You are on page 1of 84

0800 200 170

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti


postavljenih na besplatnoj info-liniji

U okviru sustavne provedbe integriranih informativno-edukativnih aktivnosti kroz projekt Poticanje


energetske efikasnosti u Hrvatskoj, tijekom njegovih osam godina provedbe (2005-2013), graani su
na telefonsku info-liniju projekta 0800 200 170 besplatnim pozivima mogli postavljati svoja pitanja o
energetskoj efikasnosti (uinkovitosti) i obnovljivim izvorima energije. Na pitanja graana odgovarali
su energetski savjetnici, a odgovori graanima na deset najee postavljenih pitanja posebno su
pripremljeni i objavljeni u ovoj edukativnoj brouri.

ISBN: 978-953-7429-46-1
Urednik: Zoran Bogunovi
Autori: Mario Banay, Zoran Bogunovi, Anamarija Brstilo, Marija Mikolevi

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Dizajn i grafika priprema: Predrag Rapai RAPPA

Nakladnik: Program Ujedinjenih Naroda za razvoj (UNDP), Projekt poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj
Partneri projekta: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja i Fond za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost
Naklada: 1000 kom
Zagreb, rujan 2013.g.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) je svjetska mrea UN-a za razvoj, organizacija
koja zagovara promjene i povezivanje drava sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi
se graanima omoguilo da izgrade bolji ivot. Djelujemo u 177 drava, pomaui im da nau
vlastita rjeenja za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta, te
se drave oslanjaju na mreu strunjaka iz UNDP-a i iroki raspon naih partnera.
Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni, bez odobrenja autora
i pod uvjetom da se navede izvor.U ovoj publikaciji iznesena su miljenja autora i nuno ne
predstavljaju slubeno stajalite UNDP-a.

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

0800 200 170

najeih pitanja

SADRAJ:

Razmiljam o zamjeni stolarije. to je najbitnije kod odabira novih prozora?

elim izolirati kuu. to je sve potrebno izolirati, koja vrsta izolacije je


najbolja i kako se pravilno postavlja?

3 to je sve potrebno za postavljanje solarnih kolektora na kuu i je li ih


mogue koristiti i za grijanje?


5
6
4

Koji sustavi grijanja na drvnu biomasu su u najiroj primjeni?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

emu slue razdjelnici topline i je li mogue zaista utedjeti njihovom


primjenom?

Potie li se primjena energetski uinkovitih proizvoda i sustava odnosno


sustava za iskoritavanje obnovljivih izvora energije i na koji nain mogu
dobiti poticaje?

7 to su to dizalice topline?
8

elim proizvoditi struju uz pomo solarnih kolektora i viak prodavati


HEP-u.Kolika je to investicija i to je sve za to potrebno?


10
9

Trebam li energetski certifikat za svoj stan odnosno kuu?

Koja je razlika izmeu pasivnih i niskoenergetskih kua?

najeih pitanja

Razmiljam o zamjeni stolarije.


to je najbitnije kod odabira novih
prozora?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

0800 200 170

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Razmiljam o zamjeni stolarije.


to je najbitnije kod odabira novih prozora?

Jedna od najpopularnijih mjera poveanja energetske uinkovitosti upravo je zamjena


neefikasne stolarije odnosno zamjena prozora. Toplinski gubici kroz prozore predstavljaju
vie od 50% toplinskih gubitaka zgrade, a ujedno su 10 ili vie puta vei od toplinskih
gubitaka kroz zidove, stoga je jasno koliko je vana njihova uinkovitost. Vrlo esto
estetiku prozorskog okna diktira arhitektonsko rjeenje objekta, meutim njegove
karakteristike poput materijala i tehnikih parametara odabire kupac. S obzirom na
bogatu ponudu razliitih opcija na tritu, potrebno je voditi rauna o efikasnosti prozora,
kvaliteti materijala i potrebnim certifikatima te pravilnoj ugradnji.

Vanjska strana

Unutarnja strana
Gibanje graevine

Ponaanje pri gorenju


Zatvaranje-otvaranje
Vlaga u sobi
Umjerena
temperatura

Zraenje

Prozraivanje

Udari kie
Visoke
temperaturne
razlike
Vanjska buka

Vjetar

Gibanje
konstrukcije
okvira
Vlastita teina

Slika: Razliiti utjecaji na prozor

najeih pitanja

Brtve
Izo staklo
Okviri prozorskog krila
Profil prozorskog krila

Okviri prozorskog krila

Brtve

Profil prozorskog okvira

Slika: Komponente prozorskog sustava

Prozor se sastoji od prozorskog profila, okova, brtve i prozorskih stakala. to se tie


prozorskih profila, u ponudi su aluminijski, drveni te PVC profili i svaki od njih ima svoje
prednosti i nedostatke. Odabir vrste prozorskog profila stvar je osobnog afiniteta i
mogunosti odnosno specifinih potreba graevine. Na tritu postoje i kombinirani
profili npr. drvo-aluminij koji uspjeno kombiniraju prednosti oba materijala. Kod
PVC profila vano je za napomenuti da se razlikuju po broju komora , to utjee na
toplinsku izolaciju te po debljini stijenke, koja utjee na statiku stabilnost. Kvalitetni
PVC profili imaju 5 do 7 komora i debljinu stijenke 3 mm.
Kvalitetni okovi i brtve dre prozor vrsto zatvorenim i osiguravaju manje toplinske
gubitke. Stakla u modernim prozorskim sustavima su najee tzv. izo stakla, sa
LOW-E premazom ili LOW-E stakla. Izo stakla se sastoje od 2 ili 3 staklene povrine,
a meuprostor je ispunjen suhim zrakom ili inertnim plinom (argonom, kriptonom,
xenonom ili SF6) radi dodatnog smanjenja faktora prolaska topline. LOW-E premaz
predstavlja tanak sloj na bazi vanadijeva dioksida koji se nanosi na staklenu povrinu
i u zimskim uvjetima potpuno proputa infracrvene zrake, a tijekom ljetnih mjeseci se
ponaa poput filtra sprjeavajui prolaz toplinskog zraenja kroz staklo. Kako pritom
potpuno proputa svjetlost, u nekim sluajevima uklanja potrebu za sjenilima.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

KOMPONENTE PROZORSKOG SUSTAVA

najeih pitanja

VRSTE PROFILA
Aluminijski profil

PREDNOSTI

NEDOSTACI

Velika postojanost oblika

Aluminij ima veliku toplinsku vodljivost pa


punjenje treba biti dobar izolator

Postojanost na vremenske utjecaje ne trae


posebno odravanje
Drveni profil

Potpuno su prirodni, najprihvatljiviji sa


ekolokog aspekta
Najbolji stupanj toplinske i zvune izolacije
Mogu dug vijek trajanja

Relativno visoka cijena

Zahtijevaju redovito odravanje

PVC profil
Imaju najniu cijenu

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Jednostavno odravanje

Proizvodnja i reciklaa zagauje okoli

Slika: Usporedba temperature prozorskih stakala

Slika: Dvostruko IZO staklo s LOW-E premazom

najeih pitanja

FAKTOR PROLASKA TOPLINE


Za energetsku uinkovitost prozora, najvaniju informaciju predstavlja Uw odnosno
faktor prolaska topline prozora. Uw pokazuje koja koliina topline se prenosi kroz
prozor, izraeno u Watima kroz 1 m2 povrine prozora za 1K temperaturne razlike izmeu
dva prostora. Iako svaka komponenta prozora ima inaicu navedenog faktora (npr.
Uf je faktor prolaska topline okvira, a Ug stakla), savjetujemo kupnju prozora sa jasno
istaknutim Uw , jer to znai da je prozor testiran kao cjelina odnosno moete biti potpuno
sigurni u njegovu ujednaenu kvalitetu.

U skladu sa Tehnikim propisom, koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska


vrata moe iznositi maksimalno U=1,80 W/m2K. Dok se na starim zgradama koeficijent
U prozora kree oko 3,00-3,50 W/m2K i vie, EU zakonska regulativa propisuje sve
nie i nie vrijednosti i one se danas najee kreu u rasponu od 1,40-1,80 W/m2K.
Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kuama taj se koeficijent kree izmeu
0,80-1,40 W/m2K, te je preporuka prilikom zamjene stolarije ili gradnje koritenje
prozora s koeficijentom U manjim od 1,40 W/m2K.
Prozori imaju jo jednu vanu zadau, a to je zatita od buke. Prozori se prema zatiti
od buke svrstavaju u razliite klase pri emu je vana informacija faktor Rw koji
pokazuje za koliko e decibela prozor priguiti vanjsku buku. to je Rw vei, bolja je
zatita od buke.

Slika: Klasifikacija zatite od buke

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Slika: Koeficijenti prolaska topline

najeih pitanja

PRAVILNA UGRADNJA PROZORA

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Kako bi prozori zaista imali karakteristike koje garantira proizvoa, odnosno kako
bi osigurali utede na energiji za grijanje i hlaenje te poveali kvalitetu stanovanja,
potrebno ih je pravilno ugraditi. Pravilna ugradnja prozora i vrata je definirana
nizom uputa koja se esto nazivaju RAL ugradnja. Zapravo, radi se o nizu smjernica
za pravilnu ugradnju kako ih je definirala njemaka Udruga za osiguranje kvalitete
prozora i vrata (RAL Gtegemeinschaft Fenster und Tren e. V.) u suradnji s Institutom
za prozorsku tehnologiju (IFT) iz Rosenheima, koje se stalno auriraju, vodei rauna o
povezanosti s aktualnim normama i razvoju tehnologije.
Prozore treba ugraditi na nain da se sa unutarnje strane prozora sprijei prodor pare
u spojnu fugu, a s vanjske strane osigura vodonepropusnost, te paropropusnost.
Spojna fuga tj. prostor izmeu okvira prozora i otvora prozora (palete) obino se
popunjuje izolacijskom pjenom i pritom treba paziti da ne doe u doticaj sa vodom
jer e nastati toplinski most i uzrokovati dodatnu kondenzaciju na paleti koja je
preduvjet za ljutenje boje i nastanak plijesni. Na tritu postoji vie vrsta traka za
sprjeavanje prodora pare ili vlage u spojnu fugu, koje se ko riste u kombinaciji sa
izolacijskom pjenom i karakteristikama zadovoljavaju smjernice RAL ugradnje.
Takoer, u ponudi su i izolacijske trake koje zamjenjuju izloacijsku pjenu te trake za
sprjeavanje prodora vlage u spojnu fugu.

10

Slika: Primjeri nepravilno ugraenih prozora

KONDENZACIJA VODENE PARE


Dananji Tehniki propisi uvjetuju mnogo bolju zabrtvljenost zgrada, to rezultira
boljim uvanjem topline prostora, ali i njegovom slabijem prirodnom provjetravanju.
Uslijed toga, razina vlage u zraku je vea i lake dolazi do kondenzacije. U praksi
obino nailazimo na dvije tipine situacije kao posljedice kondenzacije vodene
pare: mokra prozorska stakla s kojih se slijeva voda na prozorsku klupicu odnosno
parket ili vlaenje zida. Do vlaenja zida moe doi i uslijed loe ugradnje prozora
odnosno greke u spoju prozora i zida, ali i zbog pucanja fasade. Kako bi se izbjegla
kondenzacija, odnosno navedene posljedice, prostorije je potrebno svakodnevno
provjetravati i to na nain da se svi prozori irom otvore na otprilike 5 minuta, kako

najeih pitanja

bi se zrak u prostoriji izmjenio bez hlaenja zidova i namjetaja. Preporuamo


izbjegavanje otvaranja prozora na otklop (na kip) zimi jer je to gotovo siguran put
ka kondenzaciji vodene pare na prozorskim okvirima i paleti, te posljedicama koje
smo naveli.

Slika: Kondenzacija vodene pare i stvaranje plijesni

Prilikom odabira prozora, imajte na umu da je ugradnjom sjenila (roleta) mogue


dodatno unaprijediti ugodnost prostora te smanjiti potronju energije za grijanje
odnosno hlaenje. Sputanje roleta zimi tijekom noi sprjeava gubitak topline, a
sputanje ljeti tijekom dana sprjeava pregrijavanje prostora. Pri ugradnji sjenila
posebnu pozornost treba obratiti na adekvatnu izolaciju kutije za rolete, kako bi se
izbjegla pojava toplinskog mosta. Osim smanjenja potronje energije, sjenila imaju
i druge funkcije poput zatite od svjetlosti, zatite privatnosti te dodatne zvune i
protuprovalne zatite.

Slika: Termografska snimka kutije za rolete - crvena boja pokazuje temperaturu na unutarnjoj
povrini kutije i stakla koja iznosi povoljnih gotovo 20 C

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

SJENILA

11

12

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

najeih pitanja

elim izolirati kuu. to je sve


potrebno izolirati, koja vrsta izolacije
je najbolja i kako se pravilno
postavlja?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

0800 200 170

13

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

elim izolirati kuu. to je sve potrebno


izolirati, koja vrsta izolacije je najbolja i kako se
pravilno postavlja?

