei ih i istodobno zraei najsamouvjerenijim obl
ikom smireno-samouvjerene energije. Sinove sam u naruju drao ponosno. oporu sam tak
o pokazivao da su ta malena djeca dio mene - voe opora. Da ih trebaju potovati jedn
ako kao vou opora. Moji sinovi tako su od mene nauili kako se ponaati u drutvu pasa.
Gledali su kako ostvarujem interakcije sa psima i oponaali me. Dok tako navikavat
e psa na dijete, djetetu s vremenom morate po kazati kako potovati psa, a istodobn
o ostati vodom opora. I upravo je zbog toga nadzor tako vaan. Psi nikada ne smiju
biti u blizini djeteta koje ui hodati i koje je prepuno fizike energije. Djeca mor
aju nauiti da psa ne smiju potezati za ui i rep, a treba ih nauiti i da se sa psom
ne nadmeu u potezanju nekog predmeta. Postane li dijete odvie grubo,
apta psima
201

morate ga uzeti i preusmjeriti ili mu pokazati drukiji, obzirniji nain postupanja.


Sto vie puta ponovite takav postupak, to e bolje nauiti ispravan nain pristupanja p
su. Pas e u konanici uvidjeti da mu dijete ne eli nauditi. Andrea i Calvina vrlo sa
m rano nauio kako prepoznati signale pseeg govora tijela i tako utvrditi kada smij
u, a kada ne smiju dodirnuti ivotinju. Pomagali su mi hraniti pse, a nauio sam ih
i da psu nikad ne daju zdjelicu s hranom dok ovaj ne sjedi u smireno-podlonom sta
vu. Upoznajte dijete s ispravnim nainom upoznavanja s novini psom - bez rijei, dod
ira i pogleda u oi, sve dok se pas ne opusti i u vaoj se blizini pone drati smirenopodlono. im su moji deki prohodali, po eli su prolaziti kroz taj opor i samouvjereno v
ladati cijelim prostorom. Povedite se za tim primjerom. Nauite djecu da od roenja
budu voe opora. Na tome e vam biti zahvalan cijeli narataj pasa!

Posjetitelji
Odnos prema posjetiteljima koji dodu u va dom psu moe biti vrlo pro blematino pitanj
e. Veina ljudi eli da im pas bude, ako ve ne zatitnik, onda barem alarm. U sluaju da
se u blizini kue kasno nou nae neki neznanac, vlasnici bi posve prirodno voljeli da
ih pas na to upozori. Istodobno ele da se pas ponaa pristojno i bude miran i posl
uan kad se na vratima pojave prijatelji ili potar. Teko je imati i ovce i novce. Ka
ko bi pas tono trebao znati tko je tono ispred vrata? Upravo ga vlasnik mora nauiti
pristojnom ponaanju na vratima, te takvo ponaanje po potrebi i nametnuti. Kad se
na vratima pojavi novi posjetitelj, svakako se pobrinite za to da va pas smjesta
prestane lajati i da bude u smireno-podlonom sjedeem poloaju u trenutku kada nova o
soba ulazi u kuu. Ne doputajte nikakvo skakanje po gostu. Istodobno svakom posjeti
telju koji vam doe u kuu recite da vaeg psa nikada ne pozdravlja na tradicionalan ali pogrean! - nain. Nema saginjanja u razinu psa, tapanja, maenja i razgovora! Va g
ost mora usvojiti pravila koja ja nameem posjetiteljima Centra za psihologiju pas
a: u poetku nema dodira, nema razgovora, nema gledanja u oi. Va sc pas mora moi pris
tojno upoznati s mirisom vaeg gosta prije nego to mu ovaj iskae naklonost. Va pas u
stanju je pamtiti tisue i tisue razliitih mirisa, pa e mu va gost, nakon jednog do dv
a posjeta ve biti poznat. Ali kod svake nove osobe koju va pas upoznaje, ponovite
taj uljueni obred. Taj ve poslovino uasan potar psu takoer moe biti problematian. Bud
a psi ive u svijetu koji poiva na uzrono-posljedinim vezama,

navikne Ii se va pas na lajanje prilikom dolaska potara, njegov psei mozak funkcion
irat e ovako: Dolazi potar. Ja lajem i reim. Potar odlazi. Prestraio sam ga i otjerao.
Kod nekih dominantno-agresivnih pasa to moe oivjeti instinkt grabeljivca te ponekad
izazvati agresiv nost prema potaru. Vi kao vlasnik zbog toga ete moda biti prisilje
ni sami ii po potu u potanski ured ili. u najgoroj varijanti, izii pred sud kao optue
nik. Amerika pota u posljednje vrijeme vrlo ozbiljno shvaa pitanje sigurnosti svoji
h dostavljaa. U sluaju jednog psa koji se pojavio u aptau psima, pravo na dostavu pot
e nije izgubila samo vlasnica psa prijestupnika, nego i cijeli kvart! (Jasno vam
je da vlasnica nije bila osobito omiljena meu susjedima!) Problemu smo pristupil
i tako da smo psa uvjetovanim uenjem pripremili za to da uope ne laje kad se neki
neznanac priblii vratima. im smo ostvarili napredak na tom podruju, ja sam odjenuo
potansku uniformu i poeo dolaziti na vrata, nebrojeno puta za redom, sve dok pas n
ije posve izgubio volju da ponovno zalaje na mene. Bilo je to svojevrsno komprom
isno rjeenje za vlasnicu - ona je odluila odustati od sustava upozoravanja na uljez
e kako bi ponovno mogla primati potu. Zapamtite, uvijek moete kupiti i protuprovaln
i alarm koji e u tom svojstvu zamijeniti psa. Ali dostavljaa pote ne moete tako zami
jeniti!
Odlazak u salon za uljepavanje i veterinarsku ordinaciju
Kad god ga dovedemo u novu i nepoznatu situaciju, vano je da psa pripremimo za no
vu okolinu. Veina ljudi ponijet e keksie kojima ele umiriti psa, no ako je psa ve obu
zela panika, to po svoj prilici nee upaliti. Zapamtite: pas nema predodbu o tome to
rade ljudi u salonu. Psi ne shvaaju zato moraju ii veterinaru na pregled. Rijetki
su psi koji se ne bune prilikom prvog sisanja ili veterinarskog pregleda. Tek vr
lo rijetki ne postanu napeti i nervozni. Njima su to vrlo neprirodne situacije.
Zbog toga zaposlenici salona i veterinarskih ordinacija ujedno moraju djelovati
i kao bihevioristi - a neki od njih za to nisu sposobni. To nije njihov posao. N
a vama je da uinite sve kako bi psu cijelo iskustvo bilo ugodnije. Prije odlaska
veterinaru, vano je da psa drite i dodirujete onako kako e ga drati i veterinar. U t
o se trebate uputati postupno, ali i redovito, uoi odlaska na pregled. Mozak se mo
ra naviknuti na dodiri vanje odreenih podruja koja se kod psa inae ne dodiruju. Veina
nas
apta psima
203

