You are on page 1of 15

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

KINEMATIKA I SILE U KLIPNOM MEHANIZMU


Klipni mehanizam je mehanizam koji ne pretvara samo pravolinijsko,
oscilirajue kretanje u kruno, nego termodinamikim procesima dobiva
snagu, rad, iskoristivost.
Meutim uz prednosti postoje i nedostaci sa kojima se mehanizam mora
suoiti, a neka od njih su:
Ogranienje brzine i snage zbog sila inercije

MOTORI I MOTORNA VOZILA


Tree predavanje

Neravnomjerna sila transmisije koja zahtjeva posebne mjere u pogledu


oblika vie cilindara, redoslijeda paljenja, uravnoteenja sila inercije i
zamajca
Amplitude rotirajuih i oscilirajuih sila predstavljaju izrazito naprezanje u
koljenastom vratilu i pogonskom sistemu
Problemi geometrije uslijed sila i vrnih naprezanja
Podmazivanje
3 predavanje

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Glavni dijelovi motora

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Klipna grupa
Pogonski sistem koljenastog vratila kod automobilskih motora obuhvata klip
sa klipnim prstenima
prstenima, osovinicu klipa
klipa, klipnjau
klipnjau, koljenasto vratilo sa
protutegovima i leajima
leajima.

svjeica
bregasto vratilo

opruga ventila

brijeg
ulaz smjee
ulazni ventil
komora
sagorijevanja
blok
cilindra
klipnjaa

ispuni ventil

oscilirajue
kretanje klipa

glava cilindra

oscilirajue
kretanje klipnjae

rashladna voda
klip
kuite koljenastog
vratila

koljenasto
vratilo

kruno
kretanje

Klipna grupa

3 predavanje

3 predavanje

2014/2015

Koljenasto vratilo sa sklopom klipa i klipnjae automobilskog V8 motora


3

3 predavanje

2014/2015

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Geometrijske veliine klipnog mehanizma


GMT (gornja mrtva
taka)

Vmax

VS

s=2r

DMT (donja mrtva


taka)

Geometrijski stepen kompresije: Vmax Vc Vs


Vmin
Vc

s = 2r
r
D

hod klipa
radius koljena
prenik cilindra

Radni volumen:

Vs

D2
s
4

Kompresijski volumen: Vc
Maksimalni volumen: Vmax = Vs + Vc

2r

Trenutni volumen cilindra:


V Vc

3 predavanje

D2
x
4
5

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Geometrijske veliine koljenastog mehanizma


Brzina obrtanja:

Srednja brzina klipa


cs = 6 ..... 25 m/s (veinom 8 ... 10 m/s)
Ugaona brzina:

3 predavanje

= 6.5 ... 10
= 8 ... 10
= 9 ... 11
= 11 ... 14
= 12 ... 14
= 15 ... 18
= 20 ... 25
kvadratni motor
podkvadratni motor
nadkvadratni motor
6

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

HOD KLIPA (opti sluaj)

1
T
n
2s
cs
2s n
T

d
2 n
dt
o

360 n

Vrijeme za prijelaz ugla :

Brzina na koljenu:

v r

Ubrzanje na koljenu:

a r 2
2014/2015

Stepeni kompresije:
Ottovi motori:
2T motori
4T motori s 2 ventila
4T motori s 4 ventila
4T motori s dir. ubrizgavanjem
Dizelski motori,
2T, sporokretni
4T, DI, brzo- i srednjekretni
4T, IDI, brzokretni
Omjer s/d
s/d = 1
s/d < 1
s/d > 1

Dinamika koljenastog mehanizma

Vrijeme jednog okretaja:

3 predavanje

Motori i motorna vozila

Geometrijske veliine koljenastog mehanizma

D
Vc

Mainski fakultet Tuzla

v2
r

Poloaj mehanizma za GMT Poloaj mehanizma za DMT

3 predavanje

2014/2015

Ukupni hod klipa

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Dinamika koljenastog mehanizma

GMT arcsin

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Dinamika koljenastog mehanizma

e
r l

DMT arcsin

e
r l

3 predavanje

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Dinamika koljenastog mehanizma

3 predavanje

10

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Dinamika koljenastog mehanizma

HOD KLIPA (za e = 0)

Tana jednaina
xA

Priblina jednadba:
= l/r

Priblina jednaina

3 predavanje

2014/2015

11

3 predavanje

2014/2015

12

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Dinamika koljenastog mehanizma

