PRAVNA SREDSTVA U UPRAVNOM POSTUPKU

SEMINARSKI RAD

Sarajevo,01.07.2015.god
0

PRAVNA SREDSTVA U UPRAVNOM POSTUPKU

SEMINARSKI RAD

STUDENT: Selma Feriz

PREDMET: Upravno procesno pravo
PROFESOR: Prof. dr Goran Brankovi

SADRAJ:
UPRAVNI SPOR ........................................................................................... ............2
PRAVNI LIJEKOVI ....................................................................................................4
ALBA..................................................................................................................... 5
ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE SUDSKE ODLUKE.....................................6

UPRAVNI

SPOR

...........................................................................................

Upravni spor je posebna vrsta spora ije je rjeavanje povjereno sudovima. Upravni spor je
spor o zakonitosti donesenog ili pretpostavljenog upravnog akta, ija je zakonitost sa
stanovita uprave nesporna. To je spor izmeu donosioca upravnog akta, koji dri da je njegov
akt zakonit, i subjekta koji smatra da su mu tim aktom povrijeeni na zakonu zasnovani prava
i interesi ili da je njime povrijeena objektivna zakonitost, dakle koji dri da je taj akt
nezakonit. Rjeavanje tog spora povjerava se pri tom organu sa strane, a taj neutralni,
objektivni arbitar u sporu ima sva obiljeja suda.Sud u upravnom sporu uzima akivno uee
u vrenju upravne vlasti. U teoriji se razlikuju formalni i materijalni pojam upravnog spora.
Formalni pojam upravnog spora utvruje se pomou spoljnih, formalnih obiljeja. To bi bio
spor ije je rijeavanje povereno posebnim upravnim sudovima ili pak spor koji se rijeava po
posebnom upravnosudskom postupku, nezavisno od toga da li odluku u sporu donosi poseban
upravni ili redovni sud. Materijalni pojam upravnog spora utvruje se pomou sadrinskih,
sutinskih obiljeja. To bi bio spor u kome je jedna strana, bilo u svojstvu tuioca bilo
tuenog, organ koji vri upravnu vlast, ili spor koji je proizaao iz primjene upravnopravnih
propisa, tj. u kojem se raspravljaju pitanja vezana za upravnopravne odnose. U naem
pravnom sistemu na snazi je materijalni pojam upravnog spora. Najpoznatije i sa stanovita
praktinog znaaja najvanije su podjele upravnog spora na subjektivne i objektivne i sporove
za ponitaj upravnog akta ili sporove ograniene jurisdikcije i sporove pune jurisdikcije, tj.
ogranienog i punog sudovanja. Upravni sporovi mogu se razvrstavati prema razliitim
mjerilima. Predmet upravnog spora se u pojedinim pozitivnopravnim rijeenjima odreuje na
dva naina, iri i ui. iri sistem odreenja predmeta upravnog spora je francuski, i po njemu
taj spor moe se voditi kako protiv optih tako i protiv pojedinanih akata organa uprave,
kako protiv autoritativnih tako i protiv odreenih neautoritativnih pravnih akata uprave. Ue
odreenje predmeta upravnog spora postoji u naem pravu, i po njemu je predmet tog spora
upravni akt. I po irem i po uem sistemu upravni spor se vodi protiv akata, a ne protiv
donosioca akta. U osnovi na upravni spor ima obiljeja spora za ponitaj upravnog akta. Uz
to, u tom sporu odluuje se o zakonitosti, a ne i o cjelishodnosti upravnog akta. Predmet
upravnog spora mogu biti samo pravni (upravni akti), a ne i materijalni akti (upravne radnje)
vrenja

upravne

vlasti.

U teoriji i pozitivnom pravu pojedinih zemalja poznata su tri razliita sistema odreivanja
predmeta upravnog spora.
2

To su:
1. Sistem generalne klauzule, koji se sastoji u odreivanju optih obiljeja akata protiv kojih
se moe voditi upravni spor;
2. Sistem enumeracije, (pojedinanog nabrajanja), koji se sastoji u pojedinanom nabrajanju
akata protiv kojih je doputeno voenje upravnog spora i
3. Sistem generalne klauzule sa negativnom enumeracijom, koji se sastoji u odreivanju
optih obiljeja upravnih akata protiv kojih se moe voditi upravni spor, uz taksativno
utvrivanje upravnih akata protiv kojih nije doputeno voenje ovakvog spora.
Akti protiv kojih se pokree upravni spor spadaju u kategoriju pogrenih upravnih akata i to u
podvrstu nezakonitih upravnih akata. Uopteno uzev, razlozi za pokretanje upravnog spora
svode se na povrede zakona i drugih propisa. Upravni spor se moe voditi iz ma kojeg razloga
nezakonitosti ,,ali ne i preko toga, gdje prestaje pitanje zakonitosti, prestaje i pitanje sudske
kontrole. Materijalnopravna nezakonitost upravnog akta postoji kad u njemu nije nikako ili
nije pravilno primjenjen zakon, odnosno drugi propis ili opti akt. Takav sluaj postoji kada
nije primjenjen nikakav materijalni zakon i kada nije primjenjen odgovarajui materijalni
zakon ili kada je primjenjena neodgovarajua odredba u odgovarajuem zakonu ili kada je
odgovarajua odredba u odgovarajuem zakonu pogreno protumaena i time zakon
nepravilno primjenjen. Sud u upravnom sporu vezan je istim propisom kojim je bio vezan
donosilac upravnog akta kad je taj akt donio. Formalnopravna nezakonitost upravnog akta
postoji kada je akt donesen od strane nenadlenog organa i kad se u postupku koji je aktu
prethodio nije postupilo po pravilima postupka, pri emu Zakon o upravnim sporovima kao
razloge te vrste naroito naglaava sljedee: to injenino stanje nije pravilno utvreno i to
je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog stanja.