14

Svaka nova (ili renovirana) kua ili stambena zgrada treba zadovoljiti minimalne
uvjete toplinske zatite, propisane Tehnikim propisom o racionalnoj uporabi energije
i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09). U energetskom smislu, osnovna je
funkcija postavljanja izolacije smanjenje toplinskih gubitaka graevine i zatita od
vanjskih utjecaja, ali vano je naglasiti kako izolacija graevine nedvojbeno osigurava
i veu kvalitetu i ugodnost stanovanja, produljenje ivotnog vijeka graevine, te
predstavlja zatitu i od buke i poara. Investiranje u izolaciju objekta jedna je od
mjera poveanja energetske efikasnosti uz pomo koje je mogue postii najvie
utede u potronji energenata za grijanje i hlaenje te time i osigurati najkrai period
povrata investicije.
Potronja energije za grijanje i hlaenje moe se bitno smanjiti punom toplinskom
izolacijom obodnih graevinskih dijelova kue ili zgrade (zidova, podova, krovova)
jer nas upravo ti graevni dijelovi odvajaju od okoline i kroz njih konstantno dolazi do
gubitaka topline. Toplinski gubici kroz graevni element ovise o sastavu elementa,
orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti. Do najveih gubitaka topline dolazi
kroz vanjske zidove kue, stoga je njihovom izolacijom mogue ostvariti najvee
utede odnosno najvee smanjenje toplinskih gubitaka. Izolacija krova odnosno
stropa prema negrijanom tavanu takoer znatno smanjuje toplinske gubitke,

najeih pitanja

Slika: Gubici topline

dok do najmanjeg smanjenja toplinskih gubitaka dolazi izolacijom poda prema


tlu. Za najbolji uinak utedu energije, ali i veu ugodnost stanovanja, svakako
savjetujemo izolirati sve obodne graevinske dijelove kue, a osim njih je mogue
izolirati i unutarnje zidove, meukatnu konstrukciju, tavan i podrum.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

TO JE SVE POTREBNO IZOLIRATI?

15

najeih pitanja

Slika: Usporedba potronje energije za grijanje izolirane prema teh. propisu i neizolirane obiteljske
kue od 150m2

Toplinski most kao najslabija karika


Toplinska izolacija trebala bi bez prekida obuhvatiti itavu ovojnicu graevine jer
prekidi u izolaciji stvaraju toplinske mostove, odnosno mjesta poveanog gubitka
topline. Toplinski most moe biti pukotina u fasadi (slika), a moe biti i neizolirani
spoj balkona sa zgradom (slika). Potrebno je izbjegavati stvaranje toplinskih mostova
jer uslijed poveanog gubitka topline na njima nerijetko dolazi do kondenzacije
vodene pare, to oteuje konstrukciju zgrade i pogoduje razvijanju plijesni koja je
tetna za zdravlje.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

KAKO SPRIJEITI TOPLINSKE MOSTOVE primjer kako izolirati prozor?

16

Slika: Prikaz toplinskog mosta na neizoliranom uglu zgrade te isti nakon izvedbe toplinske
izolacije

KOEFICIJENT PROLASKA TOPLINE


Kada govorimo o izolaciji, najvanija tehnika karakteristika izolacijskih materijala
je U odnosno koeficijent prolaska topline, koji predstavlja koliinu topline koju
graevni element gubi u 1 sekundi po m2 povrine kod razlike temperature od 1
K, izraeno u W/m2K. Bitno je da koeficijent prolaska topline zadovoljava aktualne
Tehnike propise, ali treba imati na umu kako nii U oznaava bolju toplinsku
zatitu zgrade te osigurava vee utede odnosno manju potronju energije.

najeih pitanja

Tablica: Najvei doputeni koeficijenti prolaza topline pojedinih graevnih dijelova prema vaeem Tehnikom propisu
Graevni dio

U [W/m2K]
Split

Zagreb

Vanjski zid, zid prema garai ili tavanu

0,6

0,45

Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora ili strop prema tavanu

0,4

0,3

Balkon, strop iznad garae

0,4

0,3

Pod prema tlu

0,5

0,5

Stropovi izmeu stanova

1,4

1,4

Prozor, balkonska vrata

1,8

1,8

vanjska vrata

2,9

2,9

Prilikom izbora materijala za toplinsku zatitu treba osim toplinske vodljivosti


uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao to su poarna otpornost, faktor
otpora difuziji vodene pare, tlana tvrdoa, stistljivost, trajnost, otpornost na vlagu
i drugo. Na tritu su u ponudi razni materijali stoga je potrebno dobro poznavati
prednosti i mane njihove primjene. Kao najbolji materijal za izolaciju se pokazala
mineralna vuna zbog odlinih izolacijskih svojstava te mogunosti difuzije pare, dok
se na drugom mjestu nalazi stiropor. Razlika u investiciji je minimalna, a kree se oko
60kn/m2 (cijena za 10 cm izolacije kamenom vunom je 280 kn/m2, a stiroporom 220
kn/m2.).
Tablica: Potrebna debljina razliitih izolacijskih materijala za zadovoljenje teh. propisa
TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJAL

TOPLINSKA PROVODLJIVOST (W/m2K)

KAMENA VUNA

0,035 do 0,050

9 - 11

STIROPOR

0,035 do 0,040

9 - 10

EKSTRUDIRANA POLISTIRENSKA PJENA

0,030 do 0,040

8 - 10

TVRDA POLIURETANSKA PJENA

0,020 do 0,040

7 - 9

DRVENA VUNA

0,065 do 0,09

16 - 20

EKSPANDIRANI PERLIT

0,040 do 0,065

10 - 16

EKSPANIDIRANI PLUTO

0,045 do 0,055

11 - 14

0,040

10 - 11

0,090 do 0,130

20 - 35

OVJA VUNA
SLAMA

Mineralna vuna (kamena i staklena) je izolacijski materijal mineralnog podrijetla koji


se koristi za toplinsku, zvunu i protupoarnu zatitu. Paropropusna je i otporna na
starenje i raspadanje, te na mikroorganizme i insekte. Potrebno je obratiti posebnu

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

IZOLACIJSKI MATERIJALI

17

najeih pitanja

panju pri ugradnji jer upija vodu, pa doe li u doticaj s vodom, postaje toplinski
most. Na naem tritu se najvie koristi polistiren (stiropor) koji ima priblino
jednako dobra izolacijska svojstva, jednostavno se ugrauje i povoljne je cijene.
Meutim, ima znatno slabija protupoarna svojstva, a nije otporan ni na temperature
vie od 80C. Ekspandirani polistiren (EPS) je prepoznatljiv po bijeloj boji i najee
se koristi za izolaciju vanjskih zidova meukatnih konstrukcija, dok se ekstrudirani
polistiren (XPS) uglavnom koristi za izolaciju podrumskih zidova i u pravilu je obojen
u neku drugu boju (ovisno o proizvoau). U primjeni se polako pojavljuju i drugi
izolacijski materijali kao to su celuloza, glina, perlit, vermikulit, trstika, lan, slama,
ovja vuna i sl. koji se obino koriste lokalno, prema porijeklu i izvoru sirovine za
proizvodnju.
Primjena izolacijskih materijala

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Izolacija vanjskog zida


Za izolaciju vanjskog zida najee se koristi tzv. ETICS sustav kontaktne tankoslojne
fasade. Vano je naglasiti da se podnoje zida mora izvesti vodoneupojnim
materijalima za toplinsku zatitu, npr. XPS ploama. Za postizanje dobre toplinske
zatite vanjskog zida, preporuljivi koeficijent prolaska topline iznosi U=0,35 W/m2K.
Za to je potrebno prosjeno 10 cm kamene vune (280 kn/m2), ili 9 cm ekspandiranog
polistirena (220 kn/m2), ovisno o deklariranoj vrijednosti toplinske provodljivosti
materijala.

18

1.

2.

3.
4.
5.

ETICS sustav sastoji se od sljedeih elemenata:


1. toplinska izolacija (tvrde fasadne ploe mineralne vune, polistirena ili lamele kamene vune)
2. mort za armaturni sloj
3. alkalno otporne staklene mreice
4. mort za armaturni sloj
5. zavrrno-dekorativna buka
6. privrsnice
Slika: Primjer izolacije vanjskog zida

najeih pitanja

Primjer: Obostrano obukani vanjski zid od uplje opeke debljine 25 cm ima U=1,62. Izolira li
se ETICS izolacijskim sustavom debljine izolacije 10 cm (U=0,34), toplinski gubici po 1m2 zida
e se smanjiti za vie od 4 puta!

Slika: Primjer sanacije kosog krova iznutra

Izolacija ravnog krova


Toplinska izolacija ravnog krova izvodi se najee tvrdim ploama EPS, XPS, CG,
PUR kada je krov prohodan, a ukoliko je neprohodan, mogu se koristiti tvrde ploe
kamene vune. Izolira li se pod negrijanog potkrovlja, mogu se koristiti mekane ploe
ili filc mineralne vune.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Izolacija kosog krova grijanog potkrovlja


Za toplinsku izolaciju kosog krova grijanog potkrovlja najee se koriste meke ploe
mineralne vune. U ovom sluaju, toplinska izolacija se izvodi u dva sloja: sloj izmeu
rogova i sloj ispod rogova. S unutarnje strane (prema grijanom prostoru) obavezno
je postavljanje parne brane, a s vanjske strane vodonepropusno paropropusne folije.

19

najeih pitanja

Slika: Komponente klasinog ravnog krova

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Izolacija poda
Za toplinsku izolaciju poda na tlu i poda prema negrijanom prostoru, najee se
koriste EPS ili XPS ploe te vrlo tvrde ploe mineralne vune, dobro zatiene od vlage.

20

Izolacija meukatne konstrukcije


Meukatna konstrukcija se izolira elastificiranim EPS ploama ili tvrdim ploama
mineralne vune., nikako tvrdim EPS ili XPS ploama. Ploe se obavezno odvajaju od
zida - tzv. plivajui pod.

Slika: Primjer sanacije poda

najeih pitanja
to je sve potrebno za postavljanje
solarnih kolektora na kuu i je li ih
mogue koristiti i za grijanje?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

0800 200 170

21

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

to je sve potrebno za postavljanje solarnih kolektora


na kuu i je li ih mogue koristiti i za grijanje?

22

Solarni kolektori dio su solarnog sustava koji se koristi za pripremu potrone tople
vode (PTV), a mogue ga je koristiti i za zagrijavanje prostora. S obzirom da prosjeno
kuanstvo u kontinentalnom dijelu Hrvatske za pripremu potrone tople vode (PTV)
troi otprilike 20% ukupne godinje potronje toplinske energije, koritenje solarnog
sustava moe biti itekako isplativa opcija. Osnovne prednosti koritenja solarnih
sustava su koritenje sunca kao obnovljivog izvora energije te smanjenje potronje
konvencionalnih izvora energije, odnosno visine reija te emisije staklenikih plinova
u atmosferu.
Osim kolektora, sustav sadri i ostalu opremu, ovisno o vrsti i njegovoj namjeni.
Kolektori se obino postavljaju na krov uz pomo posebnih draa, ali ih je mogue
postaviti i na terasu ili u vrt, dok se spremnici postavljaju uz kolektore ili u posebnom
prostoru u kui. Kako bi solarni sustav bio pouzdan, efikasan i ekonomski isplativ,
nakon to ste odredili njegovu namjenu (za pripremu PTV ili za pripremu PTV i
nadopunu grijanju), potrebno ga je optimalno dimenzionirati s obzirom na stvarne
potrebe kuanstva, struno ugraditi, te pravilno podesiti. Prije nabave i ugradnje
sustava, savjetujemo da se konzultirate sa strunom osobom i zatraite ponudu od
vie dobavljaa, u kojoj e biti tono navedene sve komponente sustava kao i njihove
usluge ugradnje i prilagodbe sustava.

Slika: Kua sa solarnim kolektorima na krovu

najeih pitanja

KOMPONENTE SOLARNOG SUSTAVA


Solarni kolektorski sustav sadri solarne kolektore, akumulacijski spremnik tople
vode, dodatni zagrija (kotao ili elektrini grija) te regulacijski sklop.

Slika: Komponente solarnog sustava

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Slika: Solarni sustav s dvostrukim spremnikom

23

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Solarni kolektori pretvaraju sunevu energiju u toplinsku na nain da apsorbiraju


sunevo zraenje te ga predaju tekuem nosiocu topline (vodi ili mjeavini vode i
propilenglikola) koji cirkulira izmeu kolektora i akumulacijskog spremnika. Kolektori
se mogu spajati u paralelnom ili serijskom spoju.
Na tritu su najee dvije izvedbe solarnih kolektora: ploasti i vakumski. Ploasti
solarni kolektori se sastoje od tanske apsorberske ploe na koju su privrene
cijevi kroz koje tee nosilac topline i u prosjeku su cjenovno povoljniji, ali imaju
manju efikasnost od vakumskih u hladnijem dijelu godine. Vakumski kolektori se
sastoje od staklenih vakumiranih cijevi u kojima se nalaze metalne (bakrene) cijevi
kroz koje protjee nosilac topline. Zbog grae koja omoguuje bolju apsorpciju pri
raznim kutevima, vakumski kolektori u zimskim mjesecima postiu bolju efikasnost.
No, glavni im je nedostatak znatno via cijena te gubitak vakuma tijekom nekoliko
godina koritenja, koji utjee na pad efikasnosti.