naklonost prema pso izraava dodirivanjem glave, maenjem, ekanjem trbuha i leda. Vete
rinar e psu otvoriti usta, pregledati ui i oi, kao i stranji dio. Izglede za uspjean
pregled moete poveati upustite li se i kod kue u igru doktora. Neka u njoj sudjeluju
svi, ak i djeca. Neka netko odjene kutu kakvu ima va veterinar. Neka se pas pone os
jeati ugodno i oputeno i uz neka pomagala kojima se slui veterinar - pritom se moete
posluiti i plastinim igrakama. Neka se navikne i na miris alkohola. Za vrijeme tak
ve pripreme, psa moete izmasirati i dati mu neku nagradu u obliku poslastice, kak
o bi se u njegovu umu stvorila pozitivna povezanost. Isto vrijedi i za pripremu
za ianjc. U salonima za uljepavanje pri rodno i oputeno osjeaju se jedino psi koji su
potomci natjecateljskih pasa. ini se da oni nekako nasljeuju roditeljsku mirnou kad
je rije o postupcima uljepavanja. Ostalim psima sve to moe biti prava nona mora. Sj
eate li sc Josha, Grooming G rem lina? Ne mogu vam ni rei koliki je broj mojih klije
nata koji sc odlaska u salon za uljepavanje pasa uasavaju vie nego vlastitog odlask
a zubaru! Budui da sam po prirodi vrlo kompetitivna osoba, oduvijek volim izazove
. Meni je pravi uitak raditi s nestabilnim psom i pokuati mu pomoi da dosegne stabi
lnost. Tako sam uivao i dok sam radio u onom salonu u San Diegu kad god bi mi u r
uke dospio pas poput Josha. Meni je to bilo kao da sam kauboj koji ima zadau zaja
hati bika ili divljeg konja. To u nama izaziva uzbuenje. Ne elimo nauditi ivotinjam
a, samo ih elimo ukrotiti. A ja sam uoio priliku da ukrotim ivotinju u tim psima, i
stodobno im uljepavajui vanjski izgled. Ako pas nije bio problemati an, super, posao
sam odradio bre. Ali naporne pse nisam doivljavao kao neto negativno. Dakako, psi
su hvatali moju pozitivnu energiju, pa sam im uspijevao priredili ugodno iskustv
o. S druge strane, jasno mi je zato se veina zaposlenika salona za uljepavanje uasav
a takvih pasa. Ti ljudi mrze kad im date psa koji bi ih mogao ugristi, a za to p
odsvjesno krive psa. Pas osjea tu negativnu energiju, a to samo pojaava njegovu tj
eskobu i napetost. Prava je istina da se psi tako ponaaju jer ih vlasnici nikada
valjano ne pripreme za novu situaciju. Isto kao to psa pripremate za veterinara,
moete osmisliti i scenarije prema kojima ete psa malo-pomalo pripremiti na to da s
e i u salonu za uljepavanje osjea oputenije. Kupite ia ili kare, pa ih iskuajte na ps
da unaprijed ocijenite reakciju. Ako je pas nervozan, priekajte da ogladni. Nahra
nile ga, a dok jede, pokuajte u njegovoj blizini zveckati karama ili zujati iaem. Uini
te to vie puta. Ta pomagala poet e
204
Cesar Millan

povezivati s jelom pa e mu ianje u salonu ve samim time postati ugodnijim iskustvom.


Sto je najvanije - a to jednostavno moram neprestano naglaava ti - prije nego to od
vedete psa veterinaru ili u salon za uljepavanje, ili prije nego to ljudi iz mobil
nog salona dodu k vama, povedite psa u dugotrajnu i ustru etnju! U idealnim uvjeti
ma, psa biste trebali povesti u uobiajenu etnju prije odlaska od kue, a potom jo jed
nom, kad doete do veterinara ili salona, u krau etnju oko ulinog bloka. Doe li va pas
na novo mjesto nakon takve fizike aktivnosti, u njemu e biti manje potisnute energ
ije pa e bolje reagirati na nove situacije koje bi u njemu mogle izazvati strah.
Povezuje li va pas odlazak na neko novo mjesto s dodatnim koliinama etnje i druenja
s vama, tome e se poeti radovati. Pomoi e mu dodate li tome i nagrade u kojima uiva,
no kvalitetno druenje u etnji s vodom opora bit e mu drae i od najukusnijeg pseeg kola
dostupnog na tritu!

Odlazak u park
Parkovi u koje je doputen ulazak psima - a osobito oni u kojima psi ne moraju bit
i na uzici - stvar su velikih prijepora u mnogim amerikim naseljima i zajednicama
. Vaem psu takav park moe biti dobrodola novost unutar uobiajenog rasporeda. Pas u p
arku moe poboljavati ili odravati drutvene vjetine, a moda se i malo zabaviti u tranju
i igri s pripadnicima vlastite vrste. Ali vie od toga u vezi s parkom ne biste tr
ebali oekivati. Park nije mjesto na kojem e va pas ispuhati viak energije. Tu aktivn
ost nikada, ali ba nikada, ne smijete koristiti kao zamjenu za etnju. Kad god na i
sto mjesto dovedete vie nepoznatih pasa, postoji velika opasnost od sukoba. Snaga o
pora kod pasa je vaan faktor - ali sjetite se kako jc meni u Centru za psihologiju
pasa ponekad potrebno i nekoliko tjedana da uspjeno uvedem novog psa u opor, i to
opor koji se ve sastoji od uravnoteenih i stabilnih pasa! Znate li doista da su sv
i psi u vama najbliem parku uravnoteeni i stabilni? Jeste li apsolutno sigurni d a
je takav i va pas? Park namijenjen psima je prostor omeen ovakvim ili onakvim zid
ovima. A kad god na jednome mjestu zatoite mnogo ivotinja, doi e do sukoba. Zvui li v
am ovakav scenarij poznato? Umorni ste. Iza vas je naporan dan. Ne ide vam se u e
tnju sa psom. Stoga ga odvodite u automobil. P asje neumjereno uzbuen. Vi mu kaete
: Sve je u redu, Rex, idemo u park! Pas prima vau energiju i signale. Prepoznaje mi
rise i usputna mjesta, pa zakljuuje kamo idete. Sve je uzbueniji pa ve u automobilu
apta psima
205

