You are on page 1of 16

Visoka strukovna škola za preduzetništvo

Premet

Financijsko računovodstveno poslovanje

Seminarski rad

Bilans stanja

Student:
Goran Ivanović
Br.indeksa: 17/13-mib

Beograd, 2015.godine
1

..................2........................ Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja................ 12 ZAKLJUČAK........................................... 6 3..........................................2......................................... Aktiva............3...................................... BILANS STANJA (Balance sheet)............................................................................... 5 3.................................................................................................... Funkcionalni princip......................................................... 8 4.......................1..1............................... 8 3.............. 7 3................................. UVOD..........................3................................................................................... 5 3...... Aktivni računi...... 4 3............................... Pasivni računi......... 7 3....................... ANALIZA BILANSA STANJA – primjer....... 9 4.......................... Princip likvidnosti.......................SADRŽAJ 1................................................................... 3 2.............3.. 14 LITERATURA.. 9 4......................................................................................................... GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA..3............ 15 2 ....................3.............................................................. Aktivno-pasivni računi......2.................... 10 5.1........................................ STRUKTURA BILANSA........... Pasiva.................

a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost sredstava preduzeća. a pasiva na desnoj strani. kapitala i obaveza na dan sastavljanja bilansa. ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. Aktiva iskazuje na lijevoj. Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolaže preduzeće. drugi strukturu bilansa stanja. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzeća tako što se poslovni događaji. prof. Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital i način investiranja (ulaganja) kapitala. Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. a statička se vezuje za određenu formu u okviru koje se iskazuju bilansne pozicije na određeni dan.1. Janko Klobučar. Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine. treći načine grupisanja sredstva i izvora sredstava i četvrti analizu bilansa stanja na primjeru. dr. str 54 3 . Bilans stanja bi se mogao definisati kao sumarni prikaz inovine (sredstava i izvora sredstva) preduzeća na određeni dan iskazan isključivo u vrijednosnim pokazateljima. 1 “Računovodstvo”. UVOD U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad treba izraziti stanje i rezultat neke privredne aktivnosti. Poznate su dvije osnovne bilansne teorije: dinamička i statička. stanja i rezultati preduzeća iskazuju preko novčanih jedinica. Dinamička ukazuje da bilans postoji u svakom momentu.1 Svrha i ciljevi rada: - pojasniti pojam bilansa - pojasniti strukturu bilansa stanja Struktura rada: Rad se sastoji od četiri tematske cjeline raspoređene kako slijedi Prvi dio sadrži osnovne karakteristike bilansa stanja.

dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi. što simbolizira nužnost uspostavljanja ravnoteže. Obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor. Bilans preduzeća se obavezno mora sačinjavati i u slučajevima kada se preduzeće pripaja drugom preduzeću. to znači da bilans i ne postoji. uspjesima i neuspjesima koji prate poslovanje preduzeća. odnosno na početku i na kraju poslovne godine. iskazuje se u pasivi. on se iskazuje u bilansu stanja. Krajnji bilans protekle poslovne godine je početni bilans za narednu poslovnu godinu. prilikom otvaranja ili okončanja stečajnog postupka i likvidacije. Osnovna karakteristika bilansa stanja je njegova ravnoteža. BILANS STANJA (Balance sheet) Bilans stanja preduzeća se sačinjava na osnovu inventara. Bilansne pozicije predstavljaju u bilansu vrijednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. kada dolazi do podjele jednog u dva preduzeća. koja znači vaga sa dva tasa. što izražava kvantitativnu ravnotežu lijeve i desne strane bilansa.2. Pozitivan finansijski rezultat. ali se po pravilu sastavlja na početku poslovanja. Po toj karakteristici potiče riječ bilans od latinske riječi «bilanx». 4 . koja se vidi po tome što je vrijednost svih pozicija na lijevoj strani u aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija na desnoj strani bilansa u pasivi. koji predstavlja višak aktive nad pasivom. čime se uspostavlja ravnoteža između aktive i pasive. Bilans stanja je složen i sastoji se iz računa odnosno salda računa aktive i pasive. jer predstavlja manjak aktive prema pasivi. osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnoteža. Bilansom se polaže račun o pozitivnim i negativnim rezultatima. Ukoliko bilans stanja nije u ravnoteži. može se sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. odnosno osnovna bilansna jednačina može se prikazati odnosom: aktiva = pasiva. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodjeljen.