24

Slika: Ploasti kolektor s pokrovnim staklom

Spremnik topline je izolirani spremnik napunjen vodom koji omogucava rad


solarnog sustava, odnosno pripremu PTV-a i/ili potporu sustavu grijanja cak i kada
solarni kolektori ne rade (npr. nocu ili kod jako oblacnog vremena). to je vei obujam
spremnika, mogue je pohraniti vie energije zagrijane kolektorima, no poveanjem
obujma spremnika se zbog veeg oploja poveavaju i gubitci. Osim navedenih
komponenata, solarni sustavi ovisno o tipu mogu imati jo diferencijalnu automatiku
(regulacijski sklop) i solarnu stanicu (solarni set). Diferencijalna automatika upravlja
solarnim sustavom odnosno putem senzora nadzire i mjeri zadane parametre, te na
taj nain osigurava najveu efikasnost sustava. Solarna stanica sadri komponente
za prijenos topline i sigurnost rada sustava, a sastoji se od ekspanzijske posude,
cirkulacijske pumpe, sigurnosne, mjerne i zaporne opreme.

najeih pitanja

a)

Slika: a) konstrukcija s koaksijalno postavljenom polaznom i povratnom cijevi i ravnim


apsorberom
b) konstrukcija s tzv. toplinskom cijevi

TIPOVI SOLARNIH SUSTAVA


S obzirom na nain cirkulacije ogrjevnog medija, solarne sustave dijelimo na sustave
sa prirodnom cirkulacijom (termosifonski) te sustave sa prisilnom cirkulacijom
ogrjevnog medija.
Termosifonski solarni sustav radi na principu razlike u gustoi vode ovisno o
temperaturi. S obzirom da zagrijana voda ima manju gustou od hladne, prolaskom
kroz kolektor stvara cirkulaciju. U ovakvoj izvedbi, spremnik svakako mora biti
najmanje 20 cm iznad gornjeg kolektorskog ruba. U komercijalnoj primjeni se
najee nude integrirani sustavi solarnih kolektora i spremnika. Ovakav sustav se
koristi u podrujima gdje temperature ne padaju ispod nule, a ukoliko se koristi u
hladnijim podrujima, prije zime je potrebno ispustiti vodu iz sustava kako se ne bi
smrzla. Prednost ovakvih sustava je njihova jednostavnost i relativno laka montaa,

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

b)

25

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

budui da se radi o sustavu bez pumpe, automatike i senzora. Takoer, ovakvi sustavi
su cjenovno pristupaniji.

26

Slika: Solarni sustav s prirodnom cirkulacijom

U praksi su zastupljeniji solarni sustavi sa prisilnom cirkulacijom ogrijevnog


medija, iako su znatno sloeniji od termosifonskih sustava. Ovakav sustav se sastoji
od solarnih kolektora, spremnika topline sa izmjenjivaem, cjevovoda, cirkulacijske
pumpe, ekspanzijskog sustava, pripadajue armature, regulacije te pomonog kotla
(slika), a kao medij koji prenosi toplinu se koristi glikol. S obzirom da u ovakvom
sustavu spremnik ne mora biti iznad kolektora, mogue ga je smjestiti u kotlovnicu
te na nj spojiti i kotao za grijanje. Zbog toga, kao i zbog uinkovite zatite sustava
od pregrijavanja te neosjetljivosti na predimenzioniranje, ovakav je sustav pogodan
kao nadopuna grijanju. Naime, dimenzioniramo li klasian sustav kao pomo grijanju
zimi, ljeti moe doi do pregrijavanja sustava zbog prevelike koliine akumulirane
energije.

najeih pitanja

DIMENZIONIRANJE SOLARNOG SUSTAVA


Prije svega, potrebno je odrediti namjenu sustava odnosno odluiti elite li ga koristiti
samo za pripremu PTV ili za pripremu PTV i potporu grijanju. Posao dimenzioniranja
sustava bi zbog sloenosti trebalo prepustiti projektantu strojarskih instalacija jer je
potrebno uskladiti povrinu kolektora, volumen spremnika i automatiku sa sustavom
grijanja te potrebama objekta odnosno kuanstva.
Za solarne sustave za pripremu PTV odabir broja kolektora, odnosno njihova povrina,
nagib kao i veliina spremnika ovise o dnevnoj potronji vode, klimatskom podruju
te orijentaciji kolektora u odnosu na strane svijeta. Standardna procjena potrebne
koliine tople vode za prosjeno kuanstvo je 50 l po osobi pa moemo raunati
kako je za obitelj s 4-5 lanova potreban spremnik od 200-300 litara. Kako bi se voda
u tolikom spremniku efikasno zagrijala, potrebno je 4-6 m2 ploastih kolektora,
usmjerenih prema jugu i instaliranih pod kutem od 45 stupnjeva. Takav sustav
trebao bi zadovoljiti oko 60% godinjih potreba za toplom vodom u kontinentalnom
dijelu Hrvatske, odnosno 85% godinjih potreba za toplom vodom u primorskim
dijelovima. Bitno je napomenuti kako poveanje povrine kolektora bez poveanja
volumena spremnika ljeti moe uzrokovati pregrijavanje sustava.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Slika: Solarni kolektor u paketu sa spremnikom s prirodnom cirkulacijom

27

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Slika: Solarni kolektor u paketu sa spremnikom s prirodnom cirkulacijom

28

Solarni sustavi koji uz pripremu PTV trebaju sluiti i kao potpora grijanju
podrazumijevaju i kompleksniju opremu, odnosno vei spremnik sa dodatnim
izmjenjivaem, koji slui za izmjenu topline sa sustavom grijanja. Zbog znatno vee
efikasnosti tijekom perioda grijanja, preporua se ugradnja vakumskih kolektora
(slika). Najvea efikasnost sustava se postie ukoliko je grijanje niskotemperaturno
odnosno podno i/ili zidno ili se radi o radijatorima veih povrina.

ISPLATIVOST SOLARNOG SUSTAVA


Period povrata investicije za ugradnju solarnog sustava ovisi o podneblju
(osunanosti), potrebama objekta (broju osoba, toplinskim gubicima - u sluaju
potpore grijanju), te energentu koji kuanstvo trenutno koristi. Shodno tome, povrat
investicije se kree od minimalnih 5 godina u primorskim dijelovima Hrvatske, pa
do 30 godina u kontinentalnom dijelu sa manjim brojem sunanih dana u godini.
Npr. koristi li kuanstvo lo ulje ili el. energiju za zagrijavanje tople vode (ili prostora),
period povrata investicije e biti bri nego u sluaju koritenja npr. prirodnog plina ili
dizalice topline. S obzirom na trend poskupljenja energenat a, u budunosti bi se rok
povrata investicije trebao jo smanjiti.
U praksi, tipini sustav solarnih kolektora za zagrijavanje tople vode osigurava oko
60% (Zagreb) do 85% (Split) godinje potrebne energije, dok sustav za grijanje
prostora i zagrijavanje tople vode osigurava oko 20% (Zagreb) do 50% (Split)

najeih pitanja

godinje potrebne energije za grijanje i toplu vodu. Naravno, mogue je ostvariti i


vee energetske dobitke, ali tada moe doi u pitanje ekonomska isplativost sustava
pa se uz solarni sustav koriste i drugi energenti poput elektrine energije ili kotla na
biomasu.
PRIMJER: U obiteljsku kuu u kojoj ive 4 lana obitelji se kao zamjena za stari elektrini
bojler koji je zagrijavao potronu toplu vodu (PTV)ugrauje solarni sustav koji se sastoji od
2 kolektora (ukupne efektivne povrine 3,6 m2), spremnika od 200 litara te elektrinog grijaa
u spremniku za dogrijavanje i automatike. Solarni sustav je optimiziran da pokriva 100%
potreba za potronom toplom vodom u ljetnim mjesecima. Pretpostavka je da kuanstvo
koristi jednotarifno brojilo i troi otprilike 60 l tople vode po osobi.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Slika: Prikaz optimalne kolektorske povrine (nagnute pod kutem od 45 prema horizontali) u ovisnosti
o broju osoba

29

najeih pitanja

* Zamjena elektrinog bojlera za pripremu potrone tople vode (PTV) solarnim


sustavom uz upotrebu elektrine energije za dogrijavanje
ZAGREB

SPLIT

2.030 kn
1985 kWh
1,05 tCO2

2.915 kn
3005 kWh
1,59 tCO2

300 kn

300 kn

30.000 kn

30.000 kn

Rok povrata investicije

14,8 godina

10,3 godina

ivotni vijek EE mjere

25 godina

25 godina

50.675 kn
49625 kWh
26,30 tCO2

72.900 kn
75180 kWh
39,84 tCO2

Godinje utede
Utede na zakupljenoj snazi
Investicija

Utede u ivotnom vijeku

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Oprema

30

2 kolektora jedinine bruto povrine 2 m2, efektivne


povrine upada svjetlosti 1,8 m2, s premazom:
apsorpcija = 95%, emisija = 5%

6.400 kn

spremnik 200 litara

5.500 kn

automatika

1.800 kn

set s pumpom

2.800 kn

set ulazne vode

3.000 kn

regulacija izlazne temperature vode

1.000 kn

montaa

4.800 kn

cijevi

1.700 kn

ukupno

30.000 kn

*Napomena: Cijene energenata na dan 14.10.2008.godine: lo ulje 5,63 kn/l, prirodni plin
2,08 kn/m3, elektrina energija 0,87 kn/kWh (jednotarifno brojilo).

Koji sustavi grijanja na drvnu


biomasu su u najiroj primjeni?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

najeih pitanja

0800 200 170

31

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Koji sustavi grijanja na drvnu biomasu su u najiroj


primjeni?

32

Biomasa predstavlja jedan od obnovljivih izvora energije i moe se podijeliti na


drvnu, nedrvnu i ivotinjski otpad. U Hrvatskoj se najvie koristi upravo drvna
biomasa i to za sustave grijanja, to ne udi s obzirom na injenicu da je vie od 44
% povrine prekriveno umom. Vie od 30% kuanstava grije se na drva odnosno
koristi ogrjevno drvo, a sve vie kuanstava poinje koristiti i drvne ostatke (pelete,
brikete, sjeku) kao energent. Prednosti koritenja drvne biomase su velike: cijena
drva kao energenta je nia, omoguava veu energetsku neovisnost, te manje
potencijalnog otpada. Takoer, koliina emitiranog CO2 prilikom izgaranja biomase
jednaka je koliini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljaka, stoga se njeno koritenje
smatra CO2 neutralnim odnosno smanjuje emisiju staklenikih plinova.

DRVNA BIOMASA
Drvna biomasa akumulira sunevu energiju procesom fotosinteze, a izgaranjem
biomase ta se energija oslobaa u obliku toplinske energije koja se moe koristiti za
grijanje ili proizvodnju elektrine energije.
Sa tehnolokog aspekta njenog koritenja, moemo ju podijeliti na ogrjevno drvo
(koje je tradicionalno najkoritenije i koristi se za loenje) te drvne ostatke koji se
koriste kao energent: drvnu sjeku, pelete i brikete.

najeih pitanja

Karakteristike drvne mase kao energenta

2,5 kg

drvne mase
(cca 20% vlage)

1l

ekstra lakog (EL) ulja


(lo ulja)

CO2

KOTLOVI NA DRVNU BIOMASU


Na tritu je dostupan niz ureaja koji koriste razne naine pretvorbe energije
sadrane u drvnoj masi u toplinsku energiju, odnosno razliite vrste kotlova. Kotlove
moemo podijeliti na kotlove na kruta goriva, kotlove na pelet i sjeku, kotlove koji
omoguavaju koritenje i peleta i ogrjevnog drva te kotlove na pirolizu. Svaki kotao
je konstruiran za odgovarajui tip biomase, stoga je vano da biomasa koja se koristi
kao gorivo odgovara zahtjevima proizvoaa kotla. Tip biomase odnosno vrsta kotla
za njeno koritenje odabire se ovisno o dostupnosti energenta, nabavnoj cijeni te
veliini prostora za smjetaj opreme i skladitenje goriva. Treba imati na umu i da
razliiti tipovi biomase imaju i razliitu ogrjevnu vrijednost, koja u prvom redu ovisi
o sadraju vlage u drvnoj masi.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

1 ha ume apsorbira koliinu CO2 koja nastaje izgaranjem 88 000 l EL loivog ulja ili 135 000 Nm3
prirodnog plina

33

najeih pitanja

a)

b)

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Slika: Ureaji za izgaranje biomase kotao na a) ogrjevno drvo i b) na pelete

34

Za koritenje kotla na biomasu za zagrijavanje prostora, nuno je izdvojiti adekvatan


prostor za kotlovnicu. Iako ne postoji zakonska obveza izrade projekta kotlovnice,
preporuamo izradu istog kako bi se osigurala sukladnost s propisima iz podruja
sigurnosno tehnikih uvjeta za rad kotlovnice. Naime, prilikom instalacije kotla od
velike je vanosti drati se propisanih normi te tijekom koritenja kotao redovito
istiti i odravati. Potrebna povrina kotlovnice ovisi o rasporedu opreme (hoe li sva
oprema biti smjetena u kotlovnici) te o volumenu spremnika (ukoliko je rije o kotlu
na pelet). U praksi se za standardnu kotlovnicu treba izvojiti barem 10m2 povrine
eli li se u nju smjestiti sva potreba oprema.

