You are on page 1of 19

PRIRODNO – MATEMATIČKI FAKULTET

SARAJEVO

Amra Husika

UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA BIODIVERZITET
Globalna ekologija
-Seminarski rad-

Sarajevo, 2014.

.............. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA BIODIVERZITET 5 2.. Klimatske promjene 3 1.......3...........Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet SADRŽAJ 1.............1..........2... LITERATURA ...........................17 1 Amra Husika ...1............. ZAKLJUČAK ...... Smanjenje efekata klimatskih promjena u BiH .....3..... Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet u BiH 8 2.................... Aktivnosti za smanjenje efekata klimatskih promjena...........................2....................................................16 4............................................... UVOD 2 1..1..... Biodiverzitet 4 2............................... Utjecaj klimatskih promjena na svjetski biodiverzitet 5 2..14 3.........13 2................................................

vodu (primjena raznih hemikalija u vodama). To može biti promjena u prosječnim klimatskim elementima ili promjena raspodjele klimatskih događaja s obzirom na prosječne vrijednosti. kontola erozije. Diverzitet ekosistema predstavlja varijacije u zajednici organizama i fizičkom okruženju u kojem žive. Sa sigurnošću možemo reći da su klimatske promjene samo jedna u nizu antropogenih faktora koji utiču na smanjenje biodiverziteta. fotosinteza i sl. hidrologija) i ekološke servise (filtracija. a to su: konverzija staništa. u isto vrijeme smanjujemo količine neobnovljivih ili vrlo sporo obnovljivih resursa. Zaštita diverziteta ekosistema može pomoći i u zaštiti biodiverziteta na nivou gena i ekosistema. ili pojava sve više krajnjih vremenskih događaja. Klimatske promjene se prirodna pojava. činimo ih slabijim i manje stabilnim čime otvaramo put invazivnim vrstama. kao biolozi odmah uočavamo veliku povezanost između ovih uzroka. Naime.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet 1. Diverzitet vrsta je predstavljenj brojem zastupljenih vrsta u nekom regionu. eksploatacijom prirodnih resursa. UVOD Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora. miniranje na površinskim kopovima). Raznolikost živog svijeta se posmatra na nivou gena. vode i zemljišta. sukcesije. Sa sigurrnošću možemo reći da je svim ovim utjecajima zajedničko to što uništavaju prirodne ekosisteme ili ih slabe. koje regulišu mikroklimu područja i utječu na količinu padavina. Ovo je samo jedan od mnoštva primjera povezanosti antropogenih utjecaja na biodiverzitet i kvalitet života općenito. smanjujemo biodiverzitet nekih ekosistema. da bi se efikasno zaštitila neka vrsta mora se prvo zaštiti njeno stanište. Zadržavanje vode utiče na produkciju hrane (poljoprivreda). definisala 5 glavnih uzroka gubitka biodiverziteta. biogeohemijski ciklusi. Genetički diverzitet predstavlja varijacije u genetičkom sastavu jedinki unutar ili između vrsta. međutim antropogenim utjecajem su se one ubrzale i učinile ekstremnijim. a u isto vrijeme i pojačavamo efekte klimatskih promjena. prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa. Mi. ali i opstanak vrsta u ekosistemima. u vremenskom periodu od desetaka do milion godina. Tako naprimjer. zagađujemo zrak (pr. kao i na zadržavanje vode u zemljištu. ekološke procese (požari. Posebno ukoliko se radi o eksploataciji šuma. hrana. vrsta i ekosistema. resursi. kojim se povećava koncentracija CO2 u atmosferi i pojačava se efekat staklenika. kontrola poplava. a to otvara put mnogim 2 Amra Husika . Klimatske promjene se mogu odnositi na određene posebne regije ili se može odnositi na cijelu Zemlju. MEA je 2005. Naprimjer. morske i druge vodene ekosisteme i ekološke komplekse. zagađenje zraka. Biodiverzitet je sveobuhvatna raznolikost i različitost živih organizama uključujući kopnene. Najznačajniji razlog ovome je sagorijevanje fosilnih goriva. klimatske promjene i invazivne vrste. vršimo konverziju staništa. čime narušavaju kvalitet života općenito. Ovaj diverzitet uključuje: tipove i konfiguraciju staništa.). uništavanjem šuma se slabije reguliše temperatura područja i ona se povećava.

Također. Jedna od takvih zamisli je i Kovencija o biološkoj raznolikosti. Također će biti objašnjene i aktivnosti koje se trenutno provode na smanjenju efekata klimatskih promjena kako u svijetu. sve više se raspravlja kako 3 Amra Husika . Danas već ljudi shvataju važnost klimatskih promjena i njihov utjecaj na živi svijet pa imamo primjere aktiviranja na njihovom zaustavljanju. Faktori koji utječu na oblikovanje klime se nazivaju prisilna djelovanja. te promjene u koncentraciji stakleničkih plinova. tako da im treba duže vremena na odgovor. Prije svega će biti objašnjene klimatske promjene. odstupanju od Zemljine planetarne putanje ili orbite. Klimatske promjene U zadnje vrijeme.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet prenosnicima bolesti pa su infekcije češće na datom prostoru. kao i biodiverzitet. U ovom seminarskom radu će biti objašnjeni utjecaji klimatskih promjena na nivou gena. njihovom promjenom dolazi do smanjenja populacije nekih vrsta. Neki dijelovi klimatskog sistema.2. kao što su oceani i slojevi leda. i njihovo ulijevanje u svjetske okeane kojima mijenjaju hemijska svojstva. svojom sebičnoti i nagonom za profitom. Međuvladin panel o klimatskim promjenama. promjenjiva tektonika ploča i pomicanje kontinenata. zbog svojih ogromnih masa. Zbog toga. tako da će se njena količina enormno smanjiti topljenjem lednika. odgovaraju slabije na klimatske promjene. koje mogu biti pojačane ili oslabljene. grupa naučnika i stručnjaka za klimatske promjene tvrdi da: “Klima se mijenja i te klimatske promjene su uglavnom nastale zbog ljudskog djelovanja”. U svijetu su danas veliki problem ovakvi nametnici zbog povećanja prosječnih godišnjih temperatura. koji je povezan sa današnjim globalnim zatopljenjem. ili njihovog potpunog izumiranja. U početku mnogi nisu prihvatali ideju o klimatskim promjenama jer je zaista teško prihvatiti činjenicu da je čovjek. vrsta i ekosistema uz adekvatne primjere. posebno će biti naglasak na ljudskoj potrebi za biodiverzitetom. moramo spomenuti aktiviranje mnogih evropskih gradova koji rade na smanjenju efekta globalnog zatopljavanja gradeći zelene gradove. ponekad stoljeće ili duže. 1. koji su savršeno građeni i tako i funkcionišu. uspio narušiti prirodnu ravnotežu ekosistema. posebno u vezi sa zaštitom prirodnog okoliša. Postoji čitav niz povratnih veza klimatskih faktora. Najveće količine slatke vode se nalazi upravo u lednicima. Poseban osvrt će biti na važnosti biodiverziteta. klimatske promjene se obično odnose na današnje promjene klime. tako i u Bosni i Hercegovini. Povećanje temperatura također utiče na topljenje lednika. S obzirom na to da su hemijska svojstva jedan od uslova života jedinki u nekom području. uvodeći alternativne izvore goriva i sl. Posebno se to odnosi na sve veći ljudski utjecaj na klimatske promjene. To uključuje takve pojave kao promjene u Sunčevom toplinskom zračenju.