skae gore-dolje. Vi mislite: Oh, tako je sretan to ide u park! Ne, nije sretan. Samo
je uzbuen. A sada biste ve trebali znati da uzbuenost u pasa nije isto to i srea. Na
jee je rije o posljedici neizraenc, onemoguene energije, o frustriranosti. to, dakle,
apravo radite? Frustriranog i pretjerano uzbuenog psa vodite u park s drugim psim
a. Ovisno o samome psu, to moe biti recept za pravu katastrofu. Kad pas ispunjen
uzbuenom, frustriranom, tjeskobnom ili domi nantnom energijom dode u park, psi koj
i su ve ondje istog e trenutka osjetiti narav te njegove energije. I odmah e je pro
tumaiti kao nestabilnu energiju. Sjetit ete se da psi prirodno ne njeguju i ne pot
iu nestabil nost. Drugi psi stoga e mu ili prii, suprotstaviti mu se, ili e pobjei od
njega, jer upravo puca od te eksplozivne, negativne energije. Kad vidi da se dru
gi psi udaljavaju od njega, nestabilan pas moda e se nai pod utjecajem instinkta gr
abeljivca, te e nasrnuti, jer je to najlaki nain da se oslobodi frustriranosti. Pas
u takvom stanju moe upasti u nevolje, napasti drugog psa, a onda e ga svi ostali v
lasnici pasa poeti osuivati. Dio drugih vlasnika pasa pokuat e utvrditi kada taj pas
obino dolazi u park pa e sa svojim psom poeti dolaziti ili pola sata ranije ili po
la sata kasnije. Kada pas ponovno i naie na te vlasnike, osjetit c da mu alju negat
ivnu energiju. Park za njega tako vie nee biti pozitivno iskustvo. Dakako da ve zna
te to preporuujem kao aktivnost prije nego to psa dovedete u park, nije li tako? etn
ju! Kod kue obavite najmanje polusatnu etnju, a onda, nakon to ste se parkirali u b
lizini parka, prvo napravite krug po tom kvartu. Ako je rije o psu visoke razine
energije, posluite se i ruksakom. Zapamtite, pas bi se parkom trebao sluiti za rad
na drutvenim vjetinama, a ne kao zamjenom za redovitu fiziku aktivnost. Iscrpite g
a koliko god moete, a potom ga odvedite u park kad mu uzbuena energija ve bude bliz
u nule. Na taj nain, kad i doe u park, bit c oputen, ali e ipak krenuti naprijed i os
tvariti odreene interakcije s drugim psima. Na taj nain potaknut ete zdravije odnos
e s drugim ivotinjama u parku. Cijelu situaciju usporedite sa susretom s prijatel
jem u nekom kafiu. Neete samo tako doi, sjesti i avrljati kad ste puni napete energi
je i iekivanja, spremni za ples ili doging, nije li tako? U kafiu ete se s prijatelje
m nai nakon odraenog treninga, nakon posla, nakon izlaska, kad ste smireni i sprem
ni za oputanje. Sa psima je uglavnom ista pria. to su psi u parku smireniji, to je
manja vjerojatnost da e juriti jedni za drugima. to manje jure jedni za drugima, t
o e biti manje arki i sitnih ugriza, a samim time i manje izgleda za pravi sukob.
206 Cesar Millan

NEMOJTE NAPUSTITI DUNOST U PARKU


Vlasnikovo ponaanje u parku esto je krivo koliko i nedostatak priprema uoi dolaska
u park. Vlasnica dolazi u park, puta psa, a potom ga vie uope ne prati, nimalo ne s
udjeluje u njegovoj aktivnosti, samo stoji na mjestu i klepee s drugim vlasnicima
pasa. Vlasnik u tom razdoblju vidi prigodu da se opusti od pritisaka koje donos
i vlasnitvo nad psom - da na neko vrijeme napusti dunost. Ali, zapamtite: kao voa opor
a, na dunosti ste dvadeset etiri sata na dan i sedam dana u tjednu. Opisana situac
ija psu ne prua zadovoljstvo jer je posve preputen sebi i nema osjeaj da ga voa opora
vodi i usmjerava. To nc znai da biste se morali nai usred opora i u svakom trenutk
u neto raditi sa svojim psom. Ali znai da trebate biti budni, ne stajati na mjestu
, nego se kretati uokolo i neprestano povezivati sa psom smireno-samouvjerenim g
lasom, pogledom i energijom. Morate poznavati govor tijela svoga psa i naine na k
oje ga moete trgnuti uini li vam se da se odreena interakcija pretvara u sukob. Ako
se pas nc ponaa kako treba ili ga neki drugi pas izaziva ili zastrauje, nemojte r
eagirati popustljivom energijom. Nemojte poticati dominantno, prestraeno ili agre
sivno ponaanje tjeenjem i maenjem. Ne doputajte da se va pas prestraeno skriva meu va
nogama. Uvijek poistite za svojim psom i nikada, ali nikada, ne ostavljajte psa u
parku bez nadzora! Ako ste se uspjeno nametnuli kao voda opora, va e pas od vas trai
ti znakove koji e mu pokazati kako se treba ponaati. Nemojte ga iznevjeriti! Zapam
tite: prilikom ostvarivanja interakcija s drugim psima, va pas ima etiri mogunosti
- borba, bijeg, izbjegavanje ili podlonost. Ako se va pas ne obazire ili izbjegava
druge pse u parku, to ne znai da je drutveno neprilagoen! Kad za radnog dana oko p
odneva prolazite sreditem Los Angelesa, neete pozdraviti ba svakog ovjeka na kojeg n
aiete, nije li tako? Dakako da neete. Veinu prolaznika jednostavno ignorirate. Neete
se predstaviti svakom neznancu s kojim se naete u pretrpanom e dizalu! Kod pasa
je ignoriranje takoer dio normalnog drutvenog ponaanja. Zdrav i uravnoteen pas zna k
ako izbjegavati druge te tako sprijeiti sukobe i zadrati vlastitu stabilnost. Nema
pouzdanih statistika o sukobima u amerikim parkovima sa psima, kao ni o ozljedam
a i smrtnim sluajevima, no takvih je incidenata dovoljno da su mnoge lokalne zaje
dnice posve zabranile parkove u kojima psi ne moraju biti vezani. Psi koji se on
dje najbolje snalaze najee su psi koji su se na takvim mjestima socijalizirali jo u
vrlo mladoj dobi. Oito je da neke pse jednostavno uope ne bi trebalo voditi u park
i gotovo.
apta psima
207

Onamo ni u kojem sluaju ne bi smjeli zalaziti dominantno-agresivni psi, kao ni pr


estraeni i nervozni psi. (To, meutim, nije rjeenje koje e im pomoi da nadvladaju taj
strah.) Strah jc signal svim dominantnim psima u parku da trebaju napasti vaeg ps
a. Ni pod kojim uvjetima u park ne biste trebali dovesti bolesnog psa - ne samo t
o moe zaraziti druge pse, nego e dominantni pripadnici opora njegovu bolest protumai
ti kao slabost. U park nikad istovremeno ne vodite vie od tri psa, a vie od jednog
psa vodite jedino ako ste sigurni u temperament svakog od njih. enke koje se tje
raju mogu izazvati sukobe u parku, kao i donoenje hrane u park. Prisutnost hrane e
sto izaziva sukobe. Bez obzira na to u kojem ste javnom parku, nikako ne moete pr
edvi djeti temperament svakog psa koji se ondje pojavi. Kako biste socijalizirali
svog psa medu drugim psima, uvijek postoje mnoge sigurnije mogunosti. Moete pronai
prijatelje koji eu pse pa u etnju odlaziti zajedno - to je najbolji nain da se psi
meusobno upoznaju kao dio opora. Potom tim psima omoguite da se upoznaju i u oputeni
jem okruenju obiljee nom igrom, pomno pratei ponaanje i reakcije svakoga od njih. Bud
ite angairani i po potrebi korigirajte psa, a vlasnike drugih pasa potiite na iste
takve korake. Psi u skupini vrlo e brzo usvojiti pravila. Zapamtite: opor vukova
najee se sastoji od samo pet do osam ivotinja. Va pas ne mora se druiti s deset do dva
deset pasa da bi imao koristi od drutva ivotinja svoje vrste i da bi u tom drutvu ui
vao.
Putovanje
Svi vlasnici pasa dobro poznaju opasnosti putovanja sa psom. Kad psa stavimo u a
utomobil ili u koaru za putovanje zrakoplovom, vlakom ili brodom, nekima e se vrtj
eti, neki e povraati, a neki cijelo vrijeme sliniti ili dahtati. Neke pse obuzme p
retjerano uzbuenje pa se nikako ne mogu smiriti. Drugi imaju osjeaj da su se nali u
zamci, zbog ega reagiraju agresivnou utemeljenoj na strahu. Ree i grizu i ne presta
ju cviljeti ili lajati. Takvo ponaanje pasa uoi i za vrijeme putovanja plod je inje
nice da prije ulaska u automobil ili koaru nisu bili u smirenopodlonome mentalnom
stanju. Stoga ih moramo naviknuti da vrijeme putovanja povezuju s oputanjem. Jo je
dnom: kad god kanimo pse izloiti neemu to za njih nije pri rodno - a to je svakako i
putovanje automobilom ili avionom - najbolje jc unaprijed ih pripremiti. Posve
prirodno, fizika je aktivnost prvi dio te jednadbe. Prije nego to psa stavimo u aut
omobil, kuicu ili koaru, moramo odraditi etnju. Da, jo jednom vam govorim da psa pov
edete u
208
Cesar M illan

