SUVREMENI OVJEK PRED

PITANJEM BOGA
1. Izazov nevjere

Ispovijest vjere Hrvata katolika

vrsto vjerujem
u Boga Oca
i Sina
i Duha Svetoga.
ivotom elim potvrditi
svoj krsni savez s Bogom
i tako obnoviti
sveti pradjedovski zavjet
vjere u Isusa Krista
i vjernosti Katolikoj crkvi.
Svoju odluku polaem
u Bezgrjeno Srce
Presvete Bogorodice Marije.
Amen.

Zato me sili, Gospodine,

da idem kroz pustinju?
Muim se u trnju.
Treba mi samo jedan znak
od tebe, da se pustinja
promijeni, da suhi pijesak,
da horizont, da veliki, tihi
vjetar ne bude vie nita
strano ni sluajno, nego
iroko carstvo kroz koje
spoznajem tebe.
A. de St. Exupery

POLAZITE
Kod dananjih ljudi primjeuju se
tekoe u odnosu na iskustvo i
spoznaju Boga. Pokazuju se na
razliite naine: u praktinom ateizmu,
religioznoj ravnodunosti, u
funkcionalnoj religioznosti koja kreira
religiju po vlastitoj mjeri te u novoj
religioznosti.

Sekularizacija
- proces odvajanja
religije i drutva , Crkve
i drave
- religija se oblikuje po
vlastitom izboru
- sveto se povlai u
privatnost
- religija gubi drutvenu
vanost

Sekularizam
- zatvaranje drutva za
religiju, odbacivanje i
negiranje Boga
- posljedica
sekularizacije
- ovjek sebe stavlja
na mjesto Boga,
mjerilo je svega
- religijske vrijednosti
su besmislene
- oblici: potroaka
civilizacija,
hedonizam, tenja za
moi i vladanjem,
diskriminacija,....

Koje oblike ateistikog

sekularizma
prepoznaje na
slikama?

Odsutnost svake nade u bolju

budunost. Ljudski ivot je praznina.

UZROCI
RELIGIOZNE
RAVNODUNOSTI

Krajnji nedostatak
vjere u smislenost
ivota, koji se
zavrava u drogi,
alkoholu i ostalim
oblicima uivanja...=
HEDONIZAM

Slika Boga koji zadovoljava

Imati je vrijednije
ljudske potrebe i koji je
nego biti. =
nadomjestak ljudske nemoi
KONZUMERIZAM/
korisnost Boga.
Sve je relativno: ne
UTILITARIZAM = korisno je
ono to donosi ugodu, a iskljuuje postoje naela koja
neugodu, jer je ugoda bitni
su apsolutna. =
simptom ovjekove sree.
RELATIVIZAM

PITANJA:

Koje je
znaenje Boga
u ivotima
ljudi iz tvog
okruenja?

to misli o
relativizmu?
(apsolutna sloboda
bez odgovornosti): ne
postoje apsolutna
naela: dobro, istina,
vrednota i sl.

Koje su najee
potekoe s vjerom u
Boga kod suvremenog
ovjeka?

Koji su najei
uzroci
religioznog
indiferentizma/
ravnodunosti?

Ruski knjievnik Ljermontov je kroz portretiranje Peorina

portretirao sudbinu odrastanja mladog narataja.
Peorin je bio neobian i nadaren ovjek koji je zbog tekih
drutvenih okolnosti ostao odbaen od drutva. Bio je
neshvaen ovjek koji je propao upravo zato to ga je muio
dvostruki moral u svijetu. 'Svi su na mom licu vidjeli znake runih
osobina, kojih nije bilo u mene, ali su pretpostavljali da ih imam, pa
su se pojavile. Bio sam skroman potvorili su me da sam lukav, pa
sam se povukao u sebe. Snano sam osjeao dobro i zlo; nitko me
nije mazio, svi su me vrijeali, pa sam postao zlopamtilo... Bio sam
spreman zavoljeti cijeli svijet, ali me nitko nije shvatio, pa sam
nauio mrziti. Moja siva mladost protekla je u borbi sa samim sobom
i sa svijetom; plaei se podsmjeha, sakrivao sam svoje najljepe
osjeaje na dnu srca - i ondje su i umrli. Govorio sam istinu - nisu mi
vjerovali pa sam ih poeo varati... Postao sam moralni bogalj!'.
(Ljermontov Mihail Jurjevi u romanu Junak naeg doba)

