You are on page 1of 63

d.o.o.

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV

usluge zatite okolia

NE-TEHNIKI SAETAK
STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLI
ZA ZAHVAT:
VJETROELEKTRANA VISIBABA ZD3P
NA LOKACIJI GRAD BENKOVAC

Zagreb, studeni 2013.

Rev. 1
lan HEP grupe

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Vanjski suradnici:
Obrada i interpretacija meteorolokih podataka
dr.sc. Alica Baji
Istraivanja ornitofaune
dr.sc. Pero Tutman
Istraivanja imia
dr.sc. Igor Pavlini
Kulturno-povijesna batina
ARHEOLOKI MUZEJ ZADAR
Proraun irenja buke u okoli
SONUS d.o.o., Zagreb
Analiza mogunosti prikljuka na elektroenergetsku mreu
FRACTAL d.o.o., Split

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

SADRAJ:
UVOD ........................................................................................................................................................................... 3
A.

B.

OPIS ZAHVATA ............................................................................................................................................. 5


A.1

IDEJNO RJEENJE ZAHVATA ....................................................................................................... 5

A.2

PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA ......................................................... 8

OPIS LOKACIJE ZAHVATA I MOGUIH UTJECAJA ........................................................................ 10


B.1

LOKACIJA ZAHVATA .................................................................................................................... 10

B.2

UTJECAJ NA STANITA I VEGETACIJU ................................................................................... 11

B.3

UTJECAJ NA TLO ............................................................................................................................ 12

B.4

UTJECAJ NA ZRAK ......................................................................................................................... 12

B.5

UTJECAJ NA ORNITOFAUNU ...................................................................................................... 12

B.6

UTJECAJ NA FAUNU IMIA ..................................................................................................... 16

B.7

UTJECAJ NA OSTALU FAUNU ..................................................................................................... 17

B.8

ZATIENA PODRUJA ................................................................................................................ 18

B.9

UTJECAJ NA KRAJOBRAZ I VIZUALNI UTJECAJ ................................................................. 18

B.10 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BATINU ................................................................... 20


B.11 OPTEREENJE OKOLIA OTPADOM ....................................................................................... 23
B.12 OPTEREENJE OKOLIA BUKOM ............................................................................................. 23
B.13 UTJECAJ NA STANOVNITVO I LOKALNU ZAJEDNICU ..................................................... 26
B.14 UTJECAJI NA OKOLI NAKON PRESTANKA KORITENJA ............................................... 27
B.15 EKOLOKA NESREA I RIZIK NJENOG NASTANKA ........................................................... 27
B.16 GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOKU MREU ................... 27
B.16.1
OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOKU MREU PODRUJA OUVANJA
ZNAAJNA ZA PTICE ...................................................................................................... 29
B.16.2
OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOKU MREU PODRUJA OUVANJA
ZNAAJNA ZA VRSTE I STANINE TIPOVE............................................................... 40
B.16.2.1. KORITENJE STANITA ................................................................................ 49
B.16.3
OSTALI UTJECAJI ............................................................................................................ 52
C.

PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I MJERA UBLAAVANJA UTJECAJA NA


CILJEVE OUVANJA EKOLOKE MREE I PLAN PROVEDBE MJERA ..................................... 53
C.1

MJERE ZATITE OKOLIA I MJERE UBLAAVANJA UTJECAJA NA CILJEVE


OUVANJA EKOLOKE MREE TIJEKOM PROJEKTIRANJA, PRIPREME I
GRAENJA ........................................................................................................................................ 53

C.2

MJERE ZATITE OKOLIA I MJERE UBLAAVANJA UTJECAJA NA CILJEVE


OUVANJA EKOLOKE MREE TIJEKOM KORITENJA .................................................. 55

C.3

MJERE ZATITE OKOLIA NAKON PRESTANKA KORITENJA ...................................... 56

C.4

PROGRAM PRAENJA STANJA OKOLIA I EKOLOKE MREE S PLANOM


PROVEDBE ........................................................................................................................................ 56

C.5

PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLI I EKOLOKU


MREU ............................................................................................................................................... 59

D.

POPIS SLIKA I TABLICA........................................................................................................................... 60

E.

