You are on page 1of 6

HELENIZAM

JUŽNA ILIRIDA I GRČKI SVIJET

Uspon Makedonije
• Makedonija – kraljevstvo od kraja 8. ili početka 7. st. pr. Kr. – dinastija Argeada
• jezgra države – današnja Donja Makedonija
• 7. i 6. st. – zatvorena vanjska politika
• Aminta I. (540. – 498. g.): početak vanjskopolitičke orijentacije Makedonije – vazal
perzijskog kralja Darija
• za vrijeme Aleksandra I. (498. – 454. g.): širenje kraljevstva na sjever – obnova
samostalnosti nakon perzijskog poraza kod Plateje 479. g. – približavanje klasičnom grčkom
svijetu
• Arhelaj (413. – 399. g.) – gradnja cesta – razvoje trgovine – nastavak približavanja grčkoj
civilizaciji – ratovanja s Ilirima i Dardancima
• Aminta III. (cca. 393. – 370. g.) – proširenje države na sjever: južni dio današnje
Makedonije – ratuje s Ilirima – veze s Atenom
• “helenizacija” države – uz zadržavanje arhajskih osobina: nasljedna monarhija, palača kao
vladarsko središte, poligamija, sustav sličan feudalnom
• Aleksandar II. i Perdika III. – kratka vladavina – Perdika pogiba u borbi s Ilirima

Uspon Makedonije – Filip II.


• Filip II. – treći Amintin sin – vlada od 359. g. – pridružuje sve gornjomakedonske kneževine
kraljevstvu
• reforma vojske – makedonska falanga
• pobjeda nad koalicijom Ilira, Tračana i Atenjana–posljedica: raspad 2. atičkog saveza 356.
g.
• osvajanja na istoku – Halkidika, Trakija
• uspješan rat protiv Fokinana i Atene: 356. – 346. g. – Filip smješta stalnu vojnu posadu u
savezničku Tesaliju – postaje doživotni arhont Tesalije: 342. g.
• pod makedonskom kontrolom – sjeverna i srednja Grčka, Epir
• Filip želi ujediniti Grke u osveti Perzijancima za rat osvajanja 480. g.
• sklapa savez o nenapadanju s Perzijom – napada Bizancij 340. g. – ugrožava dobavu žita s
Crnog mora – posebno ugroženi atenski interesi
• Atena okuplja novi protumakedonski savez – Teba i Beoćani se pridružuju
• 338. g. – bitka kod Heroneje u Beotiji – poraz Atenjana i Beoćana – Filip postaje gospodar
cijele Grčke – Korintska liga

Aleksandar
• 336. g. pr. Kr. – Filip ubijen u atentatu Aleksandar dolazi na vlast – ratuje s Ilirima i
Tračanima na zapadu i sjeveru
• vraća pod kontrolu grčke polise koji su izašli iz Korintske lige nakon Filipove smrti –
razaranje Tebe 335. g.
• 334. g. – nastavak očevih planova – napad na Perziju – prelazi Helespont
• Granik – pobjeda nad perzijskom vojskom – ostvarena heterskim konjaništvom pod
Aleksandrovim vodstvom
• u grčkim gradovima na maloazijskoj obali Aleksandar dočekan kao osloboditelj – Milet se
odupire
• daljni prodor kroz Malu Aziju: Likija, Pamfilija, Pizidija (Gordij), Kapadokija, Kilikija
(Tars)
• 333. g. – perzijski plaćenik Memnon (Grk s Roda) umire na Lezbu – kraj pohoda perzijske
flote na Grčku