jo jednu dugotrajnu i ustru etnju. Ako je pred vama dugotrajna vonja ili let zrakopl
ovom, psu stavite i ruksak ili etnji dodajte jo pola sata na traci za tranje. Cilj
vam je posve ga izmoriti do trenutka kad ete ga smjestiti u skueni prostor. Tako e
prirodno doi u stanje odmora pa e za njega biti posve logino i normalno da jo dugo b
ude miran i tih. Dakako, neki psi jednostavno po prirodi vole vonju automobilom j
er im vlasnici doputaju da im glava viri kroz prozor. Kad je njuka psu izvan autom
obila, njemu je cijelo iskustvo uzbudljivije nego kad bi se ovjek naao u kinu s tr
odimenzionalnim prikazom i osjetilnim surround-sustavom, okruen svim moguim m iris
im a i virtualnom stvarnou. Stvar je u tome to mirisi - tisue i tisue razliitih mirisa
, i poznatih i nepoznatih, svake sekunde dolaze do njuke vaeg psa. Ako je ispred v
as pet automobila, va pas osjeti ba sve mirise prisutne u tim vozilima. Prolazite
li kraj neke farme, va pas osjeti miris svih ivotinja na njoj. Psi iz tog iskustva
izvlae neizmjernu radost i uitak - zabavu, zadovoljstvo i psiholoke poticaje. A li
ja vam ne bih preporuio da mu to doputate, jer je to fiziki izrazito opasno. Neki k
ameni ili sitni komad nekog materijala vrlo lako mogao bi mu uletjeti u oi, a jako
strujanje zraka moe mu otetiti ui. Isto tako, od previe izvora stimulacije moe se pre
tjerano uzbuditi. Umjesto toga, predlaem da psu, kad se nade u automobilu u stanj
u odmora, malko otvorite prozor, svakako toliko da kroz otvor ne moe provui glavu.
Iako koncentracija mirisa u zraku tako nee biti toliko visoka, i dalje e osjetiti
mnotvo fascinantnih mirisa a da pritom ni na koji nain nee biti ugroen.
Selidba
Imam mnogo klijenata koji mi se prvi put obraaju nakon velike selidbe. esto kau: Mo
j je pas bio savren sve dok se nismo preselili u novu kuu. Sad se ponaa nepoeljno, ov
ako i onako... Postao je ovo, po stao jc ono... Ti klijenti ne shvaaju kako su oni
sami pridonijeli novim simptomima koje uoavaju kod psa. Volio bih da spoznate ka
ko je sve te simptome mogue posve izbjei. Psi se u prirodi neprestano sele. Nema t
oga to vole vie od istrai vanja novog okruenja. No, nain na koji se mi ljudi selimo nj
ima nije prirodan. Kad se spremamo za odlazak u novu kuu ili stan, nai psi nemaju
pojma o tome da emo se preseliti na novi teritorij, ali uvijek slute da e se dogod
iti neto dramatino. Prvo gledaju kako nestaje sve to im je u njihovu svijetu tako d
obro poznato. Potom osjete sve mogu e suprotstavljene energije koje ljudi unose u
preseljenje - uzbuenje,
apta psima
209

napetost, stres ili tugu. Kad su ljudi napeti zbog odlaska, pas to pcrcipira kao
slabu, negativnu energiju. Dok tumaramo praznim sobama, plaemo jer nam ve nedosta
ju dotadanji kvart i prisjeamo se kako su nam se ondje rodila djeca, psi shvaaju sa
mo da se dogaa neto jako loe. Potom ih ubacimo u automobil ili ih uguramo u koaru i
smjestimo u zrakoplov. Oni nemaju pojma o tome da idu u Ohio, ne znaju da putuju
u New York, ne znaju nita o preseljenju u Michigan. Kada doemo u novu, praznu kuu,
putamo ih i od njih oekujemo da se prilagode jo bre od nas! Oni su ve napeti i tjesk
obni zbog preseljenja, a sada osje aju i nae emocije i sve to povezuju s neim vrlo t
raumatinim. I zbog toga po dolasku u novu kuu ili stan pokazuju oblike ponaanja kak
ve kod njih nikada niste vidjeli. Psi nisu komadi namjetaja! Ne moemo ih samo tako
strpati u kartonsku kutiju i seliti uz oekivanje da to na njih nee nikako utjecat
i. ivite li u blizini mjesta na koje se selite, predlaem da prije prese ljenja dvatri puta odvedete psa onamo u etnju - od stare do nove kue i natrag, ako je mogue.
Psi su vrlo osjetljivi na novu okolinu pa kada svane dan pravog preseljenja, zna
t e da su ondje ve bili. ivite li daleko od novog mjesta, priklonite se postupku ko
ji sam opisao za putovanje sa psom. A zatim, kad doete do nove kue... to mislite, to
ete ui niti? Iako i vi sami proivljavate fazu tugovanja ili vlastitu emocionalnu tr
ansformaciju, im pas stigne do nove kue, morate ga povesti u etnju. Tom ga etnjom nee
te tek izmoriti - na taj ete mu nain pomoi i da se prilagodi nepoznatoj okolini. Ta
etnja mora potrajati vie od sata. Iako je to veini ljudi neizvedivo, predlaem da etn
ja potraje tri, pa i vie sati. I vama e goditi nakon dugotrajnog putovanja, pomoi v
am da se i vi rijeite stresa izazvanog selidbom. Moda tog prvog dana moete zamijeni
ti dunosti etanja psa i raspremanja stvari s drugim lanovima obitelji. No to god inil
i, tu etnju smatrajte prijelomnim dogaajem u ivotu svog psa. Ta etnja pomoi e mu da sh
vati da ste preli na novi teritorij pa e mu taj prijelaz biti prirodniji. Ako ste
odradili etnju od najmanje sat vremena, pas bi pri ulasku u novi dom morao biti u
moran i spreman za oputanje. N ahranite ga, a zatim ga upoznajte s domom, prostor
iju po prostoriju. Nemojte mu dopustiti da sam tum ara uokolo. Mnogi su moji kli
jenti upravo tako pogrijeili jer su bili odvie zauzeti raspremanjem stvari da bi o
dree nu pozornost posvetili i psu. Uoili su da pas eli istraivati pa su mu dopustili
da ide kamo god poeli, da vrlja po cijeloj kui - ak i prije nego to su oni sami zavir
ili u sve prostorije. Vlasnici su se jednostavno odjavili s dunosti provoenja disc
ipline.
210
Cesar Millan

