You are on page 1of 9

UVOD

Ljudska istorija se sastoji od pokusaja i borbi covjeka za oslobadjanje od
mnogih okova koji su mu tokom vremena bili vezivani. Mnogi su u tim borbama
umirali, jer su smatrali da je bolje izgubiti zivot pokusavajuci da steknu slobodu
nego da zive bez nje. Takva smrt je bila cist dokaz njihove individualnosti.
Covjek je tako oborio vlast ckrve, pa vlast drzave, sve dok nije dosao do
pojedinacne slobode.

1

ali je uglavnom uslovljen drustvenim uslovima. koji stvaraju raskorak izmedju ove dvije teznje. sve do vrhunca njegove individualizacije. ali to nije izvodljivo.. Proces individualizacije ima dva vida: jedan je porast snage licnog ja. ovladavanje prirodom. izbjegavanje izdvojenosti i moralne usamljenosti. koje cine strukturu kojom rukovode volja i razum. Pravimo razliku izmedju statickog i dinamickog prilagodjavanja. nema izbora vec da se sjedini sa svijetom i pokusa da pronadje bezbijednost u vezama sa svijetom koje mu oduzimaju slobodu i identitet. ali njegov razvitak ometaju odredjeni faktori. kao snage koje igraju vaznu ulogu u drustvenom procesu. Covjekove sklonosti su proizvod drustvenih procesa.potreba zadovoljavanja fizioloskih nagona. koji djelimicno zavisi od pojedinca. postajuci sve vise pojedinac. pocinje da se plasi i strijepi od svih opasnosti i nevolja koje ga okruzuju. Neki djelovi ljudske prirode stalni su i nepromjenjljivi. nesigurnost. Dinamicko prilagodjavanje podrazumijeva stvaranje nekog novog osjecanja i crte karaktera.Covjek ipak nije potpuno uspio da se odvoji od prvobitnih spona.Sloboda. koji ga uoblicavaju i potiskuju. Drugi vid ovog procesa je sve veca usamljenost. Sam covjek je proizvod vjekovnog ljudskog truda. Pod .psiholoski problem? Analiza data u ovoj knjizi zasniva se na predpostavci da je kljucni problem psihologije poseban odnos pojedinca i svijeta. neshvatanje uloge u svijetu. Kako se izdize iz prvobitnog jedinstva sa prirodom covjek. Staticko prilagodjavanje je ono pri kojem citava karakterna struktura ostaje nepromijenjena i usvaja se neka nova navika. sve vece osjecanje da je kao pojedinac nemocan i nebitan. koji covjek pokusava da umanji mehanizmima bjekstva. Covjek u jednom trenutku pokusava da se odupre individualizaciji. jacanje razuma i razvitak solidarnosti sa ljudima. stalno jacanje i integracija. emocionalna i mentalna sfera. Sve dok je covjek vezan za druge i njihov zajednicki svijet on je spokojan. izdvajanje. 2 . Psiholoske promjene treba shvatiti kao usvajanje novih navika pri prilagodjavanju kulturnim obrascima. sumnje u znacaj u zivotu. ali kad pocne da se osamostaljuje i postaje pojedinac. Odvajanje i individualizacija bi trebali da budu praceni odgovarajucim razvojem licnog ja. Proucavanje ljudskog vida slobode dovodi do izucavanja uloge koju psiholoski cinioci imaju. Proces individualizacije i dvosmislenost slobode Istorija drustva pocela je kidanjem jedinstva izmedju covjeka i prirode i njegovom svijescu o sebi kao samostalnom bicu.licnim ja“ se podrazumijeva fizicka.