1
• u ljeto 333. g. – Darije osobno vodi vojsku protiv Aleksandra – bitka kod Isa u Kilikiji –
poraz Perzijanaca – zarobljeni Darijevi majka, žena i djeca – Darije bježi ostavljajući vojsku
• prodor u Siriju – Aleksandar kod Damaska zarobljava perzijsku ratnu blagajnu
• Fenikija – predaju se Sidon i Biblos – sedmomjesečna opsada Tira – opsadni strojevi i nasip
od 800 m
• 332. g. – Aleksandru se predaje Egipat – u Memfisu proglašen faraonom gornjeg i donjeg
Egipta – posjet oazi Siva
• 331. g. – Darije III. skuplja vojsku kod Babilona – priprema bojno polje za kola sa srpovima
kod Gaugamele (Arbele)
• noć prije bitke Makedonska vojska se odmara – perzijska ostaje na položajima
• početni uspjesi indijskog i perzijskog konjaništva – prodiru u makedonski logor
• Aleksandar s konjaništvom odbija napad – u borbu ulazi skitsko i baktrijsko konjaništvo te
kola sa srpovima
• makedonsko hetersko konjaništvo prodire kroz procjep u perzijskim linijama – Darije bježi
– raspad i uništenje perzijske vojske
• vojna skupština proglašava Aleksandra “kraljem Azije”
• Mezopotamija i Babilon – osvojeni bez borbe – u Suzi prisvojena carska riznica – novac
pušten u opticaj
• daljnji prodor prema istoku – teške borbe s Kurdima kroz zimu 331/330. – osvojen i spaljen
Perzepolis
• u proljeće 330. g. u Ekbatani Aleksandar proglašava rat završenim – raspušta savezničke
snage – vojnici koji ostaju u vojsci postaju plaćenici
• Darije bježi kod medijskog satrapa Besa koji ga svrgava i zarobljava
• Aleksandar ih progoni – Bes daje ubiti Darija – Aleksandar ga sahranjuje u Perzepolisu uz
počasti
• Bes se proglašava kraljem – podržavaju ga istočni satrapi – bježi dalje na istok – 329. g.
Ptolemej – uhvaćen i pogubljen u Zariaspi
• Aleksandar nastupa kao novi perzijski kralj – prima u službu Darijeve azijske vojnike i
grčke plaćenike
• do 327. g. – pokoreni odmetnuti istočnoperzijski satrapi
• Baktrija – organizirani otpor: Spitamen – 328. g. Aleksandar ga pobjenuje na sogdijanskoj
granici – Spitamena ubijaju Skiti s kojima bježi – kraj ustanka u Baktriji i Sogdijani – ženidba
Roksanom
• ljeto 327. g – Aleksandar kreće iz Baktrije na Indiju – Hindukuš – kabulska dolina
• 326. g. prima 5 000 vojnika savezničkih snaga u današnjem Pakistanu
• na rijeci Hidasp – bitka s kraljem Porom – 200 ratnih slonova na indijskoj strani – teško
ostvarena Aleksandrova pobjeda – Por postaje vazalni vladar
• rijeka Hipasis (Sutlej) – krajnja točka Aleksandrovog prodora – planira krenuti prema
Gangesu i oceanu
• pobuna vojske – Aleksandar u rujnu 326. g. naređuje povratak
• iz Bukefale niz Hidasp i Ind – Nearh vodi novosagrađenu flotu – Krater i Hefestij vode
vojsku uz rijeke – pokorena dolina Inda – nove satrapije
• 325. g. – Nearh plovi od delte Inda do ušća Eufrata – istraživački značaj puta
• Aleksandar – kroz pustinje Gedrozije (Beludžistan) – Krater kroz Arahoziju
• teški gubitci Aleksandrovih snaga na povratku – bolesti, žeđ, glad
• u ožujku 324. g. – susret flote i vojske u Hormuzu – povratak u Mezopotamiju

Aleksandrov kraj
• 324/323. g. – Aleksandar u Pasargadi i Suzi – pobune makedonskih i perzijskih satrapa –
uspješno smirivanje situacije
• Aleksandar uspostavlja apsolutnu vlast po perzijskom uzoru – orijentalni dvorski
ceremonijal – Babilon: nova prijestolnica države
2
• simbolično povezivanje istoka i zapada – ženidba 10 000 grčkih i makedonskih vojnika s
Perzijankama
• nezadovoljstvo i pobuna grčkih i makedonskih vojnika – Aleksandar otpušta većinu veterana
• Aleksandar planira novu ekspediciju – oko Arabije do Egipta – možda i na zapad Afrike
• umire 13. 6. 323. g. godine nakon kratke bolesti – malarija, groznica
• glavni izvori za Aleksandra: Arijan i Diodor Sicilski
• ubrzo počinje urušavanje države
• 323/322. – ustanak u Grčkoj pod vodstvom Atene – Lamijev rat – ugušen nakon poraza
ustanika na kopnu (kod Kranona) i moru (kod Amorgasa)
• kontrolu i vlast u državi preuzimaju Aleksandrovi vojni zapovjednici