SR NEVJERE
Nevjera (...)ona je u biti praznina. Ne vjerovati znai ne povjeravati se, ne
ulaziti u svijet objavljen i darovan, u vijest predanu i otkrivenu. Nevjera nita
ne govori o punini i izriaju due, o punini srca, o susretu, o povjerenju i
predanju. U nevjeri dua ostaje bezglasna, bez odjeka, bez novog svijeta.
Nita se ne uje, ni poziv, ni odaziv, ni razgovor, ni dogovor. U nevjeri je
sruena ovjekova iskonska elja da (...) bude s Nekim veim od sebe.
(M. kvorc, Vjera i nevjera)

NAJEI MOTIVI NEVJERE (M. KVORC):

1.

2.
3.

4.
5.
6.
7.
8.

strah pred Uzvienim i Svetim (Sveto je neto izvanredno, strano i privlano u

isti mah). Pred Svetim ovjeka obuzimaju i strah i radost. Danas je od tog straha
naglaenije uvjerenje da je Bog prijetnja ovjekovoj veliini i slobodi.
neki Sveto i vjeru smatraju magijom, a na taj nain vjera predstavlja suprotnost
znanosti, misterij se opire umu. A sklad izmeu tog dvoje treba znati objasniti.
ateizmu pogoduje i desakralizacija svijeta i ivota: napredak znanosti i tehnike;
osobna pitanja (Ako mi Bog ne dolazi u ivot, ako se ne zanima za moje probleme,
to e mi). ovjek eli autonomno motriti svemir i ivot i sudbinu.
nedostatak religioznog iskustva zaboravlja se da je vjera prije svega razumno
prijanjanje uz osobnog Boga.
neprihvaanje tri stvarnosti svake prave vjere: misterije, apsolutne istine i
dogme ovjek pred misterijem, kad-tad, osjea sveti strah.
radost radost kao da se protivi Bogu ili se Bog protivi njima. (nauk o grijehu i
odgovornosti,...)
problem Zla i Providnosti Bog je nemilosrdan, nije dobar; kunje ivota.
ovjekova elja za apsolutnom slobodom kritika ideje i stvarnosti Boga Oca
koji je zakon, strogi sudac, bie koje ne daje dovoljno slobode. Uklanja se molitva,
poslunost, gase se rtve i poniznost.

SUVREMENI OBLICI ATEIZMA

1) Znanstveni ateizam
Oznaen je bezgraninim povjerenjem u napredak znanosti, filozofske refleksije,
znanosti o ovjeku posebno sociologije i tehnologije. Ukratko, znanstveni ateizam pun
je neslomljivog povjerenja u Razum. Odatle proizlazi isto tako neslomljiva vjera u
efikasnost, pa i svemo, odgoja koji e u budunosti oblikovati neki tip potpuno
izgraenog ovjeka na znanosti i koji ivi od te znanosti. Moderna znanost ostavlja
2) Boga, jer ga nije mogue empirijski analizirati i utvrditi.
2) Humanistiki ateizam
Sastoji se u dosljednoj i radikalnoj primjeni aksioma: Homo homini Deus. Budui da
Bog nije nita drugo nego projekcija ovjekovih snova i sposobnosti (Feuerbach),
dolo je vrijeme da taj Bog opet integrira svoj locus naturalis, a to je ljudsko srce.
Odatle proizlazi osjeaj slobode i ponosa koji vrlo brzo dovodi do ludosti akcije
(aktivizam), do nadimanja onoga JA, do osjeaja grozniave hiperodgovornosti (ovjek
je sposoban, dakle i odgovoran za sve). Sve to moe dovesti samo do nekoga
egzistencijalnog umora kojemu je uzrok Sizifov posao da mora izgraditi svijet
svojim vlastitim mukama i potpuno sam. Jasno je da za taj humanizam Boja smrt
ne predstavlja nikakav problem: Bog je jednostavno suvian.