političarima i javnošću uopšte. danas je široko prihvaćeno u naučnoj zajednici da globalna temperatura raste i da klima Zemlje ima potencijal za brzu promjenu (slika 1). te kako možemo predvidjeti buduće klimatske promjene. Najveća zabrinutost zbog ljudskog djelovanja na klimu se odnosi na povećanu koncetraciju ugljičnog dioksida (CO 2) u atmosferi. (b) prosječni globalni nivo mora prema podacima mjernog stuba za plimu (plavo) i satelita (crveno). biodiverzitet je raznolikost živog sveta na planeti. 1. i (c) Sniježni pokrivač na sjevernoj hemisferi za period mart-april. Sl. Na osnovu ranijih trendova. zbog potrošnje fosilnih goriva i sve većom količinom krutih čestica u zraku. Veliki dio toga je direktna posljedica povećane emisije gasova staklene bašte i drugih ljudskih aktivnosti i donosi posebne izazove za društvo u cjelini. kao i niz složenih modela. što isto utječe na klimatske faktore. Kontinualne linije predstavljaju srednje vrijednosti za deceniju.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet smanjiti ljudski utjecaj na klimu i kako se prilagoditi promjenama koje se već javljaju. Biodiverzitet Najjednostavnije rečeno. Prijetnja koju klimatske promjene predstavljaju za ljude. Donosioci odluka i političari počinju da reaguju na taj izazov i postoji sve veća svijest u javnosti uopšte da može da dođe do uticaja koji će se odraziti na njihov život i životnu sredinu. kako na naučnom nivou tako i među donosiocima odluka i. živi svijet i našu životnu sredinu sada je prihvaćena u širokim razmjerama. sve više. sve većeg iskrčivanja šuma i povećanja obradivih površina. Niko ne može da predvidi budućnost. proizvodi i usluge koje obezbjeđuju. kao i biodiverzitet koji je njihov sastavni dio. dok tačke prikazuju godišnje vrijednosti. koje su proizvod četri 4 Amra Husika . Osim toga. Sve razlike se odnose na odgovarajuće prosjeke za period 1961-1990.3. međutim. svi aktuelni podaci i informacije. postaju sve više degradirani i manje sposobni da funkcionišu. Biodiverzitet na Zemlji danas čine milioni različitih bioloških vrsta. ukazuju da ekosistemi. sve više smo zabrinuti zbog ozonskih rupa. 1: Zapažene promjene kod (a) globalne prosječne temperature površine. Osjenčene površine su intervali nesigurnosti procjenjeni na osnovu sveobuhvatne analize poznatih nesigurnosti (a i b) i vremenskih redova (c). aktuelnih mjerenja i modela koji prikazuju buduća scenarija.

Pod usluge ekosistema možemo navesti vodu.000 i 100.. Stručnjaci koriste termin “background extinction rate”. Količina i tempo kojim trenutno koristimo prirodne resurse naše planete prevazilazi održivost sa čitavih 25%. što je u suštini tok izumiranja vrsta koji bi se odvijao kad ljudi ne bi bilo na planeti. da postoji 100 miliona različitih vrsta na planeti – onda između 10. Na simpozijumu 1986. biološki diverzitet. novčana vrijednost proizvoda i 5 Amra Husika . Svijet je. To je veza između svih organizama na planeti. i gdje čista i pitka voda neće biti česta pojava ili je uopšte neće ni biti dovoljno. spajnje ekosistema u kojem sve vrste imaju svoju ulogu. čak i sami ljudi! Svi zajedno činimo dio ekosistema naše planete. klimatska stabilnost i sprečavanje prirodnih nepogoda. zajednice. Wilson. čiji uredenik je biolog E. Stručnjaci procjenjuju da između 0. proći ćemo kroz kratku naučnu analizu. staništa i lokalne zajednice (kao primjer navodimo. Biodiverzitet je temelj zdravlja planete i ima direktan uticaj život svih nas. To je jedan od razloga zbog kojih se svijet počeo zanimati za biodiverzitet I njegovo očuvanje. Ali ako je viša procjena broja vrsta tačna – tj. Sama reč “biodiverzitet” je relativno nova. smanjenje biodiverziteta znači suočavanje miliona ljudi sa budućnošću u kojoj su zalihe hrane podložnije bolestima i štetočinama. gubitak pristupa čistoj i pitkoj vodi).1% cjelokupnog broja vrsta isčezne svake godine. Za razliku od masovnih izumiranja koja su bila prouzrokovana zbivanjima iz geološke historije naše planete. nego o broju vrsta na planeti Zemlji.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet milijarde godina evolucije. godine. upozoravaju stručnjaci. ozvaničena je u 1985. stvaranje i zaštita obradive zemlje. što znači da ako postoji kriza biodiverziteta. Direktan efekat ovakvog odnosa prema prirodnim resursima je jak pritisak i izazivanje opsanosti na vrste. U jednom istraživanju. Drugim riječima. godini spajanjem dve reči. zemljište. 80% od 1.onda se između 200 i 2. O. voda. u posljednjh nekoliko decenija. nacije i buduće generacije zavise. da postoji oko 2 miliona različitih vrsta na našoj planeti .200 vrsta tvrdokrilaca koje su pronađene bile su nepoznate nauci. izumiranje o kojem govorimo ovdje. Naučnici su bili iznenađeni pronalaskom ogromne količine raznolikosti insekata u tropskim šimama 1980. Ubrzan gubitak vrsta koji vidimo danas je od 1000 do 10000 puta veći nego prirodni tok izumiranja vrsta*. skoro je isključivo odgovorna jedna vrsta naša.000 vrsta isčezne svake godine. Biološka raznolikost je resurs od kojeg porodice. atmosfera.000 slučajeva isčezavanja vrsta desi na godišnjem nivou.01 i 0. na samo 19 stabala u Panami. Da bismo ilustrovali nivo gubitka biodiverziteta sa kojim se suočvamo. počeo da gubi vrste i staništa sa sve rastućom i zabrinjavajućom brzinom. naše zdravlje i sredstva za život će se takođe naći u opasnosti. to je mreža života. životinje. generalno je prihvaćeno korišćenje ove reči i njenog koncepta. Ipak postoji veliki broj podataka koji ukazuju da trenutno stanje nije uopšte dobro. Ako za primjer uzmemo da je niža procjena ukupnog broja vrsta tačna . Na osnovu izveštaja IUCN-a (Svjetske unije za zaštitu prirode). godine.tj. apsorpcija i razgrađivanje zagađujućih materija. Jednostavno.. Začudžujuće je da naučnici imaju više podataka o broju zvezda u našoj galaksiji. Prirodne resurse naše planete čine biljke. nakon izdavanja knjige BioDiversity (Wilson 1986). Termin “usluge ekosistema” obuhvata veliki broj stvari koje mi dobivamo iz prirode. često bez razmišljanja o posljedicama naših postupaka.