Zapamtite: kua nije njegova, nego je vaa. Ako je on osvoji prije vas, poinje domini
rati prostorom. Predlaem da psa upoznate s jednom prostorijom - recimo, kuhinjom
- a da mu ostatak kue bude nedostu pan dok se raspremate. Ako ste obavili onu uvod
nu etnju, bit e u fazi odmora i vie e nego rado ekati. Kad budete spremni, povedite g
a od sobe do sobe, pozivajui ga u svaku od njih upravo onako kako ste to uinili ka
d ste ga prvi put uveli i u samu kuu. Tako e spoznati d aje to novi brlog koji dijel
ite, te da ste i ondje i dalje neosporni voa opora.
Uvoenje novog psa u opor
Ponekad nailazim na klijente koji su problem s ponaanjem - na primjer tjeskobu zb
og odvajanja - pokuali rijeiti dovoenjem novog psa u kuanstvo. Unato njihovim najbolj
im namjerama, to moe biti gotovo kao da ste zapaljenu ibicu ubacili u spremnik s b
enzinom. Ako je rije 0 dva psa, barem jedan od njih mora biti uravnoteen. Ako u kua
nstvu imate vie pasa, svi psi koji ine poetni opor moraju biti uravnoteeni. Psi se je
dnostavno ne mogu uspjeno upoznati ako je vie njih neuravno teeno, a ne samo jedan. a
k i ako se va opor sastoji samo od vas i jednog psa, uvoenje novog psa u taj opor mora
biti pomno promiljen 1razraen postupak koji vodi rauna o uravnoteenosti i energiji
psa - a da i ne spominjemo vau uravnoteenost i energiju. Sjeate se Scarlett, moje d
onositeljice sree u Centru? Iza nje je bilo nesretno iskustvo nestabilnog psa sput
enog usred nestabilnog opora u kui njezina vlasnika. Kad je Scarlett dola onamo, sv
i psi koji su ve ivjeli u tom kuanstvu bili su nestabilni i ivjeli bez ikakvih pravi
la, granica i ogranienja. Jedan se pas uasno bojao svega, drugi je bio agresivan z
bog straha i posesivan u odnosu na sve. ak su i ljudi u tom kuanstvu bili neuravno
teeni i nedisciplinirani. Scarlett je bila vrlo osjetljiva. im je stigla onamo, os
jetila je tu nestabilnu energiju i reagirala eljom da se bori, da napadne tu nega
tivnu energiju. K tome je bila i najmlai pas, ujedno i s najviom razinom energije
i fiziki najspremnija. Jednostavno nije eljela dopustiti da joj nestabilni psi neto
odreuju. Na njezinu alost, vlasnici su ve bili privreni psima koji su ve ivjeli s nji
ma, pa su oni svakako bili u prednosti. Scarlett je bila tek doljak, a budui da je
bila nova, sva krivnja uvijek se nekako svaljivala na nju. I upravo zbog toga,
budui da se njezini vlasnici nisu mijenjali, ja sam je morao izvui iz te situacije
. Kao kad birate za sebe, za psa kojeg ve imate odaberite psa kompa tibilne energi
je. Nemojte odabrati psa koji ima viu razinu energije od
apta psima
211

psa koji je ve kod vas! Kao i u naim vezama, psi ne moraju voljeti ba sve iste stva
ri da bi se slagali, ali moraju imati isti osnovni temperament. Kad u kuanstvo do
vodi novog psa, veina ljudi bit e naklonjenija psu koji je ve kod njih. Takva prist
ranost javlja se od samog poetka upravo zbog grizoduja koje vlasnike mui jer su psu
doveli konkurenta. Ne ele da stari pas osjeti ljubomoru. To posve prirodno razdoblje
odre ivanja dominantnog i podlonog lana opora mi esto tumaimo kao ljubomoru. Psi mo
tinu osjeaju neto slino naem osjeaju ljubomore. No ee se dogaa da mi piemo scenarij
prie. Razlog za ljubomoru injenica je da je novi pas ivotinji koja se ve osjea ugodno
nepromijenjenoj okolini donio viu razinu energije ili supar niku energiju. Ipak, m
nogi vlasnici zbog toga e se zabrinuti, mislei: Sad se moj pas ljuti na mene. Moj m
e pas mrzi. Zbog toga projiciraju jo vie negativne energije. Dok se odnos izmeu psa
i vlasnika i dalje pogorava, ivotinju odvode vidovnjaku za kune ljubimce. Ondje do z
naju da su ta dva psa bili drevni suparnici koji se nisu slagali u prolom ivotu. M
islite da pretjerujem? To je tek blaga verzija pria kojih sam se nasluao od svojih
klijenata! Prema oba psa morate se odnositi jednako - iz smireno-samouvjerene p
ozicije voe opora. Psi koji u oporu slijede vou ne sukobljuju se meusobno oko pozicij
a broj dva i tri. Svu energiju bi trebali usmjeriti na to da se pridravaju vaih pr
avila, granica i ogranienja. Ako ste uistinu odluan voa opora, psi nemaju izbora i m
oraju se slagati. Dva podlona uma moi e uspjeno ivjeti zajedno i zajedno se igrati. D
va dominant na uma jedan e drugoga izazivati, a va ivot pretvorit e sc u pakao. Posto
je odreene situacije u kojima bih preporuio malo vie dominantno-podlonog odnosa izmeu
novog i postojeeg psa. Nedavno sam za drugu sezonu serije apta psima snimio priu o
dovoenju drugog psa u kuu u kojoj ve ivi jedan pas. Epizoda nosi naslov Bufordov spoj
naslijepo - Buford je bokser opasna izgleda, vrlo smiren i stabilan, ali nesocij
aliziran. Buford je bio glavni kandidat za dobivanje drutva, no njegova vlasnica
Bonita nije bila sto posto predan i sto posto smirenosamouvjeren voa opora. Iako s
e radilo o vrlo oputenoj eni, trebalo joj je mnogo pomoi i usmjeravanja prije nego t
o e kui dovesti jo jednog boksera, a ja sam znao da ne mogu raunati na to da e ona sl
uiti kao odluan i snaan voa dvaju snanih pasa. S Bonitom sam otiao u organizaciju Boxc
r Rcscuc u kalifornijskome Sun Valleyju, ne bih li joj pomogao da Bufordu pronae
platonsku nevjestu. Iako se Buford, kao blag i obziran tip, mogao slagati s nizom
razliitih pasa, ja sam prilikom odabira morao voditi rauna o Bonitinoj energiji i
razini posveenosti.
212
Cesar Millan