Slika: Sustav za grijanje biomasom (peleti i sjeka)

Osim kotlovnice, nuan je i ispravno projektiran dimnjaki sustav koji odgovara


zahtjevima za loenje krutih goriva. Dimnjak mora biti dimenzioniran prema snazi
kotla, izraen iz kvalitetnih materijala i izoliran te se mora osigurati traeni podtlak.
Takoer, barem jednom godinje je potrebno pregledati dimovodne instalacije od
strane strune osobe.

najeih pitanja

TOPLINSKA VRIJEDNOST DRVETA OVISNO O VLANOSTI

TOPLINSKA VRIJEDNOST DRVETA OVISNO O VLANOSTI

Slika: Toplinska vrijednost drveta ovisno o vlanosti


USPOREDBA POTREBNOG SKLADINOG PROSTORA I CIJENE ENERGENATA ZA O.K. KOJA
TROI GODINJE 3000 LIT. LOIVOG ULJA

Slika: Usporedba potrebnog skladinog prostora i cijene energenata za kuanstvo koje


Troi godinje 3000 lit. Loivog ulja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

USPOREDBA POTREBNOG SKLADINOG PROSTORA I CIJENE ENERGENATA ZA O.K. KOJA


TROI GODINJE 3000 LIT. LOIVOG ULJA

35

najeih pitanja

Kotao s automatskim doziranjem osigurava dodatnu udobnost za korisnika, jer se


u prosjeku puni jednom do dva puta dnevno, a ugradnjom posebnog spremnika
ogrjevne vode koji akumulira toplinu, tzv. pufera vrijeme izmeu punjenja se moe
znaajno produiti. Ovakvi kotlovi imaju visok stupanj iskoristivosti energenata, pa
je i koliina pepela nakon loenja minimalna, a uz pomo regulatora je mogue i
dislocirano upravljanje radom kotla odnosno paljenjem i gaenjem.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

GRIJANJE CJEPANICAMA

36

Ve zamjenom stare pei na drva odnosno cjepanice uinkovitom pei ili kotlom
na drva, mogue je utedjeti i do 50% ogrjevnih drva. Drvo za ogrjev u obiteljskim
kuama ne bi smjelo imati vlanost veu od 25% jer sa veim postotkom vlage opada
i njegova ogrjevna vrijednost te dolazi do pada temperature ispod optimalne, to
opet uzrokuje i poveanu koliinu dima. Vlanost drva takoer utjee i na kapacitet,
iskoristivost i trajnost kotla. Svjee pripremljena drva sadre ak i do 50% vode u
svojoj teini, stoga ih je potrebno adekvatno skladititi dok ne postignu potrebnu
suhou, to ovisno o vrsti drva obino traje godinu do dvije. Upravo zbog vee
ogrjevne vrijednosti odnosno vee gustoe, za grijanje se preporua koritenje
bjelogorinog drveta. U Hrvatskoj se za grijanje najee koristi drvo bukve, graba,
javora, hrasta, jasena i breze. Naime, vlanost drveta utjee i na kapacitet, iskoristivost
i trajnost kotla.

Slika: Cjepanice

najeih pitanja

GRIJANJE DRVNIM OSTACIMA


U Europi i svijetu sve je popularnije grijanje peletima, tj. preanim valjiima
izraenima od ostataka drva i neobraenog otpadnog drva, prosjenih dimenzija od
8-30mm. Slino peletima, na tritu postoje i drvni briketi koji se takoer sastoje od
mljevenog drva bez dodatnih vezivnih sredstava, ali su dimenzijama vei od peleta.
Zbog male vlanosti peleti imaju bolju ogrjevnu vrijednost od cjepanica, a koriste
se u automatiziranim sustavima grijanja, pri emu im je posebna prednost potreba
za manjim skladinim prostorom u odnosu na rezano drvo. Meutim, kod ugradnje
kotla na pelete treba uzeti u obzir da je u kotlovnici potreban dodatan prostor za
smjetaj spremnika za pelete. Preporuka je koristiti pelete ija proizvodnja odgovara
odreenim standardima (DIN 51731, DIN plus ili ENplus A1).

d u obliku valjia od preanog usitnjenog drva koje seSlika:


koristiBriketi
za dobivanje
i peleti toplinske
st kod peleta je manja od 10 % to mu daje visoku energetsku uinkovitost . Pelet se
okih istih domaih vrsta drva sa velikom ogrjevnom moi te koji u procesu izgaranja
ike plinove. Peleti su jedan od
najmanje oneiuju zrak i okoli
anjem peleta emisije CO2, NOx i
su nie od dozvoljenih graninih
pe ne postoje.

MAMA ONORM M7135 ODNOSNO

omjer, 8-30mm duina (max.5*d)


a mo 4.9kWh/kg
650kg/m3
ge manji od 10%
anje od 0,5%

su kotlovi posebne konstrukcije kako


bolja iskoristivost kotla. Najee su
elini kotlovi sa ugraenim
vertikalnom cijevnom izmjenjivau za
st. Plamenik, transporter i spremnik
ni su dio svakog pelet kotla. Stupanj
Slika: Kotao na pelet
lova na pelete se kree do 93% to je oko 20-25% vie u odnosu na klasine kotlove
Naslage pepela debljine 1mm na izmjenjivaima mogu smanjiti uin kotla za 5%. i
za takav kotao sustav za samo ienje loita i cijevnih izmjenjivaa a sav pepeo se
nim posudama koje je potrebno povremeno prazniti.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

KOTLOVI NA PELET

37

najeih pitanja

Stupanj uinkovitosti kotlova na pelete se kree do 93% to je oko 20-25% vie u


odnosu na klasine kotlove na kruto gorivo. Stoga, pomou posebnih kotlova i pei
s visokim uinkom, grijanje peletima moe biti i trostruko jeftinije nego grijanje na
loivo ulje i plin. Jedno punjenje spremnika kapaciteta 200 litara otprilike je dovoljno
za 3-4 dana grijanja kue povrine 100m2.

Slika: Drvna sjeka

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Osim peleta i briketa, sustavi grijanja na biomasu mogu koristiti i drvnu sjeku koja
nastaje usitnjavanjem (sjeckanjem) drva i drvenog otpada. Njezina je prednost to to
se moe vrlo jednostavno i jeftino proizvesti, ali je i manje kvalitetno gorivo od peleta
odnosno ima manju ogrjevnu vrijednost.

38

ZAGREB

SPLIT

16.992 kn*
4.615 l lo ulja
- 6.536 kWh
14,7 tCO2

9.076 kn*
2.217 l lo ulja
-4.568 kWh
8,1 tCO2

oko 35.000 kn**

oko 35.000 kn**

Rok povrata investicije

2,1 godina

3,9 godina

ivotni vijek ee mjere

15 godina

15 godina

218.837 kn***
60.324 l lo ulja
-98.045 kWh
221,2 tCO2

101.145 kn***
33.252 l lo ulja
-68.528 kWh
121,9 tCO2

Godinje utede

Investicija

Utede u ivotnom vijeku

najeih pitanja

*Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz cijenu lo ulja 7,23 kn/l, (gustoa ulja 840 kg/m3, donja
ogrjevna mo 11,861 kWh/kg), te uz cijenu peleta 1,33 kn/kg (donja ogrjevna mo 5,1 kWh/kg). U postojeem
stanju za grijanje i pripremu PTV u obiteljskoj kui u Zagrebu troi se 4.022 litara lo ulja godinje to uz donju
ogrjevnu mo lo ulja 9,96 kWh/l daje energiju goriva od 40.068 kWh. Ugradnjom kotla na biomasu (pelete)
godinje se troi 9.138 kg peleta to uz ogrjevnu mo od 5,1 kWh/kg daje energiju biomase od 46.605 kWh.
Zbog neto manjeg stupnja djelovanja kotla na biomasu ne ostvaruje se uteda na energiji goriva ve se
godinje troi 6.536 kWh energije goriva vie. Godinja emisija CO2 za grijanje lo uljem iznosi 14,7 tona dok
kod grijanja s biomasom nema emisije CO2 te prema tome godinja uteda na emisiji CO2 iznosi 14,7 tona. U
postojeem stanju za grijanje i pripremu PTV u obiteljskoj kui u Splitu troi se 2.217 litara lo ulja godinje to
uz donju ogrjevnu lo ulja 9,96 kWh/l mo daje energiju goriva od 22.087 kWh. Ugradnjom kotla na biomasu
(pelete) godinje se troi 5.226 kg peleta to uz ogrjevnu mo od 5,1 kWh/kg daje energiju biomase od 26.655
kWh. Zbog neto manjeg stupnja djelovanja kotla na biomasu ne ostvaruje se uteda na energiji goriva ve se
gorinje troi 4.568 kWh energije goriva vie. Godinja emisija CO2 za grijanje lo uljem iznosi 8,1 tona dok kod
grijanja s biomasom nema emisije CO2 te prema tome godinja uteda na emisiji CO2 iznosi 8,1 tona.
**Investicija obuhvaa demontau postojeeg kotla, dobavu i ugradnju novog kotla na kruto gorivo s digitalnim
regulatorom, spremnikom, transporterom i plamenikom za pelete, spremnikom potrone vode. Cijene mogu
varirati ovisno o lokaciji kotlovnice, izvoditelju, stvarnim trokovima instalacije ovisnim o lokaciji i sl.
***Utede u ivotnom vijeku izraunate su na nain da su godinje utede mnoene s vremenom trajanja
opreme i od dobivenog iznosa utede oduzeta je investicija u opremu.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Primjer uteda ostvarenih zamjenom kotla na lo ulje starog 20 godina kotlom na biomasu (pelete)

39

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170
najeih pitanja

40

najeih pitanja

emu slue razdjelnici topline i je li


mogue zaista utedjeti njihovom
primjenom?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

0800 200 170

41

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

emu slue razdjelnici topline i je li mogue zaista


utedjeti njihovom primjenom?

42

Razdjelnici topline svoju primjenu imaju u zgradama izgraenima prije 2005. godine
koje su prikljuene na daljinsko centralno grijanje ili na kotlovnicu sa zajednikim
mjerilom toplinske energije. Naime, zbog arhitekture instalacija, ukupna potronja
energije za grijanje se za cijelu zgradu mjeri na jednom mjerilu. Svako kuanstvo
odnosno stan plaa odreeni iznos za potroenu energiju, ovisno o udjelu povrine
stana u ukupnoj povrini zgrade.
Razdjelnici topline su ureaji koji omoguuju raspodjelu ukupne potronje toplinske
energije zgrade na pojedine stanove po stvarnoj potronji i sami po sebi nemaju
ulogu tednje energije, ve motiviraju na njeno racionalno koritenje. Slijedei EU
Direktive 2012/27/EU, najavljen je novi Zakon o tritu toplinske energije, koji propisuje
obaveznu ugradnju razdjelnika topline i termostatskih ventila do kraja 2014. ima
li zgrada vie od 100 stanova, do kraja 2015. ako zgrada ima vie od 50 stanova,
odnosno do kraja 2016. za sve preostale zgrade. Praksa u europskim zemljama je
pokazala kako je primjenom razdjelnika topline i termostatskih ventila, odnosno
sustava individualne regulacije i obrauna, mogue potronju toplinske energije
smanjiti za 20-30%. Meutim, konkretna uteda ovisi o tonoj potronji toplinske
energije svakog kuanstva.

najeih pitanja

Slika: Elektronski razdjelnik topline i termostatski ventil

SUSTAV GRIJANJA S RAZDJELNICIMA TOPLINE I TERMOSTATSKIM VENTILIMA

Termostatski ventili omoguuju regulaciju temperature u prostoru koristei sve


raspoloive izvore topline (sunce, ljude, kuanske ureaje...) odnosno regulaciju
potronje toplinske energije. Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila mogua
je uteda energije ak do 20% (to ovisi o vrsti termostata i brzini reakcije - najbre
reagiraju termostatske glave punjene plinom).
Kako bi se osigurala potpuna funkcionalnost sustava, preporua se ugradnja i sustava
za balansiranje na usponske vodove cijevnog razvoda grijanja kako bi se osigurala
jednolika raspodjela topline kroz zgradu.