2012). pa doprinose širenju invazivnih vrsta. Proizvodnja i dostupnost hrane i vode. Može se reći. a na slici vidimo broj invazivnih vrsta u pojedinim evropskim zemljama. da je učestalost suša i poplava porasla u nekim dijelovima svijeta i da je takav trend povezan sa klimatskim promjenama (IPCC.8°C (1. Utjecaj klimatskih promjena na svjetski biodiverzitet Postepeno zagrijavanje atmosfere izaziva brojne i dalekosežne posljedice za cjelokupnu ljudsku zajednicu. Prema istom scenariju nivo mora će porasti za 18-38 cm. WWF je pripremio brojne izvještaje pod nazivom Argumenti za zaštitu. naročito u siromašnijim i nestabilnim krajevima planete. mekušce i rakove. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA BIODIVERZITET 2. Klimatske promjene su jedan od razloga slabljenja ekosistema i gubitka vrsta.000 različitih vrsta biljaka za proizvodnju tradicionalnih i savremenih lijekova. slabi ravnoteža datog ekosistema i on se “otvara” za neke druge vrste. Jedini uslov za besplatno pružanje ovakvih usluga je da se vodi računa da se ne narušava priroda. Invazivne vrste se veoma brzo šire i zauzimaju staništa. Ljudska civilizacija je i pored snažnog tehnološkog razvoja i dalje suštinski vezana za prirodne sisteme i direktno zavisi od procesa koji se u njima odvijaju.4°C). ali ih nam priroda ipak obezbjeđuje gratis. a koji su veoma zavisni od klimatskih uslova i koji mogu biti značajno destabilizovani klimatskim promjenama. Prema IV izveštaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC. Divljač je vrlo bitan izvora hrane u određenim državama. transport.4°C do 6. 2. a prema najpesimističnijem scenariju za čitava 4 oC (2. Širom svijeta. porast nivoa mora i okeana i izmjena režima padavina mogu prouzrokovati značajne probleme u funkcionisanju ljudskog društva. požari takođe se povezuje sa klimatskim promjenama.1.9°C). Okot 100 miliona tona morskih i slatkovodnih vrsta se lovi godišnje. odnosno 26-59 cm. zdravlje ljudi. uz srednji nivo pouzdanosti. Kada dođe do nestanka nekih vrsta iz ekosistema. Vrlo je vjerovatno da će čovječanstvo ubuduće biti izloženo sve većem riziku od ovakvih pojava. snadbijevanje energijom samo su neki od elemenata na kojima je zasnovano funkcionisanje ljudskih zajednica. topljenje leda. 2007) i najoptimističnijem scenariju temperatura će u 21.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet usluga ekosistema se procjenjuje da dostiže 33 triliona američkih dolara godišnje. Ovi izvještaji ukazuju na činjenicu da mi ni ne možemo da kupimo ovakve usluge. 6 Amra Husika . uključujućo ribe. Povećanje učestalosti katastrofalnih pojava kao što su poplave. Direktne posljedice klimatskih promjena kao što je porastctemperature.1°C do 2. suše. mi koristimo oko 60. Nove vrste su često invazivne koje doprinose daljem uništavanju ekosistema “gušeći” vegetaciju oko sebe. vijeku porasti za 1.

U prvim godinama perioda 2000 do 2050. Smatra se da će klimatske promjene značajno promijeniti ponudu usluga evropskog ekosistema tokom narednog stoleća (slika 3).godine.godine procjenjuje se da ćemo svake godine izgubiti usluge ekosistema čija je vrijednost jednaka 50 milijardi evra samo od kopnenih ekosistema. 7 Amra Husika . Invazivne vrste u pojedinim evropskim zemljama Uticaj klimatskih promjena na biodiverzitet će takođe imati direktne i indirektne ekonomske posljedice.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet Sl. dok će kumulativni gubitci blagostanja biti jednaki do 70% godišnje potrošnje do 2050.

