You are on page 1of 16

Prof. dr. sc.

Tadija Bubalović
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli

KAZNENOPRAVNE SANKCIJE
U NOVOM KAZNENOM ZAKONU REPUBLIKE HRVATSKE
Autor u radu daje pravnozakonski prikaz sustava kaznenopravnih sankcija u novom
Kaznenom zakonu Republike Hrvatske. Novim kaznenim zakonodavstvom preuređen je i
popravljen sustav kaznenih sankcija ali i drugih kaznenopravnih mjera sukladno
međunarodnim standardima u tom području te dobroj praksi stranih kaznenih
zakonodavstava. U radu je dan prikaz svih pojedinih kaznenih sankcija, u prvom redu kazni
(novčane kazne, zatvora i dugotrajnog zatvora), zatim sigurnosnih mjera (posebice onih
terapeutskog karaktera), alternativnih kazni (rada za opće dobro, uvjetne osude, uvjetnog
otpusta) te posebnih kaznenopravnih mjera (posebnih obveza, zaštitnog nadzora). Zaključno
autor ističe da novi sustav kaznenopravnih sankcija omogućuje adekvatniju i primjereniju
reakciju društva protiv svih oblika kriminaliteta.
Ključne riječi: kaznenopravne sankcije, kazne, sigurnosne mjere, mjere opreza,
zaštitini nadzor.I. UVOD
1. Kazneni zakon je jedan od temelja pravnog poretka svake države. Država, kao
najviši suveren u društvu, putem svojega zakonodavca određuje određena ponašanja kao
kažnjiva djela i za njih propisuje odgovarajuće kaznenopravne sankcije kao odraz i mjeru
društvene osude tih ponašanja. Kaznene sankcije su neizostavni dio kaznenih zakona. „Zakoni
bez kazni nemaju moć“ (John Locke). Politika suzbijanja kažnjivih ponašanja nije moguća
bez kaznenopravnog instrumentarija. Problematika propisivanja kaznenih sankcija u
kaznenom zakonodavstvu jedno je od najznačajnijih pitanja suvremene politike suzbijanja
kriminaliteta u društvu.1 Stoga se prilikom provođenja svake kaznenopravne reforme uvijek
iznova preispituje i postojeći sustav kaznenopravnih sankcija. I hrvatski je zakonodavac u
zadnjoj reformi svojega kaznenog zakonodavstva preuredio i popravio i sam sustav
kaznenopravnih sankcija. Glavni poticaji i razlozi za reformu toga sustava u Republici
Hrvatskoj, u okviru opće kaznene reforme, bile su prije svega krupne društvene promjene i
izraženo socijalno diferenciranje što je dovelo do porasta ekonomske nesigurnosti na
građanskom ali i na općedruštvenom planu. Sve navedeno potaklo je snažniju i odlučniju
reakciju društva u cilju zaštite općih i pojedinačnih interesa od svih oblika kriminaliteta. 2 S
tim u vezi zakonodavna vlast je kao najvažnije postulate novoga uređenja sustava
1

Usp. Cvitanović, L., Sustav propisivanja kazne zatvora u Kaznenom zakonu i Kaznenom zakoniku (de
lege lata i de lege ferenda), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 25, 2/2004., 891-920., str. 1. (u
nastavku rada: Cvitanović, L., Sustav propisivanja kazne zatvora, 2004.).
2

O tome vidjeti: Turković, K., Okviri reforme sustava kaznenopravnih sankcija u Republici Hrvatskoj
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, 809-841., str. 809. (u nastavku:
Turković, K., Okviri reforme sustava kaznenopravnih sankcija, 2009.).

)..2011. Švicarske i Austrije.1... 2009. 6 Hrvatski sabor donio je 21. 354-357. 5 O pojmu kaznenopravnih sankcija. 5-31. godine.. Petrović. Dosadašnje mjere upozorenja. 6. Zagreb. VRSTE KAZNENOPRAVNIH SANKCIJA I u novom hrvatskom kaznenom zakonodavstvu kaznenopravne sankcije određuju se kao mjere društva koje se u kaznenom postupku izriču počiniteljima kaznenih djela a koje se sastoje u ograničenju ili gubitku njihovih prava i sloboda.). 7 Kaznenopravne odredbe o maloljetničkim mjerama i sankcijama propisane u čl. 8 O kaznenopravnim sankcijama prema kaznenim zakonima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. opširnije vidjeti: Cvitanović.8 (1) Kazne Kazneni zakon poznaje tri vrste kazni: (1) novčanu kaznu. I. konvencijama Vijeća Europe.5 Novi Kazneni zakon Republike Hrvatske6 propisuje dvije vrste kaznenopravnih sankcija: (1) kazne i (2) mjere sigurnosti. (2) zatvor i (3) dugotrajni zatvor (čl. st. P. godine (NN.. Sustav propisivanja kazne zatvora. Osnovni koncept sustava kaznenopravnih sankcija u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu obuhvaća dva međusobno povezana sustava: (a) sustav kaznenih sankcija u općem dijelu Kaznenog zakona i (b) sustav kaznenih sankcija propisan u posebnom dijelu Kaznenog zakona. godine u broju 125/11. Ustava RH proglasio 26. te usklađivanje sustava sankcija u Hrvatskoj s međunarodnim dokumentima.11. X. 2004. Kazneni zakon je objavljen u Narodnim novinama od 7... str. D. 1. dugotrajni zatvor se određuje kao samostalna kazna iako je to. novi Kazneni zakon.4 U nastavku rada bit će govora samo o sustavu kaznenih sankcija u općem dijelu novoga Kaznenog zakona Republike Hrvatske. NN 84/11. Krivično pravo – opći dio. str. 4 .2013. Zakona o sudovima za mladež. – Marković. pravnim standardima Europskog suda za ljudska prava. 2011. propisane dijelom u Kaznenom zakonu a dijelom u posebnim zakonima. K. kojega je predsjednik Republike Hrvatske na temelju članka 89. odredila: učinkovitije uređenje kazne zatvora uključujući i reformu režima uvjetnog otpusta i uvjetne osude. dosljedno uvođenje sustava dnevnih iznosa kod novčane kazne. iako u drugom obliku i sadržaju i nadalje postoje te kaznenopravne mjere. Novi Kazneni zakon usklađen je s dokumentima Ujedinjenih naroda. 327-330.. Banja Luka. 809. drugim međunarodnim dokumentima te dobrom praksom poredbenog kaznenog zakonodavstva.. str. zakon više ne propisuje izdvojeno već ih normira u okviru drugih sankcija.. – Jovašević. Krivično/Kazneno pravo – opći dio. 275-372. X... Novi Kazneni zakon RH stupa na snagu 1. Opći dio Kaznenog prava.1998. Za sve navedene kazne zakonom je propisao opću svrhu njihova izricanja odnosno kažnjavanja. jačanje uloge i širenje mogućnosti izricanja alternativnih sankcija. str. str. Pri izradi novog Kaznenog zakona posebna je pozornost bila posvećena kaznenim zakonodavstvima Njemačke. pravnim dokumentima Europske unije. 2011. 40. Sarajevo.3 2. zapravo. vidjeti: Babić. P. poboljšanje uređenja sigurnosnih mjera posebice terapeutskog karaktera. 110/97) koji je stupio na snagu 1.1. (u nastavku: Novoselec. 2004. Opći dio Kaznenog prava.. već posebnog Zakona o sudovima za mladež. kao zasebne i samostalne sankcije. U novom zakonu. godine kada prestaje važiti dosadašnji Kazneni zakon iz 1997. Okviri reforme sustava kaznenopravnih sankcija. godine.2 kaznenopravnih sankcija. 2009. L. II. 2005. B. O tim sustavima. Na ta dva sustava nadovezuje se i onaj treći – sustav sudskog izbora vrste i mjere kaznenih sankcija. Maloljetničke sankcije otprije nisu materija Kaznenog zakona. 2004. 7 Time je hrvatski zakonodavac sveo registar sankcija s prijašnjih četiri na svega dvije (dualistički sustav sankcija). 3 Prema: Turković. M. opširnije vidjeti: Novoselec. posebna vrsta kazne zatvora (jednako kao i maloljetnički zatvor).

. Svrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu. Cvitanović.). Dnevni iznos ne može biti manji od dvadeset kuna ni veći od deset tisuća kuna (čl.2. Strafrechtliche Grundlagenprobleme. sud može na njegov zahtjev produljiti rok plaćanja do dvadeset i četiri mjeseca ili odrediti obročnu otplatu u tom roku. 6.. C. 5). koje treba sagledati u svjetlu suvremenih kaznenopravnih teorija o kažnjavanju. Ako osuđenik nije u mogućnosti u cijelosti ili djelomično isplatiti novčanu kaznu u roku koji je određen presudom zbog znatnog pogoršanja imovinskih prilika do kojih je došlo bez njegove krivnje nakon donošenja presude. sud može izreći novčanu kaznu kao glavnu. st. tako što će jedan dnevni iznos zamijeniti s četiri sata rada. Ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku od tri mjeseca. a ne postoje uvjeti iz čl.). Ona ne može biti manja od trideset niti veća od tristo šezdeset dnevnih iznosa. Zakon je omogućio da se počiniteljevi prihodi. Kazneno pravo – opći dio. 1999. U suvremenom kaznenom pravu novčana kazna zauzima sve značajnije mjesto kao zamjena kratkotrajnih kazni zatvora. imovina i ostali podaci potrebni za utvrđivanje visine dnevnog iznosa mogu utvrditi i na temelju slobodne procjene ako bi njihovo utvrđivanje bilo povezano s nerazmjernim teškoćama ili ako se predlaže izricanje novčane kazne u postupku za izdavanje kaznenog naloga (čl. kaznenopravne i penološke aspekte. U presudi kojom se izriče novčana kazna naznačuje se broj i visina dnevnih iznosa te konačni iznos novčane kazne. . 41. U slučaju neurednog plaćanja obročnih otplata sud može odrediti ukidanje obročne otplate (čl. Kada se 9 Svrha kažnjavanja ima svoje kriminalnopolitičke. Novčana kazna se izriče u dnevnim iznosima. st.. Kad zakon za određeno kazneno djelo propisuje kaznu zatvora do tri godine. st. L. novčana kazna. str. 42. st. 42. Za kaznena djela počinjena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna može se izreći i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da će se počinitelj kazniti kaznom zatvora ili novčanom kaznom. 42.9 1. st. st. 1. Počinitelj je dužan novčanu kaznu platiti u roku koji ne može biti kraći od trideset dana niti duži od šest mjeseci. 2. Novčana kazna koja nije u cijelosti ili djelomično plaćena u roku. 4) 3.3 Prema zakonu.. / Novoselec..). 404. 42. Zagreb. Broj dnevnih iznosa utvrđuje se na temelju općih okolnosti za odmjeravanje kazne (čl. naplaćuje se prisilno putem Porezne uprave Ministarstva financija. sud će uz pristanak osuđenika donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro. osim onih koje se odnose na imovinske prilike počinitelja. 43. Ž.). 47. 42. 1973. Prije svega. Novčana kazna 1. 7. (c) utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te (d) omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo (čl. 1-3. Roxin. O tim teorijama opširnije vidjeti: Horvatić. 2001. 5. 4.. (b) jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava. a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora. novčana kazna može se izreći kao glavna i kao sporedna kazna. KZ-a. a sud može odrediti i obročnu otplatu u roku do jedne godine. Visina dnevnog iznosa utvrđuje se uzimajući u obzir počiniteljeve prihode i imovinu te prosječne troškove nužne za uzdržavanje počinitelja i njegove obitelji. P. Novčana kazna od pet stotina dnevnih iznosa može se izreći u dva slučaja: (1) za kaznena djela počinjena iz koristoljublja ili (2) kad je novčana kazna od pet stotina dnevnih iznosa izričito propisana zakonom (čl.). Ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši. pri čemu rad za opće dobro ne smije premašiti tisuću četiristo četrdeset sati. I u novom Kaznenom zakonu RH novčana kazna ima široku primjenu. odnosno rad za opće dobro zamijenit će se kaznom zatvora (čl. svrha kažnjavanja je: (a) izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela.

Ako osuđenik plati novčanu kaznu nakon pravomoćnosti odluke o zamjeni.. aus. koja je prema podacima Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa u to vrijeme iznosio 149. Zakon je posebno propisao da ako osuđenik koji nema stalno prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj ne plati novčanu kaznu u roku određenom presudom. izvršenje kazne zatvora ili rada za opće dobro će se obustaviti. 41). osim kod primjene odredaba o stjecaju. 13 U presudi ESLJP Tomašić v. 47). st. i iznimno 10 Republika Hrvatska je u više navrata bila upozoravana od strane nadležnih europskih tijela (npr. 4.) ne odnosi se na kaznu zatvora kao zamjenu za neplaćenu novčanu kaznu (čl. izričito je propisano da se „kazna zatvora do jedne godine može izvršavati u domu sukladno odredbama posebnog zakona“. CPT-a od 9. 45. a sud mora posebno obrazložiti zašto se odlučio za tu kaznu.13 novi Kazneni zakon. KZ). s uputom u kojem bi pravcu nadležne vlasti trebale djelovati.4 novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora.. st. 58. Posebna novina u Kaznenom zakonu je uvođenje tzv. 1. 42. Kazna zatvora u trajanju do šest mjeseci izriče se na pune mjesece i dane. uveo je pored dosadašnje kazne dugotrajnog zatvora do 40 godina. 11 Tako. . kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci sud može izreći samo ako se može očekivati da se novčana kazna ili rad za opće dobro neće moći izvršiti ili ako se novčanom kaznom. izvršit će se samo preostali dio navedenih kazni. U čl. kada se može izreći i na pune dane. 11 Prema njem. a rad za opće dobro će se zamijeniti sukladno odredbi čl. 37) i švi. 2.). 1. Prema zakonu. Kazna zatvora ne može biti kraća od tri mjeseca niti dulja od dvadeset godina (čl. Kazna zatvora 1. kazna zatvora se izriče na pune dane.2. zatvor se može izreći samo kao glavna kazna. 1. I.). KZ (čl. KZ (čl. 43. st. Novi Kazneni zakon je izricanje kratkotrajnih kazni zatvora sveo na minimum i to samo onda kada je to nužno. st. umjesto doživotnog zatvora o kojem se također razmišljalo. 44. KZ) ili za neizvršen rad za opće dobro (čl. 12 Odredbe o iznimnosti kratkotrajne kazne zatvora (čl. 45. sud će jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora. u trajanju duljem od šest mjeseci izriče se na pune godine i mjesece. prvenstveno rada za opće dobro te različitih posebnih obveza u okviru uvjetne osude.. par. Kazna dugotrajnog zatvora 1. Kako prema stajalištu hrvatskoga zakonodavca dosadašnji sustav kazni nije uspio pružiti razmjernu i pravednu reakciju prema onima koji čine najteže oblike teških kaznenih djela u stjecaju. a može biti i kraća od tri mjeseca. U slučaju djelomične isplate. 44. Prema zakonu. st. 2009. kratkotrajne kazne zatvora su one koje se izriču u trajanju do šest mjeseci. Umjesto njih omogućio je veću primjenu novčane kazne i alternativnih sankcija. pri čemu kazna zatvora ne može biti dulja od dvanaest mjeseci.).3. X.12 1. 55.15% popunjenosti. st. 1. KZ) ili za opozvanu uvjetnu osudu (čl. KZ (čl. 2008. 3. sud će je zamijeniti kaznom zatvora. kućnog zatvora. 3. Hrvatske od 15. radom za opće dobro ili uvjetnom osudom ne bi mogla postići svrha kažnjavanja (čl. Kod zamjene novčane kazne kaznom zatvora. a ne za neku od ponuđenih alternativa. o prenapučenosti hrvatskih zatvora i kaznionica. 55. KZ-a. 7. kraće zatvorske kazne defi niraju se kao izuzetak.10 Za njih je zakonom propisana iznimnost u njihovom izricanju. govori se o manjkavosti domaćeg sustava zaštite života ljudi od postupaka opasnih kriminalaca.