Kod inhibiranog autoriteta dolazi do uvecavanja osjecanja.. Autoritet pokazuje medjuljudski odnos u kojem jedna osoba drugu smatra nadmocnijom. stalno jacanje i individualizacija nasle bi se u ravnotezi.sloboda od“. usamljenost i nesigurnost. Medjutim on se na ovaj nacin nikad ne moze sjediniti sa svijetom onako kako je to bio prije nego sto je postao pojedinac. ljubav i rad. 1. on je suocen sa svijetom u kojem mora da savlada svoje strahove. Jedan nacin prevazilazenja ovih osjecanja je sticanje pozitivne slobode. vec kao slobodnog pojedinca. Kad se odvoji od primarnih spona koje su mu pruzale bezbjednost. U drugom vidu. U jednom njenom vidi. intelektualnom sposobnoscu. njegov razvoj razuma i kritickih sposobnosti i onemogucavaju mu da se razvije kao slobodan pojedinac. London. primarne spone prirode. Drugi nacin je odustajanje od slobode i pokusaj odstranjivanja jaza koji je nastao izmedju pojedinca i svijeta. Apleton. a pri tom ne odustaje od integriteta svoje licnosti. radom. --------------------------------¹ Sr. Racionalni autoritet nastoji da snizi oba ova osjecaja i dovede licnost na nivo sto blizi autoritetu. Njegovo postojanje pocinje onda kada izgubi sposobnost odredjivanja svojih radnji instinktivnim nagonima. Autoritarizam Ovaj mehanizam predstavlja covjekovu teznju da odustane od licnog ja i sjedini se sa nekim ili necim izvan sebe. koji sam odredjuje i proizvodi. a u drugom sluzi za njeno eksploatisanje. Ta superiornost je u jednom slucaju uslov za pomoc osobi koja joj je potcinjena. kako bi dobio snagu i stvorio sekundarne spone koje bi kompenzovale primarne. Proucavanje coveka. kada se covjek poveze sa svijetom ljubavlju. ili mrznje prema autoritetu ili divljenja i uvazavanja. Larf Linton. ometaju covjeka u procesu osamostaljivanja. koja doprinisi razvitku covjekovog licnog integriteta i identiteta i sastoji se od spontanih aktivnosti cjelokupn licnosti.. a neki su od velike kulturne i psiholoske vaznosti. emocionalnom iskrenoscu. covjekova sloboda zavisi od instiktivnosti njegovih radnji.slobode za“. ¹ Pored pozitivne. koja je negativna.Da je proces razvoja covjecanstva bio skladan. koji ga sjedinjuju sa drugim ljudima i svijetom. delatnost. . i to ne na osnovu primarnih veza. Mehanizmi bjekstva Ovi mehanizmi polaze iz osjecaja nesigurnosti i izdvojenosti pojedinca. Sada je jedini nacin za postizanje balansa izmedju covjeka i svijeta njegova solidarnost. Neki mehanizmi imaju veoma mali drustveni znacaj. postoji i . 1936 3 .

samo lukavo. Upravo tome teze i mazohisticka stremljenja. osjecaju zavisno od drugih i da se potcinjavaju. blago ubjedjivanje. Ipak ovim se otklanja samo vidna patnja. Kad se govori o razlogu i instinktu koji tjera nekog da se povredjuje i pati. jer se potcinjavanje spoljasnjem cinilo nedostojno slobodnog covjeka. kao sto je neka osoba. Kod nekih slucajeva javlja se potrebe i za samopovredjivanjem. neka ustanova. Ovaj tip autoriteta je djelotvorniji od oba prethodna. Analiza osoba sa ovom karakternom crtom pokazuje da postoji neka sila u njima koja ih tjera da se osjecaju bezvrijedno. Druga strana mazohizma je zelja da se pripada vecoj i mocnoj cjelini i da se u njoj iscezne. bog ili psihicki nagon. Najcesci oblici u kojima se mazohizam javlja su osjecanja inferiornosti. psihicko zdravlje. jer mu daju osjecaj sigurnosti i pripadnosti velikoj grupi. Jedan oblik je perverzija vezana za seksualno uzbudjenje. dobija nov osjecaj bezbijednosti i sigurnosti. volje i savjesti nad covjekovom prirodom predstavljaju sustinu slobode.uklanjanju slobode. Ova vladavina je cesto i okrutnija od spoljasnje. ali stoji iza zida etickih normi. U toj cjelini je iscezlo njegovo licno ja i on je postedjen donosenja odluka. da se omalovazavaju. Razlika izmedju mazohisticke perverzije i mazohistickih karakternih crta se sastoji u tome sto se u perverziji covjekova teznja da se otarasi licnog ja izrazava 4 . pa nastoji da ga veze za nekog. a pobjeda razuma. lisen osjecaja nesigurnosti i sumnje. ustanova. Pojedinac ove naredbe osjeca kao svoje. nauku. On je stopljen sa cjelinom i uziva u njenoj slavi i moci kao da je njegova. Oblici ovog mehanizma se nalaze u mazohistickim i sadistickim teznjam. nedoumica o sebi i svojoj buducnosti. normalnost i javno misljenje. Ipak. tako da je nemoguce pobuniti se protiv njih. Mazohisticke tendencije u nekim slucajevim. mogu biti uspjesne. Covjek ne zeli da bude suocen sam sa svijetom i svojim licnim ja. On predstavlja zdrav razum. From smatra da odgovor lezi u teznji pojedinca da izbjegne osjecanje usamljenosti i bespomocnosti. vec i unutrasnji u vidu super-ega ili savjesti. nemoci i beznacajnosti. On nastoji da izlijeci strah od usamljenosti tako sto ga povecava.Autoritet ne mora da bude samo spoljasnji. a drugi vid se odnosi na covjekovu moralnu slabost. kako se savjesti pridaje sve manje znacaja i ovaj autoritet je zamijenjen anonimnim. kao i njegovo uzivanje u njoj. koja mazohisti pruza zadovoljstvo i mogucnost da se ponizava na razne nacine. jer anonimni autoritet ne koristi nikakav pritisak. ono u njenoj osnovi i dalje ostaje. ako covjek nadje sredinu u kojoj se odobravaju i upraznjavaju. U mazohistickoj teznji vidimo covjekovu svjesnu zelju da pati. jer covjek i nije svjestan da mu se nesto namece. koji je vremenom preuzeo vlast i nadjacao spoljasnji. kako bi se izgubilo ili nestalo. Ta mocna cjelina moze biti samo jedan covjek. nacija.

