You are on page 1of 59

1.

NJEGA DJETETA
Pedijatrija
Gr. Pais= dijete
Gr. Iatros= lijenik
Grana medicine definirana objektom svog interesa, a to je dijete,
od roenja do kraja adolescencije.
Pedijatrija je medicina razvojne dobi.
Granice se s razvojem medicine pomiu, objekt interesa postaje i:
Fetus- fetalna medicina kao dio pedijatrije
Odrasli- dio pedijatrije je i skrb nad kroninim bolesnicima u zreloj dobi
Zato pedijatrija?
Jer dijete nije umanjeni odrasli ovjek
Razlikuje se od odraslog
po anatomskim (pr.tjelesne proporcije) i fiziolokim osobinama (pr.potrebe za
energijom, hranjivim tvarima),
i po reakcijama na patogene agense iz okoline (pr.reakcija na infektivne
agense ili na nedostatak vitamina
Djetinjstvo je period najveeg rasta, razvoja, sazrijevanja.
Djeca su maloljetna, ne mogu donositi odluke o sebi.
Pedijatar tretira i dijete i roditelje i obitelj.
Pedijatrija nije samo opa medicina primijenjena na djecu.
Pedijatrija se bavi:
zdravljem dojeneta, djeteta, adolescenta,njihovim rastom i razvojem, njihovim
mogunostima da dostignu puni potencijal u odrasloj dobi, a za koji imaju bioloki
potencijal
fizikim i psihikim zdravljem,
ali i emocionalnim razvojem od zaea do zrelosti,bavi se socijalnim i drugim
uvjetima iz okoline koji djeluju na zdravlje i blagostanje djeteta i obitelji,jednako
kao i posebnou organskih i biolokih procesa
Mladi su najranjiviji dio drutva i najugroeniji- zahtijevaju posebnu skrb
Pedijatrija je preventivna medicina odraslih
Interes pedijatrije:
Pojedinano dijete
Cijela djeja populacija
Ciljevi i zadae pedijatrije:
Prouavanje i nadzor razvoja djece
Sprjeavanje, prepoznavanje i lijeenje bolesti
Zatita i unapreivanje zdravlja djece
Osposobljavanje djece ometene u razvoju
Povijest zdravstvene zatite djece
Od kada pedijatrija?
Dijete u starom vijeku potpuno obespravljeno bie
Panje se djetetu poklanjala jedino ako je bio mukarac iz patricijske obitelji i
kada bi stasao za ratniki odgoj
edomorstvo i prodaja djece u ropstvo legalizirano u svim drutvima starog
vijeka
Tajget visoka gora u Grkoj na kojoj su spartanci izlagali krljavu novoroenad
da je raznesu ivotinje
Najugroeniji nedonoad, kongenitalno vidljivo malformirana novoroenad,
nezakonita i socijalno ekonomski ugroena djeca

Rizik je povean ako su djeca bila dvostruko optereena ensko dijete na


potpunoj umjetnoj prehrani
U najstarijim zapisima ipak postoje odreeni propisi o zatiti djece Biblija
idovski Talmud, egipatski papirusi, indijske knjige Veda, grki i rimski zakoni
Grki lijenik Hipokrat i rimski Galen i Celso piu o djejim bolestima
Soranus iz Efeza u 2.st. De arte opstetrica posebno se bavi njegom
novoroenadi i po tome se smatra vjerojatno prvim opstetriarem i
neonatologom
Unatrag oko 200 god.
Zapisi o djejim bolestima i prije, ali neizdvojeno iz ope medicine:
Ebers Papyrus, napisan oko 1552. pr.K., otkriven 1872.: dojenje, lijekovi protiv
crva nametnika, lijeenje onih bolesti
Hipokrat (oko. 400. pr.K.): kefalhematom, hidrocefalus, malformacije stopala,
gliste, proljev, skrofula, astma, ospice
Soranus iz Efhezus-a (oko 100.) opisuje test noktom za kvalitetu MM (Ako kap
klizne prema noktu sadri dovoljno masti, ukoliko ne vodenasto je)
Galen (oko 200.): iscjedak iz uha, pneumonia, intestinalni prolaps, rahitis
Avicena, veliki Arapski lijenik (oko 990.): tetanus, gliste, konvulzije, meningitis,
umbilikalni apsces
Thomas Phaer 1. knjiga, Knjiga o Djeci, 1545.
Hieronimus Mercurialis 1. vana tiskana knjiga o djeci 1583., De Morbus
Pusiorum.
Iz starog vijeka i u naoj zemlji dva eksponata:
Govore o brizi za majke i djecu
1. nadgrobna stela primalje iz stare Salone s natpisom Elia Soteira obstetrix
(Soteira spasiteljica)
2. nalaz kraj Zadra stare staklene rimske sisaljke kojom je dojkinja isisavala
suvino mlijeko iz prepune dojke
Dojenje oduvijek glavni uvjet da zdravo dojene preivi
Srednji vijek
Kranska civilizacija se uporno bori protiv edomorstva i prodaje djece
Crkve, njihova predvorja i krstionice mjesta gdje se nepoeljna novoroenad
ostavljaju Bogu ili milosrdnim ljudima
Crkvene vlasti organiziraju:
Sirotita (ofanotrofije) za djecu bez roditelja
Nahodita (brefotrofije) za naputenu djecu najpoznatije Ospedale di San
Spirito osnovao papa Inocentije II etajui obalama Tibera promatrao ribare
koji su izvlaili mree pune nasilno utopljene dojenadi
U naoj zemlji prvo nahodite tek u 13.st. u slobodnoj Dubrovakoj Republici i
samostanu Sv. Klare iz ovog nahodita se razvila kasnije i sadanja dubrovaka
bolnica
Tijekom 15.,16.,17. stoljea meu lijenicima se budi interes za djeje bolesti
Napisano je vie knjiica o ishrani, njezi djece i bolestima
Sve vei broj autora pie o djejim bolestima u 17.i u 18.st.:
Thomas Sydenham (16241689), engleski Hipokrat: arlah, ospice, boginje,
epilepsija, rahitis, skorbut, horea- ples Sv. Vida
Edward Jenner (17491823) inokulirao je 8-godinjem djeaku materiju kravljih
boginja u 1 ruku, a 6 tjedana kasnije inokulirao materiju velikih boginja u drugu
ruku Djeak nije dobio velike boginje- to je utemeljenje imunizacije u prevenciji
bolesti

Poetak 19.stoljea - djeca kao bolesnici se odvajaju od odraslih oblikuje se


pedijatrija kao posebna specijalizacija i znanstvena disciplina
Tome pridonosi razvoj kemije, nauke o ishrani, napredak medicine na podruju
bakteriologije i fziologije
Florence Nightingale
1859. Biljeke o sestrinstvu Uzroci ove enormne smrtnosti dojenadi
savreno su poznati... enama manjka osnovno znanje higijene i njege djeteta...
Njima se u prvom redu trebamo obratiti.
1888.god. osnovala prvu kolu za patronane sestre obilazak majki i djece
Na prijelomu stoljea u zapadnoj Europi razvijaju se ambulante za djecu koje
postaju dispanzeri i mjesta gdje se sakuplja i rasporeuje ensko mlijeko
Zapoinje dugotrajna i mukotrpna borba za snienje smrtnosti dojenadi i male
djece
Osnovni uzroci morbiditeta i mortaliteta bili su:
Ope siromatvo narodnih masa
Nepoznavanje higijene
Oskudna prehrana dojenadi i male djece
Izravni uzroci pobola bili su:
Zarazni akutni i kronini proljevi
Poremeaji prehrane
Posljedine malnutricije
Rahitis
Masa akutnih i kroninih zaraznih bolesti (epidemije variole, difterije, arlaha,
ospica, hripavca, tuberkuloze i dr.)
-Prva puerikulturna knjiica na hrvatskom jeziku bavi se primaljstvom i njegom
novoroeneta Kratki navuk od metrije pupkorezne Ivan Krstitelj Lalangue
francuski lijenik na radu u Varadinu 1777. godina
Prva sustavna preventivna akcija u djece prva variola vakcinacija u nas 1880.
dubrovaki lijenik Luka Stulli
Otvaraju se rodilita, kole za primalje
Po. 20. st. afirmacija pedijatrije kao samostalne specijalizacije
Prvi educirani pedijatri bili su beki aci Radovan pl. Markovi osnovao prvi
na pedijatrijski odjel Bolnica Milosrdnica 1904
iga varc Savska cesta prvi ambulatorij za izvanbolniku zdravstvenu zatitu
djece
1923. god. Ernest Mayerhofer na alati formira Katedru pedijatrije koja e kasnije
prerasti u nau prvu pedijatrijsku kliniku. Takoer iri i mreu preventivnih i
pedagokih ustanova kola za obrazovanje pomonih sestara u Zagrebu (1921.
vodio ju je Vladimir epuli)
Prvi pedijatrijski asopisi
Arhiv za zatitu majki i djece (1958) - Zagreb
Vjesnik medicinskih sestara i medicinskih tehniara SR Hrvatske (1962) - Rijeka
Struno- znanstveni sastanci pedijatara zapoeli su 1962.godine u Osijeku
Proljetna pedijatrijska kola osnovana u Splitu 1983. god.
Salus infantium suprema lex esto
Spas djece je najvii zakon
Problemi definiraju prioritete
kako zdravstveni problemi- tako i zdravstveni prioriteti- razliiti su diljem svijeta
I zdr.problemi i prioriteti mjenjaju se i kroz vrijeme
Promjene kroz vrijeme
USA i razvijene zemlje:
Na kraju 19. st.
3

200/ 1000 ivoroene djece umrlo bi u 1. godini ivota - od dizenterije,


pneumonije, ospica, difterije, pertusisa.
1925. dojenaki mortalitet 75/ 1000
1996,
7,2
Kako?
Kontrola zaraznih bolesti
Pravilna prehrana
Djeji dispanzeri za siromane
Antibakterijski lijekovi, antibiotici
cijepljenje
Posljedice promjene u morbiditetu
Predmet lijeenja pedijatara u drugoj polovini 20.st - leukemije, bol.
novoroenake dobi, priroene srane greke, mentalna retardacija,
genetske bolesti i malformacije, cistina fibroza, reumatske, bubrene,
endokrine, metabolike bolesti
A danas sve vie:
Nasljedne i imunoloke bolesti,smetnje ponaanja i drutveni utjecaj na
zdravlje djeteta, zanemareno i zaputeno dijete i zlostavljeno
Te ponovno danas zarazne bolesti: stare i nove
Posljedice promjene u mortalitetu
Do kraja 1. godine HR i razvijene zemlje
1. perinatalna stanja
2. Priroene anomalije
3. SIDS
4. respiratorne infekcije
5. nesretni sluajni dogaaji
Zemlje u razvoju
1. proljevi
2. respiratorne infekcije
3. hripavac
4. perinatalni uzroci
Od 1. do 4. god
HR i razvijene zemlje
1. Ozljede/ nesree
2. Priroene anomalije
3. Maligne bolesti
4. Resp.infekcije
Puno manja smrtnost od smrtnosti dojenadi
Zemlje u razvoju
1. Proljevi
2. Respiratorne infekcije
3. Ospice
Od 5. do 14. godine
HR i razvijene zemlje
1. Ozljede, nasilne smrti, nesree
2. Maligne bolesti
3. (Ubojstva)
4. Priroene anomalije
5. Bolesti srca i krvotoka
6. (Suicid )
USA
Zemlje u razvoju
4

1. Proljevi
2. Gripa
3. Pneumonija
4. Nasilne smrti i nesree
Razdoblje najnie smrtnosti u usporedbi sa svim ostalim ivotnim razdobljima
Od 15. do 24. g.
USA
1. Ozljede
2. Ubojstvo
3. Suicid
4. Maligne bolesti
5. Bolesti srca
Zdravstveni problemi u razdoblju kolske dobi i mladih
Kronine bolesti
Nesree, samoubojstva
Zarazne bolesti ukljuujui i spolno prenosive bolesti
Adolescentne trudnoe i porodi
Drugi psihosocijalni problemi
Budunost : poboljanje zdravlja djeteta mogue je jedino prevencijom
Preduvjet za prevenciju je rano otkrivanje faktora rizika za zdravlje djeteta kao
to su:
Nasljedne bolesti u obitelji, neuobiajen tijek trudnoe, socijalni uvjeti
Aktivnosti koje se provode:
Poboljanje prenatalne zatite majke i djeteta
(poboljanje uvjeta ivota i zdravlja populacije u generativnoj dobi, poboljanje
porodnike skrbi, bolja organizacija zatite ugroene novoroenadi/nedonoadi)
Cijepljenje
Pravilna prehrana, dojenje !!, profilaksa rahitisa, karijesa, guavosti, sprijeiti
pothranjenost i pretilost
Genetsko informiranje i prenatalna dijagnostika
Sistematski pregledi + ciljani: sluh, vid, kukovi
Novi izazovi problemi (bolesti)
Bolja medicina---sve vie djece s dugoronim trajnim lijeenjem - dijete
optereeno i boleu i psiholoki (malignomi, dijabetes, astma, epi)
Urbanizacije - novi zdravstveni i socijalni problemi djece (prometne nesree,
kemijska trovanja)
Promjene u obitelji - nepotpune obitelji, osamljenost djeteta bez roditelja koji
previe radi, mediji sa sadrajima neprimjerenima za dijete (smetnje ponaanja)
kolsko okruenje optereenje i kompeticija, nedostatak fizike aktivnosti
(emocionalne tenzije, ortopedske bolesti, prerani spolni ivot)
Ovisnosti, delinkvencija, socijalna nesigurnost, nezaposlenost, rat i poratno stanje
Prava djeteta u okviru zdravstvene zatite
Svjetska medicinska udruga (WMA World Medical Association), 1999., Otavska
deklaracija o pravima djeteta na zdr.zatitu
Uslijed etikih problema koji proistiu iz suprotnosti izmeu velikog razvoja
medicine i ogranienih materijalnih mogunosti njihove primjene
Obaveze i preporuke za zdr.radnike
Naela kojih se moraju pridravati lijenici, po mogunosti, s obzirom na
ogranienja u primjeni najnovijih znanstvenih dostignua
Zdr.zat.djeteta sa svojim medicinskim, emocionalnim, drutvenim i financijskim
stranama koje se isprepleu i djeluju na proces lijeenja, sadri osobitu pozornost
prema pravima djeteta kao pacijenta
5

Temelji se na Konvenciji UN o pravima djeteta iz 1989.: djetetu- najvii dostini


standard zdravlja, sva mogua sredstva svoj djeci!!
Dijete= ljudsko bie od asa roenja do kraja 17.g
Opa naela
Svako dijete ima priroeno pravo na ivot i na pristup sredstvima za postizanje
zdravlja
Zdr.radnici su duni promicati ta prava
Zatiti preivljavanje i razvoj djeteta, uz odgovornost oba roditelja
Brinuti o najboljem interesu djeteta
Odupirati se diskriminaciji u ostvarivanju pomoi
Ostvariti prikladnu pre i postnatalnu zatitu majke i djeteta
Osigurati svakom djetetu zdr.pomo i skrb, osobito primarnu z.z., psihijatrijsku
skrb, suzbijanje boli, zatitu ometenoj djeci
tititi od nepotrebnih postupaka i istraivanja
Boriti se protiv bolesti i pothranjenosti, protiv zlostavljanja, protiv tradicijskih
postupaka
Razvijati preventivnu skrb
Posebna naela
Kvaliteta skrbi
Sloboda izbora
Suglasnost i samoodreenje
Dostupnost informacija
Povjerljivost
Primanje u bolnicu
Zlostavljanje djece
Zdravstveni odgoj
Dostojanstvo pacijenta
Vjerska pomo
Organizirana briga oituje se u zakonodavstvu
Posebna briga zajednice oituje se u nacionalnim i meunarodnim zakonima, ali i
u dogovorima i u meunarodnoj solidarnosti u pruanju pomoi
Ustav RH
drava titi materinstvo, djecu i mlade
roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu, te imaju pravo da
samostalno odluuju o odgoju djece
tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete imaju pravo na osobitu
njegu, obrazovanje, skrb
djeca ne smiju biti prisiljena na rad koji tetno utjee na zdravlje ili udoree, ne
doputa im se takav rad
mlade, majke, invalidne osobe imaju pravo na osobitu zatitu na radu
Konvencija o pravima djeteta 1990.
UN/Generalna skuptina- obavezuje sve potpisnice
Zahtijeva da drava osigura djeci najbolji zdravstveni standard, a posebno:
da drava provodi mjere za smanjenje smrtnosti dojenadi, razvoj primarne z.
zatite, osiguranje hrane djeci, z.z. majki prije i poslije poroda, razvoj preventivne
z.z., irenje znanja o dojenju, higijeni, zatiti od nesrea, savjetovanje o planiranju
obitelji
posebna skrb, obrazovanje i vjebe za dijete ometeno u razvoju - dostojan
ivot, samostalnost i integracija
posebna zatita djece izbjeglica, djece u ratu, djece nacionalnih manjina
zatita djece od narkotika i od spolnog iskoritavanja
Socijalna pedijatrija
6

Procjena zdravstvenog stanja majki i djece odreene zajednice temelji


se na:
Ocjeni prirodnog kretanja stanovnitva stope raanja, umiranja, prirodnog
prirasta stanovnitva, dobne strukture i oekivanog trajanja ivota
Ocjeni visine i uzroka smrtnosti (mortaliteta)
Analizi pobolijevanja (morbiditeta)
Praenju promjena tih mjerila tijekom vremena
Procjeni uinkovitosti raznih programa intervencije, tj. prevencije, otkrivanja i
lijeenja odreenih bolesti i poremeaja
Osim negativnih mjerila zdravlja smrtnost i pobol uzeti u obzir i pozitivne
pokazatelje zdravlja podaci o tjelesnom rastu i razvoju djece
Socijalna pedijatrija
Znanost o suodnosu djeteta i njegove prirodne i drutvene okoline
Vitalna statistika ili statistika o prirodnom kretanju stanovnitva koja prouava
vitalne procese stanovnitva, raanje i umiranje u njihovim mnogobrojnim
vidovima. Takoer obuhvaa i prati sklapanje i rastave brakova, pozakonjenje
djevce i dr
ivoroeno dijete - je plod odvojen od majke bez obzira na trajanje trudnoe koje
nakon odvajanja die ili pokazuje druge znakove ivota kao to su kucanje srca,
pokretanje voljnih miia i pulzaciju pupkovine. Dijete je ivoroeno bez obzira na
to je li pupkovina prerezana ili ne i je li posteljica jo u maternici
Gestacijska dob (trajanje gestacije) - menstruacijska dob rauna se od prvog
dana posljednje normalne mjesenice do dana poroda. Iskazuje se u navrenim
tjednima i danima npr 32 i 2/7 tjedana = 32 tjedna i 2 dana
Rodna teina prva izmjerena teina fetusa ili novoroeneta nakon roenja
Dijete niske rodne mase - dijete s poroajnom teinom manjom od 2500 g do i
ukljuujui 2499g
Djeca vrlo male rodne teine sva djeca kojima je rodna teina manja od 1500g
(do i ukljuujui 1499g
Djeca izvanredno male rodne teine sva djeca kojima je rodna teina manja od
1000g (do i ukljuujui 999g)
Donoeno dijete dijete roeno nakon punih 37 tjedana (259 dana), a prije puna
42 ttjedna (prije 294 dana) gestacije
Prenoeno dijete roeno je s puna 42 tjedna (294 dana) gestacije ili kasnije
Nedonoeno dijete (prematurus, nedonoe) - dijete roeno prije navrenih 37
tjedana trudnoe (krae od 259 dana)
Fetalna smrt - smrt ploda prije potpunog odvajanja od majke nezavisno od
trajanja trudnoe
Mrtvoroeno dijete - dijete roeno, odnosno odvojeno od majke bez ikakvih
znakova ivota, a noeno dulje od 22 tjedna
Razdoblja u prvoj godini ivota
1. Perinatalno razdoblje obuhvaa vrijeme od navrena 22 tjedna gestacije do
kraja ranog neonatalnog razdoblja tj do navrenih 7 dana ivota
2. Neonatalno: 0 27.dana
3. Rano neonatalno: 0 6. dana
4. Postneonatalno: 28 364. dana
5. Dojenako: 0 364. dana
6. Mlaa predkolska dob, razdoblje malog djeteta - 2. i 3. godina
7. Predkolska dob od 4. do ukljuivo 6. godine
8. kolska dob od 7. god. do poetka puberteta (10 god. djevojice i 12 godina
djeaci)
7

9. Pubertet od pojave prvih sekundarnih spolnih obiljeja do spolne zrelosti


10. Adolescencija ili mladenatvo: od nastupa spolne zrrelosti do zavretka rasta i
razvoja (djevojke 16/18g., deki 18/20g.)
Maternalna smrtnost - broj umrlih ena tijekom trudnoe i tijekom 42 dana po
zavretku trudnoe. Izraunava se na 10000 ili 100.000 ivoroene djece na
odreenom podruju u odreenoj kalendarskoj godini
Neonatalna smrtnost - obuhvaa dojenad koja su umrla tijekom prvih 20
odnosno 27 dana ivota
Postneonatalna smrtnost - obuhvaa dojenad umrlu od 28.dana do kraja prve
godine ivota
Rana neonatalna smrtnost - obuhvaa umrlu dojenad u prvom tjednu ivota (0
6 dana)
Perinatalna smrtnost - zbroj fetalne i rane neonatalne smrtnosti Mortalitet dojenadi - broj umrle djece u dobi od 0 364 dana na 100.000
ivoroene djece na odreenom podruju u odreenoj kalendarskoj godini
Specifini mortalitet djece - analiza prema dobnoj pripadnosti: dojenaki period ,
1.- 4. godine, 5. 14.godine, 15. 24. godine na 1000 ivoroene djece na
odreenom podruju u odreenoj kalendarskoj godini
Natalitet - broj ivoroene djece na 1000 stanovnika jednog podruja u jednoj
kalendarskoj godini
Fertilitet - broj ivoroene djece na 1000 ena u fertilnoj dobi u nekoj populaciji. U
vitalnoj statistici fertilna dob 15 49 godina ivota ene
Opa stopa mortaliteta - ukupan broj umrlih tijekom kalendarske godine na 1000
stanovnika odreenog teritorija. Za broj stanovnika uzima se broj stanovnika
sredinom kalendarske godine
Neonatalni mortalitet
Specifini mortalitet.
Broj ivoroene djece umrle u neonatalnoj dobi (starosti do 28 dana).
Podijeljen s ukupnim brojem ivoroene djece.
U nekom vremenu, na nekom podruju.
Ppt formula

Postneonatalni mortalitet
Specifini mortalitet.
Broj ivoroene djece umrle u postneonatalnoj dobi (starosti od 29 dana do 1
godine).
Podijeljen s ukupnim brojem ivoroene djece.
U nekom vremenu, na nekom podruju.