samostalna kazna. KZ-1). opširnije vidjeti: Ambrož. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb). pri izboru vrste i mjere kazne sud će. 15. 4. 98. M. Kazna dugotrajnog zatvora ne može biti kraća od dvadeset i jedne niti dulja od četrdeset godina (čl. stupanj povrede počiniteljevih dužnosti. (i) uvjetna osuda. 323-341. st. ratnih zločina. 2. 2. što i nije naišlo na jednodušnu podršku. Tako. o čemu sud mora voditi računa. (k) posebne obveze te (l) zaštitni nadzor.. ako su za dva ili više kaznenih djela utvrđene pojedinačne kazne dugotrajnog zatvora čiji zbroj prelazi pedeset godina.). sud može izreći jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju pedeset godina. 334-335. (g) uračunavanje pritvora. 3. istražnog zatvora i ranije kazne.. Pri izricanju kazne dugotrajnog zatvora primjenjuju se o dredbe o kazni zatvora ako Kaznenim zakonom nije drugačije propisano.5 kažnjavanje dugotrajnim zatvorom do 50 godina. 1.15 3. 15 Prema čl. (d) stjecaj kaznenih djela. O novom slovenskom Kaznenom zakoniku koji je stupio na snagu 1. način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela. (b) ublažavanje kazne. 2. zločina protiv čovječnosti. . Iznimno. 51. koja odredba je postojala u dosadašnjem KZ/97. 88. U okviru cjeline zakonskih odredaba o kaznama. st. vol.. 1. st. agresije i u slučaju stjecaja dvaju ili više kaznenih djela koja uključuju namjerno oduzimanje života a za koja je propisana kazna zatvora do trideset godina (čl. pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno. Time je omogućen stroži kazneni tretman osoba koje čine najteža i najpogibeljnija kaznena djela. Kazna dugotrajnog zatvora izriče se samo kao glavna kazna. Pri tom je također propisano da kod osude na kaznu doživotnog zatvora uvjetni je otpust moguć kad je osuđenik izdržao 25 godina zatvora (čl. To su pitanja koja se odnose na: (a) odmjeravanje kazne. dugotrajni zatvor je u novom Kaznenom zakonu sada zasebna. 1. st. 3. Novi slovenski Kazneni zakonik.. polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja.14 2. st. Kazneni zakon detaljno uređuje i neka druga pitanja koja su tijesno povezana s institutom kazne. zatvor ne smije biti kraći od petnaest dana niti dulji od trideset godina. 46. za kaznena djela počinjena u stjecaju pod uvjetima propisanim ovim Zakonom jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora može se izreći u trajanju pedeset godina (čl. 2008. ocijeniti sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti). prijašnji počiniteljev život. Slovenski Kazneni zakonik uveo je i kaznu doživotnog zatvora za kaznena djela: genocida. st. st. Za razliku od dosadašnjeg rješenja. KZ-1). (h) rad za opće dobro. odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu (čl. 46. st. Zakonom je posebno određeno da visina kazne ne smije prekoračiti stupanj krivnje. KZ/SLO. (j) uvjetni otpust. već o okolnostima koje sud mora uzeti u obzir prilikom toga odmjeravanja. 46. Prema odredbi čl. a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra. str. 11. 46. KZ/SLO). Ublažavanje kazne 14 Neki pravni teoretičari takvu kaznu ne smatraju nužnom i opravdanom u pozitivnom hrvatskom kaznenom zakonodavstvu. 47.). (c) oslobođenje od kazne. jer je po nekima riječ o čistoj „kriminalnopolitički motiviranoj odluci“ slovenskog zakonodavca. 3. na pune godine. njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.). Odmjeravanje kazne Novi Kazneni zakon više ne govori o općim pravilima za odmjeravanje kazne. (f) izricanje jedinstvene kazne osuđenoj osobi. Ovu najtežu kaznu nije moguće izreći počinitelju koji je kazneno djelo počinio u vrijeme kad nije navršio osamnaest godina. broj 1/2008. U postupku pomilovanja ili amnestije može se izreći kazna od 25 do 30 godina zatvora (čl. Uvođenje kazne doživotnog zatvora opravdano je “usklađivanjem slovenskog kaznenog zakonodavstva s odredbama Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda”. 2. str. (e) produljeno kazneno djelo.

1.. 49.6 1. st. (b) kad postoje naročite olakotne okolnosti. Ako su kao pojedinačne kazne utvrđene kazne zatvora i novčane kazne. st. st. 1.) kazna se može ublažiti do polovice najniže kazne dobivene ublažavanjem. ali ne može biti blaža od tri mjeseca zatvora (čl. KZ-a je propisano da ako počinitelj jednom ili više radnji počini više kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi. Sud može ublažiti kaznu u sljedećim granicama: (1) ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od deset godina. 1. Tako. . zakon govori i o stecaju kaznenih djela. 3. (4) kad se počinitelj kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora do jedne godine pomirio sa žrtvom i naknadio štetu. ako joj je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu kaznenim djelom ili se ozbiljno trudio naknaditi tu štetu. (5) ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci. ako su za dva ili više kaznenih djela utvrđene pojedinačne kazne dugotrajnog zatvora čiji zbroj prelazi pedeset godina. 5. 49. niti premašiti najveću mjeru kazne dugotrajnog zatvora. KZ-a). sud će izreći jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novčanu kaznu. na temelju ocjene počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti. osobito ako se počinitelj pomirio sa žrtvom. (4) ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od jedne godine. pri čemu nije dužan držati se propisanih granica ublažavanja (čl. 2. ponajprije zbog pravila po kojima se izriče kazna zatvora u slučajevima počinjenja više kaznenih djela. st. 51. (2) ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od pet godina. Prema odredbi čl. kazna se može ublažiti do tri godine. Oslobođenje od kazne Prema čl. Jedinstvena kazna sastoji se u povišenju najviše pojedinačne utvrđene kazne. 51. Kad sud ima ovlast počinitelja osloboditi kazne. sud može osloboditi kazne počinitelja: (1) kad se takva ovlast temelji na izričitoj zakonskoj odredbi. a zatim će ga. odnosno novčane kazne. 3. st. čl. (2) kad ga posljedice kaznenog djela počinjenog iz nehaja tako teško pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja. (3) ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od tri godine. kazna se može ublažiti do jedne godine. 3. 1. KZ-a. Stjecaj kaznenih djela 1. 50. U odredbama o kazni. st. 1. ali ne smije doseći zbir pojedinačnih kazni. osuditi na jedinstvenu kaznu. kazna se može ublažiti do šest mjeseci. (c) kada su se državni odvjetnik i okrivljenik o tome sporazumjeli. 48. 2. sud može izreći kaznu blažu od propisane za određeno kazneno djelo u sljedećim slučajevima: (a) kad to zakonom izričito propisano.). kazna se može ublažiti do tri mjeseca (čl.). st. a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom. kazna se može ublažiti do dvije godine. 49. U slučaju sporazuma državnog odvjetnika i okrivljenika (čl. sud će mu za svako kazneno djelo utvrditi kaznu. st. KZ-a. 4. sud može izreći jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju pedeset godina. Prema odredbi čl. 48. može ga i blaže kazniti. (3) kad je počinitelj nastojao otkloniti ili umanjiti posljedice kaznenog djela počinjenog iz nehaja te naknadio štetu koju je njime prouzročio. 2.