šumske zajednice biće izloženije različitim negativnim uticajima. Šumski ekosistemi su pogođeni klimatskim promjenama i očekuju se posljedice kao što su: pomijeranje granica pojedinih tipova šuma u odnosu na geografsku širinu i nadmorsku visinu. Ubrzane klimatske promjene i ostali antropogeni pritisci mogu. što će se nepovoljno odraziti na očuvanje 8 Amra Husika . Ekosistemi mogu tolerisati određeni nivo klimatskih promjena. To uključuje longitudinalna pomijeranja areala pojedinih vrsta kao i promjene njihovog visinskog rasprostranjenja. dok će pomjeranje podesnih klimatskih uslova za pojedine vrste dovesti do promjena njihovog broja i oblasti zastupljenosti sa direktnim uticajima ekološku povezanost. nestabilno stanje. gubitci usluga ekosistema i ekonomske posljedice Topliji svijet će biti karakterisan promjenama vremenskog rasporeda sezonskih događaja u prirodi. a klimatske promjene mogu pojačati te negativne efekte. 2. Na većini kontinentalnih evropskih vrhova došlo je do povećanja broja vrsta biljaka usljed otopljavanja. 4. Razlog zašto savremene klimatske promjene smatramo nepovoljnim po ekosisteme i vrste je to što se one danas odvijaju brže i izraženije nego što se živi sistemi mogu prilagoditi na njih. nestajanje i povlačenje određenih šumskih zajednica.Ekonomske projekcije.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet Sl. preko pozitivnih sprega. dok je na mediteranskim vrhovima došlo do smanjenja broja vrsta. promjene u migracijama i produženje vegetacionih sezona. Na kraju. najnovija istraživanja uticaja klimatskih promjena na biljke pokazuju da je došlo do značajnih pomijeranja rasprostranjenosti biljaka na visokoplaninskim vrhovima u Evropi. promjene u fenološkim fazama. 3. 2007). Razumijevanje odložene reakcije u ekosistemima je još nedovoljno. nepoznate poremećaje u biosferi. na primjer. Ekosistemi su izloženi raznim drugim antropogenim pritiscima. U cilju smanjenja nepouzdanosti i razvoja boljih adaptivnih reakcija neophodno je razvijati naša naučna saznanja o prelaznim stanjima ekosistema i njihovom funkcionisanju u promjenljivim klimatskim uslovima. Očigledno da klimatski uslovi imaju značajan i opsežan uticaj na prirodne sisteme. 2007) izdvojeno je pet osnovnih pretpostavki o uticaju klimatskih promjena na ekosisteme: 1. klimatska varijabilnost je jedan od faktora koji je doprinio razvoju biološke raznovrsnosti kroz evolucionu historiju. Tako. što će ujedno i smanjiti adaptivne mogućnosti društva koje zavisi od tih ekosistema. promjene odnosa pojedinih vrsta drveća prema svjetlosti. Klimatske promjene mogu izazvati nestanak vrsta koje su ključne za funkcionisanje određenih ekosistema. Promjene u prirodnim sistemima koje su nastale kao posljedica klimatskih promjena već su potvrđene brojnim istraživanjima (IPCC. 5. U IV izveštaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC. Ta elastičnost ili prirodna prilagodljivost u suštini predstavlja obim poremećaja koju određeni ekosistem može podnijeti pre nego što pređe u neko drugo. izazvati nove. promjene u sastavu pojedinih biljnih zajednica. svi navedeni efekti imaće kumulativno djelovanje. U pojedinim regionima se može očekivati i smanjenje određenih antropogenih pritisaka usljed klimatskih promjena. Živi svet se već milionima godina razvija u promjenljivim klimatskim uslovima i svakako da većina prirodnih sistema ima sposobnost da se prilagodi takvim uslovima. promjena raspodjele površina pod različitim tipovima šuma u njihovom međusobnom odnosu. mnogi habitati će postati manje podesni za život.

Pored ovih efekata očekuju se i učestalije pojave pojedinih uzročnika bolesti kod drveća i parazitskih vrsta insekata. Takođe. Tako se predviđa relativno velika osetljivost ekosistema iz razloga što su oni već u velikoj mjeri narušeni. najvažniji su proizvodnja i potrošnja energije i transport. povećanje erozije obala. Strategiji je posebno naglašena osjetljivost vrsta vezanih za visokoplaninska staništa kojima će globalnim otopljavanjem biti znatno smanjena odgovarajući ekološki prostor. povećanje problema izazvanih stranim. vijeka. globalna prosječna temperature na površini Zemlje se povećala za 0.2. prirodne katastrofe mogu imati kobne posljedice po pojedine elemente biodiverziteta. Od ljudskih aktivnosti koje doprinose efektu gasova staklene bašte. povećaće se globalna prosječna temperatura i nivoi mora – u periodu 1990. fragmentisani i izloženi antropogenim pritiscima što ih generalno čini još ranjivijim na klimatske promene. planinske oblasti. oni imaju i direktan uticaj na globalnu temperaturnu ravnotežu. a to se naročito odnosi na mediteranske delove gde je već sada izražen nedostatak vode. naročito one sa uskim rasprostranjenjem i malom brojnošću. ljudski uticaj na promjenu atmosfere će se nastaviti. Iako su ovakve pojave povezane i sa prirodnim procesima i redovno su se događale kroz historiju. izmjene staništa i rasprostranjenost vrsta. značajan uticaj na biodiverzitet mogu imati i učestalije katastrofalne pojave kao što su poplave. Takođe.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet biološke raznovrsnosti i mogućnost racionalnog upravljanja ovim prirodnim resursom. ocijenjeno je da je ovaj region osjetljiv na klimatske promjene. Taj document pokazuje sljedeća otkrića: · Nova sistematska posmatranja u proteklih 50 godina potvrđuju negativan efekat ljudskih aktivnosti. šume. Pored toga. · Tokom 20. hladni talasi i naročito požari. koji je izradilo Međuvladino tijelo za klimatske promjene (IPCC). riječne obale. invazivnim vrstama. U ovom izvještaju su nabrojani i uzroci klimatskih promjena. vlažna i stepska staništa. 2009.6 stepeni Celzijusa. godine. Kao najranjiviji označeni su visokoplaninski predijeli. u današnjim uslovima one mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju za pojedine ekosisteme i vrste. Strategija biološke raznovrsnosti daje opšti pregled mogućih uticaja klimatskih promjena na biodiverzitet i najugroženijih ekosistema. pašnjaci. Upravo ovo je takođe prikazano u Trećem izvještaju procjene (TAR) iz 2001. kao i potencijalne mjere ublažavanja klimatskih promjena. suše. godine je objavljen Prvi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine u skladu sa okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Ovim izvještajem je obuhvaćena i Bosna i Hercegovina. 2. 9 Amra Husika . na osnovu svih IPCC scenarija. Prema ovom izveštaju jugoistočnu Evropu očekuje povećanje nivoa mora. vijeku. · U 21. Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet u BiH U projektu koji se bavio uticajem klimatskih promjena na biodiverzitet u jugoistočnoj Evropi date su opšte procjene mogućih posledica. narušenog statusa zaštite vrsta i staništa. U uslovima velikog antropogenog pritiska. obalne zone koje su ugrožene rastom nivoa mora i nizijske oblasti kojima prijete češće poplave.