Mortalitet dojenadi
Specifini mortalitet.
Broj ivoroene djece umrle u dojenakoj dobi (starosti od 1 godine).
Podijeljen s ukupnim brojem ivoroene djece.
U nekom vremenu, na nekom podruju.
Obuhvaa neonatalni i postneonatalni mortalitet

Perinatalni mortalitet
Specifini mortalitet.
Broj djece umrle u perinatalnoj dobi (od 22. tjedna trudnoe do starosti od 7
dana) i 500 g (do poetka 2001. 28/1000).
Podijeljen s ukupnim brojem mrtvoroene i ivoroene djece.
U nekom vremenu, na nekom podruju.

Perinatalni mortalitet
Najosjetljiviji pokazatelj zdravstvenog stanja u zajednici (nekada visog zbog
poremeaja in utero razvoja, asfiksije i malformacija i sl.)
Stopa perinatalnog mortaliteta u Hrvatskoj je nia od stope za EU za
2003.g
Najnii perinatalni mortalitet za 2009.g. eka 2,93
Osnovni principi zdravstvene zatite majki i djece u zajednici
Zatita djeteta nedjeljiva je od zatite majke i obitelji
Naelo sveobuhvatnosti obuhvatiti sve lanove populacije majki i djece u
odreenoj zajednici ujediniti preventivne, kurativne, rehabilit., socijalne oblike
zatite
Naelo podjednake dostupnosti
Sadraj i nain provoenja prilagoditi specifinim potrebama i sociokulturnim
obiljejima
Naelo davanja prednosti ugroenima (engl. risk approach ) skupine pod
povienim rizikom izdvojiti
Cijeli sustav zatite majki i djece treba biti lanano vrsto povezan najslabije
toke sustava prijelazi iz jednog razvojnog razdoblja u drugo
Viestrukovni pristup zatiti
Sadraj rada ZZ majki i djece

Prijekoncepcijska zatita
Razdoblje od asa kada budui roditelji odlue dobiti dijete pa do poetka
trudnoe
Planiranje trudnoe
istraiti faktore rizika (socijalni status, osobna i obiteljska anamneza)
- promjena ivotnih navika
- problemi buduih majci ovisnica
Vremenski razmak izmeu posljednje kontracepcijske pilule i planirane
trudnoe najmanje 3-4 mjeseca
Izmeu pobaaja ili poroda do idue trudnoe trebalo bi proi 6 -12 mjeseci
Uzimanje lijekova u trudnoi svesti na najmanju moguu mjeru
Cijepljenje
Testiranje toksoplazma, hepatitis B
Iskoristiti mogunost fetomaternalne izoimunizacije Rh-antigenom svakoj
se Rh negativnoj eni unutar 72h od poroda Rh pozitivnog djeteta (kao i
nakon svakog pobaaja) treba injicirati anti - D imunoglobulin radi
sprjeavanja komplikacija u iduoj trudnoi
9

Prijekoncepc. regulacija dijabetesa


Perinatalna zatita - zadae
Dijagnoza trudnoe i praenje njezinog tijeka
Zdravstveni odgoj i savjetovanje trudnice i lanova obitelji
Priprema majke i oca za porod i roditeljsku funkciju
Redoviti sistematski pregledi trudnica teina i visina, tlak, Hb, KG i Rh
faktor, urin, cervikalni bris, seroloke reakcije na odreene infekcije
Kontrolni pregledi svaka 4 tjedna do navrenih 30 tjedana, svaka 2 3
tjedna do navrenih 36 tjedana a zatim do kraja trudnoe jednom tjedno
U trudnoi bez komplikacija 1 UZV pregled oko 18. tj i drugi s 34 37
tjedana
Zatita dojenadi i predkolske djece - zadae
Praenje rasta i razvoja
Sprjeavanje bolesti i oteenja cijepljenje, profilaksa rahitisa,
sideropenine anemije, psihosoc. poremeaja
Poticanje prehrane na prsima
Osiguranje pravodobnog i potpunog lijeenja, habilitacije i rehabilitacije
Zdravstveni odgoj uz savjetovanje unaprijed (engl. anticipatory
guidance)
Sudjelovanje u provoenju drutvene skrbi o djeci
Organizacija zdravstvene zatite djeje populacije
Predbrano i brano savjetovalite
Savjetovalite za trudnice koje ukljuuje i genetsko (smanjenje dominantno
nasljednih bolesti, kromosomskih anomalija itd
Savjetovalite za dojenad i predkolsku djecu:
Pedijatrijski i sistematski pregledi
Provoenje primarne prevencije (vakcinacija)
Ambulanta za bolesno dijete (lijeenje i rehabilitacija oboljele djece)
Patronana sluba (trudnice, novoroenad, dojenad i mala djeca )
Pravno-medicinsko savjetovalite
Sistematski pregledi dojenadi obuhvaaju:
Osnovna antropometrijska mjerenja teina, duina, opseg glave
Ocjenu opeg klinikog statusa i stanja uhranjenosti
Procjena psihomotornog razvoja (neuroloki poremeaji ?)
Orjentacijska procjena vid, sluha, razvoja govora
Testovi za otkrivanje displazije kuka i drugih ortopedskih anomalija, ocjena
poloaja testisa
Procjena eventualnih socijalnih rizika zapostavljanje i nedostatak njege i
skrbi za dijete zlostavljanje djeteta i dr.
1-2, 3-4, 6-7, 9-10, 12-13mj
Sistematski pregledi predkolske djece jedanput na godinu ili barem
jednom u 2. i 4. godini ivota
Savjetovalite za dojenad i predkolsku djecu patronana sestra
Jaslice (do navrene 3 god.) i vrtii (od 4. 7. godine ivota) dopuna su
roditeljskom odgoju ali nisu zamjena
Glavna tekoa zatita od infekcija
Sistematski pregledi kolske djece
Obuhvaaju SP djeteta prije upisa u kolu i SP u tijeku kolovanja
SP prije upisa ocijeniti sposobnost i zrelost djeteta za kolu, otkriti
anomalije i poremeaje sluh, vid, govor, duevna i tjelesna razvijenost
10

Odgoda polaska u kolu


SP u tijeku kolovanja prate rast i razvoj i sposobnost prilagoavanja na
zahtjeve obrazovnog procesa

2. RAZVOJ DJETETA

Emocionalni razvoj
Bolesno dijete
Psiholoki poremeaji

Emocionalni razvoj djeteta


Psihiki razvoj je dinamiki proces gdje meusobno djeluju bioloka osnova
djeteta (ivani sustav) i djetetova okolina.
Dijete je bespomono i nezrelo (najbespomoniji sisavac), treba veliku
zatitu i njegu da bi se razvilo do samostalnosti.
Za optimalni razvoj, potrebni su i tjelesna njega i emocionalni poticaji.
Te potrebe u najranijoj dobi moe zadovoljiti prvenstveno majka ili njena
dostojna zamjena.
Majka
Koliko e majka pruiti tom nezatienom djetetu i hrane, i njege, i zatite i
ljubavi,
ovisi o -njezinom hormonskom i emocionalnom statusu (primarno materinstvo),
-socijalnoj i kulturnoj sredini,
-linosti majke, njezinim iskustvima iz vlastitog djetinjstva,
-aktualnoj situaciji.
Najvie e pruiti smirena i zadovoljna majka podrana od oca djeteta.
1. Autistina faza
U prvim tjednima novoroene i dojene je senzoriki nezrelo - percipira
samo ono to osjea na vlastitom tijelu.
To je autistiki stadij u razvoju odnosa dijete - okolina.
Takvo stanje moe biti patoloki produeno, a moe biti i trajno - kod
primarnog autizma.
Postupnim dozrijevanjem osjetnih organa, izmeu 1.i 3.mjeseca, dojene
sve bolje zamjeuje okolinu.
Prvo zamijeti i zapamti majino lice, koje najee vidi, a koje donosi
ugodu.
Dijete oima trai to lice i reagira na njega smijekom: to je poetak socijalnog
kontakta.
Jednako reagira i na sva druga lica, jer ih ne raspoznaje od majinog.
Dijete najbolje upozna majku pri sisanju: dodirom, mirisanjem, gledanjem i
sluanjem.
Sisanjem se unosi hrana, ali ono jo donosi ugodu i smirenje: osjetni
doivljaj u interakciji s majkom jednako je vaan za razvoj kao i samo
mlijeko.
Ta injenica opravdava upotrebu dude-varalice kod kolika 1.tromjeseja,
kod nemira i nesanice: duda-varalica nadomjestak prave osjetne
interakcije.
Neka djeca trae najprije osjetni kontakt s majkom pa tek onda hranu toga se treba sjetiti ako postoje potekoe u hranjenju.
2. Simbiotska faza
Slijedea faza nakon autistike je
zajednica majka-dijete: zbog djetetove nezrelosti mora se im prije uspostaviti.
11

Poetak i zavretak te faze uvjetovani su i biolokom osnovom djeteta ali i


utjecajima okoline.
Za uspjenost poetka ove simbiotske zajednice (radi se o socijalnoj
simbiozi) vane su majine emocije
ve u trudnoi, im bri i manje bolan porod, te bliski kontakt majke i djeteta im
prije.
Zato je potrebno porod voditi u blagim uvjetima, poloiti novoroene na trbuh
majke odmah po roenju,
smjestiti majku i dijete zajedno u rodilitu, a ne odvajati ih.
U simbiotskoj zajednici majka-dijete odvija se dijalog: dijete signalizira
potrebe, majka daje;
kasnije i majka poinje zahtijevati.
O uspjenosti dijaloga i dobroj simbiozi ovisi
sticanje povjerenja u majku i sticanje povjerenja u okolni svijet, sticanje
samopouzdanja, i razvoj vlastitog ja.
Za uspjenost dijaloga vano je zdravlje djeteta, vana je i brzina
reagiranja majke na signale, intenzitet njezine stimulacije prema djetetu, i
njeno prilagoavanje ritmu potreba djeteta.
Dijete je monotropno- vee se samo za 1 osobu i s njom stupa u simbiotsku
zajednicu.
Na to treba misliti u sluaju odsutnosti majke.
Noenje, privijanje k sebi, zajedniko spavanje prirodni je nain
zatiivanja djeteta u simbiozi, to moe biti terapeutska mjera u nekim
smetnjama spavanja ili nemiru, plau.
Premalo dijaloga moe izazvati zastoj u emocionalnom razvoju, pa i
tjelesnom, a kasnije u ivotu dovodi do asocijalnog ponaanja.dovodi i do
psihosomatskih smetnji: odbijanje hrane, povraanje, smetnje sna, pa ak i
- astma i egzem.
Loa simbioza dovodi i do slabijeg ja, netolerantnog na frustracije.
Vrhunac simbioze je oko 6.mj. kad dijete prepozna lice majke, te od
tada pokazuje strah pred stranima i boji se da je izgubilo majku ako je ne
vidi.
Simbioza djeteta s majkom koju sada poznaje traje jo nekoliko mjeseci
i u tom razdoblju dijete je vrlo osjetljivo na odvajanje!!
Ne upuivati ga u bolnicu, jaslice!!
3. Separacija i individuacija
Oko 10.mj.dijete se sve vie zanima za okolinu, ima potrebu za kretanjem,
uenjem, komunicira s okolinom.
Odnos s okolinom je aktivniji, ali doivljaj svijeta je jo u znaku vlastite
svemonosti koju je dijete steklo u simbiozi s majkom.
U to vrijeme dijete otkriva i pojam ne kojeg esto izgovara majka
zabranjujui.
Dijete e esto koristiti ne jer se identificira s majkom, ali i zato to
izlaenjem iz simbioze- - poinje i individuacija: dijete istie sebe kao
zasebnog individuuma.
U toku separacije dijete obino nae neki predmet koji je uvijek blizu, a koji
simboliki nadomjesti majku: prijelazni objekt.
Taj predmet (dekica, igraka) pomae da se smanji frustracija zbog gubitka
simbiotske majke.
Oko 18.mj.dijete je sve vie svjesno zasebnosti od majke.

12

Postaje svjesno svojih ogranienih mogunosti, postaje plaljivo, pa zato


opet pokazuje ovisnost o majci.
Ono je u nesvjesnom konfliktu: da li ostati u ugodnoj simbiozi ili izai iz nje
i postati zasebna osoba kako to razvoj zahtijeva.
Dijete sa stabilnim ja i sa samopouzdanjem, prebroditi e taj konflikt i
poi naprijed;
dijete s krhkim ja moe zapeti o taj konflikt i to moe biti toliko traumatizirajue
da dijete reagira dugotrajnim regresivnim ponaanjem, pa i autistikim
regresom- psihozom.
Konflikt odvojiti se ili ne uvijek izaziva podvojenost u djeteta prema majci,
pojavljuje se u manjoj ili veoj mjeri agresivnost koja zajedno s
negativizmom nae svoj izraz u fazi prkosa.
Osnovni strah u toj fazi je strah od gubitka majine ljubavi.
Grubo suzbijanje djetetove agresije, prijetnja gubitkom ljubavi i
naputanjem, u toj dobi kad dijete ne poznaje granice svoje moi, strah i
osjeaj krivnje koji ometaju separaciju i individuaciju. Ponekad se prkos
fiksira cijeli ivot.
Individuacija se zbiva na nekoliko iskustvenih razina: najprije ja postane
svjesno svoga tijela, dijete separacijom spoznaje da ima vlastito tijelo.
Ono treba takoer spoznati da i tjelesne funkcije pripadaju njemu.
Ako roditelji bezobzirno odreuju to e dijete jesti i kada, onda e ono tee
spoznati da su glad i utaenje gladi njegove vlastite funkcije.
Na taj nain ta funkcija moe postati sredstvo komuniciranja izmeu
djeteta i roditelja:
dijete jede da bi zadovoljilo majku, ne jede da privue panju. Smetnje
prehrane u toj dobi su ba time uzrokovane.
4. Kontrola obavljanja nude
Oko 20.mj. dijete je neurofizioloki zrelo da moe osjetiti potrebu za
defekacijom i mokrenjem, te kontrolirati sfinktere.
Od tog trenutka, te funkcije, kao i stolica i mokraa postaju zanimljivi
djetetu, ali daleko je jo od totalne kontrole sfinktera.
Za navikavanje na kontrolu potrebna je stimulacija okoline, koja
podrazumijeva strpljenje i pozitivne osjeaje, jer je refleksno pranjenje
previe lagodno da bi se lako napustilo.
Takoer, dijete eli to obaviti kada i gdje on hoe, pa i poigrati se s time.
Prerano, prestrogo, kruto, ali i labavo i nemarno navikavanje oteavaju
stjecanje kontrole.
Uslijed toga stjecanje kontrole moe postati sredstvo komuniciranja s okolinom,
pa je posljedica opstipacija, stvaranje predispozicije za regresivno ponaanje u
traumatskim situacijama, pa i predispozicije za prisilne fenomene karaktera, i za
neurozu.
Uitak u prljanju i moenju svojstven toj dobi pomaemo sublimirati dajui
djetetu socijalno prikladnije materijale za igru: pijesak, voda, glina.
Djetetu treba dati vlastiti prostor i raspolaganje vlastitim vremenom, to
potpomae izgradnji ja u prostoru i vremenu.
Uloga oca
Osim majke, i otac ima vrlo vanu ulogu u razvoju, ve u najranijem
djetinjstvu.
On je potpora gravidnoj eni, rodilji, pomo pri njezi.

13

Ali ima i specifinu ulogu: kao drugi roditelj usko povezan s djetetom,
njegova zadaa je da potie separaciju iz simbioze.
Sudjelovanjem oca u njezi, dijete stjee osnovno povjerenje u njega.
Samo to povjerenje omoguuje da dijete u edipskoj fazi, izmeu 3.i 5.g.
moe primiti zabrane od oca bez osjeaja stida.
5. Predkolska dob
Dijete od 3 g.separirano je iz simbioze, iako jo uvijek vrlo ovisno o majci,
osobito u trenucima neugode. Meutim, sad je doivljava kao zasebnu
osobu, pa moe biti nekoliko sati bez nje, a da se ne osjeti naputeno.
Sad bi moglo bez potekoa u vrti.
Nakon perioda privikavanja na novu sredinu, samo nesamostalna djeca i
dalje e pokazivati tekoe u obliku regresivnog ponaanja (enureza) ili
drugih simptoma otpora protiv separacije.
Istodobno, dijete postaje svjesno i svog spola, zamjeuje razlike meu
spolovima, zanima se za pojave u vezi sa spolom, nastoji se osvjedoiti o
spolu osoba iz okoline, zapitkuje.
Kad dijete stekne iskustvo da od spolne regije moe dobiti ugodne
osjeaje, mogu se javiti onanistike manipulacije.
Za djevojice, otac je privlaan ne samo kao ugodan roditelj nego i kao
osoba suprotnog spola koju ele zaokupiti sobom.
Za djeake, majka je enska osoba prema kojoj su usmjerene djetinje elje
i fantazije.
Faza izmeu 3.i 5.g.puna je emocija i konflikata. U elji da se probije do
prvenstva u osjeajima roditelja, uz ambivalenciju prema njima, dijete
upoznaje ljubav, rivalstvo, ljubomoru, krivnju, strah.
Strah specifian za ovu fazu je nesvjesni strah od dezintegracije tijela kao
kazne za zloestou, tj.kazne za agresivne fantazije vezane za
ambivalenciju prema roditelju istog spola.
Kako je u toj fazi spolni organ vaan dio tijela, taj se strah u psihoanalitikoj
terminologiji formulira kao strah od kastracije: djeak se boji da e izgubiti
penis kao to je djevojica ostala bez njega, djevojica se boji da je izgubila
penis jer je bila zloesta i zavidi djeaku to ima penis.
Za ovu dob svojstvena su i razna prolazna strahovanja (fobije). Predmet
straha je ono ega se dijete i realno boji: zvijeri, strani lik iz bajke,
prirodne pojave koje ne razumije.
Roenje brata ili sestre komplicira emocionalnu situaciju: konflikt ljubomore
je obavezan, koliko god dijete bilo pripremljeno. Ljubomora se ubraja u
osnovna ljudska iskustva pa je svako dijete mora samo svladati, a
roditeljima preostaje samo ne poveavati ljubomoru.
Zrela linost roditelja, skladan brak, prirodni odnos prema seksualnosti
sve to pomae djetetu da prevlada konflikte i strah te faze, te da se s njima
identificira.
Dobra identifikacija s istospolnim roditeljem omoguuje djetetu da u osnovi
prihvati muku ili ensku ulogu i izgradi svoje nad-ja.
U temelje te konstrukcije ugraen je materijal iz prolih razvojnih faza svih
svjesnih i nesvjesnih stavova roditelja prema djetetu.
Igra i bajke nerazrjeivo su povezani za djetinjstva svih vremena.
Igra nije samo aktivnost koja zabavlja, nego pomae psihikom razvoju.
Putem igre dijete lake prebrodi strah i prihvati stvarnost.