).). 1. ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu (čl. Kažnjavanje za produljeno kazneno djelo vrši se tako što se za isto može izreći kazna za polovicu veća od gornje mjere kazne propisane za utvrđeno djelo. gemeinnützige Arbeit. . NN 153/09. 9. Prilikom uračunavanja izjednačuje se jedan dan pritvora. istražnog zatvora i ranije kazne U izrečenu kaznu zatvora. 17 Svrha i mjesto izvršenja rada za opće dobro (npr. Sud neće postupiti po odredbama prethodnoga stavka kad osuđeniku sudi za kazneno djelo počinjeno tijekom izdržavanja kazne zatvora. kao i svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom. sud će je zamijeniti radom za opće dobro. Produljeno kazneno djelo postoji kada počinitelj s namjerom izvrši više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog ili istovrsnih kaznenih djela. 52. st. 8. 52.).7 6. sud može izrečenu novčanu kaznu u iznosu do tristo šezdeset dnevnih iznosa ili kaznu zatvora u trajanju do jedne godine zamijeniti radom za opće dobro. 55. uzimajući prije izrečenu kaznu kao već utvrđenu. kaznu dugotrajnog zatvora i novčanu kaznu uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru. Uračunavanje pritvora. Kad izrekne kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci. Community Service). Izricanje jedinstvene kazne osuđenoj osobi Kad se osuđeniku sudi za kazneno djelo počinjeno prije nego što je započeo izdržavati kaznu po prijašnjoj presudi ili za kazneno djelo počinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora. Kad osuđenik za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili maloljetničkog zatvora počini kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna do jedne godine zatvora ili blaža kazna. sud će izreći jedinstvenu kaznu za sva kaznena djela primjenom odredbi članka 51. Rad za opće dobro 1. jer se iz njegova sadržaja vidi da se izvršava samo na slobodi (usp. U slučaju počinjenja više istovrsnih kaznenih djela. Produljeno kazneno djelo Iako nije uobičajeno. 4. 7. ako se s obzirom na preostali dio ranije kazne primjenom odredbi o stjecaju ne bi mogla postići svrha kažnjavanja. Rad za opće dobro izriče se kao zamjena za navedene sankcije. ovoga Zakona. 53. ili eng. kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora. u korist socijalnih ustanova. st. produljeno kazneno djelo će se pravno označiti prema najtežem od tih kaznenih djela. tijelo. kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora.17 Prema zakonu. radova u javnom interesu i osoba kojima je potrebna pomoć) određuje se posebnim Zakonu o probaciji.).). njem. osim ako se time ne može ostvariti svrha kažnjavanja (čl. spolnu ili druge slobode osobe. 1. Rad za opće dobro16 po novom Kaznenom zakonu glavna je alternativa novčanoj kazni i kratkotrajnim kaznama zatvora. Kada sud novčanu 16 Dosadašnji naziv “rad za opće dobro na slobodi” je skraćen i glasi samo “rad za opće dobro”. istražnog zatvora i svakog drugog oduzimanja slobode te jedan dnevni iznos novčane kazne s jednim danom zatvora (čl. primijenit će se stegovna mjera (čl. Produljeno kazneno djelo nije moguće kod kaznenih djela koja predstavljaju napad na život. 54. u okviru odredaba o kazni zakon daje i definiciju produljenog kaznenog djela. st. koja ne smije prijeći gornju mjeru propisanu za tu vrstu kazne (čl.

Pri tom neuvjetovani dio kazne zatvora mora iznositi najmanje šest mjeseci..) čije trajanje ne može biti duže od vremena u kojem počinitelj mora izvršiti rad za opće dobro. U čl.8 kaznu zamjenjuje radom za opće dobro. izreći uvjetnu osudu za samo dio kazne ako ocijeni da postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela.. Zakon je posebno odredio da se u slučaju izricanja kazne zatvora i novčane kazne. 63. Sud može počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili na novčanu kaznu izreći uvjetnu osudu kad ocijeni da počinitelj i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela. vodeći računa o njegovim mogućnostima s obzirom na njegove osobne prilike i zaposlenje. 2. osobito je li ranije osuđivan. st. st. 10. 56. djelomična uvjetna osuda.1.). uvjetnom osudom određuje se da se kazna na koju je počinitelj osuđen neće izvršiti ako počinitelj u vremenu provjeravanja ne počini novo kazneno djelo i ispuni određene mu obveze. a kad kaznu zatvora zamjenjuje radom za opće dobro. . Uvjetna osuda 1.. 19 Na uvjetovani dio kazne shodno se primjenjuju odredbe iz članka 56. okolnostima počinjenja samog kaznenog djela te ponašanju nakon počinjenog kaznenog djela. Zakon je izričito propisao da se rad za opće dobro izvršava samo uz pristanak osuđenika (čl. već modifikacija kazne koja u sebi nosi karakteristike upozorenja i opomene. njegovu prijašnjem životu. a najviše jednu polovinu izrečene kazne. Pri izricanju uvjetne osude vodit će se računa o ličnosti počinitelja. rad za opće dobro izvršiti u roku koji to tijelo odredi. Prema čl. KZ-a. obiteljskim prilikama. može odlučiti da se neće izvršiti samo kazna zatvora. KZ-a.. Trajanje posebnih obveza ne smije biti dulje od vremena provjeravanja. 1. Uvjetna osuda nije posebna kaznenopravna sankcija. zamijenit će jedan dan zatvora s četiri sata rada (čl. to tijelo će dostaviti nalog za izvršenje kazne zatvora nadležnom sucu izvršenja. Ako se osuđenik u roku od osam dana od primitka pravomoćne presude ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili ne da pristanak. st. nakon što nadležnom tijelu za probaciju dade pristanak. članka 58. Na neuvjetovani dio kazne zatvora ne mogu se primijeniti odredbe o uvjetnom otpustu. 4. 62. 18 Ovaj rok ne može biti kraći od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine računajući od izvršnosti presude. 2. Zakonom su propisana i druga pravila postupanja suda u slučajevima izvršenja odnosno neizvršenja rada za opće dobro. Rad za opće dobro izvršava se bez naknade (čl. a manjem od tri godine. čl. st. i članka 64.) i/ili zaštitni nadzor (čl. 3. 64. a nalog za izvršenje novčane kazne prvostupanjskom sudu koji je donio presudu. Uz uvjetnu osudu sud može počinitelju odrediti jednu ili više posebnih obveza (čl. 9. Neuvjetovani dio novčane kazne ne može iznositi manje od jedne petine ni više od jedne polovine izrečene kazne. 55. 2. članka 62. osobito o odnosu počinitelja prema žrtvi i nastojanju da oštećeniku popravi štetu (čl.. propisano je da sud može počinitelju koji je osuđen na novčanu kaznu ili kaznu zatvora u trajanju većem od jedne. odnosno prije njegova isteka produžiti do maksimalnog trajanja po postupku propisanom posebnim zakonom. Uz rad za opće dobro sud može počinitelju odrediti jednu ili više posebnih obveza (čl. članka 63.). Sud može vrijeme provjeravanja naknadno skratiti. zamijenit će jedan dnevni iznos s četiri sata rada. Osuđenik će. 55.19 18 Sadržaj rada za opće dobro određuje nadležno tijelo za probaciju u dogovoru s osuđenikom vodeći računa o njegovim sposobnostima i stručnosti. Novina u Kaznenom zakonu je i tzv.). 62. 2.). Vrijeme provjeravanja je od jedne do pet godina. 57. 55. st . 56. st.