maja. stvarajući na taj način uslove za GEF da obezbijedi daljnju finansijsku pomoć za BiH u pripremi Prvog nacionalnog izvještaja. priprema Prvog nacionalnog izvještaja je počela nakon toga. ledenog pokrivača. povećanje globalne prosječne temperature je predviđeno da bude između 1. upravljanju vodama. sjednice Savjeta ministara BiH (održane 16. turizmu i drugim industrijskim granama. grad. tako da je u dogovoru sa relevantnim akterima sa entitetskog i državnog nivoa Bosne i Hercegovine 10 Amra Husika . godine. Kao država koja nije članica Aneksa I. su naveli međunarodnu zajednicu da odluči 1992. u skladu sa zaključcima sa 66. poplave. Konvencija UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) je stupila na snagu 1994. Zbog činjenice da BiH nije formalizovala odnose sa Globalnom podrškom za životnu sredinu (GEF) do 2004. funkcija Kontakt institucije BiH prema UNFCCC je stavljena na nivo entitetskog Ministarstva za prostorno uređenje. negativne posljedice klimatskih promjena se trebaju očekivati zbog daljeg povećanja temperature vazduha. Konvencija je ratifikovana od strane 186 država i od strane Evropske unije (EU) kao ekonomske zajednice. osnovan je Odbor za klimatske promjene BiH sa 32 predstavnika. Ovaj dokument je uspješno završen pomoću lokalnih stručnjaka. Bosna i Hercegovina je postala članica Konvencije 6. ukazuju na direktne uticaje klimatskih promjena na ljudsko zdravlje i na ekosisteme. Za uspješno sprovođenje obaveza Bosne i Hercegovine u skladu sa Konvencijom. pokušaji vlasti da obave tender za pripremu Prvog nacionalnog izvještaja nisu bili uspješni.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet do 2100. poljoprivredu. dosad je održano 14 godišnjih konferencija (COP). PFCs. 2002. smanjenja padavina u zonama vegetacije i učestalijim vremenskim događajima. Osnovni cilj Konvencije jeste da obezbijedi stabilizaciju nivoa gasova staklene bašte (CO2. mada u manjoj mjeri. toplotni talasi. CH4. da spriječe neželjene vremenske uslove za proizvodnju hrane i snabdijevanje vodom. osnovan je Pododbor za klimatske promjene BiH. građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS). U skladu sa međuentitetskim dogovorom. HFCs. hidrosfere. godine. U skladu sa postojećim rezultatima naučnih istraživanja u Jugoistočnoj Evropi. i SF6) u atmosferi na nivou da spriječi opasne antropogenske uticaje na klimatski sistem (koji se sastoji od atmosfere. Zbog tehničkih pitanja. a posebno one koje su kasnije potvrđene postojećim podacima. te da time obezbijede uslove za prirodne ekosisteme da se prilagode klimatskim promjenama. aktivnosti navedene u Konvenciji su osmišljene sa ciljem smanjenja brzine atmosferskog zagrijavanja. godine da osnuje Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC). dok će povećanje nivoa mora biti između 9 i 88 cm. Svi ovi faktori. biosfere i interaktivnih odnosa među ovim podsistemima). Dalje. BiH će ispunjavati svoje obaveze do te mjere da primi tehničku i finansijsku pomoć. snježne oluje i lavine. Sve ove projekcije. godine. 2000. zemljišta. GEF nije odobrio sredstva putem UNDP za finansiranje pripreme dokumenta „Vlastita procjena za pripremu prijedloga projekta za pripremu Prvog nacionalnog izvještaja BiH za UNFCCC“. šumarstvu. u skladu sa članom 4 Konvencije. koji se sastoji od 10 članova. Jedna od ključnih aktivnosti Kontakt institucije je bila nadgledanje pripreme Prvog nacionalnog izvještaja (Initial National Communication – INC). godine). Kao posljedica toga. i da osiguraju budući privredni razvoj. Štetne posljedice klimatskih promjena mogu biti naročito očigledne u proizvodnji hrane.8 stepeni Celzijusa. kao što su suša. N2O. vodne resurse i uopšteno na privredne i socijalne aspekte čovječanstva. i većina članova Pododbora je takođe imenovana u Odbor za klimatske promjene BiH. energiji. decembra. godine i u skladu sa usvojenim procedurama o radu i djelovanju.4 i 5.

sa ciljem maksimalnog smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena na privredu. godine. zdravlje stanovništva i okoliš. · Sistematsko posmatranje i istraživanje. Projektni tim je imao potpunu podršku Političke kontakt institucije BiH prema GEF-u i Kontakt institucije BiH prema UNFCCC-u. aktivnosti po pitanjima u vezi sa klimatskim promjenama su odgovornost vlada država članica. moraju biti u mogućnosti da uspostave obuhvatan sistem za bavljenje klimatskim promjenama. Sljedeći Izvještaj je pripremljen. metoda i procesa koji vode ograničenju. grupa kojoj pripada i Bosna i Hercegovina. trebati da dobiju podršku od razvijenih država. odgovarajućim Operativnim programom GEF-a i relevantnim dokumentima iz Bosne i Hercegovine. odabrano je 45 domaćih stručnjaka iz 14 relevantnih oblasti da rade direktno na pripremi dokumenta. Naime. · Sarađivanje u razvoju i prenosu tehnologija. Naime. kao i da identifikuju mjere adaptacije na klimatske promjene i zahtijevaju odgovarajuću pomoć od razvijenih država korištenjem odgovarajućih mehanizama. Finansiranje je. potrebno za sprovođenje ove obje vrste mjera. U skladu sa ovom Konvencijom. odlučeno da bi optimalno rješenje bilo da UNDP BiH preduzme administrativnu ulogu u organizovanju pripreme Prvog nacionalnog izvještaja. Dogovoreno je da bi dokument trebalo pripremiti i predati do kraja 2009. U skladu sa procedurom. naravno. opet. Bosna i Hercegovina ima samo opšte obaveze koje se odnose na: · Izračunavanje godišnjih emisija gasova staklene bašte korištenjem definisane metodologije i izvještavanjem Konferencije strana Konvencije. · Sarađivanje u pripremi zaštitnih mjera za oblasti izložene sušama i poplavama. Ove države. Projektni odbor. krenuvši početkom 2008. što znači da se ovo takođe odnosi i na BiH. nisu u obavezi da smanje svoje emisije gasa staklenika na državnom nivou. · Uključivanje procjene uticaja klimatskih promjena u odgovarajuće strategije i strategije privrednog razvoja. u skladu sa Konvencijom. i akcije kojima se smanjuju globalne emisije gasa staklenika. razmjena podataka i razmjena informacija o klimi i klimatskim promjenama. kapacitet rješavanja klimatskih promjena mora biti državni kapacitet sa dovoljno finansiranja za oboje I aktivnosti ublažavanja i prilagođavanja. sa ciljem poboljšanja naučnih otkrića o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena. koji je uspostavljen odvojeno kako bi nadgledao 11 Amra Husika . godine u direktnim konsultacijama s UNDP BiH i u skladu sa smjernicama datim u dokumentu „Instrukcije za izradu nacionalnih izvještaja država članica koje nisu uključene u Aneks I Konvencije“ (17/CP. naravno. · Uvođenje i sprovođenje mjera za prihvatanje posljedica klimatskih promjena putem regulisanja antropogenskih emisija i mjera adaptacije na klimatske promjene.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet i UNDP-a u BiH. smanjenju i stabilizaciji emisija gasova staklenika. Od 200 kandidata. kao i zaštitnih mjera za vodne resurse. Države članice koje ne pripadaju Aneksu I Konvencije. za koji će. Takođe.8). Vrste mjera koj su im na raspolaganju su akcije u svim privrednim sektorima pogođenim klimatskom promjenom. Države koje nisu članice Aneksa I bi trebalo da istražuju uticaj klimatskih promjena na svojoj teritoriji i njihovu ranjivost na klimatske promjene.