14

Odrasli ba u igri daju djetetu autonomiju i ostavljaju mu inicijativu, na taj


nain potiu kreativnost.
Bajke su sredstva za projekciju i identifikaciju.
6. kolska dob
Na poetku kolske dobi dijete mora ostaviti igranje zbog uenja i rada.
Prijelaz mora biti postepen. Dijete je eljno znanja, ali igra mu jo treba.
kola je nova okolina- mora se prilagoditi i afirmirati. Potreban je uitelj koji
nije prestrog.
Neka djeca reagiraju strahom, regresivnim ponaanjem, neurotskim ili
psihosomatskim simptomima.
Djeca kolske dobi postepeno se oslobaaju djetinjih veza s roditeljima,
stvaraju prijateljstva s vrnjacima.
Nesigurna konstrukcija njihova nad-ja progresivno se uvruje, to se
oituje u jaem osjeaju dunosti, odgovornosti, pravdi i redu. Djeca
strastveno skupljaju predmete. Igre su drutvene, sa strogim pravilima.
Mogu se javiti lagani prisilni fenomeni.
U pretpubertetu uz tjelesne promjene, dijete se i psihiki mijenja:
interesi su mnogostrani, prijateljstva vra, zanimanje za drugi spol
poraste, onanija je ponovno esta. Obino u to vrijeme neki dobri aci
popuste u uenju. Na preveliki pritisak kole, mogu reagirati strahom,
neurotskim i psihosomatskim reakcijama.
Djeca u toj dobi postanu kritina, samostalna, to neke roditelje smeta, kao
i vanost koju dijete pridaje vrnjacima: javljaju se prva razmimoilaenja.
7. Pubertet
Seksualna zrelost natjera mladu osobu da se pokua potpuno osloboditi
djetinjih veza s roditeljima, i nai objekt svojih tenji izvan obitelji.
Pubertet donosi velike promjene u ponaanju:
oscilacije u raspoloenju, kolebanje izmeu djetinjastog i odraslog
ponaanja, pretjerana samouvjerenost ili nesigurnost, upadljiva
identifikacija s popularnom osobom, protest protiv roditelja i nastavnika,
slijepo podreivanje grupi.
Intelektualizacija osjeaja, manifestacija asketizma, osjeaj usamljenosti i
praznine, takoer su mogui; i neznatno nerazumijevanje moe izazvati
pokuaj suicida.
U pozadini svih tih manifestacija je burno zbivanje u linosti,
u prvom redu reagiranja na seksualnu zrelost i na oslobaanje djetinjih
veza s roditeljima.
Jedno i drugo ini konflikt specifian za ovu fazu: odrasti ili ne
odrasti, koji mlada osoba mora rijeiti da bi uvrstila svoj identitet.
Tekoe u prethodnom razvoju, nepovoljni vanjski uvjeti u ovom razdoblju,
oteat e mladoj osobi da nae svoj identitet.
Kod izrazitih potekoa govori se o pubertetskim ili adolescentnim krizama.
U pubertetu se mogu prvi put manifestirati i neuroze, i psihosomatski
poremeaji, meu kojima je osobito ozbiljna anoreksija. Mogue su ak i
psihotike obrane.
Djeca roditelja koji su imali tekoe u pubertetu, takoer imaju smetnje.
Povoljni uvjeti u okolini, razumijevanje i tolerancija pomau odrastanju.
Medicinska psihologija bolesnog djeteta
Znaenje i doivljaj bolesti

15

Djeca predkolske i rane kolske dobi razumiju bolest povrno i na


konkretnoj razini. Obino gledaju na bolest kao odgovor na njihovo loe
ponaanje ili krenje pravila, pa vjeruju da e do ozdravljenja doi ako se
pridravaju nekog drugog niza pravila.
Djeca od 8 do 11 g.razlikuju sebe od vanjskih dogaaja koji uzrokuju bolest.
Djeca starija od 11 razumiju i fizioloke procese i mehanizme bolesti, vezu
uzroka i simptoma.
Reakcije akutno bolesnog djeteta
Akutne bolesti dovode do prolaznog naruavanja svakodnevnog ivota,
smanjuju se tjelesne aktivnosti, i apetit, produljuje se odmor.
Djeca do 3g su esto razdraljiva, netolerantna, ovisnija o roditeljima.
Starija djeca pokazuju manji kontakt i interes za okolinu, veu usmjerenost
na tijelo i tjelesne potrebe, samostalnija su i poslunija nego obino.
esta reakcija na bolest je regresivno ponaanje kojim djeca nesvjesno
trae pomo.
Regresivno ponaanje je vraanje na oblik ponaanja primjeren ranijoj fazi
razvoja: ponovno mokre u krevet, bude se, tee se odvajaju od roditelja.
Vano je ponaanje roditelja: roditelji svojom pretjeranom panjom mogu
produiti regres i nakon prestanka bolesti. I pretjerana zabrinutost roditelja
utjee na ponaanje bolesnog djeteta.
Reakcije kronino bolesnog djeteta
Dijete reagira i na bolest i na odvajanje zbog hospitalizacije, i na tjelesna
ogranienja, socijalnu izolaciju, ovisnost o drugima, strah od lijeenja,
bolova, ishoda bolesti.
U ranom djetinjstvu bolest moe direktno utjecati na rast i razvoj, jer utjee
na prehranu i psihomotorni razvoj. este hospitalizacije nepovoljno utjeu
na odnos roditelj-dijete, i time na djetetov emocionalni razvoj.
U predkolskoj dobi ometen je razvoj samostalnosti i pokretljivosti.
U kolskoj dobi utjee na ranu socijalizaciju zbog izostanaka iz kole.
U pubertetu utjee na razvoj samopotovanja.
Nain suoavanja se takoer mijenja.
Dijete mlae od 2g motoriki reagira: pla, nemir, ljuljanje.
Dijete od 2 d 4 g regredira na ranije ponaanje.
Dijete od 6,7 g moe razumjeti bolest pa ga treba ukljuiti u njeno zbrinjavanje.
Starije dijete gubi kompetentnost i samopouzdanje- vana je pri tom uloga
roditelja
Adolescent e razviti kompenzacijske aktivnosti i identificirati se s vrnjakom
oboljelim od iste bolesti.
Tjeskoba, tuga, nestrpljivost, srdba su normalni aspekt suoavanja s boleu,
ukoliko nisu znaajno naglaena. Ukoliko su jai emocionalne smetnje i smetnje
ponaanja (ak u 30% adolescenata s kroninom bolesti)
Bolesno dijete i obitelj
Roditelji se teko prilagoavaju na djetetovu bolest: ok i tjeskoba,
odbijanje, srdba, prilagodba.
Dobra prilagodba obitelji podrazumijeva pruiti emocionalnu potporu
djetetu za ostvarenje dobrog funkcioniranja i kvalitete ivota.
Nepoeljna je reakcija obitelji u smislu prezatienosti oteana je
psihosocijalna prilagodba djeteta, a jo vie zanemarivanje.
Reakcije na neizljeivu bolest i smrt
Na poetku se djetetu kae da e bolest potrajati s poboljanjima i
pogoranjima.

16

U poetku e ono gledati na bolest kao na jednostavnu promjenu, zatim


kao na ozbiljnu ali privremenu, pa kao trajnu ali izljeivu, pa kao
nepopravljivu, a kad umre prijatelj bolesnik, dijete zakljui da i ono umire.
Dijete do 2g ne pozna pojam smrti. Do 5.g ne boji se smrti, jer misle da
umrla osoba i dalje ivi. U 5.,6. g. misle da je to stanje povratno, kao san.
Poslije vjeruje da je smrt konana ali izbjena, a nakon 9.g gleda na smrt
kao bespovratnu i neizbjenu.
Dijete u bolnici
Neadekvatan pristup i uvjeti hospitalizacije tetni su za emocionalni razvoj
djeteta - zbog odvajanja od roditelja, straha od boli, izloenosti
nepoznatom, nesigurnosti, gubitku kontrole.
U dobi do 6 mj. hospitalizacija je samo promjena dnevnog rasporeda
djeteta.
U dobi od 6 mj do 4 g najtea je odvojenost od roditelja: dijete ne razumije
zato se mora odvojiti i ne moe podnijeti separaciju, nema mehanizama
prilagodbe.
Reakcija na odvojenost od majke i na bolniku okolinu ima 3 faze.
1. faza je protest, traje nekoliko dana, dijete plae i vrti i trai majku.
U fazi oajanja jo doivljava svjesnu stalnu potrebu za majkom- povlai se
i ne prua otpor, apatian je i posluan.
3. faza nastaje ako je dijete dulje u bolnici: ima povrne odnose s osobljem,
prihvaa kad roditelj odlazi, djeluje dobro, ali tek nakon povratka kui
oituju se negativne posljedice odvajanja.
Najee smetnje nakon boravka u bolnici:
nemir, smetnje spavanja,
poremeaj prehrane, higijenskih navika,
smetnje ponaanja- prkos, napadi bijesa,
nedrutvenost,
psihosomatski poremeaji- povraanje, bolovi u trbuhu, glavobolje, umor,
govorne smetnje- tepanje, mucanje.
PSIHOLOKI POREMEAJI
1. Somatizacija i konverzivni poremeaji
2. Enureza
3. Enkopreza
4. Motorike smetnje ponaanja
5. Poremeaji uzimanja hrane
6. Poremeaji spavanja
7. Tekoe uenja
8. Sindrom nepanja-hiperaktivnost
9. Zanemareno zlostavljeno dijete
Somatizacija i konverzija
Somatizacija je pojava tjelesnih simptoma koji nisu posljedica nekog
organskog uzroka,
nego nastaju zbog psiholokih tekoa i emocionalnih sukoba unutar
djetetove linosti, neugode, tjeskobe.
Simptomi u somatizaciji su preteito bolni: glavobolja, bolovi u trbuhu,
prsitu, nedostatak zraka, ubrzan rad srca, vrtoglavica, nesvjestica,
povraanje.
Od 2-10% djece i adolescenata kad-tad ima bolove tipa somatizacije.
Veina djece sa somatizacijom nema drugih psiholokih potekoa, tek 1/3
trpi od tjeskobe ili depresivnosti.
17

Somatizacija je ea u obitelji u kojima postoje tjelesne i duevne bolesti.


Roditelji prezatiuju djecu, pokazuju neprimjerenu zabrinutost, esto trae
lijenika.
Ova djeca su esto vrlo savjesna, preosjetljiva, nesigurna i posluna, i
ambiciozna, nastoje biti odlini.
Napor vezan uz kolu jedan je od riziko faktora za somatizaciju.
Najei oblik somatizacije su recidivni bolovi u trbuhu: uglavnom od 5-12
g.
Kad se psihogene smetnje i unutranji emocionalni sukobi oituju
motorikim i senzorikim smetnjama - govori se o konverzivnim
poremeajima.
Oituju se paralizom, smetnjama hoda, gutanja, dvoslikama, histerinom
sljepoom, napadima slinim epilepsiji.
ei su kod adolescenata, ali sreu se i kod manje djece.
Simptomi naglo nastanu nakon nekog neugodnog dogaaja, i naglo
prestanu, vrlo dramatino.
Pristup- lijeenje
Kod somatizacije i konverzije nije rije o glumatanju, simptomi nastaju
nesvjesno, smetnje su za dijete realne.
Dijete treba razumjeti, roditelje upoznati s uzrokom smetnji, a lijeenje je
psihoterapijom.
Enureza
To je opetovano nevoljno mokrenje tijekom dana ili noi u krevet ili odjeu,
u dobi kada se oekuje da je dijete suho, tj.tek od dobi 4-5 g.
Ponavlja se tijekom duljeg razdoblja u redovitim razmacimapojedinane pojave uslijed neke promjene u svakodnevnom ivotu ne
znae enurezu.
Prevalencija

Primarna: dijete nikad nije uspostavilo kontrolu mokrenja (85% svih


enureza)
Sekundarna (regresijska): ve je bio uspostavljen voljni nadzor mokrenja, u
dobi 5-8g.
Uzroci su sloeni:
bioloki (obiteljska sklonost), socijalni (neprimjereni prestrogi postupci pri
vjebanju obavljanja nude ili zanemarivanje), emocionalni (vanjski dogaaji kao
gubitak voljene osobe, roenje drugog djeteta, promjena kole).
U manje od 10% djece uzrok je organski, uroloki.
Pristup- lijeenje
Uzeti u obzir i dijete (dijete s enurezom gubi samopotovanje, ogranien je
u drutvenim aktivnostima) i roditelje.
NE kanjavati, NE sramotiti
Voditi dnevnik i simboliki nagraivati
Praktini savjeti
Dugotrajna enureza: alarmni ureaj (kondicioniranje), lijekovi, psihoterapija
Enkopreza

18

To je opetovano nevoljno pranjenje fecesa na neprikladnim mjestima, u


odjeu, u dobi nakon 4.g., ee kod djeaka, uestalost: 1%
petogodinjaka.
Najee (80-90% sluajeva) je vezana uz kroninu opstipaciju.
Uzrok je vezan uz puno dublji emocionalni poremeaj nego kod enureze
(ali i neprimjereno uvjebavanje nude i psihosocijalni uvjeti mogu biti
uzrok).
Rjee je neovisna o opstipaciji- nenamjerno isputanje stolice u
emocionalno optereujuim situacijama.
Pristup- lijeenje
Slino kako kod enureze:
Uzeti u obzir i dijete i roditelje
Praktini savjeti
Dnevnik i simbolike nagrade- kod opstipacije
Psihoterapija !!!
Motorike smetnje ponaanja i navike
To je nesvjestan nain kojim se dijete oslobaa unutranje emocionalne
napetosti
Njihanje glave i tijela, udaranje glave
Tik
upanje kose
Grienje noktiju
krgutanje zubima
Njihanje glave i tijela su ritmiki pokreti kojim se dojene ili predkolsko
dijete motoriki rastereuje. Odraavaju nezadovoljenu potrebu za boljom
komunikacijom s okolinom (esta je u bolnici, u jaslicama).
U 1.g.esto su normalna pojava.
Ne suzbijaju se silom, nego se poboljaju faktori okoline koji stimuliraju
emocionalni razvoj.
Isti problemi su izvor sisanja palca i uvijanja kose.
Tik je iznenadan, brz, neritmian, stereotipan motoriki pokret ili
vokalizacija.
Najee su prolazni: treptanje oima, trzanje vratom, grimasiranje,
mrckanje, nakaljavanje, gunanje.
Javljaju se u emocionalno napetoj situaciji, smanjuju se otklanjanjem panje,
nestanu u spavanju. Mogu trajati i nekoliko mjeseci.
Dob- izmeu 4 i 12 g, ee djeaci, nastanu iznenada.
Lijeenje: NE pritiskom i opominjanjem.
upanje kose- na jednom ili vie dijelova glave, ponekad i guta kosu.
Diskretno poinje ve od 3-4 g., ali kasnije postaje zabrinjavajui.
Lijeenje- psihoterapija djeteta i majke.
Grienje noktiju- slui rastereenju od psihike napetosti.
U pristupu: ne zabranjivati i upozoravati.
Poremeaji uzimanja hrane
U adolescentskoj dobi, estoa 0,5-1%,
10 puta ee u djevojaka.
Anoreksija- u industrijaliziranim drutvima, gdje je vitkost prioritet, poetak
najee 14.i18.g.
To je nerazuman strah od debljanja, uzrok je dubok psihiki poremeaj u
percepciji oblika vlastitog tijela i tj.mase.
Psihoterapija

19

Bulimija se oituje ponavljajuim epizodama opsesivnog prodrljivog


prejedanja nakon kojega slijedi neprimjereno kompenzatorno ponaanje u
svrhu rjeavanja netom pojedene hrane: povraanje, laksativi, diuretici,
post, gimnasticiranje.
U svome nastanku ima puno zajednikog s anoreksijom.
Psihoterapija
Poremeaji spavanja
Etiologija je viestruka.
Nesanice i buenja nou uzrokovani su okolinskim faktorima: ponaanjem
roditelja tijekom uspavljivanja, hranjenjem po noi.
None more povezane su sa zastraujuim doivljajima koji su im
prethodili, te aktivnostima prije spavanja.
Noni strah: javlja se obino u 1.treini noi u fazi dubokog spavanja.
Dijete se uspravi u krevetu, pone vritati, zastraen izraz lica, vegetativni
znakovi anksioznosti, ne da se razbuditi niti utjeiti, niega se ne sjea. Pri
tom ne sanja. Nakon par minuta prolazi, dijete se vraa u san.
Najee u dobi 4-12 g., spontano prolazi u adolescenciji
Nona mora- zastraujui snovi u drugoj polovici noi, najee u
predkolskoj dobi
Dijete se samo probudi ili ga roditelj probudi i smiri, sjea se sna, nakon
toga tee zaspi.
Mjesearenje- ponavljane epizode usklaenog motorikog ponaanja u
obliku ustajanja iz kreveta i hodanja, tijekom prve treine noi.
Dijete je nepotpuno budno, smanjene mogunosti odgovora na podraaje.
Javlja se obino od 4-8.g., najuestalije je oko 12.
Pristup- lijeenje
Uspostaviti dobre navike uspavljivanja, ponaanje roditelja smirujue,
odlazak na spavanje u relaksirajuoj atmosferi, prisutnost roditelja prije
spavanja pa i nou.
Tijekom nonog straha ne buditi dijete; ve grliti i umirivati.
Nakon nonih mora ne ispitivati dijete o sadraju sna.
Psihoterapija.
Tekoe uenja
Radi se o specifinim tekoama uenja, uz normalnu inteligenciju
poremeen je jedan ili vie temeljnih psiholokih procesa potrebnih za
razumijevanje govornog ili pisanog jezika.
Oituje se kao tekoe razumijevanja, zakljuivanja, govora, itanja,
pisanja, raunanja.
Najei je poremeaj itanja: kod 4-12% kolske djece.
Sindrom nepanja-hiperaktivnost
(sindrom minimalne cerebralne disfunkcije)
Razvojni poremeaj koji se oituje nepanjom, impulzivnou,
hiperaktivnou. Razvija se u ranom djetinjstvu, stabilan tijekom rane
adolescencije, oslabi tijekom kasne adolescencije. Prisutan u 3-5% kolske
djece.
U neke djece nau se i blagi znaci neurorazvojnih smetnji.
Uzrok su bioloki faktori, ali i emocionalna klima obitelji i okoline.
Lijeenje: psihoterapija djeteta i obitelji
Zlostavljanje i zanemarivanje djece
Fiziko zlostavljanje: namjerno ozljeivanje djeteta s posljedicama
tjelesnim i emocionalnim

20

Fiziko zanemarivanje: uskraivanje prehrane, odjee, njege, sigurnosti


Psihiko zanemarivanje: teroriziranje ponaanjem i verbalno, uskraivanje
emocionalne potpore
Seksualno zlostavljanje: postizanje seksualnog zadovoljstva odraslog
ukljuivanjem djeteta
Mnchausen-ov sindrom: roditelj izmilja tegobe djeteta u svrhu vlastite
koristi

3. RAST I RAZVOJ DJETETA


... primjeren rast i razvoj pokazatelj zdravlja pojedinca i populacije
Rast-slozene promjene
-strukturne i funkcijske
-prilagoavanje socijalnim/ ekonomskim/ kulturnim/ uvjetima okoline
-socijalni, fizicki, psihicki, kulturni, fiziologija/patologija
Rast- kvantitativan i kvalitativan proces, dimenzija- visina, opseg glave, ukupna
masa
Razvoj- kvalitativan, diferenciranje i suzbijanje strukture i funkcije tkiva i organa
od zaea do kraja razvojne godine
imbenici rasta:
-nasljee (tempo rasta, konacna visina), spol, rasa, etnicka pripadnost, okolina
(socijalni i ekonomski cimbenici, ekoloki uvjeti, prehrana, kronine bolesti)
Genetski imbenici rasta
poligenetski / multifaktorno
Antropometrijska obiljeja roditelja
TM, TV ,ITM, XTM majke u trudnoi
TV oca potencijal razvoja skeleta
Porodna masa - 20-40%*
Krajnja TV djece TV roditelja
Naslijee D Okoli
Intrauterini rast i razvoj
metabolika funkcija posteljice
/IGF, IGF-BP, HR,leptin/
Djetinjstvo
Hormon rasta (HR)
Medijatori IGF-1, IGFBP-3
Spol kao imbenik rasta
na roenju =porodna masa i duljina djeaka vea
S 1 godinu =TM, TV djeaka = TM, TV djevojica
Pubertet=
raniji nastup, PHV, TV djevojica vea
XTV djeaka (31cm)/ XTV djevojica (28cm)
odrasla dob= TM,TV mukaraca > TM,TV ena
Etnicitet kao imbenik rasta
-imbenici (okoline D nasljee), migracije stanovnitva, sekularni porast
Sekularne promjene rasta i razvoja
lat. saeculum vijek, stoljee, stoljetni
vremenske promjene
porast TV,TM, ITM
ranije sazrijevanje
mlaih /starije generacije
Mehanizmi sekularnih promjena
21

