You are on page 1of 24

OSNOVE VREDNOVANJA DIONICE

DEFINICIJA DIONICE

vrijednosni papir kojim uplatitelj dokazuje svoj ulog u


temeljni kapital dionikog drutva

vlasniki vrijednosni papir

daje prava, ali i odreene obveze prema drutvu

dokaz vlasnitva nad dijelom trgovakog drutva

udio u poduzeu - ovisi o ukupnom broju izdanih dionica

u pravilu je nasljedna, ali postoji i mogunost ogranienja

DIONICA SE SASTOJI OD DVA DIJELA:

Plat dionice

Definira odnos izmeu izdavaoca


i vlasnika dionice

Moraju biti zabiljeena sva bitna


obiljeja tog odnosa

Moraju sadrati sve elemente


utvrene zakonom

oznaka da je dionica,

oznaka vrste dionice,

tvrtka, sjedite,

naziv i sjedite izdavaoca i


vlasnika dionice,

rok isplate

Kuponski arak

Sastoji se od kupona
temeljem kojih se ostvaruje
periodina naplata
dividende

DIONICE

kupci dionica ostvaruju vlasnitvo dijela vlasnike glavnice dionikog


poduzea
financijski odnos izmeu emitenta i vlasnika dionica je trajan

nema dospijee
permanentni v.p.

dugoroni instrumenti financiranja kojima se financiraju osnovna i trajna


obrtna sredstva, odnosno dugorono vezana imovina
emisijom dionica omoguuje se poduzeu financiranje vlastitim kapitalom
predstavlja alternativu modelu samofinanciranja kao ogranienom izvoru
vlastitog kapitala

DIONICA

jedno od osnovnih svojstava dionice je da donosi dividendu

isplatu profita drutva vlasniku dionice (razmjerno njegovom udjelu u drutvu).

predmet kupoprodaje na tritu kapitala odnosno na burzi


indeks cijena dionica najvaniji je pokazatelj dinamike cijena dionica
biti dioniar znai biti suvlasnik kompanije
lanovi su samo imatelji udjela
dionica predstavlja dio temeljnog kapitala drutva, skup lanskih prava i
obveza

VRSTE DIONICA

obine dionice nose sva vlasnika prava

povlatene dionice

quasi vlastiti (hibridni v.p.)

prioritet naplate dividendi i likvidacijske mase prema obinim dionicama

mjeavina dionica i obveznica

vlasniki v.p. (njima se poveava financiranje vlastitim kapitalom) i duniki v.p.


(nose fiksne dividende); prioritet naplate dividendi i likvidacijske mase, ne daju
pravo glasa

OBINE DIONICE

s stajalita investitora postoje dva motiva ulaganja u obine dionice:

budue dividende
kapitalni dobitak / porast trine vrijednosti

PRAVA DIONIARA

rezidualno pravo na zarade poduzea

pravo na proporcionalni udio u ostvarenom rezultatu

kada se podmire sve obveze prema svim vjerovnicima; npr. kod likvidacije
poduzea dolazi do izraaja

rezidualno pravo na imovinu poduzea

pravo glasa

pravo prvokupa

obine dionice nose pravo glasa u pitanjima upravljanja dionikim poduzeem

pravo prvenstva kupnje novoemitiranih dionica proporcionalno broju dionica


koje posjeduje, ako ih ne kupe postojei dioniari, nude se novim kupcima

ostala prava

pravo prodaje, limitirana odgovornost, pravo uvida u poslovne knjige

POVLATENE DIONICE

povlateni poloaj u odnosu na obine dionice

imaju pravo prvenstva

preferencije na dividende

preferencije na likvidacijsku masu

ne nose pravo glasa

jedino u sluaju ako se dioniarima kroz neko vrijeme ne isplauju dividende

rizik

primaju niu stopu povrata na svoja ulaganja

ograniene iznosom dividendi koje mogu primiti

povlatene dividende:

najee fiksne po dionici:

Kumulativne

nekumulativne

pravo participacije

dodatno pravo nekih participativnih povlatenih dionica

udjel u zaradama iznad fiksnih dividendi (kamate)

poveava atraktivnost dionica

ako poduzee ostvari profitabilnost iznad oekivane/planirane, dio tih


zarada se isplauje povlatenim dioniarima ako su participativne

NOMINALNA I TRINA VRIJEDNOST


Prilikom prodaje, dionica ne vrijedi onoliko koliko na njoj pie ili koliko ste vi
za nju platili.
Vrijedi onoliko koliko vam je za nju netko u trenutku prodaje spreman
platiti.

