You are on page 1of 6

OSVIT EUROPSKE POVIJESTI

Kontakti između žarišta razvoja i hrvatskog povijesnog prostora

Brončano doba
• početak brončanog doba na Bliskom istoku i Mezopotamiji – oko 3300. g. pr. Kr.
• u isto vrijeme – počeci velikih civilizacija: Egipat, Sumer
• Cu 85 – 90 % (bakar) + Sn 10 – 15 % (kositar) = bronca: legura dobrih svojstava – čvršća i
trajniji od čistog bakra – mnogo pogodnija za izradu oruđa i oružja
• lijevanje – najvažnija tehnika brončanodobne metalurgije
• brončano doba počinje u Europi oko 3000. – 2700. g. pr. Kr.
• povezano s novim prodorima indoeuropskih populacija
• nove civilizacijske stečevine prodiru u Europu s istoka – pod utjecajem visokih civilizacija
Bliskog istoka – preko Levanta i Male Azije
• velika nalazišta bakra – Kavkaske planine, Mala Azija, Cipar – važna središta brončane
metalurgije
• velike promjene u društvenom i gospodarskom životu u Europi
• razvoj poljoprivrede – naprednije ratarstvo i stočarstvo – na Mediteranu se širi uzgoj masline
i vinove loze
• jačaju kontakti, veze i trgovina između različitih krajeva i populacija, nositelja regionalnih
kulturnih pojava
• razvoj brodarstva na Mediteranu – jačanje kontakata između Bliskog istoka i egejskog
prostora
• stratifikacija društva – pojava vladajućih elita – bogato opremljeni grobovi – tzv. “kneževski
ukopi”
• razvoj naoružanja i vojske – bronca omogućuje izradu kvalitetnijeg oružja (sjekire, bodeži,
mačevi, koplja) i zaštitne oprema vojnika
• izgradnja utvrnenih lokaliteta na povišenim položajima – naselja gradinskog tipa –
nesigurnost i turbulentnost razdoblja