U skladu sa sakupljenim podacima. U svim ispitanim modelima. itd.6°C po 1°C globalnog povećanja tokom perioda 2031-2060. Glavni izvori metana su poljoprivreda (uzgoj stoke). Osnovni izvori primarne energije u BiH su ugalj i hidropotencijal. Nedostatak potrebnih podataka u cjelini.8 i drugim dokumentima. prosječna godišnja temperatura se povećala. do alpske klime u planinskim regijama i mediteranske klime u obalnim i nizinskim oblastima regiona Hercegovine na jugu i jugoistoku. prognozirano je da će se temperatura u BiH povećati sa 0. kao što je upotreba izvora obnovljive energije. unutar svojih definisanih dužnosti. nakon čega slijede tečna goriva (17%) i gas (6%). Najveće količine emisija N2O rezultiraju iz poljoprivrednog tla putem obrađivanja tla i uzgoja usjeva. tri javna preduzeća koja se bave upravljanjem šumama imaju certifikat izdat od strane organizacije Savjeta za upravljanje šumama (Forest Stewardship Council – FSC) i trenutno oko 50% šuma kojima upravlja država u BiH ima FSC certifikat. sa više od 67%. sa izuzetkom hidroelektrana.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet pripremne aktivnosti u ime BiH. čvrsta goriva – ugalj čine najveću proporciju (77%). Međutim. kao i složena administrativna struktura i nedostatak sredstava. Metodologija: Godine 1990. nekontrolisane (fugitivne) emisije iz rudnika uglja. Specifični faktori emisija za Bosnu i Hercegovinu su izračunati za 12 vrsta uglja koji se koristi u BiH. Najznačajniji izvor emisije CO2 je zasigurno energetski sektor. Zbog poznatih specifičnosti i složenosti strukture Bosne i Hercegovine. mali broj profesionalnih institucija. nizak nivo javne svijesti o klimatskim promjenama. Najveći izvor CO2 u industrijskim procesima su proizvodnja željeza i čelika. štaviše. nepouzdanost tih podataka. Šume u BiH se uglavnom prirodno obnavljaju i. i nedovoljna informisanost i obučenost NVO-a. koji daju 62% primarne energije. nedostatak dovoljne količine činjeničnih statističkih podataka.100 km2 ili oko 53 procenta teritorije BiH – što je među najvišom pokrivenošću šumama u Evropi. popis gasova staklenika u BiH je izvršen u skladu sa Smjernicama za izvještavanje UNFCCC-a. kao korisnika projekta. Zbog aktivnosti kao što su nezakonita sječa ili rudarenje.53 Gg CO2 za referentnu godinu 1990. je naišao na određene teškoće. Korištena metodologija je bila metodologija evropskog CORINAIR-a. šume u BiH predstavljaju značajan ponor CO2: 7. koji doprinosi sa 70% ukupnih emisija CO2. Korištenjem EH5OM globalnog modela. šumske oblasti se brzo smanjuju. kao rezultat toga. Šume i šumsko zemljište zauzimaju površinu od oko 27.3 Jasno je da je prosječno povećanje temperature (prosjek dnevne srednje temperatura u periodu od 30 12 Amra Husika . U energetskom sektoru. aktivno pratio i podržavao pripremni proces Prvog nacionalnog izvještaja. pored ovih teškoća. Međutim. i odlaganje otpada.423. pripremljeni izvještaj je sveobuhvatan i visoko profesionalan dokument. šumski požari. su predstavljali određene prepreke procesu pripreme. je.7 do 1. značajan dio šumskog pokrivača je proglašen miniranim (oko 10%). Izvori ostalih emisija uključuju poljoprivredu (12%). pokazuju značajnu bio raznolikost. i prosječne neto padavine su se smanjile a buduće periode u projekcijama. profesionalni rad u skladu sa Instrukcijom 17/CP. Klima BiH varira od umjerene kontinentalne klime u sjevernom dijelu Panonske nizije duž rijeke Save i u zoni podnožja. industrijske procese (11%) i otpad (3%). Energetska efikasnost u BiH je niska u odnosu na države sa visokim prihodima.

korištenjem EH5OM globalnog simulacionog modela. Na svim dijelovima Mediterana (uključujući i Balkan) se očekuje smanjenje količina padavina u ljetnom periodu i malo povećanje ili bez promjena u ostalim sezonama tokom perioda 2031-2060. kada se već male količine padavina mogu prepoloviti. Najviša povećanja temperature će se javiti u ljeto i u unutrašnjim oblastima: Ts rednje po 4°C i T maksimum po 5°C u prosjeku.3. 2. ljetna klima će biti primjetno suvlja u Južnoj Evropi. Aktivnosti za smanjenje efekata klimatskih promjena Naučni dokazi i dokazi sa terena ukazuju da će posljedice klimatskih promjena na biodiverzitet i usluge ekosistema biti veoma teške. oluja. Povećanje u broju ljetnih dana. postoje velike praznine u znanjima. očekuje se povećanje i u pojavi grada. BiH nije imala mogućnosti da odabere adekvatnu metodu i pristupe socio-ekonomskim scenarijima i scenarijima promjene klime. Međutim. nacionalnom i podnacionalnom nivou u Jugoistočnoj Evropi je još uvijek u ranoj fazi. grmljavina. ili oko jednog dodatog mjeseca ljetnih dana u prosjeku. što može predstavljati prijetnju svim oblicima ljudske aktivnosti. sa značajnim sekundarnim uticajem. sa brzim promjenama kratnih perioda (pet do deset dana) izuzetno hladnog ili toplog vremena – topli i hladni talasi – i periodi sa izuzetno visokim nivoima padavina. definisano kao broj dana sa Tmaksimum > 30°C. Ovo je posebno primjetno tokom ljeta (juni – avgust). koji bi odražavali nacionalne okolnosti na snažan način tokom pripreme Prvog nacionalnog izvještaja zbog ozbiljnih nedostataka u podacima i projekcijama. Povećanje varijabilnosti vremena je primijećeno u svim sezonama. Povećanje u suhim danima će vjerovatno biti niže duž obale. Maksimalni prioritet treba prema tome da bude dat razmjeni iskustava i znanja između zemalja u Jugoistočnoj Evropi. Biće značajna izloženost prijetnjama od klimatskih promjena. ali više u unutrašnjosti Balkana. Što se tiče količine padavina. povećanje u broju vrućih dana na Balkanu. Na kraju. Očekuje se da će se trajanje suhih perioda. Nadalje. mada se politička pažnja vezana za probleme brzo povećava u većini zemalja. očekuje se da će mediteranski region imati više suhih dana. Zbog toga su u okviru ovog Izvještaja dati preliminarni zaključci na osnovu kombinacije dvije vrste postojećih projekcija: 1) rezultat regionalnog nivoa iz globalnog modela nalazi iz drugih istraživanja. i između 2 i 3°C u unutrašnjosti. i maksimalne brzine vjetra. BiH je veoma ranjiva na klimatske promjene. BiH ima veoma ograničene sposobnosti adaptacije za rješavanje klimatskih rizika. U prosjeku. Pored toga. povećanoj sinergiji između programa 13 Amra Husika . povećanoj saradnji između nadležnih ministarstava na nacionalnom nivou. varira od dvije sedmice duž obale do 5-6 sedmica u unutrašnjosti. kao što su poljoprivreda i šumarstvo (i uloga hidroelektrana u sektoru energije u manjoj mjeri). i intenzitet erozije tla povećati tokom sljedećeg vijeka. Na kraju. Tmaksimum se očekuje da se poveća više od T minimuma. učestalost poplava od bujica. Zadatak proširenja scenarija kako bi se odrazile nacionalne okolnosti u budućim projekcijama je urgentan i to je veliki prioritet za Drugi nacionalni izvještaj. Odgovornost za politike na regionalnom. definisano kao broj dana kada Tmaksimum prevazilazi 25°C je od 2 do 6 sedmica. kao i suša. BiH takođe ima visoku osjetljivost na ove prijetnje zbog toga što je ekonomska uloga sektora „osjetljivih na klimu“. u većini ciljnih zemalja iz ovog Izvještaja.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet godina) je između 1 i 2°C duž obale.