kada se obveze ili zaštitni nadzor mogu produljiti za jednu do pet godina ili odrediti nove obveze. 60. 1. . 11. 53.9 4. sud koji mu je izrekao tu kaznu opozvat će uvjetni otpust i osuditi ga na jedinstvenu kaznu (čl. vrijeme provjeravanja i obveze za vrijeme provjeravanja te opoziv uvjetnog otpusta. 53. odnos prema počinjenom kaznenom djelu i žrtvi. ponašanje tijekom izdržavanja kazne zatvora. 3. Obveze i zaštitni nadzor ne mogu trajati dulje od pet godina. 1. 60. zatim je li protiv njega u tijeku drugi kazneni postupak. postoji opasnost da će počiniti slično kazneno djelo. Sada se traži i pristanak osuđenika na uvjetno otpuštanje.). Zakon je posebno uredio: pretpostavke za izricanje uvjetnog otpusta. Prema čl. KZ-a.). 2. 1. 59. st.). ali ne manje od tri mjeseca. uspješnost primjene programa izvršavanja kazne zatvora. ovisno o izrečenoj kazni za novo počinjeno kazneno djelo. Uvjetni otpust 1. Novi Kazneni zakon je odredbe o uvjetnom otpustu zbog njihove sličnosti s uvjetnom osudom strukturirao slično odredbama o uvjetnoj osudi. Sud će opozvati uvjetnu osudu i kad nakon njezina izricanja izrekne osuđeniku kaznu za kazneno djelo počinjeno prije izricanja uvjetne osude ako ocijeni da ne bi bile ispunjene pretpostavke za izricanje uvjetne osude da se za to ranije kazneno djelo znalo. što se po prijašnjem zakonu nije tražilo. Prilikom opozivanja uvjetne osude. 58. sud može otpustiti zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora ako je izdržao najmanje jednu polovinu kazne na koju je osuđen. 3. u čl. osim ako sud utvrdi da bez daljnjeg provođenja obveza ili zaštitnog nadzora nad osobom koja je osuđena za kaznena djela kojima se ugrožava ili povređuje tjelesni.u vrijeme provjeravanja koje odgovara neizdržanom dijelu kazne zatvora. psihički ili spolni integritet osobe i za koja je propisana kazna zatvora od pet ili više godina. st. i 8. 4. Sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu ili u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri obveze koje su mu naložene ili izbjegava provođenje zaštitnog nadzora. U slučaju kazne zatvora od jedne godine ili teže kazne. istoga članka da sud može opozvati uvjetnu osudu ako osuđeniku za jedno ili više kaznenih djela počinjenih za vrijeme provjeravanja pravomoćnom presudom izrekne kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili novčanu kaznu. st. st. 59. 2. Zakonom su propisani slučajevi obligatornog i fakultativnog opoziva uvjetne osude. Osuđeniku kojeg se pušta na uvjetni otpust. Tako. ako se osnovano očekuje da neće počiniti kazneno djelo te ako osuđenik na to pristaje. i čl. 2. st. 1-2. Zakonom su propisani i rokovi opoziva uvjetne osude (čl. st. Uvjetni otpust je prijevremeno otpuštanje osuđenika iz zatvora. njegovog prijašnjeg života i osuđivanosti. 58. a u st. može se odrediti jedna ili više posebnih obveza sukladno zakonu (čl. Odluku o uvjetnom otpustu sud donosi na temelju ocjene ličnosti zatvorenika. Obveze ili zaštitni nadzor ne mogu trajati dulje od isteka neizdržanog dijela kazne zatvora na koju je počinitelj osuđen (čl.). To je praksa najvećeg broja stranih kaznenih zakonodavstava. je propisano da će sud opozvati uvjetnu osudu ako osuđeniku za jedno ili više kaznenih djela počinjenih za vrijeme provjeravanja izrekne kaznu zatvora u trajanju duljem od jedne godine. 7. je li došlo do promjene njegova ponašanja nakon počinjenog kaznenog djela ili se očekuje da će do tih promjena doći primjenom mjera nadzora za vrijeme uvjetnog otpusta te životne okolnosti i spremnost osuđenika za uključivanje u život na slobodi (čl. sud će raniju uvjetnu kaznu i kaznu za novo kazneno djelo uzeti kao utvrđene te izreći jedinstvenu kaznu prema odredbama o stjecaju kaznenih djela (čl. st.). 51.).