a u moralnom mazohizmu teznje ovladaju citavom licnoscu i nastoje da uniste sve cemu ego tezi. emocionalno i intelektualno. Bilo da pripada osobi ili ustanovi. Ovaj karakter se cesto buni protiv svih vrsta autoriteta. ali nije dovoljno snazno da dosegne slobodu. Mazohisticke spone su bjekstvo. Zajednicka crta svakom autaritarnom karakteru je uvjerenje da zivot cine snage koje se nalaze izvan licnog ja. u kojem se pojedinacno ja uzdiglo. da im se zadaje bol. bude prezir i neodoljivu zelju za se njima gospodari i da se ponize. jer se ove osobe odlikuju stavom prema autoritetu. njegovih interesa i zelja i jedini nacin za srecu je potcinjavanje tim silama. From sado-mazohisticki karakter naziva autoritarnim. Osnova ovog karaktera je stav prema moci. Sadisticke teznje su manje svjesne od mazohistickih i vise se racionalizuju. a ako ta visa sila pokaze nedostatak moci ili znak slabosti. Nemocni ljudi. Ovaj karakter stice snagu za aktivnoscu oslanjanjem na vecu moc.pomocu tijela. pak. Primarne postoje i prije procesa individualizacije. Njegova hrabrost se 5 . koji se pri tom posmatra i u kojem se uziva. Drugi tip sadistickih teznji je potreba da se drugi eksploatisu. ali u psihologiji pohlepa za moci ne polazi od snage. dok su u nemogucnosti da se brane. jer on moze da ima sve izuzev slobode. Sustina sadistickiha nagona je zelja da se drugima gospodari. vec od slabosti. U sklopu istog karaktera nailazimo na sadisticke teznje. Iako su u osnovi suprotni mazohizam i sadizam se preplijecu.materijalno. One obozavaju autoritet i potcinjavaju mu se. Jedan vid ovih teznji je da se drugi ucine potpuno zavisinim i potcinjenim. a sa druge strane zele da budu autoritet. kako bi dokazao da je savladao osjecanje nemoci. U sadistickoj perverziji uzbudjenje se postize fizickim povredjivanjem ili postupcima. Medjutim zavisnost sadiste od predmeta sadizma je jedan od veoma bitnih cinilaca. ljubav prema njoj izaziva divljenje i spremnost za potcinjavanje. Mazohisticke ili sekundarne spone se bitno razlikuju od primarnih. U psihologiji. seksualnim osjecanjima. obije teznje proizilaze iz potrebe covjeka koja polazi iz njegove nesposobnosti da podnese izdvojenost i slabost licnog ja. te da se nad njima ima neogranicena vlast. Sadisti je potrebna osoba da njom gospodari. Treca vrsta teznji podrazumijeva situacije u kojima se pojedinci navode na patnju i bol. njegova ljubav i postovanje se pretvaraju u prezir. dok je pojedinac jos dio svoj svijeta. Zelja za moci je najznacajniji izraz satizma. One mu pruzaju bezbijednost i saznanje o tome gdje pripada. jer se time hrani njegova vlastita snaga. da se dovedu u stanje nemoci i patnje. Iracionalnost mazohizma sastoji se u beskorisnosti sredstava usvojenih za resavanje neodrzivog emocionalnog stanja.