Njoj je trebao pas koji e u kuu ui mirno i tiho, od nje ne iziskujui mnogo dodatnog
truda. Odabrali smo Honey, malenu i krhku, srdanu, ali krajnje smireno-podlonu enku
krzna profinjene boje okoladnog mlijeka. Kad smo s Honey stigli kui, dopustio sam
Bufordu da odmah nametne dominaciju. Iako je on kastriran, a IIoney sterilizira
na, dopu stio sam mu da se popne na nju kako bi iskazao dominaciju, Boniti sam sa
vjetovao da sljedea dva tjedna ne pokazuje nikakvu naklonost prema Honey. Bonita
voli pse pa joj je ta zadaa vrlo teko pala. No bilo je iznimno vano da Bufordu omog
ui da bude dominantan u odnosu na drugog psa prije nego to Bonita pone ostvarivati
odnos s tim novim psom. Bufordu sam u biti dao zadau koja obino pripada ovjeku - da
novog psa upozna s kunim redom. Onako uravnoteen, Buford e to u prva dva tjedna vj
erojatno odraditi dosljednije od Bonite. Kad upoznajete novog psa s kuanstvom, do
bro pazite na to da su se svi postojei psi prije susreta poteno napjeaili i umorili.
Svakako moraju biti smireni i podloni. Cak i ako ste nervozni u vezi sa susretom
novog psa i vaeg mezimca ili mezimice, morate shvatiti da u blizini pasa ne smij
ete pokazati taj strah, napetost, nervozu i nesigurnost. Time biste praktiki zaja
mili da e prvi susret biti negativno iskustvo. Ne osjeate li se ugodno zbog upoznav
anja pasa u kui, postupite kao i mnogi drugi ljudi - upoznajte ih na neutralnom t
eritoriju. A potom ih, kasnije, oboje zajedno pozovite u svoj dom. No najvanije j
e da dobro poznajete svog psa prije nego to se odluite za proirenje opora. Dobro se
uvjerite da va pas nije frustriran i da nema probleme povezane s agresivnou zbog st
raha ili dominantnom agresivnou. Imate li pristupa i drugim psima, malo istraite st
var, pra tei kako va pas ostvaruje interakcije s njima u razliitim situacijama. Pomn
o ih motrite u parku ili za vrijeme dogovorenog igranja: tako ete spoznati na kojim
podrujima ponaanja svog psa jo morate poraditi prije nego to za stalno kui dovedete
novog prijatelja.
Psi i iv o tn i ciklus: starenje i sm rt
Kad godinama ivimo sa psom, neizbjeno pratimo i kako pas stari. Psi imaju krai ivotn
i vijek od nas - u prosjeku trinaest godina5 u odnosu 1 na naih sedamdeset sedam5
2 - pa e, osim ako ga usvojimo u poznim
51 52 J. J. Brace: T h eo ries o f A g in g , V eterinarv C linics o f N o rth A m
erica - Small A nim al Practice 11 (1981.), 811-814. Izvor: A m erika u d ru g a
um irovljenika (A A R P).
apta psima
213

godinama, pas po svoj prilici ostarjeti prije nas. To moe biti bolno razdoblje za
mnoge vlasnike pasa i obitelji, no ja smatram da ivotinje u na ivot dolaze kako bi
nam, medu ostalim, pokazale i da su starenje i smrt takoer dio prirode, te da ivei
moramo iskusiti i prihvatiti smrt kao tek jo jednu fazu prirodnog ivotnog ciklusa
. Psi slave ivot i mir no prihvaaju smrt. tovie, sa smru se nose mnogo bolje od nas. N
a tom podruju svima bi nam trebali biti uzor. Njihova prirodna mudrost moe nam pom
oi da pronaemo utjehu kad se suoavamo s vlastitom ljudskom prolaznou i smru. Ako se pa
s razboli - recimo da mu je dijagnosticiran rak - on tu bolest nee percipirati po
put nas. Mi emo psa aliti i preplaviti ga tunom, a losnom energijom kad god ga pogled
amo, no ta energija psu samo stvara negativno okruenje. Vrati li se od veterinara
s dijagnosticiranim rakom, pas nee pomisliti: O, Boe moj, preostalo mi je jo samo es
t mjeseci ivota! Da sam barem posjetio Kinu! Psi ive u sadanjem trenutku, imali rak
ili ne. Bez obzira na to jesu li slijepi ili dobro vide. uju li ili su gluhi. Kol
iko god situacija bila teka i strana, psi svakog dana ive iskljuivo u sadanjosti. Ned
avno sam odrao seminar za tristo pedeset polaznika u Teksasu. Kraj mene je, uz go
vornicu, sjedio pas iz jednog oblinjeg utoita. Psu su nedavno bili otkrili rak. I u
nato tome ne biste mogli ni zamisliti jasnije i nedvosmislenijc sretnog psa! Svi
polaznici aputali su: Taj pas ima rak. Oh, jadnik mali. Ali psu se ivo fukalo za to to
ga svi ale. Ta se enka divno zabavljala, uivala u ulozi uravnoteenog, smireno-podlon
og psa u zanimljivoj novoj sredini. Od pasa, meu ostalim, moemo nauiti i kako cijen
iti i uivati u ivotu i u najmanjim sitnicama, i tako iz dana u dan. Odluka o uspav
ljivanju psa kad pati jedna je od najteih s kojima se ovjek uope suoava. Ta izrazito
osobna odluka u konanici poiva na vaoj savjesti, duhovnim stavovima te osobnoj pov
ezanosti sa psom. Jedan od mojih klijenata prepriao m ije kako je tu odluku donio
tek kad u njegovu ljubimcu vie nije bilo ni traga ivotu, unato injenici da je i dalje
ivio i disao. U takvim bolnim situacijama mogu vam ponuditi tek ove rijei: kad na
koncu ugine, za vaeg se psa vjerojatno moe rei da je ivio punijim ivotom od vas. Va p
as uivao je u svakom trenut ku provedenom na ovom svijetu. Naputa ga bez repova i n
edovrenih obaveza, bez stvari za kojima ali. Ljudi su jedine ivotinje koje se aktiv
no boje smrti, koje se aktivno uasavaju smrti, njome su opsjednute i zbog nje neu
tjeno tuguju - od nosno, tako je prije smrti. Psi nas u tome mogu pouiti mnogoemu. P
as ivi u sadanjem trenutku, i tako svakog trenutka i svakog dana. Pas ivi u svoj pu
nini, do krajnjih granica. Tuguje li i pas? Da. Najnovija istraivanja
214
Cesar M illan

dokazala su da mnoge ivotinje ale za preminulim ivotinjama iz bli skog kruga, osobit
o lanovima obitelji, partnerim a ili onima s kojima su ostvarile duboku vezu53. A
li za veinu ivotinja ta je tuga tek faza kroz koju prolaze na putu povratka u urav
noteenost. U divljini, ugine li voa opora, opor e jo neko vrijeme tugovati za voom i z
tim odraditi teak prijelaz do nove strukture opora. Potom e nastaviti normalno ivjet
i. Kao to sam ve rekao, psiholoki gledano, psi nastavljaju normalno ivjeti mnogo bre
od ljudi - odnosno, tako je ako im to dopustimo. Ugine Ii jedan pas u kuanstvu u
kojem ive dva psa. dakako da e preivjeli pas oplakivati uginuloga. Ali posve je pri
rodno da taj pas potom prijee na uobiajenu razinu uravnoteenost i - osim ako mu to
onemogue ljudi. Upravo mi psu ne doputamo da ostvari ono to mu nalae priroda - da kr
ene dalje i da ivi punim pluima. Iznenadili biste se kad biste znali koliko sam im
ao sluajeva u kojima je jedan pas u obitelji uginuo, dok jc onaj drugi nakon toga
poeo pokazivati simptome problema kojih dotada nije bilo. Netko iz obitelji pozv
ao bi me i rekao: Jednostavno ne moe preboljeti Winstonovu smrt." Ja bih pogledao
uokolo i posvu da vidio Winstonove fotografije. Uspomene s pogreba, urna s pepelo
m na okviru kamina. Navueni zastori. Mrana i pranjava unutranjost kue. Pas nije tako
uredio prostor. Pitam ih kada je Winston preminuo, a oni odgovaraju: Prije est mje
seci. Prije pola godine! est mjeseci u pseem je ivotu prava vjenost. Jednostavno nije
prirodno da pas toliko dugo bude deprimiran. Psi su vie nego voljni vratili se u
ravnoteenost)' i stabilnosti kakve su poznavali ranije. U tim sluajevima, ljudi se
nisu oslobaali tugovanja, ne elei nastaviti s normalnim ivotom. Pas je samo hvatao
tu traginu energiju i potitenost kojima su zraili ukuani pa su ga one takoer povlaile
prema mranome dnu. To su sluajevi u kojima je ljudima potrebna terapija za prevlad
avanje bolnog gubitka kako bi prestali na psa projicirali vlastitu nespremnost d
a nastave ivjeti. Takvi ljudi prvo moraju prihvatiti svoje probleme, a potom se s
njima i suoiti. Isto tako imam i nevjerojatno velik broj sluajeva u kojima je nov
i pas doao u kuu nakon nedavne smrti dotadanjeg ljubimca. Taj novi pas trebao bi po
sluiti kao zamjena za uginulog psa. U mnogim slua jevima taj zamjenski pas u kuanstvo
doveden prerano, dok su ljudi (a ponekad i drugi psi u kui) jo duboko proivljavali
tugu i gubitak. Kad dovedete ivotinju u kuu ispunjenu tugom, uvodite je u okruenje
53 M are D. H auser: Wild Minds: W hat A n im a h R m lly T h in k, New York, Il
e n rv H olt and C om pany, 2000,, 226-267.
apta psima
215