Poboljanje uvjeta u kojim dijete odrasta: socijalno-ekonomskih, zdravstvene


zatite, prehrane
Znaaj sekularnih promjena rasta za pojedinca i populaciju utjecaj na:
morbiditet, rizicno ponaanje, mortalitet
...psihosocijalne promjene
Nesazrijev fizickog i psihickog sazrijevanja
Promjena drutvenih odnosa- adolescentne trudnoeh psihosomatski sindromi h
depresija h
Razvojne dobi
Prenatalno ( embrionalno, fetalno)
Dojenaka
Predkolska
kolska (pubertet bioloki proces, adolescencija )
Dojenaka dob
X Tjelesna masa
0-3mj =175g/tjedno 750g/mj
3-6mj =140g/tjedan 600g/mj
6-9mj =110g/tjedan 450g/mj
9-12 mj =70g /tjedan 300g/mj
X Duljina
25 cm/godinu 50 75 cm
X Opseg glave
12cm /godinu 35 47 cm
Psihomotoriki razvoj
najranija ivotna dob - odraz stanja i ponaanja djeteta
novoroene
- refleksni obrazac
motorike
dojenaki period
-razvoj voljnih pokreta
-kasnije koordinirani
voljni pokreti

motorika pokret izraavamo

osjeaje (mimika)

uspostavljamo verbalnu i gestovnu komunikaciju (gestikulacija, govor)


ovladavamo prostorom
postiemo bioloku
samostalnost

Pregled motorike -pasivna pokretljivost, spontani pokreti, refleksi i reakcije


Dojenaka dob- razvoj motorike
Primitivni refleksi
Refleksi
Rotacije
Posjedanje Kleenje
Puzanje
Kleei iskorak
Ustajanje
Razvoj govora- prva godina
1.mj. grleni glasovi
22

2.mj. - vokalni
2,5.mj. - cianje
3.mj. - brblja,poetni vokali
4.mj. - grleni glasovi A,U
7.mj. - oponaa govorne zvukove
10.mj. -dada ili mama neodreeno
12.mj. - jo jedna rije osim mama ili tata
Razvoj govora iza prve godine
13.mj. - tri rijei
15-18.mj. - argon (-est rijei)
21-24.mj. - fraze u 2 3 rijei
2.god. - zna oko 270 rijei, pravilno izgovaranje vokala, upotrebljava zamjenice
3.god. - zna oko 900 rijei, nesigurno je
razumljive fraze od 4 rijei ili reenice. Razumije govor vezan uz objekte iz
okoline. Svladani su svi vokali i oko 2/3 konzonanata
Razvoj govora 4. -8. Godine
4. god. - zna oko 1540 rijei
razumljive fraze od 5 rijei ili reenice
6. god. - zna oko 2560 rijei
razumljive reenice sa 6 ili 7 rijei
7- 8. god. - normalan govor
Senzorika- procjena
Sluha( evocirani sluni potencijali, ipitivanje apatom, audioloko ispitivanje), vida
Vid
Novoroene povremeni konjugirani pokreti onih jabuica
2 mjeseca promatra 20 sec, i prati 300
u stranu od medijalne linije
5 mjeseci konvergencija bulbusa i suenje zjenica; uspostava
binokularnog vida i akomodacije
etvrtaste likove bolje shvaa
Sluh
0-3 mjeeseca pljesak,ukanje papirom, zvonce, reagira Moroovim
refleksom, plaem ili treptanjem vjea
4 mjeseca sigurno okree glavu prema izvoru zvuka
Screening sluha od 2002. obavezan u svim rodilitima
Protokol otkrivanja ranog oteenja sluha
EOAE evocirana otoakustina emisija
U rodilitu
96% djece ima uredan nalaz
Radi se u poslijepodnevnim satima
Dobije se signal pass
Ako ne proe na testu ponavlja se jer u zvukovodu jo mogu biti ostaci
plodne vode i vermixa
Iza toga A-ABR radi se DNA analiza
U rodilitu 3 screeninga
Fenilketonurija
Hipotireoza
Sluh
Govor
Predjezina i jezina faza prijelaz je izmeu 8. i 9. mjeseca
2 mj. gukanje, ritmizacija, pojava nekih konsonanti
8 mj. vokali i kosonanti u slogove ali bez znaenja (ba-ba, da-da)
23

12 mj. slogove vee za odreeno znaenje (mama, tata, baba)


Socijalno ponaanje
2 mj. osmjeh, promjene motorike na majin glas
4 mj. glasan smijeh, nezadovoljstvo izraava mimikom, motorikom i
glasanjem
6 mj. raspoznaje poznate i nepoznate osobe
9 mj. igra se skrivaa
12 mj. uiva u igri bacanja predmeta
Razvoj zuba
5. do 9. mjeseci prvi mlijeni zubi
12. mj. - 6-8 zuba
24 - 26 mj. 20 mlijenih zuba
6. 7. god. trajni zubi estice
13.god. - izbijanje drugih trajnih molara
tree desetljee - trei molari umnjaci
Predkolska dob
Malo dijete1-3godine jaslice
Predkolsko dijete- 4-6godina vrti
Malo dijete: 2. / 3. god. ivota
hoda sitnim koracima na irokoj osnovi
sigurno hoda i tri
samostalno pije iz ae
hrani se priborom za jelo
govori nekoliko stotina rijei
upravlja mokrenjem i stolicom
smanjuje se brzina rasta TT i TV
istrauje predmete oko sebe
Svjesno svoje osobnosti
pojaana znatielja-oprez-nesree!!!
Malo djete:
TM - u 2. godini dobiva 2,5 kg
u 3. godini dobiva 2 kg
TV - 2.god.- 12cm
3.god. oko 7 cm
OG u 2.god. 2cm
u 3.god. 1cm
Smanjeni apetit - nema vremena za jelo
18 mj. - 10-ak rijei, jednostavne reenice
Predkolska dob
TT 2 kg /god
TV 6-7cm /god.
motorike vjetine usavrava
s 3 god. ide po stubama,
s 4 god se sputa
promjene u odnosima s roditeljima
Rana kolska dob
7. - 10. god. ivota
TV - 6 cm/god
TT - 3-3,5 kg/god
6. god. - prvi trajni zubi - estice
zamjena mlijenih zubi trajnima istim redoslijedom kojim su nicali
12. god. - 20 mlijenih zuba
zamijenjeno trajnim
24

Pubertet
promjena linearnog rasta - PHV
proporcija i kompozicija tijela
razvoj sekundarnih spolnih obiljeja
fizioloka varijabilnost
J Gonadotropin-releasing hormon
GnRH D gonadotropini #LH, #FSH
# Leptin
Rast u pubertetu
Djevojice
Djeaci
Poetak puberteta oko 10
12 godina
Sek.spolna obiljeja Xprsiju
testisa
84% konane TV
oko 10
12 godina
95% konane TV
oko 13
15 godina
Max.brzina rasta oko 12
14 godina
Porast TV (cm)
23-28
28
Spolna zrelost Tannerove tablice slika ppt
Linearni rast
J hormon rasta
5 tiroidni hormoni
5 androgeni i estorgeni
5 inzulin
6glukokortikoidi
Intrauterini
a postanatalni rast
spol, porodna masa, gestacijska dob /IUZR/
gonadotropini intrauterino
Q
tjelesne mase u djetinjstvu
a promjena dobi menarhe*
PM> 97.C.a # leptina**
Praenje rasta i razvoja djeteta sistematskim pregledima
-pravodobno otkrivanje odstupanja primjerenog rasta. poremeaja funkcija,
zdravstvenih problema
djeteta i zajednice
Antropometrijsko praenje
POJEDINCA
POPULACIJE
Tjelesna masa
Uestalost
Visina/duljina
pothranjenost
Opseg glave
pretilost
Status sazrijevanja
Interpretacija
Usporedba sa standardom /drugima
Praenje rasta i razvoja
Percentilne krivulje za TT, TV, OG, ITM
Kotani razvoj
- kotana dob
Psihomotoriki razvoj
Spolni razvoj
Centilne krivulje rasta
-mjere skupine zdrave djece statistika varijacijska irina tjelesne visine i tjelesne
mase za dob i spol
-odraavaju genetski potencijal rasta pogodne
25

za dugorono praenje rasta pojedinca


fiziologija / patologija
nadzor brzine rasta
cm/godinu; kg/godinu
procjenu stanja uhranjenosti
Brzina rasta /godinu

Poremeaj rasta
1. ZAOSTAO RAST
2. VISOKI RAST
3. POREMEAJI UHRANJENOSTI
PRETILOST
PODHRANJENOST
PORODINI ZAOSTAO RAST
najei uzrok smanjenom rastu
TV odstupa od prosjeka za dob
TV TV roditelja (nieg su rasta)
godinji prirast TV manji od prosjeka
TV<5.centila
Kotana dob kronolokoj
pubertet na vrijeme
ne lijei se
Konstitucijonalno usporen rast sa zakanjelim pubertetom
Prosjena TV odraslog dosegne se kasnije
Zaostatak u sazrijevanju kosti
Sekundarne spolna obiljeja - kasnije
Ne lijeiti
...
Osigurati primjeren rast i razvoj pojedinog djeteta u skladu s njegovim genetski
odreenim potencijalom rasta i razvoja.
Uoiti odstupanje
Pravodobno djelovati
na uklanjanju nepovoljnih imbenika koji ograniavaju primjeren rast i razvoj.
na prikladni nain upozoriti roditelja o svakom znaajnijem odstupanju od
normale
preporuiti pregled pedijatra
Kada treba zatraiti miljenje pedijatra?
Ako je dijete rastom na 5. centilnoj krivulji ili ispod,
ili ako krivulja rasta djeteta s vremenom pada iz vie u niu centilu (npr. u jednoj
godini dijete je visinom na 50. centili, a slijedee godine na 25. centili, to znai
da dijete unutar godinu dana uope nije naraslo),
javite se pedijatru, koji e pretragama ustanoviti mogue uzroke.
Ovisno o dobivenim rezultatima lijenik moe zapoeti i lijeenje.
Partneri:
Obitelj
Vrti - Struni tim
Zdravstvo-Pedijatar, medicinska sestra, patronana sestra
26

Zajednica

4. HOSPITALIZAM KOD DJECE


Djeca se hospitaliziraju iz zdravstvenih i socijalnih razloga
Najei zdravstveni razlozi hospitalizacije:
Bolest ija priroda zahtijeva kompleksnu dijagnostiku obradu i lijeenje
nedovoljna zdravstvena prosvijeenost roditelja, koji nisu sposobni
pravilno njegovati dijete,
loa organizacija zdravstvene slube i nedovoljna strunost i/ili
opremljenost ambulantne zatite
Socijalni razlozi podrazumijevaju
loe socijalne prilike u obitelji, koje mogu uzrokovati dalje
pogoranje zdravstvenog stanja djeteta
siromatvo, nezaposlenost roditelja, loi uvjeti stanovanja, obitelji s puno
djece roene u kratkim vremenskim intervalima, alkoholizam i druge
ovisnosti roditelja, mentalna ili socijalna debilnost roditelja, socijalna
neprilagoenost na novonastale prilike, npr. nova urbana obitelj ili dijete u
emigraciji, neregulirani rad majke van kue, neeljeno dijete ili smjetaj
djeteta van kue
Rjeavanje socijalnih problema hospitalizacijom, kao nastavak prvotne
funkcije bolnice - azila za sirotinju, u dananje je vrijeme rijedak, ali lo i
skup nain rjeavanja tih problema
Prema tome, u ranom djetinjstvu prihvatljiva je samo stroga indikacija za
smjetaj djeteta u bolnicu
boravak djeteta u bolnici treba biti to je mogue krai.
Godine 1977. Armstrong, osniva prvih djejih dispanzera u Engleskoj,
zapisao je: Ako oduzmete dijete roditeljima ili dadilji, istodobno ete mu
slomiti i srce.
Pedesetih godina prologa stoljea engleski pedijatri opisali su niz
posljedica u djeteta zbog odvajanja od roditelja, odnosno lienosti
majinske njege za vrijeme boravka u bolnici, jaslicama, djejem vrtiu ili
drugim kolektivima.
Spitz je tu pojavu, koju je zapaao najee u djece smjetene u bolnicu,
nazvao hospitalizam.
Jaina traume zbog odvajanja od majke ovisi o:
o dobi djeteta,
o individualnoj osjetljivosti djeteta na separaciju,
o trajanju odvojenosti i
prilikama u novoj sredini
Najvie su pogoena djeca:
u dobi od 1 do 4 godine,
rjee dojenad i djeca od 4 do 6 godina,
a najrjee kolska djeca
Trajanje separacije proporcionalno je s jainom smetnji to je odvajanje
dulje, to su posljedice tee.
Nakon povratka iz bolnice kui dijete se priui na roditelje, ali je
razdraljivo, plaljivo, slabo spava i teko podnosi majinu odsutnost.

27

Dijete, jednom traumatizirano separacijom, nesigurno je i preosjetljivo na


psihike traume
U rijetkim sluajevima javljaju se dublji i dugotrajniji poremeaji u obliku
osjeaja naputenosti ili osjeaja krivnje, koji se kompliciraju strahom i
agresijom.
Osjeaj naputenosti moe se pojaviti i kod majke ili oca koji se nastoje
identificirati s djetetom u situacijama odvojenosti.
Osjeaj krivnje moe dovesti do pogrenih zakljuaka, npr. da je dijete u
bolnici bolje njegovano od medicinskog osoblja negoli kod kue, od majke
ili slino.
U povoljnim okolnostima djeca najee bez veih potekoa i bez ikakvih
posljedica prebrode boravak u bolnici.
Pretjerana je, dakle, tvrdnja da svako odvajanje djeteta od majke dovodi do
nepopravljivih oteenja u djeteta.
Hospitalizam
opi pojam za psiholoke i tjelesne poremeaje uzrokovane
dugotrajnim boravkom u bolnici ili drugoj ustanovi
Stoga, hospitalizaciji djece treba posvetiti posebnu pozornost.
- DJECA I BOLNIKO LIJEENJE - ZDRAVLJE - Lukin portal za djecu i obitelj - Djeje
pjesme i pjesmice, igre, zagonetke, prie, basne, bajke, crtii, igrice, brojalice i
bojanke za djecu
Preuzeto sa: Lukin portal za djecu i obitelj
Reakcija djece na hospitalizaciju
Separacijska anksioznost
Osjaaj bijesa i krivnje, regresivna ponaanja
Gubitak kontrole dnevna rutina, navike, igra...
Djeca iz nekih skupina mogu vrlo burno reagirati na boravak u bolnici:
jedinci, mlaa djeca i djeca iz viegeneracijskih kuanstava
djeca koja rijetko posjeuju druge
djeca koja inae loe reagiraju na strane osobe
djeca koja ve imaju traumatska separacijska iskustva
djeca ije majke prigodom odlaska u bolnicu otvoreno pokazuju
prekomjernu zabrinutost ili nezainteresiranost
djeca koja negativno reagiraju na pokuaje odraslih da s njima
komuniciraju
Djeca u bolnici prolaze kroz tri razdoblja prilagodbe:
1. Razdoblje protesta (traje prvih nekoliko dana, dijete plae, prekomjerno
je aktivno)
2. Razdoblje oaja (dijete se motoriki smiruje, esto je apatino. Radi se o
poetku prilagoavanja, u kojemu se ne preporuuju posjete)
3. Razdoblje prividne prilagodbe (dijete pokazuje zanimanje za okolinu,
pokuava nai zadovoljstvo u drugim sadrajima)
Simptomi hospitalizma
sklonost plau
apatinost i potitenost
motorika smirenost ili hiperaktivnost
zaostajanje u psihikom razvoju (razvoju govora i miljenja)
loe zdravstveno stanje (sklonost infekcijama, poremeajima u prehrani)
Simptomi koji se mogu javiti kao posljedica odvajanja djeteta od majke
28

Loe navike u prehrani, higijeni, spavanju i socijalnom ponaanju.


Poremeaji ponaanja (prkos, pobuna, bijes, laganje, asocijalnost).
Neurotske potekoe (ljubomora, poremeaji sna, strah, mjesearenje,
enureza).
Psihosomatski poremeaji (povraanje, vrtoglavica, astma, kone bolesti,
osjeaj umora, tromost).
Poremeaji govora (mucanje, tepanje)
- DJECA I BOLNIKO LIJEENJE - ZDRAVLJE - Lukin portal za djecu i obitelj - Djeje
pjesme i pjesmice, igre, zagonetke, prie, basne, bajke, crtii, igrice, brojalice i
bojanke za djecu
Kako pripremiti dijete na hospitalizaciju i ublaiti simptome
Objasnite djetetu zato ide u bolnicu i to ga tamo oekuje. Uinite to uz
igru, prie, crtee, odvedite ga ako je mogue da ranije upozna medicinsko
osoblje i bolnicu.
Govorite djetetu uvijek istinite, ali ne i zastraujue podatke, budite
strpljivi.
Ne govorite djetetu da ga nita nee boljeti.
Recite djetetu da je to privremeno razdoblje neophodno za njegovo
zdravlje.
Objasnite djetetu da ete stalno brinuti i misliti o njemu, posjeivati ga i
im se izlijei odvesti ga kui.
Zajedniki spremite stvari za bolnicu. Ponesite najdrau igraku, knjigu,
majicu...
Sprjeavanje negativnih posljedica hospitalizacije
educirati zdravstvene djelatnike,
pripremiti djecu i roditelje za boravak u bolnici,
osigurati prisutnost roditelja,
prilagoditi komunikaciju potrebama i sposobnostima djece,
prostor prilagoditi djeci,
omoguiti igru i uenje.
Prihvatiti protest, regresiju i tjeskobu zbog odvajanja od roditelja
kao normalne reakcije djeteta u stresu.
Ublaavanje stresa u hospitalizirane djece
Postupci prilagoeni dobi tj. stadiju razvoja djeteta.
Postupci primjereni najranijoj dobi (0-1 god.):
Prihvatiti pla - glavni nain komunikacije i suoavanja sa stresom;
potivanje i udovoljavanje djetetovim potrebama (umor, glad, bolest);
komunikacija s puno topline (osmijeh, pogled, ton glasa) i to vie dodira;
osiguravanje ugodne okoline sa to manje nepoznatih lica;
povremeno igranje s djetetom;
omoguiti prisustvo i ukljuivanje roditelja u njegu djeteta (hranjenje,
oblaenje, vjebanje).
Postupci primjereni malom djetetu (od 1-3 godine):
pripremiti dijete za stresno iskustvo neposredno pred dogaaj (ako je
mogue), jer dijete te dobi nema jo razvijen pojam o vremenu (sutra,
ujutro i sl.)
biti blizak djetetu, emocionalno ga podrati kroz verbalnu, a naroito kroz
neverbalnu komunikaciju;