Brončano doba na egejskom prostoru


• Kreta – početak razvoja zasebne visoke civilizacije
• minojsko razdoblje: 3600/3500. – 1100. g. pr. Kr.
• početak brončanog doba: 3000. – 2800. g. pr. Kr.
• ispod palače u Knosu otkriveni ostaci ovog razdoblja – obilježja visoke kulture – kvalitetna
oslikana keramika, kamena plastika, pečati (od bjelokosti, steatita i poludragog kamenja)
• pečati kao potvrda vlasništva – utjecaj Bliskog istoka
• od 2800. g. pr. Kr. – razvijeno brodarstvo – brodovi ravnih paluba s pogonom na vesla i s
pomoćnim jedrom (prikazi s keramičkih posuda i pečata)
• zajednički ukopi u velike kružne grobne humke
• oko 2000. god. pr. Kr. – početak korištenja pisma – linear A – nastao pod utjecajem Bliskog
istoka (Sirija, Ugarit) – nije dešifrirano
• izgradnja neutvrnenih palača – od 2000. g. pr. Kr. – razdoblje palača – traje do oko 1450. g.
pr. Kr. – Knosu, Fest, Malija i Hagija Triada
• stradanje palača oko 1700. g. pr. Kr. – potres ili možda ratno razaranje (u to vrijeme Hiksi u
Egiptu) – obnova palača – počinje kasnominojsko razdoblje
• minojska talasokracija – jamac sigurnosti otoka – nepostojanje utvrđenja oko palača
• palače – upravni, kulturni, religijski i gospodarski centri – oko njih se odvija ukupan život
gospodarstvo –
obrti (keramika, nakit, metalurgija) i trgovina
• religija – kult bika – najpoznatiji
• 16. i 15. st. – vrhunac Kretske civilizacije – utjecaji na grčko kopno i mikensku civilizaciju,
Kikladske otoke i maloazijsku obalu
1
• veze s Egiptom – na grobnim freskama 18. din. – poslanici iz zemlje Keftiu (Krete)
• oko 1450. g. pr. Kr. – erupcija vulkana na Teri (Santorini) – propast palača i upravnog
sustava
• negdje u vrijeme nakon kataklizme počinje mikenska dominacija nad Kretom
• linear B pismo se pojavljuje na Kreti – natpisi na grčkom jeziku
• opstaje samo Knos – druge palače su napuštene – postpalatijalno kasnominojsko razdoblje
• značaj kretske civilizacije opada – mikenska civilizacija preuzima primat
• do kraja 11. st. pr. Kr. minojska civilizacija nestaje u potpunosti
• Arthur Evans – najpoznatiji istraživač Knosa – 1900. g. – osmislio pojam “minojska”
civilizacija
• prema mitskom kralju Krete Minosu – ocu Minotaura iz mita o Tezeju
• prije njega – neuspješni pokušaj istraživanja H. Schliemanna
• Kikladska kultura (civilizacija) – otoci Naks, Par, Sir i Sam – od 3000. g. pr. Kr. – 2000. g.
pr. Kr.
• Kikladski otoci – na putu između Male Azije i Grčke – kontakti i s Kretom – Kikladi kao
mjesto susreta
različitih kultura
• prisutna etnička raznolikost: vidljivo iz različitih pogrebnih običaja
• originalna civilizacija brončanog doba – obilježja: gravirana keramika i mramorni idoli
poluapstraktnog
prikaza
• krajem 3. tis. pr. Kr. Kikladi žive samostalno uz jak utjecaj s Krete – mikensko širenje:
konačna integracija Kiklada u grčki svijet
• na obali Male Azije – snažan centar brončanog doba: Troja – lokalitet Hisarlik – od 3000. g.
pr. Kr. do oko
950. pr. Kr. – faze: Troja I. – VIIb3.
• faza VIIa (1300. – 1190. g. pr. Kr.) najčešće se povezuje s trojanskim ratom – tragovi
razaranja
• istraživanja Heinricha Schliemanna: 1868. – 1871. i 1879. god. – najstarije slojeve držao za
one iz Homerovih epova
• početak brončanog doba na grčkom kopnu – ranoheladsko razdoblje (RH): 2800. – 2100. g.
pr. Kr. – velike sličnosti s ranim brončanim dobom u Maloj Aziji
• materijalna kultura: brončani predmeti i proizvodnja oslikane keramike ili keramike s
politurom koja imitira metalni sjaj
• gusto zbijena naselja na vrhovima uzvisina
• Pelazgi – mogući negrčki nositelji kulture RH razdoblja – moguća povezanost njihovih
pokreta s “narodima s mora” i Filistejcima
• srednjoheladsko razdoblje: 2100. – 1600/1550. g. pr. Kr.
• tragovi razaranja na gotovo svim lokalitetima na početku razdoblja – prodor novog
stanovništva sa sjevera (možda istoka) – novi indoeuropski val
• miješanje s starosjedilačkim stanovništvom (vj. Pelazgi) – vj. počeci formiranja Jonjana i
Eoljana – tj. formiranja budućeg grčkog supstrata
• pojava novog ratničkog sloja – bojna kola s dva kotača
• nova naselja – pretežno seoskog karaktera – duge kuće s apsidalnim završetkom i kuće-
megaroni
• sahranjivanje u kamenim sanducima
• lončarsko kolo – siva minijska i mutno oslikana keramika
• prvi jači kontakti s Kretom
• jačanje utvrnenih palača (Mikena, Tirint, Pil i dr.) – oko 1600/1550. g. pr. Kr. – početak
novog civilizacijskog razdoblja
• kasnoheladsko razdoblje: 1550. – 1060. g. pr. Kr.