POPIS PROPISA ........................................................................................................................................... 61

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

UVOD
Zahvat koji se obrauje o ovom ne-tehnikom saetku1 je vjetroelektrana VE VISIBABA
ZD3P, oko 33 MW, na lokaciji Grad Benkovac.
Nositelj zahvata je drutvo Ventus Flatus d.o.o. iz Zagreba.
Zahvat se planira u Zadarskoj upaniji, na podruju Grada Benkovca, jugozapadno od mjesta
Gornja Bruka, odnosno sjeveroistono od mjesta Rodaljice.
Zahvat obuhvaa 11 vjetroagregata, u klasi snage oko 3 MW, planirano u dvije faze:
prva faza obuhvaa pet vjetroagregata, instalirane snage oko 15 MW
druga faza obuhvaa est vjetroagregata instalirane snage oko 18 MW.
Na lokaciji na kojoj se planira zahvat VE VISIBABA ZD3P izgraena je vjetroelektrana
VE ZD3 (osam vjetroagregata, 18 MW) koja je u komercijalni pogon putena 2012.
godine.
Vjetroagregati VE VISIBABA ZD3P planiraju se unutar iste prostornim planom odreene
zone kao i vjetroagregati postojee VE ZD3, tako da je zahvat koji se obrauje u ovoj Studiji
proirenje postojee vjetroelektrane VE ZD3, ali se u projektnoj dokumentaciji vodi kao
zaseban projekt.
S obzirom na to da se u ovoj Studiji obrauje zahvat koji se planira na prostoru izgraene
vjetroelektrane VE ZD3, u nastavku se daje objanjenje o tijeku do sada provedenih
postupaka i ishoenih dozvola za projekt VE ZD3.
Tijekom 2006. godine proveden je postupak procjene utjecaja na okoli zahvata izgradnje
vjetroelektrana VE ZD2, VE ZD3 i VE ZD4 na podruju Zadarske upanije, administrativni
obuhvat Grada Benkovca i Grada Obrovca te je od strane nadlenog Ministarstva zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izdano Rjeenje kojim je namjeravani zahvat vjetroelektrane VE ZD2, VE ZD3 i VE ZD4, prihvatljiv za okoli uz primjenu mjera
zatite okolia i programa praenja stanja okolia (dokument KLASA: UP/I 351- 03/0602/00025; URBROJ: 531-08-3-1-AG/AM-06-9 od 27. prosinca 2006.)
Osnovni dokument u postupku bila je Studija o utjecaju na okoli za vjetroelektrane VE
ZD2, VE ZD3 i VE ZD4 na lokaciji Benkovac-Obrovac, izraiva: APO d.o.o. usluge
zatite okolia lan HEP Grupe (SUO broj dokumenta: 25-06-410/28). Projekti
vjetroelektrana VE ZD2, VE ZD3 i VE ZD4 obraeni su u jedinstvenoj Studiji utjecaja na
okoli iz razloga to su planirane na podrujima Grada Benkovca i Grada Obrovca i nalaze se
unutar geografske cjeline Zadarske upanije sa slinim geografskim, klimatskim, geolokohidrolokim, seizmolokim, pedolokim te bioekolokim znaajkama.
Nakon provedenog postupka ocjene utjecaja na okoli, nositelj zahvata krenuo je u daljnji
postupak izrade dokumentacije i ishoenja dozvola potrebnih za realizaciju projekta
vjetroelektrana ZD3 te je na osnovi projektne dokumentacije (izraiva APZ-inenjering d.d.
Zagreb), ishoeno sljedee:
1

Ne-tehniki saetak izraen je na temelju Studije o utjecaju na okoli, APO broj dokumenta 25-13-380/22.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Lokacijska dozvola za vjetroelektranu ZD3 (dokument KLASA: UP/I-350-05/0501/154, URBROJ: 2198-07-07-49, od 23. srpnja 2007.), izdana od Ureda dravne
uprave u Zadarskoj upaniji, Sluba za prostorno ureenje i zatitu okolia,
graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Benkovac.
Izmjena i dopuna lokacijske dozvole za vjetroelektranu ZD3 (dokument KLASA:
UP/I-350-05/09-01/19, URBROJ: 2198-1-11-1/2-09-10, od 6. kolovoza 2009.), izdana
od Ureda dravne uprave u Zadarskoj upaniji, Sluba za prostorno ureenje i zatitu
okolia, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Benkovac.
Graevinska dozvola za vjetroelektranu ZD3 (dokument KLASA: UP/I-361-06/0801/40, URBROJ: 2198/1-11-1-08-24, od 21. travnja 2008.), izdana od Zadarska
upanija, Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog ureenja i gradnje,
Ispostava Benkovac.
Potvrda izmjene i dopune glavnog projekta za vjetroelektranu ZD3 (dokument
KLASA: 361-03/09-08-02, URBROJ: 2198/1-11-1/2-09-6, od 15. travnja 2009.) i
(dokument KLASA: 361-03/09-08-05, URBROJ: 2198/1-11-1/2-09-11, od 30. rujna
2009.) izdani od Ureda dravne uprave u Zadarskoj upaniji, Sluba za prostorno
ureenje i zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava
Benkovac.
Trenutno je na lokaciji u komercijalnom pogonu vjetroelektrana VE ZD3, sa ukupno
osam vjetroagregata tip Siemens SWT 2,3 MW.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