Borbe dijadoha
• Aleksandrova majka Olimpija – pokušava maloljetnog Aleksandrovog sina postaviti za
makedonskog kralja – daje ubiti Filipa III. Arhidaja (Aleksandrov brat)
• kontrola nad državom – sve više u rukama dijadoha – počinju podjele i sukobi između njih
oko teritorija i prevlasti
• 321. g. pr. Kr. – Antigon i Kasandar (Antipatrov sin) dijele državu
• Antipatar: državni namjesnik u Grčkoj i Makedoniji – Perdika: regent Aleksandrovom
maloljetnom sinu
• Atena – ponovno samostalna od 317. do 307. g. – oligarhija: Demetrije Faleronski – zadnji
uspon Atene
• 316. g. – Kasandar ubija Olimpiju – preuzima kompletnu vlast u Makedoniji
• Antigon – pokušava ujediniti državu pod svojom vlašću – bez uspjeha
• podjela Aleksandrove države:
– Kasandar – Makedonija, Grčka
– Antigon – Mala Azija i Medija
– Seleuk – Sirija, Mezopotamija, dio Perzije
– Ptolemej – Egipat, južni dio Sirije
– Lizimah – Trakija

• između dijadoha – izbijanje čestih sukoba i prekrajanje granica


• 310/309. – Kasandar ubija Roksanu, Aleksandra mlađeg i Herakla (Aleksandrov nezakoniti
sin)
• 309. – 306. g. – rat Ptolemeja i Antigona za Grčku – Antigonov sin Demetrije Poliorket
poražava Ptolemejevu flotu – zauzima Atenu – kraj atenske samostalnosti
• 306. g. Antigon se proglašava kraljem – za njim isto rade Kasandar, Lizimah, Seleuk i
Ptolemej
• 301. g. – bitka kod kod Ipsa – Lizimah i Seleuk (s 400 slonova) pobjeđuju Antigona (s 75
slonova) koji pogiba u bitci
• podjela Antigonove države:
– Kasandar: Makedonija i Grčka
– Lizimah: velik dio zapada Male Azije
– Seleuk: Armenija, Kapadokija, SJ Sirija
– Plistarh (Kasandrov brat): Kilikija, Karija
– Ptolemej: južna Sirija
• kraj svih mogućnosti postojanja jedinstvene države
• 280. g. – ubijen zadnji dijadoh – Seleuk
• tri nove dinastije:
– Antigonidi u Makedoniji (Antigon Gonatas)
– Seleukidi – Antioh I (sin Seleuka Nikatora)
– Egipat – Lagidi (Ptolemej II.)

3
Makedonija
• 298. g. pr. Kr.– umire Kasandar
• 294. g. – Demetrije Poliorket – osvaja Atenu – pridobiva makedonsko prijestolje
• epirski kralj Pir i Lizimah mu 288. g. otimaju kraljevsku naslov
• 281. g. – Seleuk pobjenuje Lizimaha – smatra se makedonskim kraljem
• 280. g. – Seleuka ubija Ptolemej Karaun – stradava sljedeće godine u keltskom napadu na
Makedoniju i Grčku
• Antigon Gonatas (sin Demetrija Poliorketa) – na makedonskom prijestolju (276. – 239. g.)
• dinastija Antigonida na vlasti do Rimljana
• 266. – 261.: nova grčka pobuna – hremonijadski rat – neuspjeh ustanka – makedonske vojne
posade razmještene po Grčkoj
• 229. g. – Atena ponovno stječe nezavisnost
• jačanje Etolije – Ahejci vode novi savez u kojemu su Korint i Arg
• kriza u Sparti – samo 700 punopravnih građana – Kleomen 226. g. ruši efore – oslobađa
helote – daje im puna prava
• pokušaj uspostave nove spartanske hegemonije
• rat Sparte i Ahejskog saveza – 222. g. – poraz Spartanaca kod Selasije
• Makedonija: pod pritiskom Etolaca, Ptolemejevića i Seleukida
• Filip V. (221. – 179. g.) – novi maked. kralj
• 220. – 217. g.: suzbija etolsko gusarstvo
• rimski ratovi s Ilirima i njihov prodor u Ilirik – nova opasnost za Makedoniju
• 215. g. – ugovor Filipa V. s Hanibalom – počinju makedonski ratovi – posljedica: Rimljani
ulaze u Makedoniju, Grčku, Malu Aziju i Egipat
• 215. – 205. g.: prvi makedonski rat
• 200. – 197. g.: drugi makedonski rat
• opadanje makedonske moći – sve veći rimski upliv na Balkanu
• Filipa V. nasljenuje sin Perzej (179. – 168. g.) – 3. makedonski rat – 168. g.: konačni poraz
kod Pidne
• 148. – 146. g.: ustanak protiv rimske vlasti u Makedoniji i Grčkoj – poraz ustanka –
uništenje Korinta
• osnovana provincija Makedonija: Epir, Makedonija, sjev. dio Grčke, južna Albanija
• Sparta i Atena – zadržavaju samo formalnu samostalnost – zapravo pod rimskom vlašću