2
• snažan uspon gospodarstva – jačanje vladajućeg sloja – novi način ukopavanja: grobovi u
obliku rova i grobovi s lažnom kamenom kupolom (tholosi)
• vojna oprema u grobovima: dugi mač, bodež, štit, bojna kola – dobro opremljeni ratnici –
novost: bogati
zlatni prilozi (pehari, zlatne maske)
• porijeklo zlata – možda plaća mikenskih plaćenika za protjerivanje Hiksa iz Egipta – oko
1570. god.
• razvoj keramičke proizvodnje i zlatarstva – utjecaji s Krete
• Mikena, Tirint, Pil i Arg – utvrđene palače – centri moći – iskopavanja u Mikeni 1876. –
1877. – Heinrich
Schliemann
• upotreba pisma – linear B (od cca. 1500. g. pr. Kr.) – slogovno pismo – grčki jezik –
dešifrirali ga John
Chadwick (lingvist) i Michael Ventris (arhitekt) 50-ih godina 20. st.
• otkriveni arhivi glinenih pločica s linearom B – Mikena, Pil, Knos
• podaci o društvenoj strukturi, vojsci i gospodarstvu
– vladar – vanaks: upravna i vjerska funkcija
– lavos – ratnički stalež: plemići-ratnici
– lavagetas: njihov zapovjednik – prvi do vanaksa)
– damos – činovnici, zemljoradnici, obrtnici
– kamaeves – najniži sloj – fizički radnici
– temenos – vladareva ili plemićka zemlja – slično feudu
– basileus – službenik na čelu lokalnih zajednica – manje važna funkcija
• Homerova slika mikenskog društva – djelomično točna – dio potječe elemenata iz njegovog
vremena – 8. st.
pr. Kr. – kod Homera: basileus je kralj – jednak po statusu s plemstvom (basileidai)
• otkriveni trgovački popisi robe i popisi vlasništva
• iz tablica vidljiva razvijena poljoprivreda: žito i razne mediteranske kulture, uzgoj stoke,
uzgoj konja i
lovačkih pasa
• religija – popisi bogova na linear B pločicama – imena slična klasičnim grčkim – prisutan i
stariji mediteranski
kult plodnosti – utjecaji s Krete: kult bika, žrtvenici s dva roga
• vjerovanje u zagrobni život – bogata grobna oprema

• vrhunac mikenske civilizacije – oko 1400. g. pr. Kr.


• prodor na Kretu – relativno miran način – nakon prirodne kataklizme – pitanje karaktera
vlasti - grčki jezik i pismo (linear B) na Kreti
• utjecaji Mikene na Cipru – moguće veze s Filistejcima na Palestinskoj obali – slična
materijalna kultura
• veze s Malom Azijom – na hetitskim natpisima spominje se narod Ahijawa – Ahejci?
• Mikenjani na zapadu – Italija: Tarentski zaljev, Sicilija, Lipari, tirenska obala, možda i do
Španjolske, manji tragovi mikenske civilizacije i na Jadranu
• prodor na zapad – vezan uz pilsko kraljevstvo na vrhuncu moći: 1400. g. – 12. st. pr. Kr.
• glinene pločice u Pilu – toponimi Pisa i Metapa (Metapont)
• kraj mikenske civilizacije – u sklopu kaotičnih zbivanja na Mediteranu – vrijeme prodora
“naroda s mora”
• unutrašnji sukobi i iscrpljivanje mikenskih centara – oko 1200. g. pr. Kr.
• prodor Dorana sa sjevera (zadnji grčki val) – ne toliko presudan ali ipak bitan
• Teba – izgorjela i propala početkom 14. st. pr. Kr.
• rat s Trojom – oko 1200. g. pr. Kr. – poznat iz homerovih epova – veže se za propast Troje
VIIa
3
• kraj 13. i poč. 12. st. pr. Kr. – razoreni i napušteni Mikena, Pil i Tirint – zapečene glinene
pločice s natpisima u Pilu – Atena jedina preživjela
• jonska seoba u Malu Aziju – uzrokovana ovim događajima
• pad broja stanovnika u Grčkoj i ukupne civilizacijske razine
• mikenska kultura se sačuvala u zabačenijim krajevima: Arkadija, dijelovi Tesalije, Cipar,
otoci Del i Kej (jug Atike)
• 11. st. – početak “mračnog doba” – grčki srednji vijek – željezno doba