3) Ateizam reakcije
On je proizvod neke vrste kolektivnog sjeanja koje je zapamtilo lom izmeu
crkve i moderne civilizacije posebno tijekom 19. i 20. stoljea. Taj se
ateizam pothranjuje povijesnim sjeanjima, a tiu se Crkve kao
institucije. To je antiklerikalizam naroda koji uvijek traje, naroda koji pati
od uspomene na prastare nepravde i bijedu. Najvaniji razlog toga
ateizma reakcije moda se nalazi u egzistencijalnoj zaputenosti i osami u
kojoj je Crkva ostavila proleterske mase 19. stoljea.
4) Praktini ateizam
Postoji u svako vrijeme, iako je u nekim epohama bio ublaen pa i
ogranien drutvenim pritiscima. Uvijek je bilo i uskrsnua poganstva. To je
praktini ateizam potroakog drutva. On se nalazi pred uitkom
panem et circenses (Kruha i igara) pa kako da se brine za nauk i moral
koji upozorava na opasnosti tako divnog svijeta? To je kult svega, ali
odmah, i neposredni zaborav kad je potrebno proi kroz neku patnju.
Najopasniji i najneiskorijenjiviji ateizam jest ba ovaj praktini, ona
duhovna tupost koja postoji u sva vremena i koju je i sam Isus
napadao: Teko vama, bogatai, i jao onima koji gue poziv i poruku
zbog briga ivota. On naprotiv dolazi iz duhovne praznine, koja sve
vie u nae vrijeme postaje jedina alternativa vjeri.

ATEISTIKA INTERPRETACIJA RELIGIJE KRANSKA OBJAVA

-

klasici kritike religije: L. Fuerbach, K. Marx, F. Nietsche, S. Freud

trae: osloboenje ovjeka od religije, od vjere u Boga, i tako omoguiti
da ovjek postane Bog
religija je proizvod ovjekovih potreba i elja
Religija je uzdah potlaenog stvora, osjeaj okrutnog svijeta, ...ona je
opijum za narod... (K. Marx)
Religija je tada bila opsesivna neuroza ovjeanstva... (S. Freud)
Koja je bitna razlika izmeu poimanja Boga u ateizmu i u kranskoj
objavi?

MISLI O BOGU I OVJEKU

Ako nema Boga, sve je doputeno. (Dostojevski)
Ako nema Boga, nema niti ovjeka. (N. Berdjajev)
Tko porie Boga, slian je onomu koji porie sunce; nema smisla, ono i dalje sja. (J.
Langbehn)

PONAVLJANJE
Nadopuni reenice:
Sekularizacija

Proces _______________religije od
drutva.

Posljedica procesa sekularizacije

s _ _ _ _ _ _ _ _ _ _.

Nauk ili ponaanje koje n _ _ _ _ _

o p _ _ _ _ _ _ _ _ Boga ili boanstva.

ateizam

Odbacivanje Boga u ime razuma i znanosti

z _ _ _ _ _ _ _ _ _ a _ _ _ _ _ _.

Bog je porizvod ljudskih elja i potreba.

h _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ateizam.

Nain ivljenja kao da ________________.

praktini ateizam

Relativizam

U ime slobode ovjeka, odbacuje se

postojanje Boga, te a_ _ _ _ _ _ _ _ _
ljudskih i moralnih naela.

Najpoznatiji kritiari religije

_________________, ______________

Religiozni i _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

religiozna ravnodunost

Filozofsko uenje koje govori da se Boga

ne moe spoznati.

agn_________