29

prihvatiti protest, regresiju i tjeskobu zbog odvajanja od roditelja kao


normalne reakcije djeteta u stresu.
uputiti roditelje kako da se ponaaju jer dijete imitira njih;
omoguiti prisustvo i ukljuivanje roditelja koliko je mogue.
Ublaavanje stresa
Postupci primjereni djetetu od 3-6 godina:
prepoznati obrambene mehanizme (npr. regresiju) ili strah od odvajanja;
koristiti matu djeteta kako bi izrazili svoje potrebe i frustracije (prie,
crtanje);
potivati ovisnost o dnevnim ritualima (npr. prije spavanja pria, svjetlo,
igraka);
vole imati osjeaj kontrole nad sobom i situacijom dopustiti djetetu da
prividno samo odluuje o sebi (prvo u crtati, a onda slagati kocke);
imaju jaku potrebu pobijediti - uobliiti zahtjeve u obliku natjecanja (npr.
Tko e nacrtati najljepi crte?)
pruiti emocionalnu podrku, verbalno i neverbalno;
omoguiti prisustvo roditelja koliko god je mogue.
Ublaavanje stresa
Postupci primjereni djetetu od 6-12 godina:
Prepoznati obrambene mehanizme esto somatizacija (glavobolje, bolovi
u trbuhu, tikovi), rijetko depresija (u sluajevima velikih gubitaka);
poticati djetetovo razumijevanje situacije - tako i bolju kontrolu nad
situacijom poticati samostalnost, odluivanje, ali pomoi kad trai;
pripremiti ga za stresne dogaaje kroz prola stresna iskustva - ima ve
dosta iskustva u suoavanju sa stresom;
dopustiti da izrazi svoje emocije kroz igru, crtee i sl.;
sasluati ga, naaliti se, poigrati se, ne prijetiti, biti spremni na izraze
agresije;
poticati tjelesne i mentalne aktivnosti koliko je doputeno, npr. natjecanja,
grupne igre i sl.
informirati i uputiti roditelje.
Ublaavanje stresa
Postupci primjereni adolescentu (od 12-18 godina):
Vano kognitivno savladavanje situacije - pruiti informacije i protumaiti
situaciju;
pomoi u sagledavanju adolescentovih emocionalnih doivljaja;
konformizam (eli biti u svemu kao i vrnjaci) - podrati slinost s
vrnjacima, ali ukazati na vrijedne razlike (posebno kod invalida) ;
eli kontrolu i odgovornost za vlastiti ivot - zajedniki planirati i pomoi u
donoenju odluka;
trai utoite u matanju - kroz matu poticati kreativne planove
suoavanja sa stresom;
poticati motoriku aktivnost (koliko se moe) radi oputanja;
obratiti pozornost na znakove sklonosti ka samoubojstvu (agresija, umor,
glavobolje, droge, alkohol, izjave "bilo bi bolje da me nema.., i tako me vie
nee biti...", nagle promjene ponaanja, oprotajna pisma itd.) popriati i
provjeriti.
Program UNICEF-a
Djeja bolnica prijatelj djeteta
Osnovni ciljevi:
30

to manje hospitalizirati djecu,


kad je to neizbjeno, postupke za boravka u bolnici i lijeenja uiniti to
manje traumatskima,
stvoriti to humanije odnose u postupku prema djetetu u bolnici.
Edukacija zdravstvenih djelatnika
o tome kako pristupiti djetetu i roditelju,
kako potovati osobni dignitet djeteta i roditelja,
o brizi za dijete i roditelja u bolnici,
o nainima davanja informacija roditelju na razumljiv i prihvatljiv nain,
o kvaliteti pedijatrijske zdravstvene skrbi,
o emocionalnim potrebama bolesnog djeteta i njegove obitelji,
o tome kako dijete i roditelja ukljuiti u donoenje odluka,
o tome da bolesno dijete ima potrebu za prijateljskim okruenjem, igrom i
uenjem.
Sigurnost djece
Anksioznost u/s separacijskim strahom, bolnim procedurama, i tretmanima,
nepoznatim okruenjem praeno plaem, nemirom i otporom
v/r za osjeaj bespomonosti u/s s gubitkom kontrole nad procedurama
tretmanom i njegom i promjenom dnevne rutine
Smanjena aktivnost u/s boravkom u krevetu, nedostatkom adekvatne
stimulacije, ograniene pokretljivosti, nemogunosti verbalizacije
1. dojenad
Rooming-in, prisutnost roditelja pored kreveta
Minimalizirati broj ljudi ukljuenih u njegu zbunjujue za dijete
Ako su roditelji odsutni angairati jednu osobu koja e umirivati dijete
Osigurati taktilnu (igrake), auditornu (njena glazba), vidnu stimulaciju
(ogledala, pokretne igrake)
Minimalizirati opremu (monitore, sisteme za infuzije)
Mala djeca
Prisutnost roditelja
Roditelji trebaju donijeti djetetov prijelazni objekt
Dogovoriti vrijeme kada e se roditelji vratiti ako on moraju otii
Priutiti djetetu rutinu kao kod kue koliko je god mogue
Isplanirati vrijeme koje e dijete provesti u sobi za igranje
Igrati sa djetetom igre koje e mu objasniti pojedine zahvate
Uoiti regresijska ponaanja
Predkolska djeca
Isto kao mala djeca +
Ponuditi mogunost izbora i poticati sudjelovanje
Planirati vrijeme za igru
Upotrebljavati igru u medic. I terapeut. Svrhe
Biti iskren u objanjavanju intervencija
kolska djeca
Poticati komunikaciju s roditeljima, braom i prijateljima
Pisanje zadae
Biti spreman na razgovor s djetetom onjegovim osjeajima
Objasniti medic. procedure pomou raznih broura i letaka
Dopustiti izbor
Adolescenti
Interakcije s vrnjacima poticati
Poticati roditelje na posjetu
31

Praviti plan njege s adolescentom


Potovati njegovu potrebu za neovisnou

5. KOMUNIKACIJA U PEDIJATRIJI
Pedijatrijsko okruenje nosi sa sobom specifinosti vezane uz ukljuivanje
ostalih lanova obitelji, najee roditelja, u zdravstvenu skrb odjetetu
Komunikacija zdravstvenih djelatnika s djecom i roditeljima
ispunjava dvije funkcije:
1. komunikacija o injenicama
2. komunikacija o osjeajima
Komunikacija o injenicama
Roditelji kau da prvo to oekuju od zdravstvenih djelatnika jesu
informacije o stanju djeteta, planovima lijeenja, ishodima i sl. ponovimo
oni ne pamte ono to im govorimo jer su tjeskobni
Osnovni cilj kod djeteta je smanjivanje tjeskobe odrasli esto ne shvaaju
koliko su djeca tjeskobna i kako krivo shvaene informacije poveavaju
tjeskobu
Komunikacija o osjeajima
Djecu je potrebno ukljuiti u razgovor o njihovom lijeenju (ve od 3.ili 4.
godine), ako nita drugo, ono da im se prizna da ih se uvaava kao osobe
komunikacija je vaan oblik emocionalne podrke
u komunikaciji:
Najprije zadobivamo povjerenje
Potom iskazujemo potovanje prema osobi pr. pokucati na vrata sobe
Komunikacija u pedijatriji
1. Ako je dijete mlae i srameljivo obratiti se najprije roditeljima, ako je
starije prvo njemu
2. Djetetu se treba obraati imenom
3. Treba sjesti , unuti ili se sagnuti da bismo bili na istoj razini
4. Dobro je zapoeti razgovor o neem neutralnom npr. kako moe sloiti
stvari oko svoga kreveta, ili ukrasiti prostor, o svojoj omiljenoj igraki
5. Vano je rei djetetu da ga sluamo, da je to to govori povjerljivo
6. Koristiti neverbalne znakove komunikacije
7. Koristiti otvorena pitanja da se moe izraziti
8. Igranje uloga, igranje lijeenja, prije i poslije lijeenja, osobito korisni
mlaoj djeci koja teko verbalno iskazuju emocije
9. Ako esto crta isto, ili se igra isto pokazuje o emu eli priati, npr. teko
bolesna djeca crtaju s manje boja, pokazuju se izolirano
Temeljne osobitosti komunikacije s djecom do 7 godina
Imaju tendenciju potrvdnih odgovora zbog potrebe da udovolje ispitivau
(radije pitati otvorena pitanja to ti misli o tome?)
Manja djeca imaju tendenciju odgovaranja sa ne znam zbog toga to:
pitanje ga ne zanima
ne razumije pitanje
dijete je stidljivo
Komunikacija s djecom u bolnici
Svako odvajanje djeteta od roditelja je zastraujue
Mogue je smanjiti ove tegobe pripremom djece i roditelja za boravak u
bolnici

32

Idealno bi bilo smjestiti majke u bolnicu s malom djecom pomau u


hranjenju i oblaenju
I u najnepovoljnijim uvjetima omoguiti roditeljima barem sat vremena s
djecom smanjuje vrijeme oporavka
Kod svakog djeteta smjetenog u bolnicu javlja se neki oblik regresivnog
ponaanja:
1. Cmizdrenje
2. Zadirkivanje druge djece
3. Zahtijevanje prekomjerne panje
4. Povlaenje
5. Predkolska djeca mogu regredirati u vjetinama vrenja nude objasniti
roditeljima da je regres uobiajeno ponaanje u toj situaciji
Komunikacija s djetetom
U komunikaciji s djetetom nekoliko puta ponoviti reeno drugim
rijeima (pitati roditelje za uobiajene izraze kojima se dijete slui u
komunikaciji npr da bi opisalo svoju bol, ili za vrenje nude
Aktivno sluanje od velike vanosti za poetno suoavanje djeteta s
bolnicom
Vanost iskrenosti roditelji i zdravstveni djelatnici esto varaju dijete ili
mu preuuju bitne informacije upravo obrnuto opem stavu djeca se
lake nose sa stresom ako razumiju to se zbiva, i ako imaju podrku u
osobama koje ih okruuju
Komunikacija prilagoena dobi djeteta
Mala djeca koja ne govore na sve novo reagiraju plaem, tako i na lice
zdr. osoblja osmjeh, umirujui ton glasa, draganje po ruci ili leima,
gledanje u oi kada prestane plakati dizati ga na ruke, priati mu i igrati
se s njim
Oko tri godine razgovor kratko i jasno objasniti to e se deavati,
pripremiti dijete za eventualnu bol ili zastraujui aparat. Zbog slabo
razvijenog pojma vremena npr rei kada se probudi , doi e mama i sl.
Komunikacija prilagoena dobi djeteta
3 5 godina: esto agresivna, iskazuju jake emocije, ne surauju
5 -7 godina: zaokupljena vlastitim tijelom, jako se boje povrede ovdje
poinje uloga igre, crtanja, prianja pria, igre lutkama ovdje je korisna
igra pricom i zavojima
7 -12 godina: sposobni izraziti svoje osjeaje rijeima moe kratak i
jasan informativni materijal esto i najbolje u slikovnom obliku
Stariju kolsku djecu i adolescente ukljuiti u razgovor o planiranju
faza lijeenja
Preporuke za komunikaciju s djetetom u bolnici
Omoguiti da se njegom djeteta bavi jedan odnosno to manje
zdravstvenih djelatnika; oni trebaju pruati toplinu i brinost
Dopustiti slobodno vrijeme posjeta, tako da roditelji mogu doi djeci
kada im odgovara
Pridravati se djetetovog rasporeda kunih aktivnosti kako bi se
stvorio osjeaj sigurnosti (okolina koja lii na kunu)
Prihvatiti djetetovo ponaanje (plakanje, vritanje) kao normalnu
manifestaciju separacijske anksioznosti ne pokuavati suzbiti djetetov
bijes, ili neverbalno pokazati da je dijete zloesto to se tako ponaa
33

Smjestiti se blizu djeteta dok plae ili je ljuto, i dodirivati ga u svrhu


podrke
Ne ismijavati ili umanjivati njegove strahove i percepciju
Reagirati na emocionalni ton onoga to pria, a ne na sadraj:
pomoi mu da razumije to osjea (starh, bijes, bespomonost), a zatim i
zato se tako osjea
Govoriti polako i smireno, ne navaljivati ili prestraiti dijete dugim
objanjenjima; po potrebi ga razuvjeriti da nitko nije kriv za njegovu bolest
Dati djetetu prijelazni objekt koji e umiriti i utjeiti dijete
Ponuditi da pria o nekom dogaaju, ili ispria priu po nekom
predloku, dopunjavati ono rto je izrekao, pomoi mu da iskae svoje
osjeaje, te izvue pouku
Ponuditi djetetu igrake koje se mogu slagati (manipulativni tip
igraaka tipa kocke ili slagalice, ili trodimenzionalno slaganje), ponuditi
da npr lutki napravi gips, da ispria kako je lutka slomila nogu i sl.
Dopustiti djetetu da izrazi bijes to je naputeno igrakama koje ne
mogu ozlijediti, niti se razbiti
Ostaviti nono svjetlo u sobi, razgovarati o onome to ga plai
Ako treba postaviti ogranienja na agresivno ponaanje, izabrati dobro
ciljana ogranienja, svi zdravstveni djelatnici ih se moraju drati
Komunikacija s adolescentima
Od 12 -19 godina zapoinje pubertetom, zavrava usvajanjem uloga i
odgovornosti odrasle osobe
Temeljna potreba jest potreba za iskrenim zanimanjem drugih osoba (Berry
2007)
Razdraljivi, povlae se, buntovni, bez motivacije do odreene mjere
normalna reakcija
Preduvjeti uspjene komunikacije s adolescentima
Uspostaviti povjerenje obeati povjerljivost, osim ivotno opasnih
situacija
Omoguiti neovisnost i uspostavljanje identiteta sudjelovanje u
odluivanju; izbjegavati prosuivanje i autoritaran nastup
Provjeravati razumijevanje reenog apstraktno miljenje se razvija u
adolescenciji svejedno provjeriti razumijevanje
Preduvjeti uspjene komunikacije s adolescentima
Potruditi se razumjeti neformalni nain izraavanja i rijenik
adolescenata
Procijeniti sposobnost razumijevanja posljedica ponaanja
pozitivnih i negativnih, naroito dugoronih ta se sposobnost u
adolescenciji tek razvija
Pruiti tone informacije, bez nametanja vrijednosnih sustava
Apstraktno miljenje u adolesc. dobro
Razumijevanje uzrok posljedica - adolescentima ba i ne ide dobro
U komunikaciji s adolescentom treba i:
1. Omoguiti sagledavanje vlastite odgovornosti za ponaanje ne ponaati
se previe autoritativno, niti previe blisko (niti kao roditelj niti kao vrnjak)
2. Pomoi sagledavanje emocionalnih doivljaja npr strah, tjeskoba itd
3. Kognitivno sagledavanje situacije, kontrola i odgovornost za vlastiti ivot

34

Javljaju se tekoe u stjecanju vlastite neovisnosti npr kod kroninih


bolesti i previe zatitnikog ponaanja roditelja prema njima, kao i zbog
ogranienja ponaanja zajedniki planirati postupke lijeenja
Adolescenti tee konformizmu problem ako se razlikuje po neemu od
svojih vrnjaka isticati po emu je slian, naglaavati njegove prednosti
Problem smjetaja ako se smjeste na djeji odjel mogu se loe osjeati,
ako na odjel za odrasle postoji opasnost da neto nee razumjeti
dodatno objasniti
Obratiti pozornost na znakove sklonosti samoubojstvu ili pak
psihikoj bolesti (agresija, neuobiajeni umor i letargija, alkohol, droge,
specifine izjave, nagle promjene ponaanja, oprotajna pisma) popriati,
upozoriti nadlenu osobu psihologa, lijenika
Uloga roditelja
Uloga roditelja najvanija u svim oblicima lijeenja i aspektima
brige za dijete
Psihosocijalna prilagodba roditelja izrazito vana
Jo uvijek se jako zanemaruje ogromna korist koju u klinikom smislu ima
roditeljstvo
Razumijevanje procesa bolesti i lijeenja s jedne strane, te smanjivanje boli
stresa prouzroenog kroninom boleu i tekoama u razvoju djeteta
Istraivanja pokazuju da je komunikacija sa strunjacima izvor najveeg
broja pritubi roditelja ( u nekim istraivanjima do 70% nezadovoljstvo
komunikacijom), studije pokazuju na nunost velikih poboljanja
Komunikacija s roditeljima
Manje od 50% roditelja je zadovoljno nainom na koji su na poetku dobili
obavijest o dijagnozi:
1. Nije im reena odmah i nasamo
2. Nisu bila prisutna oba roditelja
3. Dijagnoza im nije priopena suosjeajno i razumljivim rijenikom
4. Nije im posveeno dovoljno vremena
Malo se panje pridaje roditeljskim osjeajima dok proivljavaju ok
spoznaje o postojanju bolesti
O svakom postupku koji se radi s djetetom treba razgovarati s roditeljima
esto frustrirajue djeluju uznemireni roditelji koji prigovaraju i kritiziraju
razlog je najvjerojatnije strah, zabrinutost i bespomonost upravo je tada
najvaniji razgovor mirna prostorija i razgovor u etiri oka
Komunikacija s djecom
Za poetak dobro je najprije upoznati djetetov uobiajeni nain
komuniciranja
Opaaju se interakcije djece i roditelja, te djece s drugom djecom
Je li djetetov nain komunikacije primjeren dobi, te je li komunikacija
funkcionalna ili disfunkcionalna
Potom se planira nain komunikacije koji je najprimjereniji djetetovim
potrebama
Preduvjeti uspjene komunikacije s djecom
Poznavati dobne norme djejeg razvoja
Pokazati potovanje i iskrenost
Pokazati povjerenje
Procijeniti djetetove potrebe u danoj situaciji
Procijeniti djetetovu sposobnost uspjenog suoavanja s promjenama
35

Procijeniti i prilagoditi jezino izraavanje djetetovom razumijevanju


Koristiti neverbalnu komunikaciju: umirujui dodir, ljuljukanje, pogled u
oi, umirujui izraz lica
Koristiti humor i aktivno sluanje
Objasniti djetetu to zapravo znae njegove neverbalne poruke
Umjesto razgovora koristiti druge tehnike primjerene dobi prianje pria,
kreativno pisanje, crtanje
Koristiti prijelazne objekte omiljene igrake
Koristiti igru za poticanje boljeg suoavanja: kreativnu, nestrukturiranu,
igranje uloga, pantomimu i sl.
Koristiti posebne oblike komunikacije za djecu s posebnim potrebama, npr
jezik znakova
Tek starija djeca razvijaju svjesnost o tome da otpornost na zaraze
predstavlja imbenik zdravlja
Djecu esto pdcjenjuju u njihovom znanju odrasli misle da djeca puno
manje znaju i razumiju nego to je to stvarno tono
Neka djeca misle da su se razboljela jer su bila zloesta obino mlaa
djeca oni lijeenje doivljavaju kao kaznu
Ciljevi i preduvjeti uspjene komunikacije u pedijatriji
Dobiti i prenijeti informacije
Omoguiti roditeljima iskazivanje osjeaja, te smanjiti napetost i
zabrinutost
Pomoi roditeljima u razumijevanju i rjeavanju problema vezanih
uz bolest
Pruanje psiholoke podrke
Preduvjeti uspjene komunikacije
Poznavanje temeljnih komunikacijskih vjetina naina zapoinjanja
razgovora, postavljanja pitanja, pokazivanje interesa, aktivnog sluanja,
ispravnog pruanja informacija i uputa
Poznavanje obrazaca ponaanja i naina reagiranja roditelja s
bolesnom djecom
Poznavanje osjeaja roditelja
Komunikacija bi trebala tei otprilike ovako:
Na poetku detaljna priprema i osiguravanje dostupnosti
relevantnih informacija o djetetu
Osigurati privatnost (razlike shvaanja o tome to je loa vijest za
roditelja a to za zdravstvenog djelatnika, mogunost za slobodno
reagiranje)
Osigurati dovoljno vremena, kako bi mogao bez urbe objasniti
informacije koje im daje, odgovoriti na njihova pitanja i dati im podrku ako
je to potrebno
Provjeriti da li roditelji ele da jo neka njima bitna osoba bude na
razgovoru, kako bi si mogli pruiti podrku, i kako bi upamtili to vie
relevantnih infoprmacija
Nain iznoenja informacija treba prilagoditi roditeljskoj
sposobnosti da te informacije shvate
Poeljno je tijekom davanja informacija koristiti djetetovo ime, a
izbjegavati fraze tipa djeca s tom boleu, ili takva djeca

36

Koristiti jednostavan i razumljiv jezik, no paziti da se informacije ne


daju previe pojednostavljeno u pojanjavanju moe koristiti uporaba
vizualnih pomagala crtea, modela i sl
Na poetku razgovora
Dobro je pitati roditelje to ve znaju o djetetovoj bolesti ili stanju
Kako se nose s tim i ega se boje na taj nain mogue je prilagoditi
iznoenje informacija specifinim potrebama roditelja dobiva se uvid u to
to ve roditelji znaju, te prilagoditi daljnji tijek razgovora roditelji imaju
razliite naine suoavanja s boleu koje treba uzeti u obzir
Takoer potrebno je utvrditi prije poetka davanja informacija koliko
detaljne informacije ele dobiti o rezultatima pretraga, dijagnozi, prognozi i
tretmanu
Roditeljska reakcija
Predstavlja jedan od najteih aspekata u komunikaciji kao reakcija na
primljenu vijest javlja se irok raspon emocija
Ovdje je neobino vano da neverbalno ponaanje (npr facijalna ekspresija,
dodirivanje) budu u skladu s verbalnom porukom
Potrebno je pokazati brigu, suosjeanje i razumijevanje za pacijenta i
njegovu obitelj
U sluaju kronine ili terminalne bolesti rasprava o kontinuiranom ili
palijativnom tretmanu moe dati osjeaj sigurnosti, te jasan plan za
budunost
Informacije koje se daju moraju biti istinite, provjerene i priopene na
pozitivan nain
Poeljno je roditeljima zapisati ime bolesti od koje boluje njihovo dijete, te
ih uputiti na daljnji izvor informacija
Jako je vaan i pisani materijal edukativnog karaktera
Takoer, poeljnio ih je povezati s udrugama roditelja
Potrebno je roditelje ukljuiti u zdravstveno zbrinjavanje djeteta, omoguiti
im da budu prisutni tijekom vizita pa i tijekom medicinskih zahvata
Omoguiti brai i sestrama da posjeuju dijete
Osigurati osobu koja e izvjetavati roditelje o stanju djeteta i postupcima
Osigurati konzistentnost osoba s kojima roditelji komuniciraju

6. SESTRINSKA PEDIJATRIJSKA PROCJENA


Procjena djeteta komunikacijske vjetine, sveobuhvatna anamneza,
sveobuhvatan fizicki pregled
Pedijatrijska procjena oslanja se na komunikacijske vjetine
Metode
Facilitacija
Refleksija
Pojanjavanje
Empatija
Razgovor o emocijama
Konfrontacija
Interpretacija
Procjena
Razina kognitivnog razvoja, sposobnosti djeteta
Opservacijske sposobnosti sestre
37