• integrisanje. Vrste u ekosistemu su povezane i 14 Amra Husika . Program Ujedinjenih Nacija za Okoliš (UNEP) je osnovao Radnu grupu eksperata o biološkoj raznolikosti u novembru 1988. Kao odgovor na sve intenzivnije uništavanje našeg bogatog prirodnog nasljeđa. • uspostavljanje lobija i nacionalnih panela za biodiverzitet i klimatske promjene. i transferu ekološki neškodljivih tehnologija čine temelje za ovu saradnju. Konvencija podstiče saradnju među zemljama. uticaja klimatskih promjena na biodiverzitet u sektorske politike i privredne i finansijske sektore. Predstavlja prvi globalni. sveobuhvatni sporazum koji obuhvata sve aspekte biološke raznolikosti: genetičke resurse. vrste. i ekosisteme. Zbog toga se preporučuje sljedeće: • potrebno je više strateške i operativne sinergije između nacionalnih i internacionalnih politika i aktivnosti u pogledu klimatskih promjena i biodiverziteta za Jugoistočnu Evropu kako bi se adekvatno suzbili uticaji klime na svim geografskim nivoima.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet međunarodnih organizacija i uključivanja relevantnih zainteresovanih subjekata. uključujući postizanje ciljeva politike biodiverziteta i izradu i realizaciju projekata. • održivo upravljanje zaštićenim oblastima. naročito privrednika i zemljoposednika.po prvi put . Ona ističe . Preporučuju se sljedeće aktivnosti: • projekti za podizanje svijesti i informisanje. pristupu genetičkim resursima. Nacionalne i internacionalne politike su počele da se nose sa uticajima klimatskih promjena na biodiverzitet. • specijalno izrađeni programi izgradnje kapaciteta. godine kako bi se ispitale potrebe za donošenjem međunarodne konvencije o biološkoj raznolikosti.da je konzervacija biološke raznolikosti "zajednička briga cijelog čovječanstva" i integralni dio procesa razvoj. Njene odredbe o naučnoj i tehničkoj saradnji. • komunalni programi koji uključuju lokalno stanovništvo i preduzetnike. • kontrola urbanizacije i investicione izgradnje u primorskim oblastima. • izrada spiskova vrsta i habitata. Ove lokacije treba da obuhvate i morske oblasti. • strategije prilagođavanja uticajima klimatskih promjena na biodiverzitet. na realan i praktičan način. • postoji snažna potreba da se poboljša ciljana implementacija međunarodnih konvencija vezanih za biodiverzitet i klimatske promjene na nacionalnom i podnacionalnom nivou. ali još uvijek imaju velike praznine u pogledu konkretnih ciljeva i mjera. koji su najosjetljiviji na klimatske promjene i određivanje lokacija za praćenje klimatskih promjena. uključujući aktivnosti za upravljanje sukobima i to i na pod-nacionalnom nivou. Da bi ostvarila svoje ciljeve.