. i 6. objekata i događaja. počinitelju se ne smiju postavljati nerazumne i nemoguće obveze te obveze koje vrijeđaju njegovo dostojanstvo. 62. izreći i sljedeće obveze: (1) nastavak obrazovanja ili osposobljavanje za određeno zanimanje koje odabere uz stručnu pomoć ureda za probaciju. (7) zabranu posjećivanja određenih mjesta. (5) liječenje ili nastavak liječenja ovisnosti o alkoholu. (11) zabranu uznemiravanja ili uhođenja žrtve ili neke druge osobe. 1. ili ustrajno izbjegava provođenje zaštitnog nadzora iz čl. KZ-a) mogu se izreći samo uz pristanak počinitelja. KZ-a. Sud može odrediti i druge obveze koje su primjerene s obzirom na počinjeno kazneno djelo (čl. 3. KZ-a. podučavanja ili smještaja tih osoba. Neke obveze (one iz čl. Vrste posebnih obveza 1. . Zakonom su propisani rokovi u kojima je moguć opoziv uvjetnog otpusta. (12) zabranu napuštanja doma u određenom razdoblju tijekom dana. (4) liječenje ili nastavak liječenja koje je nužno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog kaznenog djela. (15) redovito javljanje službi za probaciju.). zavodu za socijalnu skrb u županiji. 12. 62. 2. (2) uplati određenu svotu novca u korist javne ustanove. sud može počinitelju. 63. u humanitarne ili karitativne svrhe. 2. drogama ili druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici. zabranu zapošljavanja. sudu. Tako. (10) zabranu druženja s određenom osobom ili grupom osoba koje bi ga mogle navesti da počini kazneno djelo. st. koje mu savjetuje i omogući ured za probaciju. točke 4. (6) sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupku psihosocijalne terapije u zdravstvenim ustanovama ili u pravnim ili kod fizičkih osoba specijaliziranim za otklanjanje nasilničkog ponašanja. 2. Pravila izricanja posebnih obveza također su propisana zakonom (čl.). pod određenim uvjetima mogu izreći počiniteljima kaznenih djela. (3) nadzirano raspolaganje prihodima u skladu s potrebama osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati i prema savjetima ureda za probaciju. KZ-a kad ocijeni da je njihova primjena nužna za zaštitu zdravlja i sigurnosti osobe na čiju štetu je kazneno djelo počinjeno ili kad je to nužno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela. 5. 62. ako je to primjereno s obzirom na počinjeno djelo i ličnost počinitelja. KZ-a je određeno da sud može počinitelju naložiti da u određenom roku: (1) popravi štetu počinjenu kaznenim djelom. Zakon je propisao više posebnih obveza koje se. 2. koji mogu biti prilika ili poticaj za počinjenje novog kaznenog djela. (2) zaposlenje koje odgovara njegovoj stručnoj spremi ili razini obrazovanja. 62. (9) napuštanje doma na određeno vrijeme ako se radi o djelima obiteljskog nasilja. (13) zabranu nošenja. st. odnosno u fond za naknadu štete žrtvama kaznenih djela. Pored tih obveza. (14) ispunjavanje obveze uzdržavanja ili drugih obveza kad to zakon za određeno kazneno djelo propisuje. Tako. st. st. 62. Opoziv uvjetnog otpusta može odrediti i sudac izvršenja ako osuđena osoba tijekom provjeravanja ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri obveze iz čl. (8) zabranu približavanja žrtvi ili nekim drugim osobama. ako je to potrebno da se odvrati od počinjenja kaznenog djela. čl. 64. Sud može izreći posebne obveze iz čl. osposobljenosti i stvarnim mogućnostima obavljanja radnih zadataka. posjedovanja i povjeravanja na čuvanje drugoj osobi oružja i drugih predmeta koji bi ga mogli navesti na počinjenje kaznenog djela.10 Opoziv uvetnog otpusta nije obvezan za kaznena djela za koja je izrečena kazna u trajanju kraćem od jedne godine. policijskoj upravi ili drugom nadležnom tijelu.

2009. Kao vrstu kaznenopravnih sankcija novi Kazneni zakon. a prije isteka vremena trajanja obveze. – Škorić. 2. odnosno sniziti maksimum vremena trajanja obveze. str.21 Boljem ostvarenju specijalne prevencije doprinose i sigurnosne mjere posebno one koje se izriču uz kaznu. u čemu se i sastoji iznimno značenje i velika važnost tih mjera. M.. Uvod u kazneno pravo – opći dio. (3) tražiti suglasnost suca izvršenja za put u inozemstvo. pored kazni. S tim u vezi treba istaknuti da se kazna uvijek temeli na krivnji.). Zagreb. povisiti minimum. može produljiti sve predviđenog maksimalnog trajanja.. Zako je izostavio i sigurnosnu mjeu protjerivanja stranca budući je ta mjera regulirana administrativnim propisima – Zakonom o strancima..11 4. Sud može naknadno. P. Zaštitni nadzor Zaštitni nadzor je mjera koju sud izriče počinitelju kad ocijeni da mu je potrebna pomoć. Zagreb. a neke nove uvedene. 21 O tom sustavu opširnije vidjeti: Novoselec. Time je hrvatski zakonodavac uveo dualistički sustav sankcija u svoje kazneno zakonodavstvo. vođenje i nadzor probacijskog službenika kako ubuduće ne bi činio kaznena djela i kako bi se lakše uključio u društvo (čl. neke modificirane. 418422. (2) Sigurnosne mjere 1. (4) obavijestiti probacijskog službenika o promjeni zaposlenja ili adrese. a ne samo ovisnosti o alkoholu ili drogama (kao što je to predviđeno u švicarskom KZ-u). V. Zakon obvezno oduzimanje predmeta tretira kao posebnu mjeru zajedno s oduzimanjem imovinske koristi (kao u njem. U novom Kaznenom zakonu sigurnosne mjere pretrpjele su znatne promjene. vođenja i nadzora ili se. a ni na temelju opasnosti predmeta. Upravo zbog toga svrha primjene sigurnosnih mjera je otklanjanje uvjeta i stanja kod počinitelja da više ne čini kaznena djela. 2004. Tako na primjer. kaznenom pravu). a mjere sigurnosti na opasnosti počinitelja. 20 Sud će u pravilu uz uvjetnu osudu. Zakon je propisao da je mjeru obveznog liječenja od ovisnosti moguće izreći zbog bilo kakve vrste ovisnosti. Zaštitni nadzor se odlukom suda može ukinuti i prije isteka roka na koji je određen ako su prestale potrebe pomoći. (2) primati posjete probacijskog službenika u domu te mu davati sve potrebne informacije i dokumente. 64. njezino izricanje je obvezatno kad se steknu uvjeti za to). ako za time postoji potreba. Grozdanić. preciznije je regulirana (preciznije se određuju kaznena djela za koja ju je moguće izreći. više ne postoji mjera oduzimanja predmeta kao sigurnosna mjera jer se ne izriče na temelju opasnosti počinitelja. kao terapeutska mjera. ukinuti je ili zamijeniti nekom drugom obvezom. rad za opće dobro ili uvjetni otpust odrediti i zaštitni nadzor ako je izrekao kaznu zatvora veću od šest mjeseci ili ako se radi o osuđeniku koji je mlađi od dvadeset i pet godina. 13. Mjera obvezatnog psihijatrijskog liječenja. poznaje i sigurnosne mjere. ali i njegovo popravljanje. Za vrijeme zaštitnog nadzora počinitelj mora: (1) redovito se javljati nadležnom probacijskom službeniku. Pojam i značenje sigurnosnih mjera 1. . na prijedlog tijela nadležnog za njezino provođenje. Za njeno izricanje traži 20 Zaštitni nadzor se temelji na pojedinačnom programu postupanja čije provođenje nadgleda ured za probaciju.. i to u roku od dva dana od te promjene te o putovanju u trajanju duljem od osam dana i danu povratka. Opći dio Kaznenog prava. ograničena je na bitno smanjeno ubrojive počinitelje. Neke od njih su izostavljene. Izvršenje zaštitnog nadzora propisuje se posebnim zakonom.