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Dinamika koljenastog mehanizma


BRZINA KLIPA
Brzinu klipa dobivamo derivacijom hoda klipa po vremenu:

Derivacija ugla po vremenu predstavlja ugaonu brzinu:

Tana jednaina

Priblina jednaina

Hod klipa u zavisnosti o odnosu poluga (e = 0)


3 predavanje

13

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Dinamika koljenastog mehanizma

3 predavanje

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

14

Motori i motorna vozila

Dinamika koljenastog mehanizma

Norton 500 Manx (1961.) sa srednjom brzinom klipa od 22 m/s i


Ferrari F1 (2009.) sa samo malo veom srednjom brzinom klipa od 26 m/s

Brzina klipa u zavisnosti o odnosu poluga (e = 0)


3 predavanje

2014/2015

15

3 predavanje

2014/2015

16

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Dinamika koljenastog mehanizma

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Geometrijske veliine koljenastog mehanizma

UBRZANJE KLIPA
Ubrzanje klipa dobivamo kao prvu derivaciju brzine klipa po vremenu:

Primjenom gornje jednaine na brzinu klipa dobivamo:

Tana jednaina

Priblina jednaina
Ubrzanje klipa u zavisnosti o odnosu poluga (e = 0)
3 predavanje

17

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Geometrijske veliine koljenastog mehanizma

3 predavanje

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Sile u koljenastom mehanizmu


Sila pritiska plinova (crvena), u
smjeru du osi cilindra,

Inercijska
translacijska sila

Inercijska translacijska sila


(zelena), u smjeru osi cilindra,
Centrifugalna sila (ljubiasta),
uvijek u smjeru koljena.

Sila pritiska
plinova
l

Centrifugalna
sila

Najvea relativna greka kod primjene priblinih jednaina kinematike


koljenastog mehanizma

3 predavanje

2014/2015

18

2014/2015

19

3 predavanje

U taki A grupisane su mase koje


izvode translacijsko oscilatorno
kretanje
U taki B grupisane su mase koje
se kreu po krunici radijusa r.

2014/2015

20

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Sile u koljenastom mehanizmu

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Sile u koljenastom mehanizmu

Sila pritiska plinova

Inercijska translacijska sila


D

Jednoradna maina

p()
F pl

A
p2()

Dvoradna maina
2

F pl

Fin , A m A r 2 cos cos 2

d
Fin , A m A r 2 cos m A r 2 cos 2

p0

D
D d
d
p1
p 2
p0
4
4
4

B
O

3 predavanje

21

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Sila I reda

Sila II reda

Fin , A m A a

Fin,A

D 2
p p 0
4

p0

Fpl

Inercijska translacijska sila

p1()

Motori i motorna vozila

3 predavanje

Otvoreno pitanje je ta sve ini masu take A?

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

22

Motori i motorna vozila

Sile u koljenastom mehanizmu

Sile u koljenastom mehanizmu

Inercijska translacijska sila

Centrifugalna sila

Masu dijelova koncentrisanu u taki A kod klipnog


mehanizma ine:

Centrifugalna sila uvijek djeluje u smjeru koljena u ravni


kretanja koljenastoga mehanizma.

Masa klipa (komplet s klipnim prstenima i osovinicom),


Reducirana masa klipnjae (ojnice) u taki A

Za konstantnu brzinu obrtanja, njena veliina je konstantna.


Ona se tada ne mijenja po veliini ve samo po smjeru u
kojemu djeluje.

A
Mase dijelova koji izvode istu translaciju (klip s klipnim
A prstenima i osovinicom, stap, stapajica, krina glava)
odreujemo vaganjem dijelova.

Njena se veliina mijenja proporcionalno kvadratu brzine


obrtanja.
l

3 predavanje

2014/2015

23

3 predavanje

B FR

FR mB r 2

2014/2015

24

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Sile u koljenastom mehanizmu

Sile u koljenastom mehanizmu

Sile u taki A

Sile u taki A

Inercijska
translacijska sila

U taki A djeluje sila pritiska plinova i inercijska sila


translacijskih masa:
masa:

F A F pl Fin , A

Fin,A
A
Fpl

FA

Sila pritiska
plinova

A
FN

D 2
p p0 m A r 2 cos cos 2
4

Ukupna sila FA koja djeluje u taki A rastavlja


se na silu Foj koja se prenosi du klipnjae
(ojnice) i silu FN kojom se klip (ili krina glava)
oslanja na kliznu povrinu. Pritom se sila trenja
zanemaruje.