Aktiva U bilansu stanja imovina se iskazuje na lijevoj strani (aktiva).Bilans može biti prikazan u vidu jednostranog računa.Amortizacija osnovnih sredstava predstavlja otpis sredstava odnosno iznos fiksne aktive koji se izdvaja na ime trošenja i habanja osnovnih sredstava. STRUKTURA BILANSA STANJA 3. Osnovna sredstva ili fiksna aktiva uključuje opremu. pri čemu se prvo prikazuje aktiva. Što se duže zemljište koristi. a desno pasiva. .1.Zemljište je imovina koja se koristi od strane preduzeća i predstavlja trošak koji se rijetko mjenja u bilansu i on se prikazuje kao manja vrijednost nego što mu je realna vrijednost na tržištu. kao i razmještaj i naziv pojedinih dijelova i pozicija aktive i pasive. pri čemu se lijevo prikazuje aktiva. 3. 5 . Otpisom sredstava se pokriva dio investicije u ta sredstava i služi kao fond iz kojih će se vršiti kupovina novih sredstava. . zemljište i ostala osnovna sredstva koja se ne koriste u procesu proizvodnje dobara ili vršenja usluga te traju duže od jedne godine. a ispod nje pasiva ili u vidu dvostranog računa. te ju je potrebno amortizovati.Ostala osnovna sredstva koja se koriste su uređaji. njihov naziv. Formom bilansa određuje se broj kolona. Zgrade sa vremenom stare te prema tome na neki način sudjeluju u procesu proizvodnje.Zgrade predstavljaju zgrade koje se koriste i zgrade koje su u izgradnji. . . smještaj aktive i pasive. Oprema se vremenom troši. zgrade. Njihova vrijednost se u bilans prikazuje kao cijena u momentu kupovine. vozila i dr. . manja je veza sa tržišnom cijenom.Oprema predstavlja mašine koje se koriste u procesu proizvodnje.

. . Ukupnost pasive se sastoji iz obaveza preduzeća prema samom sebi i prema trećim licima. kovani novac. ostale kratkoročne obaveze iz poslovanja. 6 . namjeni sredstava i izražava finansijsku konstituciju preduzeća.osnovni kapital – akcionarski ili sopstveni kapital.Gotovina predstavlja novčanice. a koje je namjenjeno prodaji kupcima . hartije od vrednosti. Pasiva U pasivi se izvori imovine ili kapitala grupišu prema namjeni za koju su pribavljeni.Popis robe je vrijednost dobara koje preduzeće trenutno posjeduje. čekovi. Pasivu čine: . . . Finansiranje predstavlja aktivnost koja se odnosi na obezbjeđivanje finansijskih sredstava koja mogu biti sopstvena i pozajmljena. a koji su neophodni za proces proizvodnje . avansi.2. . npr.Zalihe predstavljaju predmete koje preduzeće drži.dugoročne obaveze – krediti.pasivna vremenska razgraničenja. Ona pruža informacije o porijeklu.Unaprijed plaćeni troškovi su troškovi koje je preduzeće napravilo i platilo ih a koje još nije u potpunosti potrošeno. obično manjem od godine dana.Naplativi računi predstavljaju novac koji preduzeću duguju kupci po osnovu prodaje robe ili vršenja usluga . godišnje osiguranje koje se plaća unaprjed 3. mjenice i ostale kratkoročne hartije od vrijednosti.Obrtna sredstva ili trenutna aktiva predstavljaju aktivu koja sadrži gotovinu ili drugu aktivu koja će biti pretvorena u gotovinu u razumnom vremenskom periodu. Pasiva prikazuje neaktivnu masu.kratkoročne obaveze (dobavljači. .neraspoređena dobit iz tekuće godine. devize i čekove po viđenju.

: Finansijski mendžment. Fiksna ili stalna imovina: Osnovna sredstva = + 2.20 7 .aktivne račune . Do povećanja aktive i pasive se dolazi novim prilivom sredstava.1. jer reprezentuju pojedine oblike sredstava i izvora sredstava preduzeća. Tekuća ili obrtna imovina: Gotovina i hartije od vrijednosti 1. U zavisnosti od karaktera imovinskih dijelova koje računi reprezentuju možemo ih podijeliti na: . što mijenja kvantitet i kvalitet izvora imovine.Dugoročne obaveze Nematerijalna imovina + 3. Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja nazivaju se računi stanja.pasivne račune i . kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu aktive i pasive.3. str.Bilans stanja pokazuje veličinu kapitala.Sopstveni kapital 3. Alfa-graf NS. 2005. Novi Sad. Zato je bilans stanja snimak imovine preduzeća i novčanih izvora korišćenih za nabavku te imovine. Tekuće obaveze Isplate Prilivi – potraživanja od kupaca Kratkoročni dug Zalihe + 2. Aktivni računi 2 Hrustić H.3.aktivno-pasivne račune 3. Svaki novi odliv sredstava dovodi do smanjenja aktive i pasive.2 1.