Odnos sa roditeljima i djetetom


Sveobuhvatna anamneza
Datum uzimanja podataka
Identifikacijski podaci ime prezime spol, datum mjesto roenja idr.
Tko daje informacije
Pouzdanost podataka
Glavne tegobe
Sadanja bolest saeta kronologija bolesti
Podaci o porodu, prenatalnom, natalnom i neonatalnom periodu
Podaci o rastu i razvoju
Zdr. status lijekovi, alergije, prehrana, imunizacija
Spavanje
Prehrana
Bolesti u obitelji
Sveobuhvatan fiziki pregled
Openiti uvid u stanje djeteta ovisno odobi
Mentalni i fiziki status
Opseg glave
Koa
Glava
Oi, ui, nos, grlo ukljuujui vrat
Prsni ko i plua
Dojke
Kardiovaskularni sustav
Abdomen
Genitalije
Muskuloskeletni sustav
ivani sustav
Prikupljanje podataka
SESTRA mora biti u stanju rasuivati kritiki i kliniki o prikupljenim
informacijama da bi generirala moguu listu problema i nainila planove zdr.
njege
U procesu obrade podataka podaci o pacijentu se transformiraju u listu problema
i predstavljaju moguu dijagnozu
Prikupljanje podataka i procjena
Vrlo slini kao kod odraslih
Iako je veina tehnika koje se primjenjuju kod odraslih primjenjiva i na djecu
neke se tehnike razlikuju s obzirom na dob ( do1. god, 1 4 god, 5 12 god,
12 20 godina)
Prikupljanje podataka
Pozitivni simptomi
Direktno povezani s glavnim problemom
Grupiraju se u podatke koji sugeriraju moguu buduu dijagnozu
Pr. poviena T, nono znojenje, umor TBC
injenice iz statusa T, ubrzano disanje, teina vee ili manja, neredovito
cijepljenje...
Negativni simptomi
injenice iz anamneze, fiz. pregleda ili lab. nalaza koje se smatraju normalnim ili
ih nema vratne vene nisu distendirane, trbuh mekan, neosjetljiv na palpaciju,
rtg nalaz plua uredan
Negativan nalaz ne znai da bolesti nema
Primjer - kaalj, tekoe s disanjem
Blaga T, suhe sluznice, otar kaalj poput lavea, srednje teko bolestan - viroza
38

Srednja do visoka T , ali se na teko disanje, kratkou daha sa inspiratornim


uvlaenjem i cijanozom epiglotitis teko bolesno dijete
Kvalitetna procjena bazira se na:
Sposobnosti sestre sistematskom pristupu i postavljanju pravih pitanja u pravo
vrijeme
Znanju sestre o normalnom rastu i razvoju, normalnim fiziolokim parametrima,
tijeku bolesti, patofiziolokim osnovama bolesti, znakovima i simptomima
OPE INFORMACIJE
Ime, prezime, ime roditelja, telefon kod kue i na poslu roditelja
Dob djeteta u mjesecima ili godinama
Datum roenja
Brani status roditelja
Spol
Rasa
Primarni jezik ili jezik koji razumije
Datum zadnje posjete
Ako je prva posjeta razlog upuivanja, tko je uputio
OPE INFORMACIJE
Obino su STANDARDIZIRANE u formi obrasca
Ne treba preskakati rubrike potrebno je prikupiti dovoljno identificirajuih
informacija
Prilikom prikupljanja podataka:
Obratiti pozornost na onoga tko daje podatke nesposobnost da izdvoji
bitno, uznemirenost, promjena prie kada pitate za detalje i druga ponaanja koja
mogu upozoriti na potencijalne probleme posebno na zlostavljanje
Potrebno je zadobiti povjerenje
Obratiti panju na kvalitetu i kvantitetu interakcija meu roditeljima (ako su
prisutni oboje), roditelja i pacijenta i interakcija sa sestrom
Ako su prisutna oba roditelja zabiljeiti tko je primarni izvor informacija i
procijeniti i njihov mentalni status
Glavne tegobe
Biljeiti ih onako kako ih pacijent opisuje i navodi ponekad je zbog opsenosti
potrebno parafrazirati
Biljeiti simptome a ne moguu dg
Primjer: curi nos, kalje, T ne pisati moda ima gripu?. Podatke daju roditelji
Sadanja bolest
Pria mora odgovoriti na pitanje: gdje, to, kada i koliko i pridruene manifestacije
Ukljuiti i signifikantne negativne ekspresije kao negira osjeaj umora za
vrijeme vjebanja; ili majka izjavljuje da se dijete ne doima umorno nakon
vjebe
Upotrebljavati direktna pitanja fokusirana na specifine detalje
Direktna pitanja razjanjavaju i pomau interpretirati simptome
Ako se ali na vie tegoba svaku novu tegobu biljeiti zasebno
Ukljuiti slijedee podatke o simptomima:
-vremenski intervali-doba danam trajanje promjena simptoma, karakter i
kvaliteta, povezanost s odreenom aktivnoscu, poduzete mjere-pokusaji i
rezultati, koliko su simptomi ometajuci u svakodnevnom zivotu
Roditelji i pacijenti e moda trebati pomo u identifikaciji i razvrstavanju detalja
Ono to roditelj smatra vanim mi moda neemo smatrati vanim i obratno
Prijanje stanje
Ukljuuje apetit (slab, pojaan, uredan)
Dobitak ili gubitak teine (bez posebnog razloga)
39

Stres
Sve hospitalizacije i bolesti (operacije, povrede, invalidnost, djeje bolesti)
Prijanji kontakti sa zdravstvenom slubom, imunizacije
Oprez s roditeljima koji !
Kada traite detalje i razjanjavanja uporno reagiraju nerazjanjivo, daju
nedosljedne podatke ili nejasno definiraju povrede moe ukazivati na mogue
zlostavljanje
Takoer esto posjeivanje hitnih prijema, nekonzistentnost u njezi, neodazivanje
na pozive na imunizaciju upuuje na zlostavljanje ili zanemarivanje
Podaci o porodu ukljuujui prenatalno i neonatalno razdoblje
Prenatalno razdoblje majino zdravlje, STD, PPD test, lijekovi koje uzima,
abnormalna krvarenja, dobivanje ili gubitak na teini, trajanje trudnoe, stavovi o
trudnoi, roenju, komplikacije
Neonatalno razdoblje PT djeteta, stanje djeteta kod poroda ev. respiratorni
distres, cijanoza, konvulzije, utica, loa prehrana, navike spavanja, duljina
boravka u rodilitu
Podaci o prehrani
Tip prehrane dojenje, boica, kruta hrana, uestalost hranjenja, koliina hrane,
specifini problemi s prehranom (kolike, regurgitacija, letargija, alergijske
reakcije)
Razmotriti sposobnost samostalnog hranjenja djeteta, koju hranu voli, apetit
openito, koliku koliinu hrane uzme
Kanjenje u razvoju nevoljkost prelaska na krutu hranu, zahtijevanje boice, ne
hrani se samostalno
Rast i razvoj
-tezina, duzina-kako napreduje, kako su nikli prvi zubici, kada se pocelo okretati,
puzati, kada je prohodalo, skinulo pelene, progovorilo, planirane intervencije
prilagoditi stupnju razvoja, da li se sve uklapa u primjereno dobi
Ponaanje i socijalne interakcije
-u koje doba dana je pocelo kontrolirati stiolicu i urin, rituali spavanja, prijelazni
objekt, izrazava li neuobicne strahoce, nocne more, govor, razina svjestu spola,
radoznalost o spol, uspjeh u skoli
Posebnu panju posvetiti:
Djeci oteena sluha,
djeci oteena vida,
djeci s nenormalnim strahovima,
djeci agresivnog ponaanja,
kronine bolesti kod djece izazivaju intenzivnije osjeaje i neraspoloenje
Djeca (posebno djeaci) koja dolaze iz obitelji u kojoj je velika koliina
agresivnosti, nasilja i impulzivnog ponaanja sklona su zlostavljanju drugih,
polemiziranju i ispadima bijesa. Takva djeca esto imaju poremeaj panje,
potekoe u uenju ili glume posebno u stresnim situacijama
Djevojice koje dolaze iz nasilnih obitelji su esto neraspoloene, depresivne i
imaju tendenciju ljepljivo prijanjati uz nekoga i biti perfekcionisti
Djeca majki koje zloupotrebljavaju drogu, alkohol imaju esto nisku samokontrolu,
potekoe u uenju i problema sa spavanjem
Imunizacija
Datum, vrsta, reakcije
Zapisi o cijepljenju knjiice cijepljenja
Ako nisu cijepljena zabiljeiti razlog
Reakcije na cjepivo posebno alergijske
40

Ako dijete dolazi iz druge sredine, drave, kulture provjeriti imunizaciju, protiv
ega je cijepljeno i iz kog razloga
Lijekovi
Propisani lijekovi, OTC lijekovi (over-the-counter) koliko esto, u kojoj dozi,
vrijeme posljednje uzete doze
Nuspojave ili nepodnoenje odreenih lijekova
ALERGIJE POSEBNO ZABILJEITI
Neke nuspojave pacijenti klasificiraju kao alergije
Ovisnost o propisivanju atb
Obitelj
Genogram informacije o zdravstvenom stanju obitelji, moe pokrivati nekoliko
generacija, podaci o godini i uzroku smrti ako su poznati
Bolesti i genetski poremeaji hipertenzija, karcinomi, KV bolesti, CV bolesti,
bubrene bolesti, psihijatrijski poremeaji, TBC, DM, hepatitis
ivot u obitelji
Kulturoloka pozadina
Obiteljska homeostaza, struktura, funkcije tko je kod kue, tko radi, tko je
glava obitelji, tko donosi odluke
Pozicije u obitelji starija djeca savjesna, odgovorna, mlaa djeca zaigrana i
manje odgovorna
Starije keri uloga majke
Obratiti panju na izraze roditelja najmlai, najpametniji, najbolji
signal da ima odreenu ulogu u obitelji zamjena za odreenog suprunika disfunkcionalno
Edukacija, mobilnost, ekonomski status odreuju nain reagiranja na
bolest
Obiteljsko okruenje ukljuuje dom, susjedstvo, kolu, posao drutvo
Ako u obitelji ivi invalid ili kronin bolesnik kako obitelj i drutvo reagira,
imaju li podrku... to moe ozbiljno naruiti obiteljsko funkcioniranje
Okolinski stresori ulina buka, pitka voda, sanitarni vor, nedostatak pitke
vode, javnog prijevoza
Emocionalna komunikacija procjena raspona i tipa emocija koje su prisutne u
obitelji
Verbalna komunikacija razina, kvaliteta, kvantiteta, dinamika interakcije
meu lanovima
Neverbalna komunikacija tko govori, tko slua, tko govori za koga, da li
majka odgovara za dijete, da li dijete govori a roditelj neprekidno prekida ne
postoje kvalitetni obrasci komunikacije sestra moe upitati Marta slae li se
s ovim to tvoja majka govori?
Da li roditelji djeluju kao tim ili postoje koalicije majka i sin protiv oca ili otac i
ker protiv majke zabiljeiti i razjasniti
Seksualno zamjenjive obitelji (otac, ker) zamjenjuju brane odnose
Pregled neka pitanja bit e neprikladna za neku dob i priliku
OPENITO teina, promjene teine, umor, temperatura
KOA osipi, kvrice, rane, svrbe, suhoa, promjena boje, promjene na kosi i
noktima
OI vid, naoale, lee, datum zadnjeg pregleda, bol, crvenilo, suzenje,
dvostruki vid, toke u vidnom polju, mrlje, treperenje svjetla, glaukom, katarakta
UI sluh, tinitus, vertigo, infekcija, curenje
NOS I SINUSI uestale prehlade, nazalni govor, zaepljenost nosa, curenje,
svrbe, peludna groznica, krvarenje iz nosa, problemi sa sinusima
41

USTA I GRLO stanje zubi desni, krvaree desni, posljednji pregled zubi, bolan
jezik, uestale grlobolje, promuklost
VRAT kvrice, bol, oteene limfne lijezde, guavost, bol ili ukoenost u vratu
DOJKE kvrice, bol, nelagoda, promjene na bradavicama, samopregled
RESPIRATORNI SUSTAV kaalj, sputum (boja, koliina), hemoptiza, wheezing,
astma, bronhitis, pneumonija, TBC, pleuritis, zadnji Rtg
KARDIOLOKI SUSTAV kongenitalne srane greke, visok tlak, reumatska
groznica, bol ili nelagoda u prsima, palpitacije, dispnea, gubitak teine, slabost
miia, hipotenzija, bradikardija, iritabilnost
GASTROINTESTINALNI SUSTAV - problemi s gutanjem, garavica, apetit,
munina, povraanje, boja i koliina stolice, promjene u pranjenju crijeva,
rektalno krvarenje, crna stolica, hemeroidi, konstipacija, dijarea, abdominalna bol,
napuhnutost
UROTRAKT uestalost mokrenja, poliurija, nikturija, peenje kod mokrenja,
hematurija, inkontinencija, slabiji mlaz, enureza, kamenci
GENITALIJE MUKI hernije, iscjedak iz penisa, bol u testisima i promjena
veliine, STD i njihov tretman, izloenost HIV-u
ENE prva menstruacija, uestalost, trajanje, dismenoreja, PMS, iscjedak,
svrbe, rane, kvrice, broj trudnoa, izloenost HIV-u , STD i terapija, broj
doneene djece, kontracepcija, seksualna orjentacija
PERIFERNA VASKULARIZACIJA znakovi sranog zatajenja, ulcus cruris
MIINO KOTANI SUSTAV bolovi u miiima i zglobovima, ukoenost,
artritis, bol u leima, ako postoji opisati povezanost sa simptomima otok,
crvenilo, bol, osjetljivost, ukoenost, slabost
NEUROLOKI SUSTAV nesvjestica, konvulzije, slabosti, paralize, utrnulost,
trnci, tremor, drugi nenamjerni pokreti
HEMATOLOKI anemije, modrice ili krvarenja, prole transfuzije i moebitne
reakcije
ENDOKRINI SUSTAV problemi sa titnjaom, nepodnoenje vruine ili
hladnoe, pretjerano znojenje, DM, prekomjerna glad, e, mokrenje
PSIHIJATRIJSKI nervoza, napetost, neraspoloenost ukljuujui depresiju,
suicidalne ideacije, pamenje, uspjeh u koli
Sveobuhvatan fiziki pregled
Veina tehnika pregleda odraslih je primjenjiva i na djecu
Neke tehnike se primjenjuju s obzirom na dob
Najbolje je izvesti pregled na mjestu na kom se dijete osjea sigurno
Izbjegavati djeje krevete, spavae sobe, mjesta gdje se djeca igraju
Igrake i o0stale distrakcije moraju biti nadohvat ruke sestri da joj olakaju
procjenu
Telefon, radio, klima,biperi utiati
Buka moe biti ometajua i umanjiti sposobnost koncentriranja na pacijenta
Soba za pregled mora biti udobna bez propuha
Budite sigurni da je sva oprema za pregled ispravna
Ukloniti iz vidokruga djeteta sve to za njega moe biti zastraujue
Zagrijte ruke i instrumente za pregled
Ovo sve zahtijeva neto prakse i iskustva u organizaciji, prikupljanju i analiziranju
podataka i njihovom zapisivanju u odgovarajue rubrike
Opi pregled pomae odreivanju prioriteta
Postojanje oitih problema tipa potekoa s disanjem, boli u trbuhu i sl. su vaniji
od uzimanja povijesti bolesti kao i fizika procjena
Ope smjernice
42

Prilikom uzimanja povijesti bolesti i procjene vitalnih nalaza slijedi se pristup od


glave do pete
Podruje distresa indicira sustav koji prvo treba pregledati
Dojenad i djeca ne mogu potpuno izraziti to ih mui
Pratiti ponaanje djeteta i spremnost na suradnju
Najvanije za sestru je razviti vjetine hitne procjene ugroenosti djeteta
Detaljna procjena bit e uinjena naknadno kada se zbrinu akutni
problemi( visina, opseg glave, refleksi, neuroloka procjena ne moraju uvijek biti
obavljeni
Sistematsi pristup nije uvijek mogu! potrebna je fleksibilnost
Raditi brzo i smireno, razgovarati istovremeno i sa djetetom i sa roditeljem, biti
taktian, pitati to vie detalja ili skratiti pitanja i pregled ako dijete postaje
nesuradljivo
Bolje je rei djetetu to e mu uiniti nego pitati za doputenje
NIKADA NE OSTAVLJATI DJECU NA STOLU ZA PREGLED BEZ NADZORA !!!
Denver Developmental Screening Test (DDST-II)
Evaluira razvoj djece od 0-6 godina na etiri podruja:
- osobni socijalni
- fina motorika
- jezik
- gruba motorika
Raspoloenje djeteta treba biti uobiajeno da bi rezultati bili vaei (rezultati
mogu odstupati ako se dijete ne osjea dobro ili je dijete sedirano)
Prua kliniki dojam djetetovog sveukupnog razvoja
Nije prediktor budueg razvoja i nije IQ test
Koristi se samo za spomenuti problem i kao baza za daljnja potrebna testiranja
Pristup fizikom pregledu s obzirom na dob
Dojenad 1 18 mj
Ako roditelji ele mogu prisustvovati pregledu i pomoi osobito za vrijeme
pregleda oiju, uiju, usta
Djetetu pristupiti smireno i njeno
Sestra ili roditelj razodijevaju dijete (osim pelene za djeake)
Ako je potrebno koristiti arene igrake, zveke zavisno od stupnja aktivnosti
djeteta
Auskultacija i pregled abdomena na poetku pregleda dok dijete ne plae ili jo
nije pretjerano aktivno
Rektalno mjerenje temperature ili neki drugi bolni ili nametljivi pregledi
ostaviti za kraj pregleda
Mala djeca 18mj. 3 godine
Prisutni su separacijski strahovi sestra je stranac potrebno je
zadobiti povjerenje
Slino dojenadi zavisi od stupnja razumijevanja i aktivnosti slijedei procjenu od
manje nametljivih zahvata prema vie bolne zahvate za kraj
Dopustiti djetetu da dira instrumente najee stetoskop
Predkolska djeca 3 6 godina
Objasniti postupke vezano za osjetila to e osjetiti, uti, vidjeti
Prisutan jo uvijek separacijski strah sestra je neznanac koji treba zadobiti
djetetovo povjerenje koristiti igru
Mata je vrlo aktivnapostupke sestre mogu vidjeti kao kaznu za svoje loe
ponaanje
Razodijevati dijete samo koliko je potrebno za pregled
Dopustiti djetetu da dri omiljenu igraku, dekici i sl.
43

Pregled dijelova tijela koji zahtjevaju da dijete lei ostavljaju se za kraj


kolska djeca 6 12 godina
Koristiti knjige, fotografije, objasniti postupke
Razvojno spremno za detaljna objanjenja
Utjecaj vrnjaka
Pustiti da biraju hoe li roditelji biti prisutni pregledu
Dopustiti da se sami razodijevaju
Adolescenti
Vana im je privatnost
Takoer je vana identifikacija sa grupom
Imaju potrebu za neovisnou
Mogu razumjeti koncepte odraslih i mogu se pripremiti za pregled tjedan dana
unaprijed

Vitalni znakovi

Temperatura
Mjeri se: aksilarno, rektalno, u ustima, u uhu ovisno o dobi i stanju
Moe biti uvjetovana okolinom, vjebanjem, stresom, plakanjem, doba dana
Hipertermija moe biti znak infekcije, hipertireoidizma, izlaganja toplini,
kolagensko vaskularne bolesti, tumori
Hipotermija izlaganje hladnoi, neaktivnost, uzimanje odreenih lijekova,
infekcija
Vruica vs toplinska bolest
Vruica febrilni odgovor na pirogene tvari potaknuta i centralno dobro
regulirana aktivnost brojnih tjrlesnih sustava
Centar za termoregulaciju?
Toplinska bolest nisu ukljueni pirogeni, pregrijavanje organizma (izlaganje
prekomjernoj toplini i vlanosti,visoka vlanost zraka smanjuje gubitak topline
putem evaporacije, amfetamini, LSD, antihistaminici, antikolinergici...)
Slom termoregulacije antipiretici nemaju koristi nadoknada tekuine, urin.
Keteter, kontrola diureze, monitoriranje vitalnih parametara
Dulje trajanje visoke temperature osobito>400 mogu oslabiti imunosni
odgovor domaina
Porast temp. za 10 poveava metaboliku aktivnost za 10 12%
Ubrzava se disanje i rad srca, poveava se potronja kisika i stvaranje ugljinog
dioksida, rastu kalorijske potrebe, razgradnja miine mase i nakupljanje
duikovih spojeva
Potreba za vodom se poveava za oko 12% za svaki 1 stupanj porasta
temperature
Konvulzije kod djece do 5. godine
Pospanost, razdraljivost, bunilo, dezorijentacija, halucinacije, delirij
sniavanjem T ovi se simptomi gube (CNS)
Citokini odgovorni za nastanak vruice gubitak teka, algiki sy s glavoboljom i
bolovima u zglobovima i miiima (posebno leni miii)
Mjerenje tjelesne temperature
Vrijednost T ovisna o mjestu i nainu mjerenja
Najpouzdaniji pokazatelj mjerenje u dubokim tkivima pluna art. (sredinja
tjelesna temperatura), donji dio jednjaka, mokrani mjehur, nazofarinks
Svakodnevna praksa kako? Gdje?
Mjesto s najviom izmjerenom temp.?
Kod novoroenadi se rektalno izmjerena temp. Slabo podudara sa stvarnom
sredinjom temperaturom
U novoroenadi aksilarno najbolje korelira sa sredinjom T
44