TO JE SVE POTREBNO ZA UGRADNJU RAZDJELNIKA?


Za ugradnju razdjelnika prvi preduvjet je suglasnost veine stanara. Iako se kao
zakonski minimum navodi kako je dovoljna suglasnost 51% stanara, takav odaziv
je prenizak za postizanje znaajnijih uteda pa se preporua suglasnost minimalno
70% suvlasnika. Vei odaziv suvlasnika podrazumijeva i vee utede. Suvlasnici koji
ne iskau suglasnost e potronju toplinske energije i dalje plaati prema udjelu
povrine stana u ukupnoj povrini zgrade, ali uveano za korektivni faktor 25%,
definiran Pravilnikom o nainu raspodjele potronje toplinske energije (NN 136/2011 i
145/2011). Ostalu potronju toplinske energije (dakle, ukupnu potronju umanjenu
za potronju svakog stana sa razdjelnicima te za potronju stanova bez razdjelnika)
plaaju kuanstva sa razdjelnicima i to prema udjelima koji su registrirani
razdjelnicima (odnosno prema stvarnoj potronji).

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Razdjelnici topline su ureaji koji omoguuju raspodjelu ukupne potronje toplinske


energije zgrade na stanove po stvarnoj potronji i ugrauju se na sve radijatore u
stanu. Funkcioniraju na nain da registriraju udio potroene toplinske energije
pojedinog radijatora u impulsima, a zatim se pomou sustava za daljinsko oitavanje
(koji se postavlja u stubite zgrade) oitava potronja. Ugradnja razdjelnika sama po
sebi ne postie automatski energetske utede te je na radijatore osim razdjelnika
potrebno ugraditi i termostatske ventile.

43

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170
najeih pitanja

44

Slika: Sustav individualnog mjerenja potronje energije s daljinskim oitanjem

najeih pitanja

Nakon to je osigurana suglasnost veine suvlasnika, potrebno je zatraiti ponude


tvrtki za ugradnju opreme te odabrati dobavljaa koji e zadovoljiti sve zahtjeve
suvlasnika. Dobavljau je zatim potrebno predati potpise suglasnih suvlasnika
zgrade i to minimalno njih 51%. Potrebno je ishoditi i suglasnost distributera
topline, to najee radi dobavlja i obino traje do 5 radnih dana. Po dobivenoj
suglasnosti, kree se s ugradnjom razdjelnika. Ugradnja razdjelnika zahtijeva
ispranjen sustav grijanja pa ju je najbolje planirati za period kada nije sezona grijanja.
Kada su svi razdjelnici ugraeni, predstavnik suvlasnika potpisuje promjenu naina
obrauna u model prema potronji te odluku o nainu tretmana toplinskih
gubitaka u zgradi. Time ujedno zavrava proces uvoenja razdjelnika i poinje
obraun toplinske energije po potronji.
Vano je za napomenuti kako su neki gradovi u Hrvatskoj ve objavili natjeaje
za sufinanciranje ugradnje razdjelnika topline i termostatskih ventila u suradnji s
Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU). Ukoliko se zgrada eli
javiti za sufinanciranje cijelog procesa, potrebno je pratiti web stranice svog grada
te se prilagoditi objavljenom pravilniku za sufinanciranje i pripremiti svu potrebnu
dokumentaciju.

Podaci tvrtke Brunata, vodee po broju ugraenih razdjelnika u Hrvatskoj, pokazuju


da sve zgrade biljee smanjenje potronje ukupno isporuene toplinske energije u
zgradi, i to u prosjeku za 30%. Meutim, razlike u raunima pojedinih kuanstava
mogu biti zaista velike - ovisno o kvaliteti stolarije, izolaciji, navikama koritenja
energije odnosno koritenju regulacije te samom poloaju stana. Razdjelnici ne
garantiraju utedu ve iskljuivo obraun potroenog stoga e neki stanovi plaati
znaajno manje trokove, dok je u nekim sluajevima mogue i poveanje trokova.
Meutim, upravo realna informacija o potronji odlian je motiv za racionalnije
koritenje energije i investiranje u odreene zahvate koji mogu poveati energetsku
uinkovitost stana.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

KOLIKO JE MOGUE UTEDJETI?

45

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170
najeih pitanja

46

Slika: Mogunosti utede ugradnjom razdjelnika (Izvor: Brunata.hr)

najeih pitanja

Potie li se primjena energetski uinkovitih


proizvoda i sustava odnosno sustava za
iskoritavanje obnovljivih izvora energije i na
koji nain mogu dobiti poticaje?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

0800 200 170

47

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Potie li se primjena energetski uinkovitih proizvoda i


sustava odnosno sustava za iskoritavanje obnovljivih
izvora energije i na koji nain mogu dobiti poticaje?

48

Primjena energetski efikasnih sustava i tehnologija kuanstvu osigurava manju


potronju energenata odnosno nie reijske trokove te veu udobnost stanovanja.
U isto vrijeme, kuanstvo ili energetski efikasna zgrada ima manji negativan utjecaj
na okoli te niu emisiju staklenikih plinova u atmosferu. Kako je lokalnoj i dravnoj
upravi u cilju djelovati na smanjenje oneienja i emisija CO2 u atmosferu, mogue
je dobiti odreene poticaje u smislu sufinanciranja provedbe mjera poveanja
energetske uinkovitosti ili nabave OIE sustava, pa ak i osloboenja od komunalnih
doprinosa za pasivne zgrade.

TKO DAJE POTICAJE?


Kada je rije o kuanstvima, poticaje odnosno sufinanciranje provedbe mjera
poveanja energetske uinkovitosti ili nabave OIE sustava nude lokalna i regionalna
samouprava u suradnji sa Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
(FZOEU). Natjeaji za sufinanciranje koritenja obnovljivih izvora energije i ugradnje
energetski efikasne opreme objavljuju se na lokalnoj odnosno regionalnoj razini,
stoga savjetujemo redovito praenje slubene internet stranice svog grada, opine
ili upanije kao i stranice FZOEU-a za natjeaje na dravnoj razini.

najeih pitanja

ZA KAKAV SUSTAV JE MOGUE DOBITI POTICAJE?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Do sada se glavnina poticaja odnosila na sufinanciranje ugradnje solarnih kolektora


i sustava s kotlom na biomasu, iako ima primjera sufinanciranja i fotonaponskih
sustava, vjetroelektrana, dizalica topline, ugradnje razdjelnika topline i termostatskih
ventila, obnove fasada i zamjene stolarije te ugradnje sustava za koritenje ukapljenog
naftnog plina na otocima. Obino se ukupno sufinancira do 50% ukupne investicije u
sustav, uz ogranienje maksimalnog iznosa (npr. do 15.000 kn sa PDV-om).

49

najeih pitanja

KAKO SE PRIJAVITI?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Uvjeti natjeaja razlikuju se ovisno o predmetu i instituciji koja ga raspisuje, ali svi
zahtijevaju ispunjen Prijavni obrazac uz kompletnu dokumentaciju te najee imaju
rok prijave mjesec dana od objave natjeaja. Planirate li se prijaviti, savjetujemo da
pripremite dokumente poput preslike osobne iskaznice, uvjerenja o prebivalitu,
vlasnikog lista, dokaza o zakonito izgraenom objektu, projektantskog trokovnika
(ili ponudbenog trokovnika izvoaa radova) te suglasnosti suvlasnika (ukoliko
se radi o izgradnji sustava na objektu u zajednikom vlasnitvu). Naravno, detaljan
popis dokumenata koji su potrebni kako biste dokazali da zadovoljavate objavljene
uvjete ete pronai u samom tekstu natjeaja.

50

to su to dizalice topline?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

najeih pitanja

0800 200 170

51

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

to su to dizalice topline?

52

Dizalice topline su ureaji koji prenose toplinu sa spremnika nie temperature na


spremnik vie temperature u kojem se toplina korisno primjenjuje. Dizalica topline u
mogunosti je energiju zemlje, vode ili zraka pretvoriti u iskoristivu toplinu, pritom
troei priblino 2,5 - 4 puta manje elektrine energije nego elektrini radijatori ili
pei za istu dovedenu toplinu. esto ih se naziva i toplinskim pumpama. Sustavi
s dizalicama topline smatraju se jednima od najuinkovitijih ureaja za dobivanje
toplinske energije i biljee jedan od najbrih porasta u podruju primjene obnovljivih
izvora energije. Oekuje se da e njihovu iru primjenu dodatno potaknuti i direktive
EU, koje zahtijevaju energetski efikasan sistem grijanja i hlaenja u objektima
izgraenima nakon 2015. godine. Kao glavni nedostatak ovakvih sustava istiu se
znatno vii investicijski trokovi u odnosu na konvencionalne sustave grijanja.

SUSTAVI S DIZALICOM TOPLINE


Toplinska energija Sunca sadrana je svugdje oko nas: u okolinjem zraku,
podzemnim i povrinskim vodama te tlu. Naalost, zbog niske temperature njezinih
nosilaca, ta energija se ne moe neposredno koristiti za grijanje, ali moe posluiti
kao toplinski izvor za sustave s dizalicom topline. Sustav s dizalicom topline sastoji se
od etiri glavna elementa: dva izmjenjivaa (isparivaa i kondenzatora), kompresora
i termoekspanzijskog ventila. U isparivau se radnoj tvari predaje toplina preuzeta
od toplinskog izvora (voda, tlo ili zrak), u kompresoru se radna tvar die na vii
energetski nivo, kako bi zatim u kondenzatoru radna tvar toplinu predala vodi koja
cirkulira sustavom grijanja.

najeih pitanja

Preko buotine se toplina


zemlje prenosi na radnu
tvar u dizalici topline

Porastom tlaka raste i temperatura


Toplina se prenosi na zagrijanu vodu
Kompresor

Kondenzator

Ispariva
Priguni ventil

Toplina se prenosi u prostoriju preko


radijatora ili podnog grijanja

Radna tvar se priguuje na prigunom ventilu


pri emu se sniavaju tlak i temperatura

Sustavi s dizalicom topline najefikasniji su u dobro izoliranim objektima s toplinskim


gubicima 50 W/m2, uz niskotemperaturni reim grijanja (npr. podno grijanje) te za
zagrijavanje potrone tople vode. Niskotemperaturni reim grijanja zahtijeva niu
temperaturu vode u sustavu grijanja i to oko 35C, dok klasini reim grijanja (npr.
plinsko etano grijanje) zahtijeva temperaturu vode od barem 60C.
Odabrani sustav kljuno je adekvatno dimenzionirati odnosno uskladiti sa potrebama
kuanstva te se, iako to nije zakonska obveza, preporua izrada projekta takvog
sustava od strane ovlatenog inenjera. S ekonomskog i energetskog stajalita ne
preporua se dimenzioniranje sustava na puno optereenje, pogotovo kad je izvor
topline zrak, jer bi u veem dijelu godine sustav bio predimenzioniran.
Investicije u sustave dizalica topline kreu se na na razini 500 kn/m2 ovisno o sloenosti
instalacije i tipu regulacije sustava pa ak do 2000 kn/m2, dok je investicija u klasino
radijatorsko grijanje s kondenzacijskim plinskim aparatom na razini 250-350 kn/m2.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Slika: Sustav s dizalicom topline

53

najeih pitanja

Slika: Dizalica topline s okolinjim zrakom kao izvorom topline

TOPLINSKI IZVORI ZA DIZALICE TOPLINE

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Za sustav grijanja s dizalicom topline od najveeg su znaaja svojstva toplinskog


izvora. Toplinski izvor sustava odabire se ovisno o lokaciji objekta, podneblju te
raspoloivosti odabranog izvora. Pritom je vano voditi rauna o tome da odabrani
izvor treba osigurati potrebnu koliinu topline u svako doba i na to vioj temperaturi.
Toplinski izvori mogu biti okolinji zrak, zemlja (tlo), suneva energija, voda (jezerska,
rijena, morska, podzemna) te otpadna toplina.