Brončano doba u Italiji


• nastavak kulture terramare iz eneolitika na poluotoku – pod utjecajem srednjoeuropskog
prostora (kremacija, sojenička naselja) – migracija sa sjevera Italije prema jugu
• apeninska civilizacija – nakon 2000. g. pr. Kr. – polunomadsko stočarsko stanovništvo
• porast broja stanovnika i napredovanje poljoprivrede – bolji zemljoradnički alat – uzgoj
žitarica i mahunarki
• raslojavanje društva – novi ratnički sloj – mačevi, kacige, oklopi – s istoka preko mora
uvezen konj i bojna kola
• grobnice poput mikenskog tholosa s lažnom kupolom
• premještanje skupina iz unutrašnjosti dolinama rijeka prema obali – subapeninska
civilizacija – aktivnija faza
• na obali kontakti s utjecajima s Krete, Grčke i Fenikije – kulture Pantalica i Thapsos na
Siciliji – miješanje raznih grobnih rituala – spaljivanje i ukopavanje
• u završnoj fazi brončanog doba oko 1000. g. pr. Kr. – pojava naselja na uzvisinama s
obrambenim zidinama – na sjeveru u Trentinu – sličnost s Istrom
• utjecaji mikenske civilizacije – 14. – 12. st. pr. Kr. – legende o putovanjima homerovih
junaka na zapad –
Diomed, Odisej i Antenor – Hesperija: bajoslovna zemlja na zapadu
• mikenska keramika u Italiji (Tarantski zaljev, Gargano, Etrurija) i Siciliji (Pantalica)
• nalazi ratne opreme – mikenski mačevi
• pločice iz Pila – Metapa (Metapont) i Pisa
• trgovinski odnosi s Mikenjanima – moguća i mikenska naselja u Italiji
• “narodi s mora” – egipatski tekstovi: Akaiouša (Ahejci), Turša (mogući preci Etruščana),
Šardani (Sardinija) – veze italskog prostora s Egiptom
• ekspanzija Feničana – Sardinija (bogata bakrom), Korzika, Španjolska
• na Sardiniji u ranom brončanom dobu – nastavak eneolitičke kulture – stanovništvo vj.
afričkog i hispanskog porijekla
• dolmeni – nadgrobni spomenici od uspravnih kamenih ploča
• nuraghi – okrugli kameni suhozidni tornjevi s više katova (18. – 11. st. pr. Kr.)– obično
okruženi manjim nastambama – vj. društvo feudalnog tipa
• brončani bodeži i mačevi, opsidijan – utjecaj egejskokretskog i mikenskog svijeta

Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru


• početak brončanog doba na ovim prostorima – oko 2300. g. pr. Kr.
• nakon turbulentnog razdoblja indoeuropskih seoba u eneolitiku – smirivanje – miješanje
starih i novih etničkih komponenti
• počinje razvoj koji će teći relativno mirno kroz daljnja stoljeća – do kraja 2. tis. pr. Kr.
• glavno obilježje: disperzivan razvoj kulturnih grupa
• glavni interes na razvoju i proizvodnji metalnih proizvoda
• stvaranje komunikacijske i trgovačke mreže – povezana karpatska ležišta ruda s panonskim
Podunavljem, jugoistočnim alpskim prostorom, Italijom i Balkanom