Nominalna vrijednost

iznos naznaen na dionici


prvenstveno je raunovodstvena kategorija
oznaava knjigovodstvenu vrijednost dionice u trenutku njenog izdavanja
prema nominalnoj vrijednosti dionica rauna se udjel pojedinog dioniara i broj
glasova koje ima

Trina vrijednost

nastaje odnosom ponude i potranje na burzi

VREDNOVANJE DIONICA

znatno je kompliciranije od obveznica

nemaju unaprijed utvreno dospijee

dividende nisu fiksno odreene

trina vrijednost dionice odreuje se kasnije na tritu kapitala, a ovisi


najee o uspjenosti poslovanja poduzea

neki od modela vrednovanja dionica :

vrijednosti za razdoblje dranja

sadanje vrijednosti dividendi

trine kapitalizacije

VRIJEDNOST ZA RAZDOBLJE DRANJA

prognoza prinosa kroz razdoblje dranja

potencijalne dividende kroz razdoblje dranja

procjena cijene dionica krajem razdoblja dranja

P0 - sadanja vrijednost dionice

Dt - dividende kroz razdoblje dranja

t - godine razdoblja dranja

Pt - cijena dionice krajem razdoblja


dranja

T - razdoblje dranja dionice

ks - diskontna stopa stopa


kapitalizacije

MODELI SADANJE VRIJEDNOSTI DIVIDENDI

pretpostavke modela

dividende jedini novani dohodak koji dioniari primaju od poduzea

infinitivni vijek trajanja prava iz modela

prognoza:

buduih dividendi

diskontne stope

pretpostavke kretanja dividendi

konstantne dividende

konstantni rast dividendi (Gordonov model)

varijabilne dividende

model super-normalnog rasta

MODEL KONSTANTNIH DIVIDENDI

primjenjiv za vrednovanje pravih povlatenih dionica


koje nose uvijek iste iznose dividendi

Dt iznos fiksnih dividendi


ks stopa trine kapitalizacije / diskonta stopa

MODEL KONSTANTNOG RASTA DIVIDENDI


GORDONOV MODEL

dividende rastu po konstantnoj godinjoj stopi rasta

mogua procjena buduih dividendi temeljem isplaenih dividendi

kamatni faktor

Dt dividende u razdoblju t

Do sadanje dividende

g stopa rasta dividendi

KLJUNI PROBLEMI GORDONOVOG MODELA:


1.

pretpostavka konstantnog rasta dividendi: krivo procijenjena


stopa rasta dividendi odraava se dvostruko na procjenu
dionice.

2.

precjenjuje (podcjenjuje) brojnik

umanjuje (uveava) nazivnik

model je primjenjiv samo za poduzea koja isplauju


dividende (samo za stabilna poduzea koja imaju konstantnu
stopu rasta)

MODELI TRINE KAPITALIZACIJE

modeli kapitalizacije uinaka poslovanja poduzea prikazanih zaradama ili


dividendama po dionici temeljem tipinih trinih pokazatelja odnosno
multiplikatora

u njihovoj primjeni esto se koristi metoda komparacije

najei modeli:
1.

model kapitalizacije zarada P/E model

2.

model kapitalizacije dividendi P/D model

3.

model kapitalizacije zarada i dividendi

4.

model kapitalizacije stopa rasta

MODEL KAPITALIZACIJE ZARADA P/E MODEL

P/E odnos cijene i zarada


EPS zarada po dionici
PPS cijena po dionici
En neto zarada za obine dionice
N broj glavnih obinih dionica

zarade po dionici:

standardne zarade

razmatranje: neuobiajenih prihoda i neuobiajenih rashoda

utemeljenje konstantnih zarada za normalnu razinu poslovanja

odnos cijene i zarada:

standardni odnos

usporedba s slinim poduzeima ili prosjekom industrije

MODEL KAPITALIZACIJE DIVIDENDI P/D MODEL

uzima u obzir samo isplaene dividende

P/D odnos cijene i dividendi


P/Ds standardni odnos cijene i dividendi
DPS dividende po dionici
d odnos isplate dividendi

PRINOSI OD DIONICA
1.
2.
3.
4.

Prinos od dividendi
Ukupni prinos
Prinos od zarada
Prinos od dividendi u infinitivnom razdoblju

PRINOS OD DIVIDENDI

godinja profitabilnost dividendi prema trinoj vrijednosti dionice


= parcijalna profitabilnost

ne uzima se u obzir mogunost kapitalnog dobitka/gubitka, nego


samo dividende

D0
yd
Pt

prinos od dividendi ne ukazuje na ukupnu profitabilnost ulaganja u


dionice jer ne ukljuuje potencijalni kapitalni dobitak

ukupna profitabilnost dionice mjeri se profitabilnou za razdoblje


dranja

UKUPNI PRINOS

prinos za razdoblje dranja


odraava profitabilnost dividendi i kapitalnog dobitka (gubitka) kroz
razdoblje dranja u odnosu na trinu vrijednost dionice

PRINOS OD ZARADA

godinja profitabilnost zarada prema trinim vrijednostima dionice