povećanje zaštićenih površina. · Uvođenje i sprovođenje mjera za prihvatanje posljedica klimatskih promjena putem regulisanja antropogenskih emisija i mjera adaptacije na klimatske promjene. građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS). unapređenje i saradnja institucionalnih okvira. aktivnosti po pitanjima u vezi sa klimatskim promjenama su odgovornost vlada država članica. što znači da se ovo takođe odnosi i na BiH. razvoj ekološke svijesti kod građana. sjednice Savjeta ministara BiH (održane 16.3. Naime. 2002. i većina članova Pododbora je takođe imenovana u Odbor za klimatske promjene BiH. Kao posljedica toga. razvoj ekoloških mreža. osnovan je Odbor za klimatske promjene BiH sa 32 predstavnika. U skladu sa međuentitetskim dogovorom. razvoj sistema za vrednovanje biodiverziteta i ekosistemskih usluga. · Uključivanje procjene uticaja klimatskih promjena u odgovarajuće strategije i strategije privrednog razvoja. osnovan je Pododbor za klimatske promjene BiH. koji se sastoji od 10 članova. funkcija Kontakt institucije BiH prema UNFCCC je stavljena na nivo entitetskog Ministarstva za prostorno uređenje. ako nestanu neke od njih može da se poremeti ciklus kruženja materije. 2. godine). u skladu sa zaključcima sa 66. za koji će. Za uspješno sprovođenje obaveza Bosne I Hercegovine u skladu sa Konvencijom.1. · Sarađivanje u pripremi zaštitnih mjera za oblasti izložene sušama i poplavama. decembra. zaštita i unapređenje šumskih ekosistema. Ove države. Bosna i Hercegovina ima samo opšte obaveze koje se odnose na: · Izračunavanje godišnjih emisija gasova staklene bašte korištenjem definisane metodologije i izvještavanjem Konferencije strana Konvencije. Smanjenje efekata klimatskih promjena u BiH Bosna i Hercegovina je postala članica Konvencije o biološkoj raznolikosti6. trebati da dobiju podršku od razvijenih država. godine. praćenje invazivnih vrsta i planiranje mjera u suzbijanju njihovog širenja. U skladu sa ovom Konvencijom. sa ciljem poboljšanja naučnih otkrića o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena. kao i zaštitnih mjera za vodne resurse.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet zavise jedna od druge npr. kao i da identifikuju mjere adaptacije na klimatske promjene i zahtijevaju odgovarajuću pomoć od razvijenih država korištenjem odgovarajućih mehanizama. · Sarađivanje u razvoju i prenosu tehnologija. naravno. razmjena podataka i razmjena informacija o klimi i klimatskim promjenama. zdravlje stanovništva i okoliš. 2000. metoda i procesa koji vode ograničenju. moraju biti u mogućnosti da uspostave obuhvatan sistem za bavljenje klimatskim promjenama. unapređenje upravljanjem zaštićenim područjima. · Sistematsko posmatranje i istraživanje. ciklus azota. maja. Vrste 15 Amra Husika . smanjenju i stabilizaciji emisija gasova staklenika. u skladu sa Konvencijom. Neke od potrebnih mjera su: razvoj sistema za praćenje utjecaja klimatskim promjena na biodiverzitet. sa ciljem maksimalnog smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena na privredu. opet. Države koje nisu članice Aneksa I bi trebalo da istražuju uticaj klimatskih promjena na svojoj teritoriji i njihovu ranjivost na klimatske promjene. monitoring vrsta koje se koriste u komercijalne svrhe i planiranje njihovog održivog korištenja.

Uprkos „udarcima“ kojima nam priroda uzvraća mi i dalje nismo svjesni da ne postoji priroda da bi služila nama. Ukoliko ne poradimo na očuvanju biodiverziteta i smanjenju efekata klimatskih promjena. a nažalost mnogi primjeri su uočljivi i bez naučne provjere. Finansiranje je. samo trebamo tražiti prave uzore. Naime. Naime. Evolucija nam je pokazala da je život bez ljudske vrste itekako moguć. 3. naša vrsta. nego ćemo dovesti u pitanje vlastiti opstanak. Priroda funkcioniše savršeno. kapacitet rješavanja klimatskih promjena mora biti državni kapacitet sa dovoljno finansiranja za oboje i aktivnosti ublažavanja i prilagođavanja. kao i upoznavanje sa važnošću biodiverziteta. ali danas je prezentirano već dovoljno naučno prihvatljivih dokaza o njihovom postojanju. ZAKLJUČAK Možda su ljudi nekada bili skeptični po pitanju klimatskih promjena. mnogi evropski gradovi poput Hamburga. naravno. Međutim. i akcije kojima se smanjuju globalne emisije gasa staklenika. ljudska vrsta se pojavila na samome kraju. Međutim. je zbog svoje sebičnosti sposobna i spremna da uništi takvo savršenstvo i naruši prirodni sklad ekosistema. nego postojimo mi da bismo osigurali njenu raznovrsnost. ne samo da ćemo smanjiti kvalitet našeg života. 16 Amra Husika . uprkos evolutivno najrazvijenijem umu. kada su postojali svi potrebni uslovi za njen opstanak. svaka jedinka u ekosistemu ima svoj zadatak i zajedničkim radom oni opstaju i čine savršeni sklad. potrebno je još uvijek raditi na povećanju svijesti stanovništva. Zbog toga je potrebno da se aktiviramo čim prije i očuvamo naše ekosisteme dok oni još uvijek imaju sposobnost vlastite regeneracije. potrebno za sprovođenje ove obje vrste mjera.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet mjera koji su im na raspolaganju su akcije u svim privrednim sektorima pogođenim klimatskom promjenom. Naprimjer. Ukoliko počnemo djelovati na vrijeme uspjet ćemo očuvati vrste i ekosisteme prije nego što bude kasno. ali prateći evolutivni razvoj živog svijeta uviđamo da je svijet ipak opstajao bez nas. Ne trebamo biti pesimistični.

Ovo je vrlo važna činjenica o kojoj se ne govori i nažalost. a postoje mnoge druge mogućnosti. et al. Banja Luka. međuentitetsku i međunarodnu saradnju. Tilburg. Sekulić. Vukomir.globalissues. Beograd. 4. uveli hladne krovove i sl. načina za to je mnogo. Prvi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine u skladu sa Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Pronašli su zamjenu za fosilna goriva i vrlo efikasno svake godine smanjuju emisiju CO2 koju su imali sagorijevanjem fosilnih goriva.co. Tek onda kada ljudi budu svjesni vrijednosti prirode koju imamo biće spremni da je cijene i čuvaju. ECNC-European Centre for Nature Conservation.bbc. Harvard.html 17 Amra Husika . Procena ranjivosti na klimatske promene u Sribiji.uk/news/10113949 http://www. 2010.uk/news/1545516/Honey-bees-in-US-facing-extinction. et al.org/article/172/climate-change-affects-biodiversity http://www. Laušević. WWF. Bernstein. LITERATURA     Chivian.iucn.org/what/biodiversity/about/ http://www. Stanovništvo naše države ima priliku da uživa u pejzažima visoke vrijednosti sa vrlo visokim stepenom raznolikosti na ovako relativno malom području.. samo treba biti dovoljno obrazovan i kreativan. E. Potrebno je da ljudi ponovo pronađu vezu s prirodom. Ovo su samo neki od primjera.org/sos_projects/overview/ http://www.org/knowledge/monitoring_evaluation/tools_and_resources/ http://www.telegraph.iucn. R. Center for Health and the Global Environment. što će se desiti samo uz efikasan isntitucionalni okvir. A.co. 2009.Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet Štokholma i slično rade na metodama smanjenja efekata klimatskih promjena i uspješni su u tome. 2008. nije dovoljno obrađena u našem obrazovnom sistemu. 2012. et al. unaprijedili su javni gradski prevoz.org/what/biodiversity/solutions/ http://www. povećali zelene površine. što je potrebno pod hitno izmijeniti. To treba također da učvrste zakonski okviri. Centar za unapređenje životne sredine.iucn. međukantonalnu. http://www. Climate change and biodiversity in South-East Europe. G.sospecies. G. How Our Health Depends On Biodiversity. i uskalde način svog života s prirodom.

Utjecaj klimatskih promjena na biodiverzitet 18 Amra Husika .