(5) zabrana upravljanja motornim vozilom. Zagreb. prema: Ambrož. medicinske sigurnosne mjere: obvezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi.22 3) Obvezan psihosocijalni tretman 22 Slovenski KZ ukinuo je tzv. zbog navodne neprihvatljivosti tih sigurnosnih mjera sa stajališta suvremenog kaznenog prava. Kao novina u Kaznenom zakonu. 67. (4) zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti. određeno je načelo razmjernosti pri izricanju sigurnosnih mjera. rad za opće dobro i uvjetnu osudu. odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izrečenoj novčanoj kazni. te njhive suprotnosti s pretpostavkom nedužnosti. (6) zabrana približavanja. zakon je obvezao sud na njezino povremeno preispitivanje. . udaljenje iz zajedničkog kućanstva. Sud će obustaviti izvršavanje ove mjere ako su prestali razlozi zbog kojih je izrečena. 15. str. kaznu zatvora. proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude. Navedena mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora ili rada za opće dobro. 323-341. a najdulje tri godine.12 se opasnost da će osoba u budućnosti vezano uz svoju ovisnost počiniti teže kazneno djelo. (3) obvezan psihosocijalni tretman. drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti teže kazneno djelo (čl. (8) zabrana pristupa internetu i (9) zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora. vol. M. rad za opće dobro i uvjetnu osudu. Nakon jezina izricanja. kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti. 1) Obvezno psihijatrijsko liječenje Sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja sud će izreći počinitelju koji je kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od jedne godine ili više počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti ako postoji opasnost da bi ta osoba zbog duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina bitno smanjena ubrojivost mogla u budućnosti počiniti teže kazneno djelo (čl. Vrste sigurnosnih mjera Zakon pripisuje sljedeće sigurnosne mjere: (1) obvezno psihijatrijsko liječenje.. obvezno psihijatrijsko liječenje na slobodi te obvezno liječenje alkoholičara i narkomana. 69. 66. 1.. nakon kojeg sud može obustaviti primjenu ove mjere ili promijeniti način i vrijeme njezinog izvršenja. Navedena mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora ili rada za opće dobro. 336. Svrha je sigurnosnih mjera otklanjanje okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela (čl. str. st. odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izrečenoj novčanoj kazni.). Kao nove mjere uvedene su: zabrana približavanja. Ova se mjera može izreći uz novčanu kaznu. Sudac izvršenja će obustaviti izvršavanje ove mjere ako su prestali razlozi zbog kojih je izrečena ili ako je njezino dosadašnje i daljnje provođenje bezizgledno. 68. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu. zabrana pristupa internetu i zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora. Novi slovenski Kazneni zakonik. broj 1/2008. (7) udaljenje iz zajedničkog kućanstva. Tako. proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude. 1. st. kaznu zatvora. Ova se sigurnosna mjera može izreći uz novčanu kaznu. propisano je da sigurnosna mjera mora biti u razmjeru s težinom počinjenog kaznenog djela i kaznenih djela koja se mogu očekivati.). u čl. (2) obvezno liječenje od ovisnosti. 2) Obvezno liječenje od ovisnosti Sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti sud će izreći počinitelju koji je kazneno djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu. odnosno njihova zadiranja u slobode i prava čovjeka.). 2.

Navedena mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora. a iznimno se određena kategorija vozila može izuzeti kada posebne okolnosti upućuju na to da se svrha mjere neće time ugroziti. stavka 2. st . članka 110. Ako se kasnije utvrdi da ta opasnost više ne postoji.. sud može izreći počinitelju zabranu obavljanja dužnosti ili djelatnosti u kojima dolazi u redoviti kontakt s djecom i kad ova djela nisu bila počinjena u obavljanju dužnosti i djelatnosti. članka 158. 3. članka 161. ukinut će ze zabrana. a najdulje dvije godine. članka 116. u pravnoj osobi.. st. članka 112. 70. Zabrana upravljanja motornim vozilom određuje se u trajanju od jedne do pet godina.1.1. a može je izreći i doživotno (čl.. Izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom. 1... članka 163. točke 2. . s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru. st . članka 162.). 25 ali i doživotno kada se s obzirom na ranija počiniteljeva teška kršenja prometnih propisa može očekivati da će i nakon proteka pet godina postojati opasnost da počinitelj ponovno počini kazneno djelo protiv sigurnosti prometa.13 Sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana sud može izreći počinitelju koji je počinio kazneno djelo s obilježjem nasilja ako postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo (čl.). članka 114.. kaznionici ili ustanovi ne uračunava u vrijeme trajanja mjere (čl.. st. 4) Zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti Sigurnosnu mjeru zabrane potpunog ili djelomičnog obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti u trajanju od jedne do deset godina računajući od izvršnosti sudske odluke sud će izreći počinitelju koji je kazneno djelo počinio u obavljanju dužnosti ili djelatnosti ako postoji opasnost da će zlouporabom te dužnosti ili djelatnosti ponovno počiniti kazneno djelo (čl. stavka 1. 71. ni u ime druge osobe. Ova se mjera izriče se uz novčanu kaznu ili kaznu zatvora. Zabrana upravljanja motornim vozilom izrečena počinitelju koji ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom sastoji se u zabrani njezina korištenja na 23 To su: kaznenog djela iz članka 105. 71. Također je određeno da se za vrijeme trajanja ove sigurnosne mjere osuđenik se ne smije baviti određenom dužnosti ili djelatnosti samostalno. Zabrana upravljanja motornim vozilom može se izreći i neubrojivoj osobi ako njezina radnja ukazuje na to da je nesposobna za vožnju.. članka 119. st. stavka 1.). članka 154. Kaznenog zakona. i članka 166. 25 Zabrana upravljanja motornim vozilom počinje teći oduzimanjem vozačke dozvole. Ova se zabrana odnosi na sve kategorije vozila. KZ-a). upisom zabrane za određenu kategoriju vozila u vozačku dozvolu. članka 111. niti smije ovlastiti drugu osobu da se bavi tom dužnošću ili djelatnošću u njegovo ime i po njegovim uputama... članka 118. za drugu osobu..24 5) Zabrana upravljanja motornim vozilom Sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom sud će izreći počinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa (čl. 72. 72.). i 3.. 1.. odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izrečenoj novčanoj kazni. članka 164.. članka 120. stavka 3. odnosno zabranom izdavanja vozačke dozvole počinitelju koji je nema. 24 Sud će o pravomoćno izrečenoj mjeri obavijestiti tijelo nadležno za vođenje upisnika osoba koje obavljaju određene dužnosti ili djelatnosti. kaznionici ili ustanovi ne uračunava se u vrijeme trajanja ove mjere. Zakon je izričito odredio da za pojedina kaznena djela 23 počinjena na štetu djeteta.. članka 159. članka 106.. Vrijeme provedeno u zatvoru.