54

Dizalica topline s okolinjim zrakom kao izvorom topline


Raspoloivost okolinjeg zraka je u usporedbi s ostalim izvorima topline najvea te
su dizalice topline s okolinjim zrakom kao izvorom topline jedno od ekonomski
opravdanih rjeenja za grijanje graevina. Ovakav sustav karakterizira relativno
jednostavna instalacija te nisu potrebna velika ulaganja kao za dizalice topline s
drugim izvorima energije (buenje bunara, buenje sondi, postavljane kolektorskog
polja u zemlju, itd.). Takoer, vano je za napomenuti kako se ugradnjom
etveroputnog prekretnog ventila, ureaj moe korisiti i ljeti za hlaenje. Loa strana
zraka kao izvora topline su este varijacije temperature, velika buka te velika koliina
zraka koja je potrebna.
Sustav je pogodan za podruja s blagim zimama (gdje vanjska temperatura nije
nia od - 5C), jer je kod preniskih temperatura omjer uloene elektrine energije i
dobivene toplinske energije nepovoljan te je potrebno dodatno grijanje. Takoer,
zimi je posebnu panju potrebno obratiti na stvaranje leda na lamelama i cijevima
isparivaa, koji moe zatvoriti kanale za prolaz zraka u isparivau. Do stvaranja leda
obino dolazi kada se temperature vanjskog zraka kreu od 5 do +2 C. Vanjske
temperature nie od 5 C nisu toliko kritine, jer je nia koliina vlage u zraku, a
samim tim i manja koliina nastalog leda.

najeih pitanja

Slika: Dizalica topline zrak-voda

TLPOE=53C

TLPNQ=73C

Kapljevinski vod
TW1=45C
p=14.2 bar

Priguni
ventil

Tlacni vod

Kondenzator
TW2=50C

R134a

p=14.2 bar

Kompresor

p=2.6 bar

p=2.6 bar
Zrak T=7C

Usisni vod

Isparivac
TJTQ=-3C

Tpr=2C

(pregrijanje 5C)

Slika: Shematski prikaz dizalice topline zrak-voda s parametrima procesa

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

TQPUI=50C
(pothladenje 3C)

55

najeih pitanja

Dizalica topline sa zemljom kao izvorom topline


Prednost zemlje kao izvora topline je ujednaena temperatura ve na manjim
dubinama (od 7 do 13 C na dubini od 2 m te od 10 do 13C na dubini od 100 m), koja
omoguuje optimalan rad sustava bez velikih dnevnih ili sezonskih varijacija. Utjecaj
vanjske temperature na temperaturu tla osjea se samo na prvih nekoliko metara
dubine, dok je na dubinama veim od 10m taj utjecaj zanemariv.
Dizalica topline sa zemljom kao izvorom topline postavlja se u tlo horizontalno ili
vertikalno i koristi toplinu zemlje za grijanje i pripremu potrone tople vode. Koliko
se topline moe dobiti iz tla ovisi o njegovom sastavu i vlanosti, te mjestu polaganja
izmjenjivaa topline.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Kod horizontalne izvedbe izmjenjiva se polae u tlo u obliku snopa vodoravnih


cijevi na dubinu 1,2 1,5 m. Za svaki m2 grijanog prostora potrebno je u zemlju
poloiti od 1,5-2 m cijevi. Za polaganje izmjenjivaa u tlo potrebno je osigurati 2-2,5
puta vie slobodne povrine od povrine kue koja bi se grijala. To ujedno predstavlja
glavni nedostatak ovakvog sustava te se zbog toga uglavnom primjenjuje u ruralnim
podrujima. Najvea efikasnost sustava postie se primjenom u glinenom tlu.

56

Izmjenjiva se kod vertikalne izvedbe polae vertikalno u buotinu na dubinu od 60150 m pa predstavlja priihvatljivo rjeenje u gue naseljenim podrujima. S obzirom
na visok troak buenja na navedenu dubinu, te ostale potrebne investicije, ulaganje
u ovakav sustav esto nije ekonomski isplativo. Prije same izvedbe, potrebno je
provjeriti postojeu regulativu po pitanju buenja tla, geoloku kartu lokacije, te
angairati certificiranog izvoaa buotine.

Slika: Dizalica topline tlo-voda (horizontalna izvedba izmjenjivaa u tlu)

najeih pitanja

Slika: Dizalica topline tlo-voda (vertikalna izvedba izmjenjivaa u tlu)

Podzemna voda je dobar toplinski izvor zahvaljujui relativno ujednaenim


temperaturama, koje se na dubini od oko 15 m kreu oko vrijednosti godinjeg
prosjeka temperature za razmatranu lokaciju. Meutim, za razliku od zraka i tla, za
koritenje podzemne vode je potrebna koncesija, koju nakon prethodno pribavljenog
strunog miljenja Hrvatskih voda daje nadlena upanijska struna sluba. Koncesija
se naplauje jednokratno i paualno svake godine (godinji paual za koncesiju je 10
% godinje naknade po utroku), a posebno se obraunava i potronja vode.
Ugradnja ovakvih dizalica topline zahtijeva izradu dviju buotina: proizvodnu i
upojnu. Proizvodna buotina treba osiguravati dovoljnu koliinu vode (izdanost) i
nju se ugrauje pumpa. Preko upojne buotine se voda ija je toplina iskoritena vraa
natrag u podzemni vodotok. Vano je voditi rauna o udaljenosti i meusobnom
poloaju buotina, kako bi se onemoguilo ponovno usisavanje ve iskoritene vode
(smjetaj nizvodno na udaljenosti od 5 m priblino zadovoljava ovaj uvjet).

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Dizalica topline sa podzemnim vodama kao izvorom topline

57

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170
najeih pitanja

Slika: Dizalica topline voda-voda

58

najeih pitanja

elim proizvoditi elektrinu energiju uz


pomo solarnih kolektora i viak prodavati
HEP-u. Kolika je to investicija i to je sve za to
potrebno?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

0800 200 170

59

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

60

elim proizvoditi struju uz pomo solarnih kolektora i


prodavati je HEP-u. Kolika je to investicija i to je sve
za to potrebno?
Elektrinu energiju mogue je proizvoditi uz pomo solarne fotonaponske
elektrane, koju treba razlikovati od sustava solarnih kolektora za zagrijavanje tople
vode i nadopunu grijanju. Solarni fotonaponski sustav moe biti prikljuen na
javnu elektroenergetsku mreu preko kune instalacije ili moe biti samostalan
(tzv. off grid). Sustavi prikljueni na mreu imaju mogunost stjecanja statusa tzv.
povlatenog proizvoaa elektrine energije, to omoguuje vlasnicima
trgovanje proizvedenom energijom.

SOLARNE FOTONAPONSKE ELEKTRANE


Solarne fotonaponske elektrane pretvaraju energiju sunevog zraenja u elektrinu
energiju. Potencijal suneve energije mnogo je vei od ostalih izvora energije
zajedno, pogotovo u Hrvatskoj koja s obzirom na klimu i geografski poloaj veim
dijelom moe osigurati godinji prinos sustava od cca 180 - 240 kwh/m2 solarnog
kolektora.

najeih pitanja

Temelj svake solarne elektrane je fotonaponski modul koji se sastoji od solarnih


elija (slika 10.49. majd..) u kojima se odvija pretvorba suneve u elektrinu energiju.
Moduli se najee postavljaju fiksno na krov i pritom je kljuno njihovo pravilno
usmjeravanje uz nagib od 45 stupnjeva jer je na taj nain mogue osigurati najvei
je prinos energije.

Slika: Solarna elija i fotonaponski modul te optimalni kut nagiba modula u odnosu na lokaciju i
mjesec u godini

MJESEC

II

III

IV

VI

VII

VIII

IX

XI

XII

Split

65

57

43

24

10

20

37

55

64

67

Zagreb

58

53

38

24

11

20

37

51

50

52

Alternativno je mogua ugradnja tzv. solarnih trackera


koji module okreu prema suncu kako bi osigurali
maksimalnu ozraenost u svakom trenutku. Sustav
s trackerima je efikasniji i u mogunosti je poveati
proizvodnju energije do ak 40%, ali je ujedno i financijski
zahtjevnija opcija.
Oekivano trajanje solarnih modula due je od 20
godina, a energiju koju je potrebno utroiti za njihovu
proizvodnju, moduli proizvedu za 1-4 godine (ovisno o
lokaciji i tehnologiji izrade) koristei energiju sunca.
Solarne fotonaponske elektrane razlikuju se po tome jesu li prikljuene na javnu
elektroenergetsku mreu, pa tako postoje tzv. On grid sustavi koji proizvedenu
elektrinu energiju isporuuju u mreu i tzv. Off grid - samostalni sustavi kod kojih
se proizvedena el. energija koristi na mjestu proizvodnje.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Optimalni kut nagiba fotonaponskih modula

61

najeih pitanja

ON GRID SOLARNE FOTONAPONSKE ELEKTRANE

Slika: Umreeni fotonaponski sustav

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

On grid solarne elektrane zapravo su solarni fotonaponski sustavi prikljueni


na javnu elektroenergetsku mreu preko kune instalacije. Solarni fotonaponski
sustavi prikljueni na javnu elektroenergetsku mreu prikupljaju sunevu energiju
te proizvedenu istosmjernu struju fotonaponskih modula pretvaraju u izmjenini
napon odreenog iznosa i frekvencije, kako bi javna elektroenergetska mrea mogla
prihvatiti proizvedenu energiju.

62

DC
FN paneli

Automatski
osigurai

Rastavlja

AC

Rastavlja

Pretvara
Odvodnik
prenapona

Odvodnik
prenapona

Automatski
osigurai

Strujna
zatitna
sklopka

kWh

NISKONAPONSKA
DISTRIBUCIJSKA MREA

Slika: Principijelna shema umreenog FN sustava

Komponente sustava:




Fotonaponski moduli - vre pretvorbu suneve energije u elektrinu


Razdjelni ormari modula - sadri zatitnu opremu
Istosmjerni kabeli - odvode istosmjernu struju do glavne sklopke
Glavna sklopka - slui za prekid strujnog kruga uslijed kvara ili odravanja
Izmjenjiva ac/dc - pretvara istosmjerni napon u izmjenini, sinkroniziran sa naponom i
frekvencijom javne mree
Kabeli izmjeninog razvoda - slue za prijenos izmjenine el. energije do prikljuka na
elektroenergetsku mreu
Brojila predane i preuzete el. energije - slue kako bismo znali koliko smo prodali energije i
koliko smo kupili. Bitno je napomenuti da je poticajna cijena otkupa trenutno viestruko
vea od cijene po kojoj kupijemo energiju

najeih pitanja

Status povlatenog proizvoaa elektrine energije


Povlateni proizvoa je energetski subjekt koji u pojedinanom proizvodnom
objektu istodobno proizvodi elektrinu i toplinsku energiju, koristi otpad ili obnovljive
izvore energije na gospodarski primjeren nain koji je usklaen sa zatitom okolia.
Status povlatenog proizvoaa elektrine energije stjee se rjeenjem Hrvatske
energetske regulatorne agencije, u skladu s uvjetima koje Pravilnikom o stjecanju
statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (NN 88/2012) propisuje ministar
gospodarstva.
Postupak stjecanja statusa povlatenog prozvoaa el. energije za integrirane
suneve elektrane koje se najee postavljaju na krovove kua sastoji se od nekoliko
koraka:

(2) Nositelj projekta uz zahtjev za izdavanje prethodne elektroenergetske


suglasnosti, uz podatke i dokumente propisane Opim uvjetima za opskrbu
elektrinom energijom (NN 14/2006) dostavlja i:

idejni projekt koji mora sadravati izjavu ovlatenog projektanta da je postrojenje


za proizvodnju elektrine energije jednostavna graevina prema propisima o
prostornom ureenju i gradnji;
dokaz o pravu gradnje postrojenja (izvadak iz zemljinih knjiga, ugovor o
koncesiji i sl.)

(3) Operator distribucijskog sustava (HEP ODS d.o.o.) istovremeno s izdavanjem


prethodne elektroenergetske suglasnosti za jednostavne graevine dostavlja
nositelju projekta na potpis predugovor ili ugovor o prikljuenju i ugovor o
otkupu elektrine energije kojeg nositelj projekta sklapa s operatorom trita
(HROTE d.o.o.).
(4) U sluaju izgradnje sunanih elektrana kao jednostavnih graevina, operator
distribucijskog sustava (HEP ODS d.o.o.) u prethodnoj elektroenergetskoj
suglasnosti i predugovoru ili ugovoru o prikljuenju, temeljem uvida u idejni
projekt, utvruje da se radi o integriranoj sunanoj elektrani te ugovor o otkupu
elektrine energije operator distribucijskog sustava dostavlja nositelju projekta

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

(1) Podnoenje zahtjeva operatoru distribucijskog sustava (HEP ODS d.o.o.) za


izdavanje prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEES).

63

najeih pitanja

samo ako je mogue sklapanje ugovora o otkupu. Sklapanje ugovora je mogue


ukoliko nisu popunjene kvote koje objevljuje operator trita (HROTE d.o.o.) na
svojim internetskim stranicama.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

(5) Nositelj projekta potpisan ugovor o otkupu elektrine energije dostavlja


operatoru distribucijskog sustava koji ga prosljeuje operatoru trita (HROTE
d.o.o.) na potpis zajedno sa sklopljenim predugovorom ili ugovorom o
prikljuenju.