po nosiocima troškova (zalihe gotovih proizvoda) i sl. 3. A toj strani se evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do povećanja stanja date obaveze. Npr. 8 . Ukoliko se račun gasi. inokosni kapital i sl. dok se na dugovnoj strani evidentiraju svi oni poslovni događaji koji dovode do smanjenja obaveza reprezentovanih tim računom. prilikom zaključka mora da bude aktivnog karaktera i upisuje se na desnu (potražnu) stranu radi izravnavanja. U ovu grupu računa bi se mogli ubrojati računi sopstvenih izvora kao državni kapital. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja na taj način da se početni saldo upisuje na desnu-potražnu stranu. žiro račun. sitnog inventara. po o mjestima nastanka troškova (proizvodnja u toku).3. Ukoliko postoji saldo. U aktivne račune ubrajamo: račun blagajne. Na istoj strani se evidentiraju i svi poslovni događaji koji dejstvuju na povećanje stanja datog sredstva. iz blagajne se ne može isplatiti više nego što ima sredstava u blagajni i dr.Aktivni račun pokazuju ona sredstva čije umanjenje može biti samo do njihovog nestajanja. troškova po vrstama (troškovi materijala. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja tako da se početni saldo upisuje na lijevu (dugovnu) stranu. amortizacija. dok se na potražnoj strani evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do smanjenja stanja datog imovinskog dijela. zaliha materijala. onda bi se posljednje knjiženje na tom računu uvijek vršilo na dugovnoj strani.2. ukoliko se na njima prikazuje neko stanje mora biti pasivnog karaktera. mora biti veći od ukupnog dugovnog prometa. iz skladišta materijala ne može se izdati više materijala nego što ga ima u skladištu. usluga i sl. račune stalnih sredstava.Isključivo pasivni i . Pasivni računi Prema svojim karakteristikama možemo ih podijeliti u dvije grupe: . dionički kapital. To znači da ukupan promet potražne strane računa (ukoliko nije ugašen).).Aktivno pasivni Isključivo pasivni su oni računi na kojima u svakom trenutku.

ukoliko postoji. Funkcionalni princip Prema funkcionalnom principu. u okviru sredstava prvo se unose stalna sredstva.Prilikom zaključka računa na kraju poslovne godine saldo. a to su: a) funkcionalni princip b) princip likvidnosti 4. dugoročnih kredita. a zatim obrtna.3. Stalna sredstva se unose po određenom redoslijedu: I stalna sredstva u funkciji.3. 9 . zajmova i sl. 3. Uslovni pasivni računi prezentuju određene obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima koje treba izmiriti isključivo do visine stvorene obaveze. Saldo na ovim računi atreba uvijek da bude pasivnog karaktera. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA U teoriji se ističu dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava. mora da bude pasivnog karaktera i upisuje se na dugovnu stranu radi izravnavanja.pasivne i - pretežno pasivne aktivno-pasivne račune 4. a dalje se mogu klasificirati na: - pretežno aktivne aktivno. Aktivno-pasivni računi Aktivno-pasivni računi mogu imati i aktivan i pasivan saldo.1. II stalna sredstva van funkcije III stalna sredstva u pripremi ili izgradnji. Tu se ubrajajau: računi kratkoročnih kredita.