FA

FA

Foj

Klipnjaa je od neutralnog poloaja (poloaj


mehanizma u GMT) otklonjena za kut .
Sila koja se prenosi du ojnice je:

Foj

Foj

3 predavanje

25

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Sile u koljenastom mehanizmu


Sile u taki B

FN

FN FA tan

3 predavanje

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Sile u taki B

FB rezultanta sila u taki B (suma sila Foj i FR,oj)


FB,T tangencijalna komponenta sile FB,

FR,oj

- ugao otklona sile FB od osi ojnice

FR,oj

Centrifugalna sila FR,oj koja djeluje na


reduciranoj masi ojnice u taki B i koja
ima smjer koljena

Foj
O

FB,R radijalna komponenta sile FB

FR ,oj moj , B r 2

26

2014/2015

Sila Foj koja se od take A prenosi du ojnice:

Sila kojom se klip oslanja na kliznu stazu je:

Sile u koljenastom mehanizmu


Sile koje djeluju u taki B su sljedee:

FA
cos

r Foj
O

FA
Foj
cos

FB,R

FB ,T Foj sin FA
FB
FB,T

sin
cos

FB , R FR ,oj Foj cos moj , B r 2 FA

cos
cos

Moment na koljenastom vratilu:

M KV ,1 r FB ,T

FB FB2.R FB2,T
3 predavanje

2014/2015

27

3 predavanje

2014/2015

28

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Sile u koljenastom mehanizmu

Sile u koljenastom mehanizmu

Sile u taki O

Rastavljanje sile FO na glavne rukavce

Sile koje djeluju u taki O su sljedee:


Sila FB koja se od take B prenosi du na
temeljni leaj,

Koljeno se vrti oko uzdune osi koljenastoga


vratila i oslonjeno je na svoje susjedne
glavne rukavce.

A,1

Centrifugalna sila FR,ko koja djeluje na masi


koljena reduciranoj u taki B i koja ima smjer
koljena.

FR ,ko mko, B r 2

l
FR,ko

FB

FB2. R F B2,T

Glavni
rukavac

FO FB FR ,ko

FO,1

Koljeno

FO

Rezultantna sila u taki O:

F B2,T F R , ko F B , R

F B ,T
arctan
F
FB ,R
R
,
ko

FO
FB

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Rezultantna
sila na glavnom
rukavcu

FO,1,a
O,2

B,1

3 predavanje

Sila FO se rastavlja na komponente koje


djeluju na glavnim rukavcima.

FO,1,

a2
29

Motori i motorna vozila

Uravnoteavanje sila inercije

O,1
a1

3 predavanje

B,2
FO,2,b Susjedni

Na istome rukavcu e kod motora s vie


cilindara djelovati komponente sile FO od oba
susjedna cilindra.

FO ,1, a FO ,1

a2
a1 a2

FO ,1,b FO ,1

a1
a1 a 2

FO,2,a
FO,2

cilindar

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

30

Motori i motorna vozila

Uravnoteavanje sila inercije

Sile pritiska plinova djeluju na klip i na glavu


cilindra.
Sila s klipa se prenosi na temeljni leaj, a
uravnoteuje je sila koja se s cilindarske glave
prenosi kroz kuite motora na nosae leaja.
Na kuitu se samo javlja reakcija na pogonski
moment.

Sile u klipnom mehanizmu izazvane su pritiskom plinova na klip te tromou,


odnosno inercijom oscilirajuih i rotirajuih masa.
Neravnomjerna sila plinova u cilindru ima za posljedicu neravnomjerni
moment motora.
Svojim djelovanjem sile plinova okreu motor, ali zajedno s inercijskim silama
optereuju dijelove motora i stvaraju reakcije u osloncima.

Inercijske sile djeluju samo na dijelove u kretanju.