64

(6) Nositelj projekta duan je u roku od maksimalno godine dana izgraditi


postrojenje, a potom predaje Zahtjev za probni pogon i prikljuenje kojem se
prilae:
glavni/izvedbeni projekt
dokaz o uplati trokova
potvrdu izvoaa da su elektroenergetski objekti izraeni u skladu s PEES-om,
projektnom dokumentacijom, te propisima i normama

(7) Ako sustav zadovoljava uvjete za upotrebu, HEP ODS d.o.o. izdaje
Elektroenergetsku suglasnost, odnosno potvrdu o trajnom prikljuenju te sklapa
s nositeljem projekta Ugovor o koritenju mree, te se aktivira ugovor o otkupu
na rok od 14 godina. Tada sustav moe zapoeti s proizvodnjom elektrine
energije.
U Republici Hrvatskoj se s obzirom na instaliranu snagu fotonaponski sustavi dijele
prema instaliranoj snazi do 10kW, od 10kW do 30kW i preko 30kW. Otkupna cijena
kWh proizvedene el. energije je vea ukoliko se sustav nalazi u kategoriji manje snage,
a iznosi 2,10-3,40 kn po isporuenom kWh u elektrinu mreu, ovisno o instaliranoj
snazi elektrane. Fotonaponske elektrane snage 9,9 kW na podruju Zagreba mogu
proizvesti oko 10200 kWh godinje, a na podruju Splita oko 13200 kWh godinje.
Cijene ovakvih postrojenja se kreu ve od oko 140 000 kn.

najeih pitanja

Tablica: Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012)

OFF GRID SOLARNE FOTONAPONSKE ELEKTRANE

Off grid solarni fotonaponski sustavi prikupljaju sunevu energiju te je pohranjuju


u akumulatore, kako bi energija bila dostupna preko noi odnosno u vrijeme kada
nema dovoljno sunca za namjenu za koju se koristi. Kod ove vrste sustava vrlo je
vano nai optimalan odnos proizvodnje, potronje i akumulacije energije, kako bi
sustav zadovoljio potrebe i ujedno bio ekonomski prihvatljiv. Ovakvim sustavima
mogue je dodati i vjetrogenerator ili generator na fosilna goriva, koji bi osiguravao
rad sustava u periodu kada nema dovoljno suneve energije.

Slika: Samostalni fotonaponski sustav za troila na izmjeninu struju

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Off grid solarne elektrane zapravo su solarni fotonaponski sustavi kod kojih se
proizvedena elektrina energija koristi na mjestu proizvodnje. Ovakvi sustavi itekako
su isplativi na lokacijama gdje je prikljuak na javnu mreu ili nedostupan ili zbog
udaljenosti vrlo skup. Isplativost off grid sustava svake godine je sve vea, s obzirom
na trend sniavanja cijena opreme. Osim za graevine, ovakvi sustavi zanimljive
primjene nalaze u nautici, prometnoj signalizaciji i javnoj rasvjeti.

65

najeih pitanja

Komponente sustava:





Fotonaponski moduli - vre pretvorbu suneve energije u elektrinu


Akumulator - slui za pohranu energije
Regulator punjenja akumulatora - osigurava najveu autonomiju sustava te najdulji vijek
trajanja baterije
Troila - svi prikljueni ureaji koji troe energiju (rasvjetna tijela, hladnjaci, tv...)
Izmjenjiva ac/dc - pretvara istosmjerni napon u izmjenini; potreban ukoliko se
namjeravaju koristiti troila koja se napajaju izmjeninom strujom

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Kao mana off grid solarnih sustava istie se jo uvijek visoka cijena akumulatora
za pohranu energije. eli li se uz pomo ovakvog sustava koristiti ureaje koji
zahtijevaju vie snage (npr. klima ureaji i elektrini alati), mogue je da se investicija
pokae previsokom tj. neisplativom. Ekonomsku isplativost off grid solarnih sustava
poveavaju poticaji koje osigurava Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost,
a fizikim osobama su dostupni preko natjeaja koje objavljuju gradovi, upanije i
opine.

66

Trebam li energetski certifikat za svoj stan


odnosno kuu?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

najeih pitanja

0800 200 170

67

najeih pitanja

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Trebam li energetski certifikat za svoj stan odnosno


kuu?

68

Energetski certifikat je od 1. srpnja 2013. godine nuan za svaku postojeu nekretninu


namijenjenu prodaji jer ga prije sklapanja ugovora prodavatelj ima obavezu predati
kupcu na uvid. Stanovi i poslovni prostori (odnosno sve pojedinane samostalne
uporabne cjeline zgrada) koje se iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup vaei
energetski certifikat moraju imati od 1. sijenja 2016. godine. to se tie novogradnje,
energetski certifikat je preduvjet dobivanju uporabne dozvole i mora biti izraen na
nain kako je propisano Pravilnikom o energetskim pregledima graevina i energetskom
certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13, 78/13).

ENERGETSKO CERTIFICIRANJE
Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka reguliranih pripadajuim
pravilnicima koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata. Energetski
pregled sastoji se od pripremnih radnji, prikupljanja potrebnih podataka i informacija
o zgradama , provoenja kontrolnih mjerenja, analize potronje i trokova svih oblika
energije, energenata i vode za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine te
izvjea i zakljuka s preporukama i redoslijedom provedbe mjera za poboljanje
energetske uinkovitosti graevine.

najeih pitanja

Trenutno vaei pravilnici:


Pravilnik o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju
zgrada (NN 81/12, 29/13, 78/13)

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede


graevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13)

Pravilnikom o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvjea o energetskim


pregledima graevina (NN 81/12, 79/13)

Nakon provedenog energetskog pregleda, ovlateni certifikator izdaje energetski


certifikat. Energetski certifikat je dokument koji predouje energetska svojstva
zgrade i svrstava ju u jedan od osam energetskih razreda ( od A+ do G). Energetski
razred A+ oznaava energetski najpovoljniji razred odnosno graevine A razreda
troe najmanje energije, dok su graevine G razreda energetski najrastronije. Osim
energetskog razreda zgrade, energetski certifikat sadri ope podatke o zgradi,
podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehnikim
sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne
klimatske podatke, objanjenja tehnikih pojmova te popis primjenjenih propisa i
normi.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Slika: Energetski pregled

69

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170
najeih pitanja

70

Slika: Prva stranica energetskog certifikata za stambene zgrade

Takoer, energetski certifikat za postojee zgrade obvezno sadri i prijedlog


ekonomski opravdanih mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrade,
temeljenih na prethodno provedenom energetskom pregledu. Energetski certifikat
za nove zgrade sadri i preporuke za energetski uinkovito koritenje zgrade.

KAKO DO ENERGETSKOG CERTIFIKATA?


elite li certificirati svoj stan, kuu ili poslovni prostor, morate se obratiti ovlatenom
energetskom certifikatoru, jer su jedino oni u mogunosti izdati valjani energetski
certifikat. Ovlateni energetski certifikator ima ovlatenje Ministarstva graditeljstva i
prostornog ureenja prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode
energetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13).
Registar svih fizikih i pravnih osoba ovlatenih za energetske preglede i energetsko
certificiranje zgrada objavljen je na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog
ureenja. http://www.mgipu.hr/doc/Graditeljstvo/Registar_certifikatora.htm
to se tie cijena energetskog pregleda i certificiranja zgrade, kreu se ovisno o povrini
objekta te su razliite za novogradnju i za ve postojee zgrade. Za nove kue povrine
do 250 m2, izrada energetskog certifikata naplauje se paualno u iznosu od 1400 kn,
dok se za postojee kue energetski pregled naplauje do 3300 kn te izrada energetskog

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

najeih pitanja

71

najeih pitanja

certifikata paualno 1450 kn. Za stan u postojeoj zgradi, energetski pregled se


naplauje do iznosa od 1500 kn, a izrada energetskog certifikata paualno 1200 kn.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Slika: ICT snimke napravljene prilikom energetskog pregleda u svrhu vizualizacije toplinskih
mostova i nehomogenosti vanjskog zida, EIHP, 2008.

72

0800 200 170

Koja je razlika izmeu pasivnih i niskoenergetskih


kua?

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

najeih pitanja

73

najeih pitanja

10

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Koja je razlika izmeu pasivnih i niskoenergetskih


kua?

74

Energijom koja se danas potroi u prosjenoj kui u Hrvatskoj mogue je zagrijati


3-4 niskoenergetske odnosno 8-10 pasivnih kua. Pasivne i niskoenergetske
kue su graevine projektirane prema posebnim naelima kako bi se minimizirali
toplinski gubitci te poveali toplinski dobitci zgrade. Toplinski gubitci se smanjuju
poboljanjem toplinske izolacije i povoljnim odnosom oploja i volumena zgrade,
dok se toplinski dobitci poveavaju povoljnom orijentacijom zgrade i iskoritavanjem
sunevog zraenja. Takoer, u njima se koriste obnovljivi izvori energije (biomasa,
sunce i/ili vjetar) i energetski efikasni termoenergetski sustavi.
Prema gruboj podjeli, u niskoenergetskoj kui se za zagrijavanje koristi 40 kWh/m
godinje, to je ekvivalent potronji od 2.7 litara loivog ulja godinje. Pasivna kua
godinje troi svega 15 kWh/ m, to je ekvivalentno potronji 1 l/m lo ulja godinje,
odakle joj i esto koriteni naziv: jednolitarska kua. U usporedbi sa niskoenergetskom
kuom, pasivna kua ima bolju toplinsku izolaciju vanjske ovojnice, energetski
efikasnije prozore i vrata kako bi se dodatno smanjili toplinski gubitci te poseban
sustav mehanike ventilacije prostora uz rekuperaciju (povrat topline) iz iskoritenog
zraka.

najeih pitanja

Slika: Naela gradnje pasivne kue

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Slika: Potronja energije pasivne i niskoenergetske kue

75

najeih pitanja

NAELA GRADNJE PASIVNE KUE


Prilikom projektiranja pasivne kue, vano je uzeti u obzir vie parametara: lokaciju,
oblik zgrade, orijentaciju, smjetaj i veliinu prozora, raspored prostorija, rolete,
vegetaciju u okolici...

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

to se tie oblika zgrade, pasivne solarne graevine najee imaju tlocrt u obliku
pravokutnika, sa jednom stranicom duom i okrenutom uzdu osi istok-zapad, tako
da je cijela dua stranica graevine izloena Suncu koje dolazi s juga. Juna strana
zgrade trebala bi imati velike prozorske povrine, koje ne smiju biti zasjenjene, dok
prozori na sjevernoj strani moraju biti to manji. Minimalan otklon u odnosu na jug
osigurat e maksimalno iskoritavanje zimskog sunevog zraenja (jer zrake sunca

76

Slika: Orijentacija pasivne ili niskoenergetske kue

padaju nie), ali i sprijeiti pregrijavanje prostorija ljeti uzrokovano osunanjem sa


zapadne strane u poslijepodnevnim satima. Raspored prostorija se odreuje prema
njihovoj funkciji i treba ga prilagoditi prirodnom gibanju sunca od istoka do zapada.
Naime, njihov raspored odgovara svakodnevnim aktivnostima ukuana i slijedi
crtu sjeveroistok jugozapad, pa se tako npr. prostorije kojima je u svakodnevnom
funkcioniranju kue namijenjena sporedna funkcija postavljaju na sjevernu stranu
kue.
Vanjsku povrinu kue potrebno je kvalitetno izolirati te posebnu panju posvetiti
rubovima, kutovima, spojnim mjestima i otvorima, kako bi se izbjegla pojava
toplinskih mostova. Upravo zbog toplinskih gubitaka, zgrada mora biti to
kompaktnija, bez razvedenih krila, prigradnji i masivnih neizoliranih balkona.
Vanjska stolarija mora imati visok stupanj zabrtvljenosti i trebala bi imati to manje
polja odnosno meuprofila i to manje krila koja se otvaraju. Ostakljene transparentne

Slika: Osnovna pravila projektiranja niskoenergetski i pasivni h kua

povrine trebaju imati koeficijent prolaza topline U<0,8 W/(m2K) (ukljuujui i


prozorske okvire koji su ispunjeni izolacijom) pri emu stupanj proputanja svjetlosti
ne smije pasti ispod 50% (g>50%), tako da se omogue toplinski dobitci i u zimskom
periodu. Ovakva stakla imaju dva infracrvena reflektirajua sloja, a meuprostori
su ispunjeni argonom odnosno kriptonom, to omoguava da temperatura na
unutranjoj povrini stakla bude priblina temperaturi prostorije pa je postavljane
grijaeg tijela ispod prozora nepotrebno.
Za pasivnu kuu vana je n50-vrijednost odnosno stupanj minimalne
vjetronepropusnosti, koji mora biti manji od 0,5h-1. Drugim rijeima, pri testiranoj
razlici pritiska zraka od 50 Pascala, za jedan sat iz pasivne kue ne smije nekontrolirano
izai vie od 0,5 zapremine zraka te iz tog razloga pasivne kue imaju poseban sustav
mehanike ventilacije koji osigurava dotok svjeeg zraka. Izmjena zraka funkcionira

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

najeih pitanja

77

najeih pitanja

na nain da se istroeni zrak uklanja iz prostorija kao to su kuhinja, kupaonica, toalet


i slino, dok se istovremeno svjei zrak ubacuje izvana u kuu u dnevni boravak,
djeju sobu, radnu sobu i spavau sobu. U sustavu ventilacije najee se koristi
pozemni izmjenjiva s rekuperatorom, koji omoguava predgrijavanje ulaznog zraka
zimi odnosno pothlaivanje ljeti. Takoer, takvi sustavi sadre i zatitne filtere kako
bi se osigurala istoa zraka.
U pasivnoj kui su energetske potrebe za zagrijavanje prostora pokrivene ve
opisanim standardom gradnje, a sve ostale energetske potrebe (zagrijavanje
potrone tople vode, elektrina energija...) mogu se pokriti sunevom energijom
odnosno aktivnim toplinskim i fotonaponskim sustavima u kombinaciji s drugim
obnovljivim izvorima energije.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

OPREMANJE PASIVNIH I NISKOENERGETSKIH KUA

78

Pri opremanju pasivne ili niskoenergetske kue, posebnu panju je potrebno posvetiti
odabiru kuanskih aparata odnosno njihovoj energetskoj uinkovitosti. Ureaji kao
to su hladnjak, tednjak, hladnjak za duboko zamrzavanje i stroj za pranje rublja
predstavljaju primarne ureaje koji pravilnim izborom mogu uinkovito tedjeti
energiju i kao takvi nezaobilazni su elementi svake pasivne kue. Takoer, potrebno
je obratiti pozornost na odabir rasvjete. LED rasvjeta danas predstavlja najefikasniju
opciju i njenim koritenjem je, u usporedbi s koritenjem klasinih tednih arulja,
mogue ostvariti utede vee od 50%.