Predkolona služi za sabiranje iznosa određenih vrsta sredstava. kao zemljište.000 60. šume. Njihovo dalje razvrstavanje se vrši prema konkretnim pojavnim oblicima.R 1 . 1. 5.000 230. Lijeva kolona za iznos naziva se predkolona. obaveze Dug. oprema itd. a desna glavna kolona. 3. na lijevoj – aktivnoj strani unosi se: redni broj.000 1. zalihe materijala. građ.Stalna sredstva u funkciji se unose prema vrstama tih sredstava. I Izvori sredstava a) Trajni izvori Kapital 2.570. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo Bilans na dan 01.280. Obrtna sredstva se unose u zavisnosti od njihovog ponašanja u procesu reprodukcije.571. krediti Dobavljači Iznos Iznos 421. njihovom redoslijedu u obrascu N – R – P . građevinski objekti.N1.000 291.000 1.000 Ukoliko sačinjavamo bilans u vidu dvostranog računa. kolona za opis sredstava. Struktura sredstava I Sredstva a) Stalna sredstva Posl. zatim potraživanja od kupaca i drugih dužnika. izvori sredstava se svrstavaju na taj način da se prvo unose izvori sopstvenih sredstava.000 820. objekti Oprema b) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala Pasiva Iznos 460. 2. U tom smislu se prvo unose novčana sredstva na žiro računu i u blagajni. 3.2000. s ciljem da se u glanoj koloni unosi vrijednost 10 . te dvije novčane kolone. Struktura izvora sredstava 1.000 1.000 1. pa zatim obaveze prema fizičkim ili pravnim licima. Prema funkcionalnom principu. tj. 4. godine Aktiva Red br. a zatim kratkoročne (do godine dana). prema redoslijedu koji zavisi od ročnosti obaveza. tako da se prvo unose dugoročne obaveze (preko godinu dana). proizvodnja u toku i na kraju zalihe gotovih proizvoda.000 1.000 Iznos Red br.000 150.000. b) Dugor. bilansne pozicije.01.

U okviru obrtnih sredstava se prvo unose novčana sredstva. odnosno analizu likvidnosti. kratkoročni krediti. proizvodnja u toku. 4.grupe sredstava. kolonu za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava. Desna strana bilansa sadrži kolonu za redni broj za označavnje pasivnih bilansnih pozicija. prvo se unose kratkoročne obaveze.2. Princip likvidnosti Prema principu likvidnosti. pa dugoročne obaveze (prema strukturi). sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog intenziteta pretvaranja pojedinih oblika sredstava u novčani oblik. vrši se sabiranje bilansa. ona s najkraćim vijekom trajanja se stavljaju na prvo. Svrstavanje u okviru stalnih sredstava prema principu likvidnosti moglo bi se vršiti prema vijeku trajanja pojedinih grupacija stalnih sredstava. Predkolona se ne sabira u cjelini. Primjena principa likvidnosti prilikom sačinjavanja bilansa stanja pruža kvalitetniju osnovu za finansijsku analizu. pa ima široku primjenu u zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od osnovnih principa poslovanja privrednih subjekata. Za novčane kolone vrijedi pravilo kao i na aktivnoj strani. zalihe materijala. kao što su dobavljači. Bilans potpisuje samostalni računovođa i direktor preduzeća. a sa njdužim vijekom trajanja na posljednje mjesto. a zatim stalna sredstva. tj. Posmatrano sa tog stanovišta. zalihe gotovih proizvoda. pa zatim kratkoročna potraživanja. na lijevu stranu bilansa se prvo unose obrtna sredstva. Nakon unošenja svih vrsta sredstava i izvora sredstava. Na pasivnu stranu bilansa prema principu likvidnosti prvo se unose obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima. jer glavna kolona predstavlja bilansnu novčanu kolonu koja iskazuje ukupnu vrijednost bilansne aktive. Takva klasifikacija nije od izuzetnog značaja s obzirom da sva stalna sredstva nose karakter dugoročnih investicija. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo 11 .

390 Ostale dugoročne obaveze Ukupne obaveze Fiksna imovina Zgrade i oprema Akumulirana amortizacija Neto fiksna imovina Nematerijalna imovina 14.420 5.000 850 4.000 5.12. Iznos 60. 2.primjer Bilans stanja trgovinskog preduzeća „XXX“ d.000 Akcionarski kapital 7.2000.300 16.000 1.000 421.000 230.000 1.000 obaveze 490 Dugoročni krediti 4. ANALIZA BILANSA STANJA .000 1.570 12 .2004.280. Iznos b) Dugor.000 1.01. 5. obaveze Dug. Struktura sredstava 1.500 obaveze Ukupne kratkoročne 1. objekti Oprema 4.000 Iznos Red br. obaveze Dobavljači 291.000 5.570 Ukupna pasiva Iznos 2. godine Aktiva Pasiva Red br.000 4.000 820.Bilans na dan 01.000.200 Neraspoređena dobit Ukupan akcionarski Ostala imovina Ukupna aktiva 8.000 3.o. Struktura izvora sredstava 1. krediti c) Trajni izvori Sopstveni kapital Iznos 150.300 120 7. I Izvori sredstava a) Kratk.o.000 2. 460.996 kapital 1. godine (u 000 KM) Aktiva Obrtna imovina Gotov novac Hartije od vrijednosti Potraživanja od kupaca Zalihe Ostala obrtna imovina Ukupna obrtna imovina Iznos Pasiva Kratkoročne obaveze 300 Dugovanja povjeriocima 100 Dugovanja dobavljačima Ostale kratkoročne 2.000 1. 3.570.720 4.571.984 21. na dan 31. građ.850 21. I Sredstva a) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala b) Stalna sredstva Posl.800 Obične akcije 6.