Njima se ne suprotstavlja nikakva sila u kuitu
motora.
Zbog toga ove sile nazivamo neuravnoteenima
(ili slobodnim silama)

3 predavanje

2014/2015

31

3 predavanje

2014/2015

32

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Uravnoteavanje sila inercije

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Uravnoteavanje sila inercije

Sila plinova Fpl uravnoteena je unutar cilindra, pritisak plinova djeluje


jednako na sve strane, a reakcije koje pritom stvara na stijenkama
cilindra uravnoteene su u kuitu motora.
Moment uslijed sile plinova uravnoteen je otporima u motoru i
vanjskim optereenjem na koljenastom vratilu
vratilu.
Nejednolikost sile plinova ima za posljedicu nejednolikost zakretnog
momenta koji pojaava vibracije u osloncima i uzrokom je torzijskih
vibracija i uslijed toga zamornih lomova koljenastog vratila
vratila.
Sila inercije Fin oscilirajuih masa ostaje neuravnoteena te izaziva
vibracije koje motor kao cjelina prenosi na oslonce.

3 predavanje

Mainski fakultet Tuzla

33

Motori i motorna vozila

Uravnoteavanje sila inercije

Uravnoteavanjem inercijske sile ne nestaju nego se samo ponitava


njihovo djelovanje prema van
van, tj.motor se u osloncima manje trese.
Sile inercije mogu se uravnoteiti dodavanjem protusila i to:
Protutegovima na koljenastom vratilu
centrifugalne sile
50% sila inercija 1.reda
Parom osovina s tegovima
sile inercije 2.reda

3 predavanje

34

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Vibracije usljed sila


Razlog zato moramo smanjiti amplitudu vibracija

F1 m g k d x1
Neutralni poloaj daske
Ravnoteni poloaj daske
Granica otklona

F2 k d x 2
x 2 x1 F2 F1
Granica otklona

Ukoliko amplituda otklona postane


prevelika, poveati e se sila optereenja
i moe doi do loma dijelova
3 predavanje

2014/2015

35

3 predavanje

2014/2015

36

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Vibracije usljed sila

Razlog zato moramo smanjiti amplitudu vibracija

Razlog zato moramo smanjiti amplitudu vibracija


Mjesto poetka pukotine

Vibracije usljed sila

Torzijski lom vratila elektromotora

irenje torzijske pukotine koja


zapoinje u korijenu utora klina

Torzijski lom vratila elektromotora


3 predavanje

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

37

Motori i motorna vozila

Vibracije usljed sila

3 predavanje

38

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

IDEALNI I STVARNI PROCESI U MOTORIMA SUS

Razlog zato moramo smanjiti amplitudu vibracija

Idealnom procesu ne treba teiti !


Idealnim ga nazivamo zbog toga to je idealiziran da bi olakali
matematiki postupak za njegovu obradu.
Osnovne aproksimacije koje uvodimo su:
Proces motora je zatvoren termodinamiki sistem (nema promjene
mase)
Sagorijevanje i izmjena radnoga medija zamjenjuju se dovodom
toplote izvana i odvodom toplote iz procesa.
Procesi kompresije i ekspanzije odvijaju se adijabatski
adijabatski.
Kako se ne mijenja hemijski sastav, eksponent adijabate je jednak
za procese kompresije i ekspanzije.
3 predavanje

2014/2015

39

3 predavanje

2014/2015

40

10

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

IDEALNI PROCES

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Sabatheov proces
p

Qdov

xQdov

Sabatheov proces udruuje u sebi karakteristike i Ottovog procesa i Dieselovog


procesa. On je od sva tri procesa najblii stvarnom procesu u motoru.

Qdov x = 0

(1-x)Qdov

x=1
p

(1-x)Qdov
p

(1-x)Qdov
3

xQdov

Qodv

Qodv

xQdov

Qodv
2

Ottov proces

Sabatheov proces

Dieselov proces

Seiligerov proces

Motori i motorna vozila

Sabatheov proces

xQdov

Qodv

1
V

Q dov

Kompresija (proces od take 1 do take 2)


3

V2

V1

pV const

p1 V1 p2 V2
2

p V 1
m Hs 1 1
Hs
R T1

Qodv

1
V

Ako pretpostavimo da je od ukupno dovedene


koliine topline Qdov samo dio x doveden pri
V = const tada moemo opisati:

p2 V1

p1 V2

pV
mR const
T

T2 p2 V2 V1 V2 V1



T1
p1 V1 V2 V1 V2

Dieselov proces s x = 0
2014/2015

Tokom kompresije imamo adijabatsku promjenu stanja:

(1-x)Qdov
3

Ottov proces s x = 1 i

3 predavanje

Motori i motorna vozila

xQdov

Dovedena toplina u proces odreena je masom


gorive smjese m i ogrjevnom moi Hs:

42

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

p V
p V 1
m 1 s 1 1
R T1
R T1
2

3 predavanje

Poetno stanje odreeno je pritiskom p1,


volumenom V1 i temperaturom T1. Masa radnog
medija odreena je jednainom stanja plina:

Sabatheov proces

Poetno stanje (taka 1)

(1-x)Qdov
p

41

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Dovod toplote pri V = const i p = const Dovod toplote pri p = const

3 predavanje

Qodv

Trinklerov proces
Dovod toplote pri V = const

43

3 predavanje

2014/2015

1
44

11

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Sabatheov proces

Sagorijevanje ima dva dijela, pri konstantnom


volumenu i pri konstantnom pritisku:
p

V3 V2
2

p3 T3

p2 T2

Qodv

1
V

V3 T3'

V3 T3
3 predavanje

T 1

W
4

Qodv

1
V

W
Q Qodv
Q
dov
1 odv
Qdov
Qdov
Qdov

T3

T2

T3'

T3

T 1
3 predavanje

pV
mR const
T
T4 p4


T1 p1
46

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

T4

T1

xQdov

Qodv

Ottov proces

T ,Otto 1
47

Qdov x = 0

(1-x)Qdov

x=1
p
Qdov

1 1 1

2014/2015

2014/2015

p 4 p3 ' p 2


p1 p2 p1

Qodv

3 predavanje

T4
1
m cv T4 T1
T
T1
1 1
m cv T3 T2 m c p T3' T3
T2 T3
T3' T3
T 1 T 1 T
2
3 2

T2
1
T1

Idealni termodinamiki procesi motora SUS

Stepen djelovanja termodinamikog procesa jednak


je omjeru dobivenoga rada i dovedene topline:

Stepen poveanja volumena

Stepen djelovanja procesa

xQdov

V
V V

p4 p3' 3' p3' 3' 2 p3'

V4
V2 V1

1
V

Motori i motorna vozila

p3' V3' p4 V4

45

pV const

V4 V1

Stepen poveanja pritiska

Mainski fakultet Tuzla

(1-x)Qdov

2014/2015

Sabatheov proces

Tokom ekspanzije imamo adijabatsku promjenu stanja:

xQdov

pV
mR const
T

Ekspanzija (proces od take 3 do take 4)

(1-x)Qdov

xQdov

Motori i motorna vozila

Sabatheov proces

Sagorijevanje (proces od take 2 do take 3)

(1-x)Qdov
p

Mainski fakultet Tuzla

3 predavanje

Qodv

Sabatheov proces

T ,Sabathe 1
1

1
1
1 1 1

Qodv

Dieselov proces

T ,Diesel 1

1
2014/2015

1 1
1 1
48

12

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

REALNI TERMODINAMIKI PROCESI MOTORA SUS 4T

REALNI TERMODINAMIKI PROCESI MOTORA SUS 2T

Stvarni i idealni proces prikazani su preklopljeni jedan preko drugoga. Najvea


odstupanja imamo tokom sagorijevanja i izmjene radnoga medija.

Stvarni i idealni proces prikazani su preklopljeni jedan preko drugoga. Najvea


odstupanja imamo tokom sagorijevanja i izmjene radnoga medija.
U T-s dijagramu prikazan je samo visokotlani dio procesa jer se tokom izmjene
radnoga medija mijenja masa u cilindru motora.

U T-s dijagramu prikazan je samo visokotlani dio procesa jer se tokom


izmjene radnoga medija mijenja masa u cilindru motora.
p 3

p 3

T
3

4
2

+W

+W
-W

-W

V
3 predavanje

Mainski fakultet Tuzla

V
49

2014/2015

Motori i motorna vozila

Snaga motora SUS

3 predavanje

50

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Snaga motora SUS


Q dov m s H s m g H d

Snaga (rad u jedinici vremena), koju su plinovi predali klipovima


motora, naziva se indicirana snaga.

Indicirana snaga Pind koju su


plinovi predali klipovima

Snaga, koju motor predaje potroau na svojoj spojci, naziva se


efektivna snaga.
Indicirana snaga je vea od efektivne snage za snagu mehanikih
gubitaka na putu od klipova do spojke motora.
Indiciranu snagu dobivamo iz podataka indiciranja pritiska u cilindru
motora.