). 74.).1. spolnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta. 7. ili određenom mjestu sud će izreći počinitelju kaznenog djela protiv spolne slobode.1. KZ-a i posebne obveze iz čl. toč. proizvodnje i trgovanja drogama i tvarima zabranjenim u sportu kad postoji opasnost da bi počinitelj prema tim osobama ili na tim mjestima mogao ponovno počiniti neko od navedenih kaznenih djela (čl. Ova se mjera može izreći uz novčanu kaznu ili kaznu zatvora i to u trajanju koje ne može biti kraće od tri mjeseca ni dulje od tri godine. Vrijeme provjeravanja traje jednu godinu. do 13.. 58. Osoba kojoj je izrečena ova mjera dužna je uz prisutnost policijskog službenika odmah po pravomoćnosti presude napustiti stan. uvjetnu osudu. shodno će se primijeniti odredbe o izricanju drugih mjera (čl. nad njime će se odmah po izlasku iz zatvora započeti provoditi zaštitni nadzor sukladno čl. O pravomoćno izrečenoj mjeri sud će obavijestiti regulatorno tijelo nadležno za elektroničke komunikacije koje će osigurati njezino provođenje. st . st. Ako počinitelj ne postupi prema zabrani pristupa internetu kad je izrečena uz rad za opće dobro. 7. 3. ili za vrijeme uvjetnog otpusta.8. 72. kuću ili neki drugi stambeni prostor koji čini zajedničko kućanstvo. KZ-a). 62. 6) Zabrana približavanja Sigurnosnu mjeru zabrane približavanja žrtvi. Ova se zabrana može izreći uz novčanu kaznu ili kaznu zatvora. ili XVII. u trajanju koje ne može biti kraće od jedne ni dulje od pet godina. st. drugog kaznenog djela nasilja ili napada na slobodu osobe ili neovlaštenog posjedovanja. 61. st. čl. st . 8) Zabrana pristupa internetu Sigurnosnu mjeru zabrane pristupa internetu od šest mjeseci do dvije godine računajući od izvršnosti sudske odluke sud će izreći počinitelju koji je kazneno djelo počinio putem interneta ako postoji opasnost da će zlouporabom interneta ponovno počiniti kazneno djelo (čl. 73. 75. 64.1. ali se to vrijeme može . KZ-a i ako je kazna u potpunosti izdržana.). 9) Zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora Ako je počinitelju izrečena kazna zatvora u trajanju od pet ili više godina za namjerno kazneno djelo ili u trajanju od dvije ili više godina za namjerno kazneno djelo s obilježjem nasilja ili za drugo kazneno djelo iz Glave XVI. Po proteku određenog vremena. čl.1. O pravomoćno izrečenoj zabrani su će obavijestiti tijelo nadležno za probaciju i nadležnu policijsku upravu. sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njezino izvršenje ako ustanovi da više ne postoji opasnost na temelju koje je određena. drugoj osobi ili grupi osoba. 76. 55. st. st . ako su mu izrečene uz zaštitni nadzor (čl.14 području Republike Hrvatske kao i u zabrani izdavanja mu vozačke dozvole Republike Hrvatske (čl. Sud će o pravomoćno izrečenoj ovoj mjeri obavijestiti tijelo nadležno za probaciju i nadležnu policijsku upravu.). 5. st . st .). 7) Udaljenje iz zajedničkog kućanstva Sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajedničkog kućanstva sud može izreći počinitelju kaznenog djela nasilja prema osobi s kojom živi u zajedničkom kućanstvu ako postoji visok stupanj opasnosti da bi bez provođenja ove mjere počinitelj mogao ponovno počiniti nasilje prema članu zajedničkog kućanstva (čl.. 2.

15 prije njegova isteka na prijedlog službe za probaciju produljiti za još jednu godinu ako bi bez njegova provođenja postojala opasnost od ponovnog počinjenja nekog od navedenih kaznenih djela. trebalo bi zakonom predvidjeti odnosno omogućiti što lakše i jednostavnije. Zakon o rehabilitaciji i kaznenoj evidenciji. u zakonu više ne postoje. kućnog zatvora. moguće je ustvrditi da novi sustav kaznenopravnih sankcija u Republici Hrvatskoj omogućuje odlučniju. Zakonom o pomilovanju. ali i kućnog zatvora. Zakon o strancima te neki drugi. švicarski i austrijski kaznenopravni sustav. kao što su: Zakon o sudovima za madež. Uz Kazneni zakon treba istaknuti i neke nove tzv. Novi probacijski sustav u Republici Hrvatskoj uređen je i osuvremenjen po uzoru na njemački. posebice onih terapeutskog karaktera. već modifikacija kazne. I pored svega navedenog. ZAKLJUČAK Novi Kazneni zakon Republike Hrvatske u području sustava kaznenopravnih sankcija potpunije je i učinkovitije uredio kaznu zatvora a u okviru nje i ustanove uvjetne osude i uvjetnog otpusta. osim potpunoga i djelotvornog uređenja kazne zatvora i novčane kazne. Maloljetničke sankcije otprije su propisane u posebnom Zakonu o sudovima za mladež. Odredbe o uvjetnom otpustu zbog svoje sličnosti povezane su s uvjetnom osudom. Novine su i omogućavanje tzv. Uvjetna osuda nije posebna kaznenopravna sankcija. U registru kaznenopravnih sankcija su i sigurnosne mjere kojih je ukupno devet. djelomičnog izvršavanja kazne zatvora. zabrana pristupa internetu i zaštitni . sigurnosnih (terapeutskih) mjera te drugih kaznenopravnih mjera koje se mogu izreći počiniteljima kaznenih djela. omogućio je češće izricanje alternativnih sankcija te uskladio sustav sankcija u Hrvatskoj s međunarodnim dokumentima. Dosadašnje mjere upozorenja. adekvatniju i primjereniju reakciju društva protiv svih oblika kriminaliteta. Novi Kazneni zakon poznaje tri vrste kazni: novčanu kaznu. doticajne zakone koji također uređuju neka važna kaznenopravna pitanja. udaljenje iz zajedničkog kućanstva. dopunio je i poboljšao sustav sigurnosnih mjera. izricanje i izvršenje rada za opće dobro. Sud može narediti prestanak zaštitnog nadzora ako ima razloga vjerovati da osoba neće počiniti novo kazneno djelo i bez njegova provođenja. zatvor i dugotrajni zatvor. uvjetnog oslobođenja od kazne te drugih novouvedenih alternativnih sankcija. Zakonu o probaciji . umjesto prijašnje četiri. kao zasebne i samostalne sankcije. Za daljnje unapređenje i povećanje učinkovitosti sustava kaznenopravnih sankcija. SAŽETAK / SUMMARY Novi Kazneni zakon Republike Hrvatske. strožim kaznenim tretmanom trajno opasnih počinitelja najtežih kaznenih djela (uvođenjem kazne dugotrajnog zatvora za kaznena djela u stjecaju i do 50 godina) te reformom uvjetnog otpusta i njegovo dovođenje u vezu s uvjetnom osudom. djelomične uvjetne osude. III. mjera opreza i zaštitnog nadzora. sada propisuje dvije vrste kaznenopravnih sankcija: kazne i mjere sigurnosti (dualistički sustav sankcija). Bolje i učinkovitije uređenje kazne zatvora postignuto je smanjenjem mogućnosti izricanja kratkotrajnih kazni zatvora. određenije je razradio sustav dnevnih iznosa kod novčane kazne. Također je primjetno detaljno reguliranje rada za opće dobro kao alternativne mjere za kratkotrajne kazne zatvora i novčanu kaznu. uvođenje novih (terapeutskih) sigurnosnih mjera. a nove su: zabrana približavanja. sadržajno ali i provedbeno. Rad za opće dobro po novom zakonu predviđen je kao glavna alternativa novčanoj kazni i kratkotrajnim kaznama zatvora.

kao što su posebne obveze koje se pod određenim uvjetima mogu izreći pojedinim počiniteljima kaznenih djela.16 nadzor po punom izvršenju kazne zatvora. ---------------------------------- . Zakonom su propisane i druge kaznenopravne mjere. te zaštitni nadzor kao mjera koju sud izriče počinitelju kad ocijeni da mu je potrebna pomoć i nadzor probacijskog službenika. Opća je ocjena da novi sustav kaznenopravnih sankcija u Republici Hrvatskoj omogućuje odlučniju i primjereniju reakciju društva protiv svih oblika kriminaliteta.