koje proima blaga, meka, slaba energija - krajnje negativna energija. U domu obav
ijenom tugom nema snanih voa opora. U jednom sluaju na kojem sam radio u skorije vri
jeme, tene doge bilo je posve preuzelo kuanstvo, tako da su svi, i brani par i dota
da jedini obiteljski pas, bili na mukama i nesretni. tene nije bilo prirodno domi
nantna ivotinja, no im je prolo kroz ulazna vrata osjetilo je va kuum na podruju pred
vodnitva. Koliko god to bilo teko, savjetujem vam da malo priekate nakon smrti kunog
ljubimca prije nego to ete u kuu dovesti novu ivotinju. Priekajte trenutak kada ete b
iti spremni rastvoriti zastore, u kuu pustiti svjetlo i ponovno se nasmijati. Tad
a ete ponovno biti spremni postati voom opora, te novome psu u svome ivotu osigurati
zdrav i uravnoteen dom.
Cesar i D addy

9.
Zadovoljan pas, zadovoljan vlasnik
Iako to moe biti pravi udarac naem prenapuhanom ljudskom egu. prava je istina da s
u psi nama potrebniji nego to smo mi potrebni njima. Kad bi sutra nestalo cjeloku
pno ovjeanstvo, psi bi nekako uspjeli preivjeti. Pridravali bi se onoga to im je zapi
sano u genima i form irali opore, uglavnom onako kako to i dalje ine njihovi roaci
vukovi. Vratili bi se lovu i zauzeli odredene teritorije. 1 dalje bi podi zali ten
ad uglavnom onako kako to ine i danas. I, na mnogo naina, moda bi bili i sretniji n
ego sada. Psima ljudi nisu potrebni da budu uravnoteeni. tovie, veina potekoa i nestab
ilnost udomaenih pasa plod je njihova boravka u neprirodnim situacijama, suivota s
nam a unutar zidova, u suvremenom, industrijaliziranom svijetu. Ve sam ustvrdio
da su psi s Plutona, a ljudi sa Saturna. Tonije bi bilo rei da su psi sa Zem lje a ljudi negdje iz svemira. Nebrojeni su naini na koje se mi ljudi razlikujemo od
svih ostalih bia s kojima dijelimo ovaj planet. Mi smo u stanju racionalizirati,
a to ujedno znai i da same sebe moemo zavaravati. Upravo to inimo kad humaniziramo
ivotinje. Na njih projiciram o vlastitu sliku kako bismo mi sami bili zadovoljni
ji. Time ne samo to tetim o tim ivotinjama, nego se i jo vie udaljujemo od prirodnog
svijeta u kojem one postoje. Pritom kao da zaboravljamo da i dalje im am o prist
up istom tom svijetu u kojem su oni. Upravo zahvaljujui tome, autohtoni narodi u
pustinjama, nepristupanim gorjima, um am a i dunglam a na tim m jestima preivljavaju
iz narataja u narataj. I oni pripadaju vrsti
apta psima
217

Homo sapiens, ba kao i mi, ali su posve usklaeni s vlastitom ivotinj skom prirodom .
Lagodno ive u oba svijeta. Ovdje, u civilizaciji, mi smo se posve odvojili od tog
prirodnog svijeta same sebe odreujui iskljuivo kao nadm onu vrstu, vrstu koja stvara
, vrstu koja razvija. I dalje gazimo onu bolju, prirodniju stranu vlastitog bia i
postajemo vrstom koja unitava itave ekosustave samo radi novca. Nijedna vrsta ne
unitava majku prirodu kao mi. To ine jedino ljudi. Ipak, koliko god pustoili ovaj p
lanet, naa ivotinjska priroda udi za ispunjenjem i zadovoljstvom. Sto mislite, zato
uz autoceste sadimo drvee? Z ato u predvorja nebodera postavljam o male vodopade?
Z ato zidove domova ukraavam o pejzaim a? ak i u najmanjem stanu u kakvoj sirotinjs
koj etvrti esto ete naii na prozorske tegle s cvijeem. U troit emo i cijelu godinju u
nu sam o da na tjedan dana spasimo um i duevni mir i odm orim o se uz more, jezer
o ili u planinam a. Razlog je to to se bez kakve-takve povezanosti s majkom priro
dom osjeamo izolirano. Na svijet tada se doima hladnim. Osje amo se neuravnoteenim a.
Duboko u dui umiremo. U Americi, kao i u jo nekim kulturam a na ovome svijetu, ps
i i druge ivotinje koje donosimo u dom slue kao jedna od naih naj vanijih veza s prir
odom . To moda ne znamo svjesno, ali oni su naa kljuna poveznica s onim dijelom nas
koji bi se mogao posve izgubiti. Kada hum aniziram o pse, same sebe odvajamo od
presudnih lekcija kojima su nas doli pouiti: kako iskusiti svijet kroz istinu o n
aim ivotinjskim instinktim a. Kako svaki tren u tak i svaki dan ivjeti u svoj punin
i, do kraja. Kad psa uvedemo u dom, dunost nam je zadovoljili njegove instin ktivn
e potrebe, kako bi postigli uravnoteenost. Psima se ivo fuka za igru i raznorazne t
rikove, svejedno im je i za osvajanje nagrada i ne zanima ih ima li njihova ogrl
ica ljokice ili drago kamenje. Ni najmanje ih ne zanima ivite li u velikoj kui, ak n
i imate li uope posao. Njima je stalo do drugih stvari... poput solidarnosti unut
ar opora... poput povezivanja s voom opora tijekom seljenja... poput istraivanja svo
g svijeta... poput ivota u jednostavnim radostim a sadanjeg trenutka. Zadovoljite
li psa na taj nain - osiguravajui mu fiziku aktivnost, disciplinu i ljubav, tim red
om - va e vam pas s radou i voljom uzvratiti. Svjedoit ete udu u kojem pripadnici dvij
posve razliite vrste komuniciraju i povezuju se na naine koje uope niste smatrali
moguima. U odnosu sa psom ostvarit ete onakvu duboku povezanost o kakvoj oduvijek
sanjate.
218
Cesar Millan