PRAVNI LIJEKOVI ......................................................................................

Pravni lijek je dispozitivna stranaka parnina radnja kojom se od nadlenog suda trai
da ukine ili preinai odluku suda za koju se tvrdi da je za nju nepovoljna, nepravilna i
nezakonita. Zakon o upravnim sporovima Republike Srbije ne pravi klasinu podjelu
pravnih lijekova na redovne i vanredne, nego sve pravne lijekove podvodi pod taj
generiki naziv , to je posljedica naela jednostepenosti u rjeavanju upravnih sporova.
U nas se dvostepeno rjeavanje u upravnom sporu pojavljuje izuzetno. Otuda se i izgubio
ratio za podjelu pravnih lijekova na redovne i vanredne.

ALBA
alba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave sudske odluke (presude ili rjeenja)
stranci koja podnosi albu, a predaje se upanijskom (kantonalnom) sudu ija se odluka
pobija albom. alba mora sadravati oznaenje presude odnosno rjeenje koje se pobija, kao
i razloge i opseg u kojem se pobija. Nedoputenu ili nepravovremenu albu ili albu koju je
izjavila neovlatena osoba, sud e odbaciti rjeenjem, protiv kojeg je doputena posebna
alba. Ako upanijski (kantonalni) sud propusti to uiniti albu e odbaciti rjeenjem Vrhovni
sud Federacije. Ako Vrhovni sud Federacije ne odbaci albu, dostavit e je protivnoj stranci
na odgovor u roku koji odredi. upanijski sud protiv ije je odluke podnesena alba, duan je
najkasnije u roku osam dana dostaviti Vrhovnom sudu Federacije sve spise predmeta. O albi
protiv odluke upanijskog suda Vrhovni sud Federacije donosi presudu ili rjeenje. Presudom
moe albu odbiti kao neosnovanu, ili albu uvaiti i pobijanu presudu preinaiti. Rjeenjem
moe odbiti albu koja je izjavljena protiv pobijanog rjeenja, a moe i pobijano rjeenje
preinaiti ili ukinuti.1

ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE SUDSKE ODLUKE

Ovaj pravni lijek proiziao je iz zahtjeva za preispitivanje pravnosnane sudske odluke
donesene u upravnom sporu zbog povrede ustavom utvrenog prava samoupravljanja ili
drugog osnovnog prava ili slobode graana ili radne ili druge organizacije, koji se upuivao
Vrhovnom sudu Jugoslavije protiv pravnosnanih odluka vrhovnih sudova u republikama, a u
vezi sa reformom pravnih sredstava u upravnom sporu izreeenom novelom Zakona o
upravnim sporovima.. Danas je zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke pravno
posmatrano, vanredni pravni lijek (podnosi se protiv pravnosnane odluke donesene u
upravnom sporu), a faktiki posmatrano redovni pravni lijek, koji je u naem sistemu
upravnog spora zamijenio albu.
Imamo

dvije

situacije

za

zahtjev

za

vanredno

preispitivanje

sudske

odluke

U prvom sluaju (situaciji) rije je o pravnosnanim odlukama suda ija nadlenost u

upravnom sporu nije odreena za cijelu teritoriju republike. Protiv odluka tih sudova stranka
moe vrhovnom sudu u republici podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke
zbog povrede materijalnog prava ili zbog povrede pravila postupka koja je mogla biti od
uticaja na rijeenje stvari. Ovde je, ujedno, dat i najiri domet pravne zatite ovim vanrednim
pravnim lijekom. Zakon o upravnim sporovima propisuje da se u ovoj situaciji zahtjev za
vanredno preispitivanje sudske odluke ne moe podnijeti u stvarima u kojima je zakonom
dozvoljenaalba.
U drugom sluaju (situaciji ) rije je o pravnosnanim odlukama sudova u republikama
lanicama i Vrhovnog vojnog suda donesenim u upravnom sporu. Protiv odluka tih sudova
stranka moe Saveznom sudu podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke zbog
povrede saveznog zakona, drugog saveznog propisa ili opteg akta. Nema mjesta primjeni
ovog pravnog lijeka kad su povreeni savezni propisi u postupku, a konkretan sluaj se
raspravlja primjenom republikih propisa.2

Ratko Markovi, Upravno pravo, Beograd 2001. Str. 165.