zatim potraživanja za prodatu robu od 2.8 miliona KM na ime amortizacije. Prema priloženom Bilansu stanja. pa iznosi 6. prepoznatljiva oznaka. nameštaj.42 miliona KM). marka. renomirano poslovno ime.o. ugled preduzeća (goodwill). Zajednička karakteristika navedene imovine.5 miliona KM. možemo vidjeti da je to preduzeće imalo 400 hiljada KM gotovog novca i vrijednosnih papira .3. Ostale dugoročne obaveze su 4. odnosno dugovanja koja treba isplatiti u roku dužem od godinu dana.o.39 . 13 . koja su dospjela na naplatu.3 miliona KM. koja se naziva tekuća ili obrtna. oprema. može se zaključiti da su obaveze veće od vrijednosti imovine za 3.42 = .2 miliona KM.U primjeru Bilansa stanja preduzeća „XXX“ d. Zalihe čine materijal i gotovi proizvodi koji čekaju na prodaju. Dobijena vrijednost se naziva neto obrtni kapital (Net Working Capital – NWC).hartija od vrijednosti (300 plus 100).7.. Nematerijalna imovina iznosi 8. za razliku od fiksne imovine (poslovni prostor. bruto vrijednost fiksne imovine je 14 miliona KM.. je da se u bliskoj budućnosti može pretvoriti u novac.) Zatim.9 miliona KM (projekti. To je obrtna ili tekuća imovina umanjena za tekuće obaveze.39 miliona KM) i ukupne kratkoročne obaveze (7.03). vozila). ako uporedimo ukupnu obrtnu imovinu (4. Sadašnja vrijednost fiksne imovine je manja za 7. Iz tabele se vidi da ove obaveze iznose 5 miliona KM. Tu su i dugoročne obaveze. softweri.03 miliona KM (4.

Sredstva sa kojima preduzeće posluje prikazuju se u bilansu. koja preduzeće pribavi. koji prate poslovanje preduzeća. Bilans predstavlja prikaz pozitivnog i negativnog rezultata. kojim preduzeće raspolaže. a formiranjem samog preduzeća svaki cilj postaje zadatak. mogu kvantitativno (računski). odnosno uspjeha i neuspjeha. kvalitativno i vremenski odgovarati zadatku. dok se kapital. transformiše u sredstva (imovinu). odnosno mogu biti veća ili manja od njega. da bilans stanja i bilans uspjeha predstavljaju pravu sliku preduzeća. bilans stanja daje materijalnu sliku 14 . Pri tome. Sva sredstva.ZAKLJUČAK Svako preduzeće ima za cilj da ostvari profit. To znači.

prof. Hrustić H. Jahić M. LITERATURA: 1. Godišnji obračun . januar 2009. 2000. tj.Finansijsko računovodstvo. Po pravilu. 2008.12.. Revicon doo. Bilans stanja se može sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. 15 . ali se po pravilu obično sastavlja na početku poslovanja (na početku godine. Štamparija Fojnica. što mijenja i kvalitet sredstava i izvora sredstava. kao i na kraju godine).01. a pasiva izvore sredstava (kapital. Računovodstvo. finansijska konstitucija). Ernst Bizer. Alfa-graf NS. Specielle Wirtschaftslehre. Sarajevo 2003. Janko Klobučar.. a na kvalitet sredstava i izvora sredstava putem strukture aktive i pasive. Finansijski mendžment. naredne godine. 2005. ukazuje na kvantitet sredstava. materijalna konstitucija). Sarajevo. Bilans stanja. Svaki novi priliv sredstava mijenja kvantitet aktive i pasive. tekuće godine predstavlja bilans stanja na dan 01. Dr. da su ukupna aktiva i ukupna pasiva jednake. gdje aktiva prikazuje sredstva (imovina. Rolf-Gunter Nolden. 5. 3. putem zbira aktive i pasive.sredstava preduzeća. bilans stanja na dan 31. 2. Osnovna karakteristika bilansa stanja jeste njegova ravnoteža. Köln. Novi Sad. 4.

16 .