emocionalnih i intelektualnih sposobnosti. Gubitak licnog ja i njegova zamjena pdeudolicnim ja. a pomocu kojih on postaje onakav kakav se od njega ocekuje i isti kao milioni drugih ljudi. da li su barem misli. On se sastoji od usvajanja obrazaca. Druga dva izvora rusilastva su nespokojstvo i ometanje zivota. pa tezi unistavanju svake moguce prijetnje. je nosilac uloge koja se od osobe ocekuje. London. Medjutim i ono potice iz stanja straha od izdvojenosti i nemoci. ali mogu predstavljati covjekom najbolji i najiskreniji dio licnosti. osjecanja i htjenja. Ovo se odnosi na smanjenje covjekovih culnih. Ovaj mehanizam otklanja osjecanje usamljenosti i slabosti. stvara osjecaj nespokojsva.Kako se covjek trudi da zivi i prizivi. Svaka prijetnja zivotnim interesima. koje mu kultura i drustvo namecu. Novi putevi u psihoanalizi. navodi pojedinca da se saobrazava i trazi svoj identitet u onome sto ce drugi odobravati i zbog cega ce ga postovati. -------------------------------² Karen horni. Ponekad je covjek u situaciji da iskaze svoje prave emocije i razmisljanja. Covijek upotrebljava ljubav. Iz toga mozemo zakljuciti da je rusilastvo posledica neprozivljenog zivota. savijest. pseudolicno ja. a ne uspijeva. vec ljude i sve ostalo dijeli na superiorne i inferiorne. Rusilastvo ne tezi nikakvoj simbiozi vec iskljucivo uklanjanju predmeta. koje dalje dovode do rusilackog nagona. 1939 6 . ali za posledicu ima gubitak licnog ja. pa su potisnuta iz straha i stida. od strane pojedinca. u sustini su povezani. Kegan Paul. Zamijenjeno. osjecanja i zelje stvarno njegovi i autenticni? Eksperimenti pokazuju da svaku od ovih radnji pojedinci mogu da osjecaju kao svoju. ² Kolicina rusilastva koja se nalazi u pojedincu je srazmjerna smanjenju njegove ekspanzivnosti. Zamijenjivanje misli. dovodi do zamjene cjelokupnog ja. 2. Kako se pojedinac bez problema uklopio u vec strukturirano drustvo i njihove obrazce i pravila. Saobrazavanje pojedinca Ovo je mehanizam koji ima najveci drustveni znacaj. Za njega ne postoji jednakost ni u jednom smislu. 3. Rusilastvo Iako se rusilastvo razlikuje od sadomazohizma. a tu ulogu igra pod imenom licnog ja. a da im budu nametnuti spolja i strani. patrijotizam kao izgovor za unistavanje drugih. koja su cesto negativna. njegova energija zivota se pretvara u rusilacku. koji polazi od slabosti i otudjenosti. vec njenom bezuslovnom prihvatanju.ogleda u nepruzanju nikakvog otpora sudbini.