Efektivna snaga Pef koju motor


predaje potroau

Efektivnu snagu dobivamo mjerenjem snage na konici motora.


Snaga mehanikih gubitaka Pmeh za pokrivanje
trenja i pogona pomone opreme motora
3 predavanje

2014/2015

51

3 predavanje

2014/2015

Pef Pind Pmeh


52

13

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Mehaniki gubici motora SUS

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Mehaniki gubici motora SUS

Mehanike gubitke motora ine dvije skupine gubitaka:


Gubici zbog trenja meu dijelovima motora (trenja u leajima motora, na
kliznim povrinama, aerodinamiko trenje itd.)

Hemijska energija
goriva

Gubici zbog pogona pomone opreme motora (pogon rashladne pumpe,


pumpe ulja za podmazivanje, sistema za ubrizgavanje goriva, pogon ventila,
pogon elektrinog generatora, pogon klima jedinice itd.)

Toplota sagorijevanja
Snaga idealnog procesa
Snaga predana klipovima

Indicirana snaga

Snaga na spojci motora

Kada je spojka motora otkopana, efektivna snaga motora je jednaka nuli.


Tada motor svojim radom pokriva samo mehanike gubitke.

Efektivna snaga

Snaga mehanikih gubitaka

Shematski prikaz snaga i stepena iskoritenja

3 predavanje

53

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Rad i snaga motora SUS

3 predavanje

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Efektivni podaci motora SUS

Toplota dovedena u proces sagorijevanjem goriva: Qdov izg mg , proc H d izg ms H s


Indicirani rad procesa motora:

Wind i mg H d

Rad mehanikih gubitaka:

Wmeh 1 m Wind

Efektivni rad procesa motora:

Wef m Wind Wind Wmeh ef mg H d

Q dov izg m g , proc H d izg m s H s


Indicirana snaga motora:

Pind i m g H d

Snaga mehanikih gubitaka:

Pmeh 1 m Pind

Efektivna snaga motora:

Pef m Pind Pind Pmeh ef m g H d


2014/2015

Pef

Srednji efektivni pritisak:

psr,ef

Efektivni moment motora:

Mef

Pef
2 z n Vs

Pef
2n
z
psr ,ef Vs z
psr ,ef Vs
K 2 psr ,ef

2 n

Specifina efektivna potronja goriva:

be

55

Wef
2n
psr ,ef Vs z
t

Efektivna snaga motora:

Snaga toplotnog toka dovedena sagorijevanjem goriva:

3 predavanje

54

2014/2015

g
m
Pef

be kg/kWh
3 predavanje

be

g Hd
Pef ef m

g
m
Pef

g
m
1

ef mg Hd ef Hd

3600s 1000W
1
3.6

1h 1kW ef Hd MJ/kg106 J/MJ ef Hd MJ/kg


2014/2015

56

14

19.3.2015.

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Efektivni podaci motora SUS

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

Uticaj okoline na rad motora SUS


UTICAJ USLOVA OKOLINE (ISO 3046)
Visinski poloaj (pritisak zraka).
Poveanjem visine, na kojoj se motor koristi, smanjuje se gustina zraka, a time i snaga
motora (za oko 1% svakih 100 m nadmorske visine iznad 500 m)
Temperatura.
Poveanjem temperature smanjuje se gustina zraka, a s njom i snaga motora (za oko 3%
svakih 10 oC poveanja temperature)
Vlaga u zraku.
Poveanjem relativne vlage smanjuje se sadraj kisika po masi i raste sadraj vlage koja e
sniziti maksimalnu temperaturu procesa. Kod dizelskih motora se obino zanemaruje
utjecaj vlage.

3 predavanje

57

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

Motori i motorna vozila

3 predavanje

2014/2015

Mainski fakultet Tuzla

58

Motori i motorna vozila

Toplotni bilans
Energija dovedena
gorivom 100%

Eventualna pitanja ???

Toplina ispunih
plinova 30%

Mehaniki
rad 40%

Toplina odvedena
rashladnom vodom 24%

Pogon
ventilatora 2%

Primjer bilanse toplote za 4T dizelski


motor za teretno vozilo

3 predavanje

Hvala na panji !!!

Toplinska
energija

Mehanika
energija

2014/2015

Toplina predana
zraenjem i konvekcijom
na okoli 4%

59

3 predavanje

2014/2015

60

15

You might also like