Lagidi i Seleukidi
• Lagidi – Ptolemej I. – preuzima apsolutistički sistem vladavine – vlada kao faraon
• prijestolnica u Aleksandriji – postaje kulturni centar – osniva se Muzeion
• sukob sa Seleukidima zbog sjevernih granica u Siriji i kontrole nad Ciprom i egejskim
otocima – četiri sirijska rata od 278. do 218. g.
• od Ptolemeja V. (278. – 217. g.) – početak opadanja države – sve jači utjecaj Rima
• posljednji Lagid – Kleopatra – najduže postojeća dijadoška država
• Seleukidi – Seleuk I. – ženi se baktrijskom princezom – od 312. g. babilonski satrap – od
305. g. samoproglašeni kralj
• Arahoziju i Gedroziju daje indijskom kralju Čandragupti – u zamjenu za ratne slonove
• 281. g. pobjenuje Lizimaha
• Antioh I. (280. – 261. g.) – pobjenuje Kelte (Galate) u Maloj Aziji
• za Antioha II. (261. – 246. g.) – od države otpadaju dijelovi Male Azije (od 263. g.
pergamsko kraljevstvo)
• baktrijsko kraljevstvo (239. – 130. g.) – uništeno prodorom Parta

4
• 188. g. poraz Antioha III. od rimsko-makedonske koalicije kod Apameje – Rim ulazi u Malu
Aziju
• nakon Antioha IV. (175. – 164. g.) – Mezopotamija postaje dio partske države – Pompej 64.
g. osvaja Siriju – kraj seleukidske države

Kultura u helenističkom razdoblju


• novi centri kulturnog u društvenog života – gradovi u helenističkim državama
• zajednički jezik helenizma – grčki koiné – u upotrebi duboko u Aziji, među Židovima i
prvim kršćanima
• prožimanje pridošle helenske i starih istočnjačkih kultura
• filozofi, pjesnici i umjetnici – često na dvoru helenistički vladara – odmak od život ranijih
polisa kao centara kulturnog života
• u središtima gradova: gimnaziji – vježbališta
• graditeljstvo – jonski i korintski red granenja – tolos u Epidauru – veliki hramovi u Joniji
• slikarstvo na vazama nestaje – novi stil ukrašavanja keramike – Gnathia stil
• plastika – Nika sa Samotrake, Afrodita s Mela
• ilirsko i epsko pjesništvo – Kalimah, Teokrit, Apolonije Rodski
• filologija – Zenodot i Aristofan iz Bizancija
• prirodne znanosti, matematika, medicina i tehnika – Euklid, Arhimed, Ktezibije, Aristarh iz
Sama, Eratosten
• filozofija: Zenon iz Kitiona