Aksilarno najvie odstupanja u odnosu na sredinju T za dobru pouzdanost


mjeriti 9 min.
Oralno samo u vee djece
Timpaniki termometar preciznost ispod mjerenja rektalne T 3-4 od 10
mjerenja ne pokazuje stvarno povienje temp. (u amb. za odvajanje febrilnih od
afebrilnih)
Ovaj nain treba izbjegavati u bolnikim uvjetima i u djece mlae od tri mjeseca
kada je vano precizno mjerenje
Rektalno mjerenja jo uvijek najpouzdanije (osim u novoroenadi)
termometar postaviti u rektum na 2-3 cm dubine tako da ne bude uronjen u
fekalne mase jer one djeluju kao izolator i mjeriti 3 min.
Vruica je definirana kao porast T iznad slijedeih vrijednosti:
38 C rektalno
37,5 C oralno
37,0 C aksilarno
37,9 C u uhu za djecu do 11 godina
37,5 C za djecu dobi 11 godina navie
Infekcije rijetko uzrokuju porast sredinje T na vie od 41 C tada je obino rije
o infekcijama CNS-a, tumori... ponekad je za uspjenu antipirezu potrebno
agresivno vanjsko hlaenje
U vruici se T nikada ne penje do vrijednosti koja bi mogla ozbiljno otetiti tkiva
imperativ je lijeenje uzroka a ne toliko sniavanje T
Simptomatsko lijeenje vruice
Blagu ili umjereno povienu T (<39 C rektalno) mnogi interpretiraju kao visoku i
snizuju je neprimjerenim dozama antipiretika zbog straha od oteenja mozga i
febrilnih konvulzija
Nije ju potrebno sniavati ako je dijete zadovoljavajueg opeg stanja
Nakon primjene antipiretika moe biti potrebni i 2h do postizanja oekivanog
snienja T
Oekivane pojave u djeteta s vruicom smanjenje teka, potreba za vie sna,
smanjenje tjelesne aktivnosti
Antipiretici
Djeluju putem hipotalaminog termoregulacijskog centra
Uinkoviti samo u vruici izazvanoj infecijskom upalom, imunokompleksima i
zloudnim bolestima
Nema dokaza da davanje antipiretika ve pri malim porastima temperature
smanjuju mogunost ponavljanih febrilnih konvulzija
epii, sirup
Paracetamol - acetaminofen
Najprikladniji antipiretik za djeju dob
Nije povezan s Reyevim sy
Ne uzrokuje krvarenje u probavnom traktu i ne djeluje antiagregacijski na
trombocite
Preporuena doza 10-15 mg/kg TT
Maksimalna dnevna doza 40-60mg/kg TT
Predoziranje (vie od 150mg/kg TT) toksini hepatitis rizik jako dehidrirana
djeca
Ibuprofen
Pojedinana doza 5-10mg/kg TT
Max. dnevna doza -30-40mg/kg TT
Moe uzrokovati iritaciju probavnog sustava i smanjiti agregacijsku sposobnost
trombocita
45

Diklofenak
Preporuena doza 0,5-2 mg /kg TT podijeljeno u 2-3 dnevne doze
Pridravati se preporuenih doza zbog sporije eliminacije lijeka u djece mlae od
2 godine
Slian ibuprofenu po uinkovitosti i nuspojavama
Acetilsalicilna kiselina - aspirin
Vie se ne preporuuje Reyev sy posebno u sluaju gripe i vodenih kozica
ee pojave GI krvarenja koje zahtijevaju transfuzije
Za razliku od ostalih antipiretika uinak neto dugotrajniji
Fizikalne mjere antipireze
Djetetu dati piti to vie TEKUINE!!!
T kontrolirati svaka 2h dok na padne na subfebrilnu
Oblozi (voda 20-22 C- 10 min.)
Kupanje u mlakoj vodi dodavanje hladne vode u kadicu dok T vode ne doa na
26 C
Ne kombinirati antipiretike rizik predoziranja (dehidrirani) , alergijskih i
drugih nuspojava
Provjetravanje prostorije
Razodijevanje djeteta
Procjena djeteta s vruicom
1. Koja je dob djeteta?
Prva tri mjeseca ivota djeca rijetko imaju visoku T, a ako je imaju mnogo ee je
povezana s ozbiljnom bakterijskom infekcijom nego nakon te dobi
2. Izgleda li dijete teko bolesno?
Iako je teko previdjeti neke objektivne simptome poput pospanosti, bljedila ili
cijanoze, ocjena teine bolesti je najee izrazito subjektivna
3. Koliko je trajanje vruice?
veina prirodno ogranienih infekcijskih bolesti traje oko 5 dana pa svaku vruicu
koja traje due treba procijeniti u smislu ozbiljnih infektivnih bolesti
Procjena opeg stanja
Zapoinje u roditeljskom naruju razdraljivo, pospano, nezainteresirano za
okolinu, odbija hranu i pir, tosinog aspekta , izrazito blijedo ili cijanotino
Vremenski razvoj znakova i simptoma
Prijanje bolesti i stanja
Ev. primijenjeni ATB, antipiretici koliko?
Epidemioloki podaci kontakt sa febrilnima, bolesnima, putovanja, kuni
ljubimci, kukci, nedavno cijepljenje
Uzroci vruice u djece
Ope i lokalne infekcije
Cijepljenja
Neinfekcijske upalne bolesti- kolagenoze, vaskulitisi, autoimune bolesti,
granulomatozne
Neoplazme
Hematomi
Hemolitike bolesti
Insuficijencija nadbubrene lijezde
Puls
Mjeriti kada dijete odmara i mirno je
Periferni ili apikalni puls
Radijalni puls iznad 2 godine
Temporalni i apikalni puls dojenad i mala djeca
Raspon pulsa 70 170/min kod roenja, 120 140/min 1-2 godine, 70 115/min
iznad 3 godine
46

Moe varirati za 20 ovisno o budnosti i spavanju


Puls raste za 10 za svaki stupanj T
Poveanje pulsa vjebanje, uzbuenje, hipermetabolika stanja
Smanjenje pulsa smanjena aktivnost, hipometabolika stanja
Neregularan puls srani poremeaji
Dob
Novoroene
Dojene
Malo djete
Predkolsko djete
kolsko djete
adolescenti

Donja/gornja granica
120-170
100-160
80-130
80-130
60-110
60-90

Disanje
Kada dijete odmara i mirno je
Pratiti : pokrete abdomena dojenad
pokrete prsnog koa vea djeca
Frekvencija varira s obzirom na dob:
- novoroenad 30 80/min
- rana dojenaka dob 20 40/min
- djeca i adolescenti 15 25/min
Poveana frekvencije respiracije nervoza, vjebanje, acidoza, infekcija,
hipermetabolika stanja
Smanjena frekvencija respiracije problemi s CNS-om, alkaloza, trovanja
Dob
Novoroene
Dojenad do 6mj
Djete od godinu dana
Malo djete
Predkolsko i kolsno djete

Frekvencija disanja u min


40-60
30-50
25-35
18-25
16-20

Tlak
Izabrati prikladnu veliinu manete za mjerenje tlaka novoroene, dojene,
dijete, odrasli
irina manete mora pokriti 2/3 nadlaktice (izmeu akromiona i olekranona ) i
treba ostati 1cm u kubitalnoj jami a duina mora vrsto obuhvatiti ekstremitet
(problem pretili)
Vrijednosti su ovisne o dobi
U dojenadi mogunost mjerenja tlaka UZV aparatom koji radi na Dopplerovom
principu
Automatizirani aparati za opetovano beskrvno mjerenje tlaka u intenzivnim
jedinicama
Premale manete lano povienje tlaka
Preiroke manete lano prenizak tlak
Visina tlaka ovisi o: poloaju tijela i vremenu dana kada se mjeri
Ujutro tlak najnii
Poslijepodne i uveer najvii
Vii pri stajanju nego pri sjedenju i leanju
Mijenja se s fizikim i psihikim optereenjem
Ovisan je o trenutnoj cirkulacijskoj homeostazi volumno preoptereenje ili
hemoragija
47

irina manete:
dojene
Malo i predkolsko djete
kolsko djete

2-5cm
7,5-9cm
11,5-13cm

Vrijednosti tlaka:
Dob
Novoroene
Dojene
Malo djete
Predkolsko djete
kolsko djete

sistolicki
80-90
80-90
80-100
85-100
90-120

Dijastolicki
50-60
50-60
60-70
60-80
70-85

FIZIKI PREGLED
Duina, teina, opseg glave
Do 2 godine leei, kasnije uspravno
OG se mjeri do dvije godine a kasnije samo ako postoji deformitet
Usporediti mjerenja s obzirom na dob
Nizak rast moe biti nasljedan ali moe biti i indikator kroninih bolesti,
malapsorpcije, hormonalnih problema, psiholoke deprivacije ili sy nerazvijenosti
Visina iznad 95 percentila genetsko nasljee ili problem pituitarne lijezde
OG mikro- ili makrocefalija
Mjerenje konih nabora
Procjena uhranjenosti i zdr. Potekoa
Za mjerenje kalipero supkutano tkivo nadlaktice
OPI IZGLED
Sestra mora uoiti svako neobino ponaanje, dranje, aktivnost
Dijete koje lei tiho, otvorenih aka i praznog pogleda ozbiljno bolesno
Dijete koje je stabilnog zdr. stanja a plae intenzivno indicira prisutnost
emocionalne boli
KOA, KOSA, NOKTI
Inspekcija, palpacija
Vidljivo znojenje, podruja promjene boje koe, neujednaenosti, simetrije,
debljine, vrstoe i postojanje lezija, vlanost, toplina, turgor, pominost
Zabiljeiti promjene na vlasitu, glavi, noktima
Promjene u boji koe mogu biti bezazlene plavkasta diskoloracija mongolska
pjega
Smei cafe au lait neurofibromatoza genetski poremeaj rasta ivanog tkiva
koje se prezentira kao multipla hiperpigmentacijska podruja sa izgledom
multiplih kutanih, subkutanih tumora u kasnoj djejoj dobi
utica povean bilirubin - jetra
Cijanoza smanjen oksihemoglobin
Akrocijanoza plavkasta diskoloracija ruku i stopala normalna za novoroene u
prvim satima po roenju, moe postojati i poslije
Opisati karakteristike lezija tip, veliinu, boju, bljedila, teksturu, elevaciju ili
depresiju, postojanje eksudata, oblik, lokaciju, distribuciju
GLAVA, LICE, VRAT
GLAVA oblik, simetrija, veliina glave, defekti, veliina i napetost fontanele
Velika glava makrocefalija, hidrocefalus, intrakranijalni tlak
Mala glava mikrocefalija, nedostatan razvoj mozga
Opseg glave
48

LICE sy s karakteristinim izrazom


Primjer sy Down kose oi, epikantalni nabor, irok korijen nosa, nisko poloene
uke, velik jezik
FAS fetalni alkoholni sindrom mali oni otvor, epikantalni nabor, tanka gornja
usnica, mala brada
VRAT veliina, simetrija, pokretnost, pulsacije
Dojenad kratak vrat koji raste s dobi
Traheja je u sredini, titnjaa se ne pipa u ovoj dobi palpabilna je u adolescenciji
Svaka tvorba u ovom predjelu je abnormalna
LIMFNI VOROVI veliina osjetljivost, pokretnost, konzistencija, temperatura
Ispred uha, iza uha, okcipitalno, tonzilarno, submandibularno, supraklavikularno,
infraklavikularno
Normalno se ne palpiraju normalna varijacija je 5mm za vratne 1cm za
ingvinalne
Veliki, osjetljivi, topli l.. infekcija
Nepomini, tvrdi, nepravilni, neosjetljivi HIV, leukemija, Hodgkins limphoma
OI
Kod manje djece - procjena sposobnosti fokusiranja i praenja objekta
Kod starije djece procjena raznim alatima Snellenove tablice (simboli i slova)
Akomodacija suavanje zjenice okolo lee i konvergencija oka za vid na blizinu
Da li se kapci zatvaraju simetrino?
Pokreti oka? krianje strabizam, pomicanje u stranu - nistagmus
Da li se svjetlo reflektira simetrino na korneu?
Obrve i trepavice distribucija dlaka, lezije
Abnormalan nalaz ptoza, bjelkasta zjenica katarakta, crvenilo, otok konjuktiva
UI
Pozicija uki, postojanje lezija, iscjedak
Niske uke abnormalnog oblika, kone promjene mogu ukazivati na
kongenitalne sindrome, ukljuujui mentalnu retardaciju, bubrene anomalije...
Pregled uiju oprezno, majci u krilu, boica
Normalan nalaz nema lezija, crvenila, iscjetka, malo cerumena
OTOSKOPIJA uku povui dolje i nazad to doputa vizualizaciju unutarnjih
struktura uha kod djece iji je kanal prostraniji i krai
Kako dijete raste uka se za pregled povlai gore i nazad
Bubnji je normalno siv i konkavan
Crvenilo bubnjia mogu izazvati plakanje i temperatura
OTITIS MEDIA est je kod djece, prezentira se crvenilom i ispupenjem bubnjia
Curenje bistre tekuine iz uha moe biti cerebrospinalna tekuina
Krvav iscjedak trauma
Perforacija bubnjia crna toka na bubnjiu
NOS I SINUSI
Pregled nosa pogurnuti vrh nosa jednom rukom, drugom rukom svijetliti u nosni
hodnik
Djeca koja se ale na stalnu zaepljenost nosa mogu imati devijaciju septuma
Blijeda, vlana sluznica, curenje alergijski rinitis
Nazalni polipi pregled nosnica vide se, vise na peteljci
Jasnoa disanja na nos nema zvukova
Sinusi nisu razvijeni do 6 godina
Kod starije djece moe se pipati osjetljivost, prohodnost frontalnih i maksilarnih
sinusa
Prohodnost jednu nosnicu zaepiti pa puhnuti, pa drugu takoer
USTA I GRLO
49

Pregled usta i grla za djecu zastrauju ostaviti za kraj


Dijete je u sjedeoj poziciji
Gleda se usnice, usta, grlo, tonzile, denticija, desni, nepce, uvula, sluznica
mora biti ruiasta i bez lezija
Jezik mora biti pokretan
SLINA pomae kontroli oralne mikroflore zbog svojih protubakterijskih,
protuvirusnih i protugljivinih supstanci
Pojaana salivacija u dojenadi normalna
Dijete jo ne zna progutati slinu pa je u uglovima usana esto prisutna:
CHEILOSIS fisure u uglovima usta i usnica
ZUBI niu udobi od 6 mjeseci 20 u dobi od 6 godina
- trajni zubi u dobi od 6 godina kada ispadne mlijena denticija 32 u odrasloj
dobi
Blijede ili cijanotine usnice pa do plavo ljubiaste boje upuuju na slabu tkivnu
perfuziju razliite etiologije
Sluznica je normalno ruiasta (hiperpigmentacije su vidljive kod tamnije djece)
Mogue je vidjeti znakove grickanja usnica, obraza ili jezika oralna parafunkcija
Jezik normalno ruiast i vlaan, veliinom prilagoen usnoj upljini
Kod T, alergija i dr. bolesnih stanja jezik je suh, obloen naslagama pa i ispucan
SOOR bijele naslage na cijeloj sluznici usne upljine uzronik candida albicans
STOMATITIS uzrok virusi, bakterije, gljivice ali i mehaniki nadraaji i
traumatska djelovanja predmeta (vrua hrana, duda, liica)
KATARALNI STOMATITIS crvenilo sluznice u usnoj upljini uz popratnu bol pri
hranjenju
AFTOZNI STOMATITIS otok, crvenilo i bolnost gingive, bukalne sluznice, jezika i
nepanih lukova esto ga prati visoka temperatura i gubitak apetita
TORAKS I PLUA
Gledati oblik, simetriju, respiratorne pokrete
U djece je prsni ko okrugao
Abdominalno disanje do 6. godine
Djeca iskljuivo diu kroz nos
Procijeniti uestalost, ritam, karakteristike disanja
Abnormalni oblik toraksa i torakalni promjer mogu utjecati na respiraciju (plua)
Pectus excavatum kongenitalna depresija sternuma poznata jo kao funnel
chest
Pectus carinatum kokoja prsa abnormalna prominencija sternuma
Postojanje tahipneje, sternalne i interkostalne retrakcije, stridor, weezing moe
upuivati na opstrukciju, atelektaze, astmu, pneumoniu
Atelektaza kolaps plua, stanje bez zraka u pluima
Moe se osjetiti taktilni fremitus osjeaj vibracije na prsnom kou kada dijete
govori ili plae. Izostanak fremitusa opstrukcija dinih puteva
Stridor - visokofrekventni zvuk koji nastaje preteno u inspiriju
GRUDI
Adekvatno svjetlo, razodjenutost
Simetrija, boja, lezije, iscjedak, veliina, osjetljivost
Muka i enska novoroenad mogu imati poveane, tvrde grudi s bjelkastim
iscjetkom jedan kratak period iza poroda. Uzrok toga je stimulacija hormonima iz
majine cirkulacije whichs milk vjetije mlijeko
Poveanje je oko 1,5 cmu promjeru, nestaje unutar dva tjedna a ponekad traje
(rijetko) do tri mjeseca
Razvijenost grudi se u djevojaka procjenjuje uprabom Tannerove skale (Tanners
Sexual Maturity Rating SMR) 1. stupanj prepubertalno 5. stupanj - zrelost
50

Poveanje grudi u mukih ginekomastija obino je privremeno i benigno i


nestaje spontano
Adolescentice mogu javljati napetost, oteenost dojki povezano s menstrualnim
promjenama
Crvenilo i osjetljivost mastitis
Masivne, teke dojke fibrocistina mastopatija
SRCE I KRVNE ILE
Vidljive pulzacije normalno tanak prsni ko
Toka gdje se najbolje uje apikalni puls 4. meurebrani prostor do 7. godine, a
nakon toga 5. meurebrani prostor u srednjoj klavikularnoj liniji
Palpacija pulsa brzina, punjenost, ritam
Dijastoliki um signifikantan za kardioloku patologiju
ABDOMEN
Oblik, konture, postojanje pulzacija, peristaltiki pokreti, venozni crte, promjene
koe, postojanje hernije
Auskultacija prije palpacije
Normalni peristaltiki valovi svakih 10 30 sekundi
Ubrzana peristaltika stenoza pilorusa, rana intestinalna opstrukcija
Izostanak peristaltike patologija, opstrukcija crijeva
Ako nema peristaltike sestra mora sluati svakih 5 minuta
Auskultirati u sva etiri abdominalna kvadranta da nam neki zvuk ne promakne
Palpacija osjetljivost, tvorba, turgor koe
Duboka palpacija jetra, slezena, bubrezi, veliina mjehura, tvorba u trbunoj
upljini
U ranoj dobi jetra vea u djevojica ali sa etiri godine postaje vea u djeaka
Lagano utipnuti mali nabor koe ako se pojavi bol hiperestezija znak
peritonitisa
Napeta trbuna muskulatura takoer moe biti znak peritonitisa
GENITALIJE
Seksualna zrelost djevojica na temelju procjene grudi i stidne dlakavosti
Devijacije upuuju na hormonalnu insuficijenciju ili hiperaktivnost
Djeaci normalan nalaz izostanak lezija, iscjetka, otoka, osjetljivosti penisa
Zabiljeiti ako je raena cirkumcizija
FIMOZA stenoza prepucija koja sprjeava retrakciju koe preko glansa penisa
zahtijeva cirkumciziju jer ponekad mokraa ne moe otjecati infekcija (balanitis)
gljivina, bakterijska, virusna
Ne potezati kou nasilno ponekad je prisutna adhezija
Kada se palpiraju testisi u dojenadi i male djece sprijeiti refleks kremastera
pojaavaju ga hladnoa, dodir, emocionalni faktori
Moemo ga blokirati postaviti 2 prsta preko ingvinalnog kruga a drugom rukom
palpirati skrotum
Osjetljivost, crvenilo, otok testisa epididimitis
Hidrokela, varikokela
Bol, osjetljivost bez upale torzija testisa
Ingvinalna hernija
enske genitalije distribucija pubine dlakavosti, izgled vanjskih genitalija i
perineuma, iritacije, inflamacije, lezije i iscjedak
Postojanje iscjetka sa peenjem i nagonom na mokrenje infekcija urinarnog
trakta
Vaginalni iscjedak u seksualno aktivnih mladih djevojaka gonokok, klamidija,
trihomonas
U seksualno neaktivnih upuuje na zlostavljanje
51