4
• proizvodnja keramike i dalje vrlo značajna – nosi karakteristična obilježja pojedinih kult.
grupa
• rano brončano doba – 2300. – 1600. g. pr. Kr.
• kositar – relativno rijedak: atlantske obale, Češko Rudogorje, Slovačka
• bodeži – novi tip oružja
• razvoja metalurgije – novi obrtnički stalež
• više zlatnih nalaza na našem području – potvrda jače trgovine
• stočarstvo i ratarstvo i dalje nose gospodarstvo
• vinkovačka grupa u Slavoniji – nasljednica vučedolskog kulturnog kompleksa
• na obali: kulturno neodređeno rano brončano doba Istre i Hrv. primorja, cetinska i posuška
grupa
• poveznica sjevera i juga – bosansko područje sa svojim ranim brončanim dobom
• cetinska grupa – bogati metalni nalazi – posebno oružje: bodeži
• metalni predmeti kao prilozi u tumulima (grobnim humcima) – utjecaj istočnih stepskih
krajeva i indoeuropskog vala doseljavanja
• cetinska grupa – zamršen etnički razvoj – nastaje supstrat za razvoj kasnijih etničkih skupina
• u Istri – u ranom brončanom dobu – razvoj prvih kasteljera (gradinskih naselja) – kasniji
utjecaj na susjedna talijanska područja
• grobovi od kamenih ploča – ukop zgrčenih pokojnika
• jadranski prostor – pouzdani kontakti sa drugom jadranskom obalom
• srednje brončano doba – 1600. – 1300. g. pr. Kr. – jačanje kontakata s okolnim prostorom i
kulturnim pojavama
• vatinska kulturna grupa – Slavonija, Srijem – poveznica s karpatskim prostorom
• naselja s nalazima tzv, panonske (transdanubijske) inkrustrirane keramike i lokalna grupa
Bijelo Brdo-Dalj –
Slavonija i Baranja – kontakti s srednjoeuropskim prostorom
• licenska keramika – ukrašavanje otisnutim vrpčastim ukrasom – pojava iz zapadne Panonije
– SZ Hrvatska
• u Lici – kontaktna zona panonsko-karpatskog i sjevernoitalskog i alpskog područja –
tumulski grobovi sa skeletnim ukopima
• Istra – daljnja izgradnja kasteljera – Gradina na Velom Brijunu i Monkodonja kod Rovinja –
najbolje istražene
• složen sustav ulaza na gradine – na Monkodonji – pravokutne kuće u gustim redovima
• grobovi i dalje od kamenih ploča – na gradini Vrčin kod Vodnjana – više grobova
omeđenom suhozidnim ogradama – obiteljska grobna polja
• kontakti Istre s italskim prostorom
• slaba istraženost ostatka naše jadranske obale – slabo poznat razvoj u ovom razdoblju
• kasno brončano doba (KBD) – 1300. – 750. g. pr. Kr.
• dolazak nositelja kulture polja sa žarama (KPŽ) sa sjeveroistoka – zadnja velika
indoeuropska seoba
• KBD – još uvijek doba etničke anonimnosti – zajednice iz ovog razdoblja čine osnovu
formiranja etničkih zajednica u željeznom dobu – neprekinut povijesni razvoj do antike
• KPŽ – SJ Hrvatska (stariji stupanj KBD, 1300. – 1050. g. pr. Kr.): virovitička grupa, grupa
Grenani-Barice, grupa Belegiš I. i II.
• pojava pojma ostava – skupina predmeta ukopanih u zemlju – arheološki fenomen čest u
brončano doba
• urezivanje i iskucavanje brončanog lima – nove tehnike
• mlađi stupanj KBD: 1050. – 750. g. pr. Kr.
• u SJ Hrvatskoj – nastavak KPŽ-a: grupa Dalj, grupa Novigrad – Donja Dolina, grupa
Zagreb, grupa Velika Gorica
• Japodska grupa, grupa Istra, Liburnijska skupina, Srednjodalmatinska grupa – pokazuju
naznake budućih
5
etničkih zajednica u željeznom dobu – daljnji razvoj teče neprekinuto na prostoru antičkih
Histra, Liburna i
Japoda
• u Japodskoj grupi – miješanje inhumacije (utjecaj KPŽ-a) i incineracije
• kultura Japoda – direktni nastavak ove grupe
• u 12. i 11. st. – značajne trgovačke veze Jadrana s mikenskom i postmikenskom Grčkom –
razvoj pomorstva i plovidbe
• jantarski put završava na sjeveru Jadrana – nalazi mikenske keramike, nakita i ingota bakra s
naše obale – moguće i veze s feničkim krajevima
• trgovina jaka i u zalenu obale – liburnsko i japodsko zaleđe
• 11. i 10. st. pr. Kr. – prijelomno razdoblje za istarski i liburnski prostor
• prijelazna faza iz brončanog u željezno doba
• utjecaj KPŽ-a takoner i na liburnski prostor – još slabije nego kod Japode
• prva faze liburnske kulture u 9.st. je već željeznodobna – gradinska naselja
• arheološki podaci ukazuju na jake veza Liburna s prostorom oko antičkog Picenuma u Italiji
– teze o mogućoj seobi s naše obale u Italiju
• potvrda razvoja liburnskog pomorstva

• u Istri – 11. i 10. st. je također prijelomno razdoblje


• povezanost s panonskom i jugoistočnoalpskom KPŽ jača nego kod Japoda i Liburna
• prva faza kulture Histra – 11. st. – pokopavanje spaljenog pokojnika u žari
• neprekinut razvoj kulture do dolaska Rimljana – razvoj gradinskih naselja i napredovanje
materijalne kulture
• središta kulture Histra – Nezakcij, Picugi i Beram
• vjedro tipa Hajduböszermeny iz Picuga – veza s karpatskopanonskim prostorom
• kontakti i sa Alpskim prostorom – sojeničarska naselja u Švicarskoj – perle od staklene
paste