Južna Ilirida
• teritorij južne Iliride – omenen Epirom na jugu i Gornjom Makedonijom i Trakijom na
istoku, Neretvom na sjeverozapadu – na sjeveru nema prave granice
• prema grčkim izvorima (Tukidid, Pseudo-Skilak) – Iliri i Epirani žive po selima – oznaka
barbarstva – za razliku od grčkih polisa
• Epirani – nejasna pripadnost – na razmeđu grčkog i ilirskog svijeta
• Dardanci – uglavnom izdvojeni iz ilirskog kruga – imaju više tračkih od ilirskih elemenata
• osnivanje Epidamna i Apolonije u 7. st. pr. Kr. – poticaj za otvaranje ilirskih krajeva i
modernizaciju – djelomičnu helenizaciju ilirskog zaleđa
• narodi južne Iliride – Atintani, Partini, Dasareti, Enheleji, Taulanti, Labeati, Ardijejci
• Grabo – prvi poznati ilirski kralj (440. – 415. g. pr. Kr.) – u vezi s Atenjanima
• Aminta III. se ženi Euridikom Linkestinankom – otac i majka Filipa II.
• Bardilej – vlada od početka 4. do 358/357. g. – podvrgnuo pod svoju vlast Makedonce
(Aminta) 393. g. i Mološane 385. g.
• 360. g. pobjeda nad maked. kraljem Perdikom – pogibija 4000 ratnika i kralja
• 359. g. Filip II. poražava Ilire zahvaljujući falangi – nova borbena formacija
• 358/357. g. Bardilej umire
• Grabo II. – spominje se od 356. g. – savez s Halkidikom, Atenom, Tračanima, Peoncima
• 356. g.: poraz od Filipa II. (Grabo II. postaje vazalni knez)
• Pleurija – Pleurat: novi ilirski vladar
• 345. g.: uspješan Filipov pohod na Ilire i Dardance do Šar-planine – poraz Pleurije
• 335. g. – Dasaret Klit (Bardilejev sin) ratuje s Peoncima protiv Aleksandra
• Klit osvaja pograničnu utvrdu Pelij (između Ilirije i Makedonije) – Glaukije (kralj
Taulanata) stiže u pomoć Klitu
• Klitova i Glaukijina vojska naoružane poput makedonske ili grčke (velika konjica,
kopljanici, praćkaši, znatan broj hoplita) – Arijanov opis
• Aleksandar noću kod Pelija poražava Klita i Glaukiju – obojica bježe k Glaukiji i
Taulanatima
• dio Ilira uključen u Aleksandrovu vojsku u pohodu na Aziju – Ilir Piton – satrap Velike
5
Medije
• Glaukija 317. g. prima svoju zaštitu dvogodišnjeg Pira – budućeg epirskog kralja
• Kasandar 314. g. podvrgava Glaukiji po svoju vladavinu – nudi 200 talenata za izručenje
Pira – Glaukija odbija
• slijedeće godine Glaukija i Korkirani istjeruju makedonsku posadu iz Apolonije i Dirahija –
Dirahij predan Glaukiji
• 312. g. Kasandar opsjeda Apoloniju – poražen od Ilira i Korkirana – makedonska posada
protjerana i s Leukade
• 307. g. – Glaukija postavlja Pira na epirsko prijestolje
• Glaukija vlada do posljednjih godina 4. st.
• Bardilej II. – vjerojatno Klitov sin – ilirski kralj početkom 3. st. iz naroda Dasareta
• udaje svoju kćer za Pira – dobri odnosi i veze s Pirom – slabljenje ilirske države
• Pir širi svoje kraljevstvo na makedonske i neke ilirske krajeve
• Monunije – oko 280. g. – vjerojatno kralj Taulanata – kuje svoj novac – vjerojatno u
Dirahiju
• Mitil – oko 270. g. – takoner kuje svoj novac
• oba vladara nemaju veći značaj poput Bardileja ili Glaukija
• u razdoblju od 5. do 3. st. – gospodarska i društvena transformacija južne Iliride
• povećanje broja stanovnika – potrebne veće količine hrane – razvoj ratarstva
• osnivanje gradova – silazak s gradina – pojava u južnoj Iliridi, Makedoniji i Epiru
• utjecaj grčkog svijeta na običaje, religiju i svakodnevni život
• kovanje novca ilirskih vladara
• uporaba tipične grčke vojne opreme