Unutarnji genit. pregled ginekolog ne za manju djecu samo ako se sumnja na


zlostavljanje traiti i fizike znakove zlostavljanja ogrebotine, ranice
Postojanje STD u oralnom, genitalnom, rektalnom podruju, anorektalni problemi
ukljuujui inkontinenciju, bol, krvarenje, laceracije, disfunkcija sfinktera
Ponaanje moe varrati od seksualno eksplicitnog ponaanja do depresije,
problema s teinom, nesanicom, poremeaj prehrane, kolski neuspjeh
MIINOKOTANI SUSTAV
Simetrija, raspon pokreta, pokretljivost, snaga, crvenilo, otok zglobova,
krepitacije, deformiteti
Sposobnost primanja objekata, igranje
Promatrati zakrivljenost kraljenice, simetriju kukova i ramena
Novoroenad konveksna dorzalna i sakralna krivina
Lumbalna krivina se formia izmeu 12 i 18 mjeseci
Lumbalna lordoza - normalna u mlae djece
Kifoza upuuje na pogrbljeno dranje ali moe biti znak spinalnog tumora, TBC
kraljenice
Skolioza postranina zakrivljenost kraljenice
Moe biti funkcionalna ili perzistirajua
Funkcionalna spontano se korigira i nestaje u leeem poloaju
Nejednaka visina ramena i sakroilijakalnog podruja kada dijete stoji i nehednaka
visina skapula kada se dijete nagne naprijed strukturalna skolioza
Neuroloka procjena sestre
Mentalni status i orjentacija uvid u akutnost stanja
Nezainteresiranost za okolinu ili fiksiran prazan pogled akutno bolesno ili ima
psihijatrijski problem
Novoroenad, dojenad testirati reflekse ako su prisutni u dobi kada ne bi
trebali biti neuroloka disfunkcija
Nemogunost izvoenja specifinih aktivnosti u specifinoj dobi neuroloki
problemi
Znakovi meningealne iritacije
- Brudzinski znak fleksija vrata rezultira flegsijom kuka i koljena
- Kernig znak nemogunost ispruanja noge kada je kuk flektiran
KALENDAR CIJEPLJENJA
Imunizacija
Postupak kojim se postie otpornost prema bolestima
uzrokovanim infektivnim uzronicima
Najdjelotvorniji i ekonomski najuinkovitiji nain zatite pojedinca
i cijele populacije od odreenih zaraznih bolesti
Nakon uvoenja obaveznog cijepljenja tijekom
prolog stoljea za bolesti (tuberkuloza, ospice, hepatitis, tetanus, rubeola,
zaunjaci, hripavac) zamijeen je znaajan pad oboljelih
Zahvaljujui cijepljenju neke su bolesti potpuno iskorijenjene na
zapadnoj hemisferi (djeja paraliza,difterija),dok su druge vrste rijetke i
u tipinom obliku gotovo nepoznate (ospice)
U RH CIJEPLJENJE JE OBAVEZNO
ZAKON O ZATITI PUANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI
PRAVILNIK O NAINU PROVOENJA IMUNIZACIJE,
SEROPROFILAKSE, KEMOPROFILAKSE PROTIV ZARAZNIH BOLESTI
TE O OSOBAMA KOJE SE MORAJU PODVRGNUTI TOJ OBVEZI

52

Cijepljenje djece je propisano posebnim propisima o zdravstvenoj skrbi


koji su razliiti u pojedinim zemljama,a ovise o javnozdravstvenom
interesu,financijskoj sposobnosti zemlje te lokalnom interesu
Vezano uz europsku praksu, HZJZ napominje da postoje neke zemlje u
kojima cijepljenje nije zakonska obveza, ali u takvim sluajevima se
na neki drugi nain regulira cijepljenje i dostizanje visoke procijepljenosti u
populaciji, npr. kroz nemogunost upisa djece u javne kole i vrtie,
ustezanje socijalne pomoi ili nekih drugih materijalnih prava
CIJEPLJENJE AKTIVNA IMUNIZACIJA
Namjerno unoenje antigena u organizam domaina da bi ga se
potaknulo na stvaranje protutijela AKTIVNA IMUNIZACIJA
ANTIGEN
Svaka supstanca unesena u organizam koja potie domaina na
stvaranje protutijela
a) ivi oslabljeni ili mrtvi uzronik
b) posebno pripremljen proizvod nekih uzronika (genetika
tehnologija)
Ako je antigen u cjepivu ivi uzronik onda taj uzronik mora biti
oslabljen (ATENUIRAN)
Mrtvog uzronika nije potrebno slabiti
ANATOKSIN (toksoid)
Bakterijski egzotoksin (dosad najjai poznati otrov koji difundira iz
bakterije u tkivo domaina ili u hranilite, stvara ga relativno mali
broj bakterija corynebacterium dyphteriae, clostridium...) koji
slui za proizvodnju antitoksina
Pod djelovanjem formalina i temperature gubi toksinost a
zadrava antigenost i slui kao cjepivo tetanus, difterija
Najvanija osobina aktivne imunizacije u primaoca se uspostavlja
dugogodinja (moda i doivotna?) imunosna memorija uz pomo
koje se nakon docjepljivanja, tj. ponovnog davanja istog antigena
imunost moe vrlo brzo pojaati

PASIVNA IMUNIZACIJA
Prenose se gotova specifina protutijela koja je proizveo neki davalac
(ivotinja heterologni serum, ovjek homologni serum)
Zatita od bolesti odmah
Zatita traje kretko vrijeme (protutijela se razgrade) nekoliko tjedana ili
mjeseci
TRANSPLACENTARNI PRIJENOS PROTUTIJELA
Oblik pasivne imunizacije
0va zatita traje 3-6 mjeseci dok se pasivno primljena majina
protutijela ne razgrade
Da bi se temeljito zatitili pojedinci i zajednica,
potrebno je da se, primjerice za ospice,cijepi
najmanje 95 posto populacije.
NAIN CIJEPLJENJA
Protiv pojedine bolesti-davanjem pojedinanog cjepiva - monovalentno
cjepivo

53

Protiv vie zaraznih bolesti-davanjem mijeanih,kombiniranih cjepiva polivalentno cjepivo ili davanjem vie pojedinanih cjepiva - simultano
davanje
NAINI UNOENJA
oralno (na usta)
injekcijom(u mii,u kou,pod kou)
nazalno(kroz nos)
OBVEZNA CIJEPLJENJA
1. Protiv difterije,tetanusa,hripavca,djeje paralize, haemophylus
influenzae, ospica, hepatitis B, rubeole,zaunjaka i tuberkuloze za sve
osobe odreene dobi
Difterija je zarazna bolest koja obino najprije zahvaa grlo.
Infekcija uzrokuje bol i oticanje grla, to moe dovesti do guenja.
Bakterija koja uzrokuje ovu bolest, proizvodi i toksin (otrov) koji
moe otetiti srce, bubrege i ivce.
Tetanus (zli gr) - obino uzrokuje bakterija tetanusa unesena u
duboku ranu.

Bakterija proizvodi toksin (otrov) koji uzrokuje grenje miia, to dovodi


do potekoa u disanju i mogueg guenja.
Hripavac (esto zvan magarei kaalj) je bakterijska infekcija dinih
putova koja se moe pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najee u dojenadi i
male djece.

Karakteristika ove bolesti su ozbiljni napadaji kalja koji mogu trajati i


nekoliko tjedana. Napadaj kalja moe biti popraen hripanjem.
Poliomijelitis (djeja paraliza, esto zvan samo polio) uzrokuju virusi koji
zahvaaju ivce, to moe uzrokovati paralizu ili miinu slabost, osobito
nogu.
Ukoliko paraliza zahvati miie koji kontroliraju disanje i gutanje, bolest
moe biti fatalna.
Infekcije uzrokovane bakterijom Haemophilus influenzae tip b
(esto zvane samo Hib infekcije) opasne su bakterijske infekcije koje
mogu uzrokovati meningitis (upalu meke modane ovojnice), infekcije krvi,
upalu plua, upalu potkonog tkiva, upalu zglobova i upalu stranjeg dijela
grla, uzrokujui potekoe u gutanju i disanju
NEOBAVEZNA CIJEPLJENJA
Hepatitis A
Krpeljni meningoencefalitis
Vodene kozice
Gripa
HPV virus
Rota virus
Pneumokok
Cijepljenje prema posebnim indikacijama
2. Protiv hepatitisa B za sve osobe u zdrastvenim ustanovama;osobe
koje pri obavljanju svog posla dolaze u dodir sa zaraenim osobama i
materijalom
3. Protiv bjesnoe za sve osobe ugroene od bijesne ivotinje ili ivotinje
za koju se sumnja da je bijesna,te osobe ozlijeene pri radu s
materijalom kontaminiranim virusom bjesnoe
4.Protiv ute groznice i kolere za osobe koje putuju u zemlju u kojoj te
bolesti postoje ili u zemlju koja zahtjeva imunizaciju protiv tih bolesti
54

5. Protiv trbunog tifusa za osobe zaposlene u ienju


kanalizacije,septikih jama,uklanjanju smea i drugih otpadnih tvari,te
osobe koje ive sa kliconoom trbunog tifusa
6. Protiv tetanusa za ozlijeene osobe i sve osobe starije od 60 godina
KONTINUIRANO I KAMPANJSKO CIJEPLJENJE
KONTINUIRANO-provodi se kroz cijelu godinu
prema vaeem kalendaru
cijepljenja
KAMPANJSKO-provodi se u odreeno doba godine
prema programu koji se donosi
svake godine
Kontraindikacije
Posebne kontraindikacije
1. za BCG oteenje staninog imuniteta zbog HIV infekcije
2. za PERTUSIS bolesti sredinjeg ivanog sustava epilepsija,
progresivne encefalopatije...
KONTRAINDIKACIJE protiv pojedinih zaraznih bolesti utvruje lijenik
pregledom osoba koje podlijeu obaveznom cijepljenju
Mogu biti TRAJNE i PRIVREMENE
NEELJENI EFEKTI CIJEPIVA
Ne mogu se negirati potencijalne neeljene pojave cijepljenja koje
mogu biti od potpuno blagih do onih koje mogu biti opasne po ivot ili
ostaviti trajne posljedice
Novoroenad: BCG vakcinacija
a) Ako su roena u rodilitima cijepit e se BCG cjepivom odmah u rodilitu.
b) Ukoliko nisu roena u rodilitu, cjepit e se BCG cjepivom do navrena
dva mjeseca starosti.
c) Sva djeca koja nisu cijepljena u rodilitu, odnosno do dva mjeseca
starosti, moraju se cijepiti BCG cjepivom do navrene prve godine ivota.
Novoroenad HBsAG-pozitivnih majki (sve trudnice se obvezno testiraju):
hepatitis B imunizacija uz primjenu imunoglobulina, u rodilitu odmah po
roenju (NN 103/13), prema postekspozicijskoj shemi
S navrena dva mjeseca ivota: Kombinirano cjepivo DTaP (acelularno)-IPV
(inaktivirano)-Hib-hepB
Nakon 2 mjeseca (8 tjedana): Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hepB
Nakon 2 mjeseca (8 tjedana): Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hepB
2. godina ivota:
- po navrenih 12 mjeseci ivota OSPICE-ZAUNJACI-RUBEOLA (MO-PA-RU)
cjepivo se otapa neposredno prije upotrebe
- Kombinirano cjepivoDTaP-IPV-Hib ili kombinirano cjepivo DTaP-IPV-HibhepB
(6-12 mjeseci nakon tree doze DTaP-IPV-Hib-hepB)
6. godina ivota: DI-TE-PER acelularno (DTaP) - za djecu koja su propustila
primiti drugu DTaP revakcinaciju od dobi od 3 godine prema dosadanjim
Programima
I. razred osnovne kole:
OSPICE-ZAUNJACI-RUBEOLA (MO-PA-RU) (ili prilikom upisa)
DI-TE pro adultis (Td) - POLIO (IPV)

VI. razred osnovne kole: HEPATITIS B: 2 puta s razmakom od mjesec dana


i trei puta pet mjeseci nakon druge doze
55

VIII. razred osnovne kole: DI-TE pro adultis (Td) - POLIO (IPV)
Zavrni razred srednjih kola: DI-TE pro adultis (Td)
(19. godina ivota)

Nakon navrenih 60 godina ivota: ANA-TE


Kod cijepljenja paziti na:
1. zdravstveno stanje pacijenta (kontraindikacije ope i posebne)
2. karakteristike cjepiva (imunobioloki preparati iva, mrtva,
anatoksini...rok valjanosti, pomone tvari)
3. aseptian nain rada u pripremi i davanju cjepiva (protresti ili otopiti)
uvanje i prenoenje cjepiva
U hladnjaku na temperaturi od +2o - +8o C
Cjepiva se ne smiju smrznuti - DTP, Hib, HBV, MRP, anaTE ,diluenti
ne smiju se niti zagrijavati niti izlagati sunevu svjetlu - BCG, PPD, MRP,
OPV
sloiti u hladnjak na police, bez dodirivanja stijenki (zbog mogueg
zamrzavanja i gubitka imunogenosti)
koristiti prijenosne hladnjake noenje cjepiva

transportne pingvine kondicionirati i izolirati(omotati papirom)


od direktnog dodira sa cjepivom
INTRAKUTANO najee u nadlakticu (BCG)
i podlakticu (PPD)
-daju se obino male koliine cjepiva radi provjere preosjetljivosti
Tehnika BCG vakcinacije
strogo intrakutano gornja treina lijeve nadlaktice u predjelu deltoidnog
miia
Igla koso odrezanog vrha 25-26 G
Mjesto injiciranja - ISTO i SUHO NE ANTISEPTICI !!!
Ispravno aplicirano cjepivo bjelkasta papula promjera 8mm kod
novoroenadi upola manja hrapave povrine poput kore narande
Neispravno cijepljenje beseitis, apsces, ulceracija
INTRAMUSKULARNO - anterolateralni mii bedra
(DTP-HiB-IPV)
-deltoidni mii (HBV,Te)
-glutealni mii
SUBKUTANO - najee u nadlakticu (MPR)
Dokumentiranje
Izvjea dnevno, mjeseno, godinje
SPRIJEI. ZATITI. CIJEPI.
-slogan uz koji se obiljeava Svjetski tjedan cijepljenja od 22. do 27.
travnja
STATISTIKE(podruje Hrvatske)
Tetanus se javlja vrlo rijetko, uglavnom nakon ozljeda starijih osoba, no od
zadnje doze prolo je vie od 20 godina
Hripavac se javlja u manje od 2% stanovnitva
Hepatitis B-godinje oboli oko 200 ljudi
U zadnjih desetak godina prijavljeno je manje od deset sluajeva ospica i
rubeole godinje
Uestalost tuberkuloze je 219 sluajeva na 100.000 ljudi
ZANIMLJIVOSTI

56

Godinje se cijepljenjem spasi 2,5 milijuna ivota,ali usprkos


neporecivom uspjehu cijepljenja,godinje i dalje umire vie od 2
milijuna ljudi zbog bolesti koje je mogue prevenirati cijepljenjem
Imunizacija zbog toga i dalje predstavlja izazov.
Prosjena procijepljenost u svijetu je 80%,no vrlo su znaajne
razlike izmeu pojedinih zemalja.
IVOT ILI CIJEPLJENJE ?!?!

8. PROCJENA BOLI
Procjena boli kod djece
Definicija
IASP (International Association for the Study of Pain) neugodan osjeaj ili
emocionalno iskustvo povezano sa stvarnim ili moguim oteenjem tkiva
subjektivni doivljaj kojeg dijete samo izraava
nemogunost verbalne definicije u djece ne znai kako taj osjeaj nije prisutan ili
kako terapija boli nije neophodna
zlatni standard: dijete samo izraava (procjenjuje) svoju bol kao 0 (bez boli)
do 10 (maksimalna mogua bol) , to zahtijeva odreenu kognitivnu sposobnost
Uinkovitost analgezije
intenzitet boli
vrijeme do primjene prvog analgetika
ukupna doza primjenjenog analgetika
neeljeni uinci analgezije
dugotrajni uinci analgezije
Metode procjene boli u djece
subjektivna procjena boli
skale s licima
Oucher skala
Manchester skala boli
Pieces of hurt Tool
VAS
procjena boli na temelju promatranja (ponaanja, aktivnosti i drugih
pokazatelja u djeteta)
Odabir metode procjene boli
dob djeteta
kognitivna sposobnost
stupanj razvoja (govora, pisanja, itanja, zbrajanja)
u predkolske djece esto kombiniranje subjektivne procjene i procjene od strane
osoblja
najjednostavnije (u vrlo male djece!): malo, srednje, puno
Procjena boli samog djeteta
self-report
najtonije
zlatni standard
dijete mora biti sposobno razluiti vee od manjeg, te ga smjestiti na
odgovarajue mjesto u seriji
prikladne za djecu od 7 godina (ali i 4-5 godina!)
Faces Pain Scales
The Manchester Pain Scale
Pieces of Hurt Tool
Dizajnirano za djecu od 4 do 7 godina,
57

koristi se u onih od 3 do 18
VAS Vizualna analogna skala
OPREZ kod upotrebe u djece (vano razumijevanje brojeva!)
Procjena boli na temelju promatranja
Djeca ponekad ne ele ili ne mogu govoriti o svojoj boli
Bttner i Finke definirali su pet ponaanja u djeteta, koja su specifina i
osjetljiva za procjenu boli, te potrebu za analgezijom
izraz lica
govor/pla
poloaj nogu
poloaj tijela
motoriki nemir
tokom procjene biljei se da li je odreeno ponaanje prisutno ili ne, a procjena
boli temelji se na zbroju prisutnih ponaanja
biljei se intenzitet, uestalost i trajanje odreenog ponaanja
Skale za procjenu boli
CHEOPS (Childrens Hospital of Eastern Ontario Pain Scale) prati:
izraz lica
pokretanje nogu
pokretanje toraksa
pla
dodirivanje bolnog mjesta (op rane)
verbalno izraavanje o boli
6 kategorija, svaka se boduje sa 0-2 ili 1-3, ukupni zbroj se izraava kao 413 (manje od 6 bez boli)
za procjenu nakon bolnih zahvata
FLACC (Face, Legs, Activity, Cry, Consolability) Scale prati:
lice, noge, aktivnost, pla, utjeljivost
5 kategorija, svaka se boduje sa 0-2, ukupni zbroj se izraava kao 0-10, za
postoperacijsku bol
OPS (Objective Pain Scale) prati :
pokret, nemir, pla, krvni tlak, pritube na bol i poloaj tijela
TPPPS (Toddler Preschool Preoperative Pain Scale) prati:
izraz lica, poloaj tijela, bolno glasanje
Bttner/Finke prati:
izraz lica, poloaj nogu, poloaj toraksa, motoriki nemir , pla, utjeljivost
COMFORT Scale prati 6 kategorija ponaanja i 2 mjerenja, od kojih se svaki
boduje sa 1-5, razvijena je za procjenu boli u JIL kritino bolesne djece
detektira vrlo osjetljive promjene u stanju djeteta
za procjenu boli u djece na kontroliranoj ventilaciji, nakon velikih
abdominalnih/torakalnih op, prati:
budnost, smirenost/agitiranost, respiratorni odgovor, pokret, krvni tlak,
miini tonus, tonus miia lica
Skale za procjenu kronine boli
Douleur Enfant Gustave-Roussy
komplicirane, ispunjavanje zahtijeva vie vremena
dizajnirana za djecu od 2 do 6 godine (izvorno za malignu bol), prati 17
varijabli (koje se boduju s 0 do 4) za procjenu:
boli
tjeskobe
psihomotorne atonije/depresije
Comparative Pain Scale

58

promatrane varijable (psihofiziko stanje, svakodnevne aktivnosti,


funkcioniranje u okolini) svrstavaju se u kategorije blage, umjerene, jake
prema intenzitetu boli od 0 do 10
Procjena boli u djece s mentalnom retardacijom
vea uestalost priroenih anomalija, te ei op zahvati i medicinske
intervencije
studije pokazale kako takva djeca dobiju znaajno manje analgetika za iste op
zahvate
skala za procjenu postop boli prati:
verbalni izraaj, izraaj lica, poloaj i pokrete tijela i nogu, raspoloenje,
aktivnost, fizioloke znakove (znojenje, crvenilo, tresavicu, bljedilo, suze,
zadravanje daha), a svaki pokazatelj se ocjenjuje sa 0-3
koristi se i modificirani FLACC
ALI, i kortizol u slini!
Procjena boli u djece u preverbalnoj fazi i djece s poremeenim
razvojem govora
Wisconsin Childrens Hospital Pain Scale
prati 4 kategorije ponaanja, svaki se boduje 0-5:
glasanje/pla, izraaj lica, ponaanje, poloaj tijela, san
procjena od strane staratelja/skrbnika pomou LIKERT skale tokom 7 dana, prati
se uestalost pojavljivanja (nikada, ponekad, esto, stalno) 6 kategorija:
plakanje, vritanje, bolni izraz lica, napetost/ukoenost tijela, neutjeno,
odmie se na dodir
za vrijeme izvan bolnice
Rezultati studija prema korelacijama
korelacije (Pearsonova):
< 0.30
slaba
0.30 0.50
umjerena
> 0.50
dobra
Dugotrajni uinci analgezije
produena alodinija i hiperalgezija nakon boli i oteenja tkiva
4-6 mjeseci stara dojenad nakon cirkumcizije, intenzivnije su reagirala na
cjepljenje nego dojenad koja nisu prola cirkumciziju
dojenad koja su u prvim mjesecima ivota prola veliki kirurki zahvat prije kojeg
su primila preemptivnu analgeziju, u usporedbi s vrnjacima, nisu pokazali razliit
odgovor na stres prilikom cjepljenja u dobi od 14 do 45 mjeseci (mjeren
kortizolom u slini)

59