Iskreno se nadam da sam vam ovom knjigom pomogao da pronaete mjesto s kojeg ete kr
enuti u potragu za boljim, zdravijim odnosom sa psima u svome ivotu. Zlaano svjetl
o maginog trenutka poinje se sputati na ovu pustu junokalifornijsku plau, a ja ulazim
u pliak i svom snagom bacam tenisku lopticu. tekui od radosti i uitka, svi psi iz opo
ra jure za njom, nadmeui se, elei m i je donijeti - ali se nikad meusobno ne bore oko
nje. Tko god poznaje pse, zna kakvo je to udo - ali ja sam dobar voa opora, a oni
su dobri lanovi opora. Pravila su pravila i to svi dobro znaju. Carlitos, tronogi
pit bul, ovaj p u t je dohvatio plijen, to santo govori o razmjerima njegove odlun
osti. Ostali laju za njim dokon epajui dolazi do mene, u ruku m i isputa natopljenu
lopticu i gleda me izbezumljen od sree. Ja ga m azim po glavi, pa trim na obalu i
ponovno bacam lopticu. Psi ponovno jure u more. Nekoliko trenutaka osjeam isto to
i oni - svjeu, slanu vodu na koi, tisue priobalnih mirisa u nosnicama, zvuk valova
koji smiruje. Osjeam svu istu radost i uitak tog prolaznog trenutka i zbog toga sa
m njihov dunik. Njima dugujem sve. Sunce je crveno na rubu Tihog oceana, u m i se
stjenovitom stazom vraamo do kombija. Svi sm o iscrpljeni, ali i sretni. Veeras e
svih etrdeset i neto pasa u Centru spavali vrsto i mirno. I ja u dobro spavati, svje
stan injenice da sam pripomogao ispunjavanju njihova ivota - jednako kao to su oni
ve uspjeli ispuniti m oj ivot.
apta psima
219

Cesarov rjenik pojmova


1. Smireno-samouvjerena energija
Rije je o energiji koju trebate projicirati kako biste psu pokazali da ste smiren
i samouvjeren voa opora. Sam ouvjerenost se ovdje ne odnosi ni na ljutnju, ni na
nametljivost, ni na agresivnost. Smirenosam ouvjereno zoai da ste uvijek suosjeajn
i, ali i da nenametljivo odravate nadzor.
2. Smireno-podlona energija
U prirodi je to prim jerena energija za onoga koji slijedi u pseem oporu, pa je tako
i idealna energija koju bi pas trebao projicirati dok ivi u kuanstvu s ljudima. M
eu znakovima smireno-podlone energije su i oputen stav, ui sputene unatrag, te gotovo
instinktivne reakcije na naloge voe opora.
3. fizika aktivnost, disciplina i ljubav... tim redom!
To su tri sastojka nuna elite li imati sretnog i uravnoteenog psa. Veina vlasnika pr
ua samo ljubav, ili tri kljuna sastojka ne osigurava u ispravnom poretku.
apta psima
221

a) FIZ I K A A K TIV N O ST - etati psa najmanje sat vremena, svaki dan i na ispra
van nain. b) D ISC IPL IN A - psu postavite pravila, granice i ogranienja, ali bez
zlostavljanja. c) LJUBAV - nagrada koju pruam o psu i sebi, ali tek nakon to je p
as u naem oporu postigao stanje sm irene podlonosti.

4. Ovladavanje etnjom
etnja je psu iznim no vaan ritual. Pas mora ii u etnju najmanje dvaput na dan i svak
i put najmanje po trideset do etrdeset pet minuta, kako bi mu se dovoljno opteret
ili i um i tijelo. Vano je i da vlasnik za vrijeme etnje bude pravi voa opora. A to
znai da pas hoda uz ili iza ovjeka - a ne da ga potee. Ako pas ee ovjeka, pas tada sm
ra da je on voa opora i ovjek vie nem a nadzor.
5. Pravila, granice i ogranienja
a) Psi moraju znati da njihov voa opora jasno postavlja pravila, granice i ogranien
ja za ivot i unutar i izvan kue. b) Bijes, agresivnost i zlostavljanje psa nee vas
uvrstiti u ulozi voe opora. Bijesan, agresivan voa nema nadzor. Smirenosamouvjerena
energija i svakodnevno, dosljedno voenje olakat e provoenje pravila.
6. Problemi
Nema li pas povjerenja u vlasnika i ne sm atra li da je vlasnik snaan i stabilan
voa opora, nee jasno znati koja mu je ispravna uloga unutar opora. Pas koji je zbunj
en u vezi s ulogom glavnog voe zapravo je zabrinut za sposobnost opora da se odri,
pa pokuava popuniti one elemente voenja koji nedostaju, a to najee ini nedosljedno. To
moe izazvati agresivnost, tjeskobu, strah, opsjednutost ili fobije - ono to naziv
am problematinim ponaanjem .
7. Uravnoteenost
U ravnoteen pas u stanju je koje mu je nam ijenila majka priroda - u ulozi sm ire
no-podlonog pripadnika opora kojeg fizika aktivnost
222
Cesar Millan

zadovoljava tjelesno, pravila, granice i ogranienja psihiki, a vlasni kova ljubav e


mocionalno.
8. Dresura
Uvjetovano pouavanje psa kako bi reagirao na ovjekove zapovijei - sjedni, na mjesto
, doi, k nozi. Ja to ne radim,
9. Rehabilitacija
To je ono ime se bavim: pomaem psu koji pokazuje znakove pro blem atinog ponaanja da
se vrati u uravnoteeno stanje sm irene podlonosti. Ponekad se m oda ini da mogu u tr
en oka srediti psa, no kao to sam rekao, pas nije kuanski aparat koji je mogue odnijet
i na popravak. Do trajne rehabilitacije psa moe doi jedino uz smirenog, samouvjeren
og, stabilnog i dosljednog vlasnika.
10. Nos, oi, ui... tim redom!
Vlasnike pasa podsjeam da pas svijet gleda drukije od nas. Mi ko m uniciram o tako t
o se prvo sluimo uima, potom oima i na koncu nosom. Pas poinje od nosa, pa slijede oi
i tek na kraju ui. Kad psu dopustite da osjeti va miris prije nego to uspostavite
kontakt oima ili neto kaete, odm ah na samome poetku uspostavljate povjerenje.
11. Humaniziranje psa
M nogi vlasnici u najboljoj nam jeri grijee i psa sm atraju vlastitim djetetom. J
a ljudima savjetujem da svijet pokuaju sagledati pseim oima. Zgodna odijelca, skupa
psea hrana i vila vrijedna nekoliko m ilijuna dolara psu nee donijeti sreu. Redovi
ta fizika aktivnost, snaan i stabilan voa opora, te izraavanje ljubavi koja je zasluen
a izgradit e psa koji je sm iren i uravnoteen.
12. Obuka ljudi
Kad me pozovu, mnogi vlasnici smatraju da njihov pas ima odreenih problema. Ja lj
udima pokuavam pomoi da shvate kako njihovo vlastito ponaanje duboko i dalekoseno dj
eluje na psa, pa im predlaem naine na koje e sebe preodgojiti tako da postanu smireno
-samouvjerenim voam a opora.
apta psima 223