PASIVNA ILI NISKOENERGETSKA KUA?


Odabir gradnje pasivne ili niskoenergetske kue ovisi o mogunostima i preferencijama
investitora. I pasivna i niskoenergetska kua predstavljaju visokokvalitetne graevine,
specifine po tome to je maksimalna panja posveena svakom detalju izrade, od
projektiranja do izvoenja radova. Temelj uspjenosti gradnje je dobra usklaenost
kvalitete svih radova, od planiranja i projektiranja do samog izvoenja radova.
Projektiranje takvih kua je za arhitekte mnogo kompleksniji zadatak od projektiranja
veliinom i funkcijom istovjetnog konvencionalnog objekta jer zahtijeva paljivo
izveden proraun svih elemenata, od izbora graevinskog materijala do prorauna
sustava prozraivanja i dogrijavanja zraka (kod pasivne kue). Meutim, gradnja
pasivnih i niskoenergetskih kua ne vodi samo ka dugoronom rastereenju
okolia od emisija CO2 i drugih tetnih materija te utedi energije, ve sa sobom
nosi i mnogobrojne prednosti poput bolje kvalitete graevine, stabilne vrijednosti
graevine i znatno poveane kvalitete stanovanja.

najeih pitanja

U nastavku su prikazane tablice uteda i povrata investicije kod gradnje pasivne i


niskoenergetske kue u Zagrebu u odnosu na gradnju prema Tehnikim propisima1.
Na tipskom primjeru izolirane zgrade (neto podne povrine grijanog dijela od 143,00
m2) pokazalo se kako je u odnosu na graenje izoliranog objekta prema Tehnikim
propisima uz dodatnu investiciju u toplinsku izolaciju i ugradnju kvalitetnih otvora
u iznosu od 8%, mogue postii niskoenergetski standard te godinje utedjeti jo
55% potrebne energije za grijanje. Na istom primjeru se pokazalo kako je uz dodatnu
investiciju u toplinsku izolaciju i ugradnju kvalitetnih otvora u iznosu od 15% mogue
postii pasivni standard te godinje utedjeti jo 75 % potrebne energije za grijanje.

1 Koritene cijene energenata i faktori pretvorbe: cijena prirodnog plina u travnju 2013. godine iznosila je priblino
3,61 kn/m3 (0,39 kn/kWh; 9,2607 kWh/m3; 0,000201 tCO2/kWh). Cijena elektrine energije u travnju 2013. godine iznosila je
1,05 kn/kWh (jednotarifno brojilo) dok je emisija ugljikovog dioksida iznosila 0,000376 tCO2 za kWh elektrine energije. Za
dvotarifna brojila cijena elektrine energije iznosila je 1,14 kn/kWh u vioj tarifi i 0,56 kn/kWh u nioj tarifi. Prosjena cijena
ogrjevnog drva u sijenju 2013. godine iznosila je 275 kn/prm (0,16 kn/kWh; 1725 kWh/prm; 0 tCO2/kWh). Prosjena cijena lo
ulja u periodu od sijenja 2012. godine do veljae 2013. godine iznosila je 7,23 kn/litri loivog ulja (0,71 kn/kWh; 10,202 kWh/l;
0,000264 tCO2/kWh).

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Slika: Orijentacijski izgled pasivne zgrade

79

najeih pitanja

TABLICA: Postizanje niskoenergetskog standarda ulaganjem u dodatnu toplinsku izolaciju


Energent:

Godinje utede:
Investicija u toplinsku izolaciju:
Rok povrata investicije:

prirodni plin
608 m3
2.196 kn
1,13 tCO2
23,8 godine

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

ivotni vijek EE mjere:

80

elektrina
energija
4.507 kWh
5.138 kn
1,69 tCO2
52.250 kn
10,2 godina

ogrjevno drvo
4,35 prm
1.197 kn
0 tCO2
43,6 godina

loivo ulje
589 l
4.259 kn
1,59 tCO2
12,3 godina

50 godina

Utede u ivotnom vijeku EE


mjere:

30.417 m3
109.804 kn
56,62 tCO2

225.344 kWh
256.892 kn
84,73 tCO2

218 prm
59.874 kn
0 tCO2

29.451 l
212.933 kn
79,32 tCO2

Utede u prvih 30 godina od


implementacije mjere:

18.250 m3
65.882 kn
33,97 tCO2

135.206 kWh
154.135 kn
50,84 tCO2

131 prm
35.924 kn
0 tCO2

17.671 l
127.760 kn
47,59 tCO2

Napomene: Investicija obuhvaa kompletan graevinski materijal i radove prema trinim cijenama
proizvoda i radova u RH u travnju 2013. godine. Ukupna cijena ukljuuje radove i materijale do stupnja
gotovosti roh bau graevinski radovi, krovite, limarski radovi, vanjska stolarija, plivajui podovi (bez
zavrnih obloga, pregradnih zidova i unutarnje stolarije). Razliku u cijeni izolirane zgrade prema TPRUETZZ-u
i niskoenergetske zgrade ini investicija u dodatnu toplinsku izolaciju u iznosu od 52.250 kn (cijene izraene s
PDV-om). Postizanje navedenih koeficijenata prolaska topline ukljuuje postavu toplinske izolacije vanjskih
zidova i podgleda stropa iznad vanjskog prostora od ploa kamene vune debljine 20,00 cm. Debljina toplinske
izolacije u kosom krovu iznosi 30,00 cm dok se za simulaciju trokova pretpostavlja ugradnja toplinske izolacije
u plivajui pod na tlu u debljini 12,00 cm. Za izvedbu nove izolirane zgrade prema TPRUETZZ-u, investicija iznosi
676.290,00 kn (cca 4.730 kn/m2), dok bi za izgradnju isto takvog, ali niskoenergetskog objekta investicija iznosila
728.540,00 kn (cca 5.095 kn/m2) (sve s PDV-om). Cijene zemljita, komunalne naknade, projektiranja, zavrnih
radova nisu uzete u obzir jer variraju od mjesta do mjesta, te ovise o ukusima i financijskoj sposobnosti
investitora (zavrne obloge). ivotni vijek EE mjere od 50 godina je preuzet iz TPRUETZZ, NN 110/08, l. 6, st. 2:
Uporabni vijek zgrade u odnosu na bitni zahtjev za graevinu utedu energije i toplinsku zatitu je najmanje
50 godina ako posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom ureenu i gradnji nije
drukije odreeno. ali proraun je dan i za vijek trajanja od 30 godina.

najeih pitanja

TABLICA: Postizanje pasivnog standarda ulaganjem u dodatnu toplinsku izolaciju te primjenu naela pasivne gradnje
Energent:

Godinje utede:

prirodni plin
817 m3
2.949 kn
1,52 tCO2

elektrina
energija
6.052 kWh
6.900 kn
2,28 tCO2

Razika u investiciji:
Rok povrata investicije:
ivotni vijek EE mjere:

ogrjevno drvo
5,85 prm
1.608 kn
0 tCO2

loivo ulje
791 l
5.719 kn
2,13 tCO2

101.444 kn
34,4 godine

14,7 godina

17,7 godina

50 godina

Utede u ivotnom vijeku


EE mjere:

40.847 m3
147.456 kn
76,03 tCO2

302.615 kWh
344.981 kn
113,78 tCO2

292 prm
80.405 kn
0 tCO2

39.550 l
285.949 kn
106,52 tCO2

Utede u prvih 30 godina


od implementacije mjere:

24.508 m3
88.474 kn
45,62 tCO2

181.569 kWh
206.988 kn
68,27 tCO2

175 prm
48.243 kn
0 tCO2

23.730 l
171.569 kn
63,91 tCO2

Napomene: Investicija obuhvaa kompletan graevinski materijal i radove prema trinim cijenama proizvoda
i radova u RH u travnju 2013. godine. Ukupna cijena ukljuuje radove i materijale do stupnja gotovosti roh
bau graevinski radovi, krovite, limarski radovi, vanjska stolarija, plivajui podovi (bez zavrnih obloga,
pregradnih zidova i unutarnje stolarije). Razliku u cijeni izolirane zgrade prema TPRUETZZ-u i pasivne
zgrade ini dodatna investicija u kvalitetnije otvore i graevinske materijale u iznosu od 101.444 kn (cijene
izraene s PDV-om). Za izvedbu nove izolirane zgrade prema TPRUETZZ-u, investicija iznosi 676.290,00 kn
(cca 4.730 kn/m2), dok bi za izgradnju slinog ali pasivnog objekta investicija iznosila 777.733,00 kn (cca
5.440 kn/m2) (sve s PDV-om). Cijene zemljita, komunalne naknade, projektiranja, zavrnih radova nisu uzete
u obzir jer variraju od mjesta do mjesta, te ovise o ukusima i financijskoj sposobnosti investitora (zavrne
obloge). ivotni vijek EE mjere od 50 godina je preuzet iz TPRUETZZ, NN 110/08, l. 6, st. 2: Uporabni vijek
zgrade u odnosu na bitni zahtjev za graevinu utedu energije i toplinsku zatitu je najmanje 50 godina ako
posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom ureenu i gradnji nije drukije odreeno.
ali proraun je dan i za vijek trajanja od 30 godina.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

* Investiciju nije mogue otplatiti u ivotnom vijeku EE mjere.

81

Izvori:
1. Skupina autora: Prirunik za energetske savjetnike, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u
Hrvatskoj, Zagreb, 2008.
2. Skupina autora: Tipske mjere za poveanje energetske efikasnosti u kuanstvima, Program Ujedinjenih
naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, Zagreb, 2009.
3. Skupina autora: Prirunik za energetsko certificiranje zgrada, 1. dio, Program Ujedinjenih naroda za razvoj
(UNDP) u Hrvatskoj, Zagreb, 2010.
4. Ljubomir Majdandi: Obnovljivi izvori energije, Graphis, Zagreb, 2008.
5. Ljubomir Majdandi: Solarni sustavi, Graphis, Zagreb, 2010.
6. Skupina autora: Dizalice topline - interna skripta, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2010.
7. Sreko vai: Kotlovi na biomasu, Prezentacija s teaja za energetske savjetnike, 2012.
8. Damir Dovi: Obnovljivi izvori energije u kuanstvu - energija sunca, Prezentacija s teaja za energetske
savjetnike, 2012.
9. Damir Dovi: Priprema potrone tople vode, Prezentacija s teaja za energetske savjetnike, 2012.
10. eljka Hrs Borkovi: Toplinska zatita zgrada, Prezentacija s teaja za energetske savjetnike, 2012.
11. Zavod za visoki napon i energetiku: Prezentacija: Energija sunca, Fakultet elektrotehnike i raunarstva,
Zagreb, 2007.

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

12. Zavod za visoki napon i energetiku: Prezentacija: Energija vjetra, Fakultet elektrotehnike i raunarstva,
Zagreb, 2007.

82

13. www.mgipu.hr, www.poslovni.hr, www.razdjelnici.hr, www.brunata.hr, www.vbh.hr, www.troha-dil.hr,


www.wurth.com, www.feroterm.hr, www.knaufinsulation.hr

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

Biljeke

83

84

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti postavljenih na besplatnoj info-liniji 0800 200 170

info telefon
0800 200 170

www.energetska-efikasnost.undp.hr

E-mail: energetska-efikasnost@undp.org