³ Dok Hitler sa svojom birokratijom uziva u moci koju ima nad masom. dok drugo glediste ovu pojavu pripisuje iskljucivi psihopatologiji i Hitleru i njegovim sledbenicima kao umno i dusevno oboljelim ljudima. Po Fromovom misljenju nacizam jeste ekonomski i politicki problem. Njihova podrska je bila orijentisana samo u cilju ekonomskog jacanja. a mazohizam teznju da iscezne u snaznoj moci. On voli i prezire njemacki narod. Sustina njegovog autoritarnog karaktera se osleda u sadistickim i mazohistickim crtama njegove licnosti. Ekonomski polozaj ove klase je i dalje bio slab. ali je Hitleru bila od presudnog znacaja. Pojedinac se osjecao kao pripadnik stabilnog sistema i nacela. Kako je autoritet monarhije bio ogroman. ----------------------------------³ Hitler. neprijateljstvu. sto su pravdali oskudnim zivotnim uslovima.ljubavi prema jakim. Najvecu podrsku ova ideologija je imala u pripadnicima nizih slojeva srednje klase drustva i to zbog karakteristika ovog sloja. ali joj je pripadnost pokretu pruzala nadoknadu za nedostatake koje je imala zbog svog polozaja. srecemo dva suprotna gledista: prvo smatra da je nacizam politicka pojava. srednja klasa je potcinjavajuci mu se i poistovjecujuci se sa njim stekla osjecaj bezbjednosti i moci. Taj sadizam je podrazumijevao potrebu za neogranicenom moci nad drugim osobama. ali se njegova moc nad jednim citavim narodom temelji na psiholoskim osnovama. njegova zelja da gospodari drugima je odbrana od toga da oni gospodare njim. a on priznaje i pokorava se samo tim zakonima. mrzjeli strance.Psihologija nacizma Kod razmatranja vaznosti psiholoskih cinilaca na pojavu nacizma. a mrznji prema slabim. nastala kao razultat pobjede jedne politicke partije. Hitler pokusava i da racionalizuje i opravda svoje postupke i ubjedjenja cinjenicama da je njegova vlast nad drugima za njihovo dobro i za dobro svjetske kulture. ta ista masa uziva u osjecaju superiornosti nad ostalim rasama i nacijama koje su se smatrale manje bitnim i vrijednim istrebljenja. Ogromnu ulogu u razvoju nacizma imali su i predstavnici krupne industrije. Njegovi ciljevi obrazovanja su poducavanje djecaka kao da steknu apsolutnu nadmoc nad drugima. stedljivosti i askentizmu. a sudjeluje u njenoj snazi i slavi. u kojoj se osjecao zasticen i bitan. Hitler se predstavljao kao njihov mesije i obecavao unustenje velikih industrijskih kompanija. zalja za moci je ustvari zakon prirode. Malogradjani su na taj nacin jacali sopstvenu licnost osjecanjem nadmoci. Oni su imali uske poglede na ziviot. i tezi ka totalnom unistenju svih politickih neprijatela. Mein Kampf 7 . on zeli mir i slobodu.

Njegova ideologija je bila da pojedinac nije vazan sam po sebi. ma kakvo ono bilo. kao najpodlozniju manipulaciji. Napadao je i unistavao manje grupacije. vec je trazio grupu koja je inferiorna u odnosu na njega kako bi njegove inicijative bile velicane i stavljene u prvi plan. ali se uz poznavanje tajni pripode covjek moze uzdici do polozaja gospodara. Ne moze podnijeti negativnu slobodu. koja je veca od boga i sudbine. Ne zeli drustveni poredak koji ce omoguciti srecu svakog pojedinca. kojoj se i sam bio pridruzio. mrznje i zlobe prema onima koji uzivaju u zivotu. 8 . Citava njegova ideologija proizilazi iz njegove licnosti. koje nisu imale sanse. Moc koja na Hitlera ostavlja najveci utisak je priroda. ali nikad prirodom. Strah od izdvojenosti i slaba moralna nacela pomazu jednoj partiji da cim osvoji drzavnu vlast stekne veliki broj sledbenika. Ta ljubav jakima i mrznja prema nemocnima sastavni je dio mnogih njegovih politickih poteza. nego nepripadnost drustvu. vec treba da se pridruzi masi i zrtvuje za vise ciljeve. Karakteristika njegovog karaktera je i ta da on nije mogao da pocne i opstane u vec postojecoj grupi i da se bori za moc i polozaj sa sebi ravnima. Tvrdi da covjek treba da vlada drugim ljudima.Njigov prezir prema nemocnima i neiskenost njegovih namjera postaje ocigledana onda kad se ruga grupi revolucionara. Ljudi slicnih karakternih struktura su se tu pronalazili i postajali njegovi bezuslovni sledbenici. a koji su se zalagali za nacionalnu slobodu. pa radije bira ropstvo. do trenutka dok ne uoci njihovu slabost. Prosjecan covjek najteze podnosi osjecanje da se ne poistovjecuje sa nekom grupom. osjecaju inferiornosti i beznacajnosti. a velikim silama se divio. Glupi su oni koji misle da mogu nadjacati njene zakone. vec eksploatise siromasnu masu.

Pobjeda nad bilo kojim autoritetom bice moguca samo ako ljudi vjeruju u ljubav i istinu da im samo sloboda moze donijeti potpuno ostvarenje njihovog ja. covjek ce moci da podnese osjecanja koja ga dovode do ocajanja.ZAKLJUCAK Samo ako ovlada drustvom i ekonomiju podredi ispunjenju sopstvene srece. 9 .