A.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

OPIS ZAHVATA

A.1 IDEJNO RJEENJE ZAHVATA


Lokacija zahvata se nalazi na podruju Zadarske upanije, u administrativnom obuhvatu
Grada Benkovca: K.O. Bruka, K.O. Brgud, i K.O. Bjelina (Slika 1.).
Idejnim rjeenjem zahvat VE VISIBABA ZD3P planira se u dvije faze:
-

Prva faza obuhvaa pet vjetroagregata oznaka VA-11, VA-12, VA-13, VA-14 i
VA-15 instalirane snage oko 15 MW.
Druga faza obuhvaa est vjetroagregata oznaka VA-21, VA-22, VA-23, VA24, VA-25 i VA-26 instalirane snage oko 18 MW.

Ukoliko bude mogue, izgradnja VE VISIBABA ZD3P obavit e se u cijelosti, ili prema
prethodnoj navedenoj faznosti.
Na lokaciji na kojoj se planira zahvat ve je izgraena vjetroelektrana VE ZD3.
Vjetroagregati VE VISIBABA ZD3P planiraju se unutar iste prostornim planom odreene
zone kao i vjetroagregati postojee VE ZD3 (18 MW), tako da je zahvat koji se obrauje u
ovoj Studiji proirenje postojee vjetroelektrane VE ZD3, ali se u projektnoj dokumentaciji
vodi kao zaseban projekt.
Koordinate postavljenih vjetroagregata VE ZD3 navedene su u tablici 1., a koordinate
planiranih vjetroagregata VE VISIBABA ZD3P navedene su u tablici 2.
U nastavku se daje prikaz Idejnog rjeenja zahvata (Slika 2.) na kojem su ucrtani
vjetroagregati vjetroelektrane VE ZD3 koji su izgraeni (na temelju izdanih dozvola) i
vjetroagregati planiranog zahvata VE VISIBABA ZD3P (dvije faze).

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

Slika 1.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Karta ireg podruja s oznaenom lokacijom zahvata

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Tablica 1 Koordinate vjetroagregata izgraene VE ZD3


OZNAKA

POZICIJA

VA1
VA2
VA3
VA4
VA5
VA6
VA7
VA8

5561456,4880875
5561707,4880005
5562911,4880126
5564191,4879987
5564824,4879285
5563890,4880973
5562446,4880985
5564258,4880608

NADMORSKA
VISINA (m.n.v.)
544,56
527,04
460,50
464,35
489,68
460,26
448,51
452,55

Tablica 2 Koordinate vjetroagregata planirane VE VISIBABA ZD3P


NAZIV
KOORD. KOORD.
TOKE
X
Y
PRVA FAZA PROIRENJA
VA - 11
4 880 529 5 561 573
VA - 12
4 881 207 5 561 387
VA - 13
4 880 409 5 562 733
VA - 14
4 880 815 5 563 434
VA - 15
4 879 668 5 564 498
DRUGA FAZA PROIRENJA
VA - 21
4 881 518 5 561 311
VA - 22
4 879 605 5 563 520
VA - 23
4 879 828 5 563 163
VA - 24
4 879 390 5 563 882
VA - 25
4 880 239 5 564 603
VA - 26
4 878 820 5 565 134
Zona zahvata vjetroelektrane VISIBABA ZD3P (slunost) formira se od dijelova k.. 1526/1
K.O. Bruka, k.. 4873, k.. 4866, k.. 4867, k.. 6031 k.o. Brgud, k.. 898/1 i k.. 2743 K.O.
Bjelina.
Dvije faze (1.faza s pet vjetroagregata i 2. faza s est vjetroagregata VA) prikljuit e se na
prijenosnu mreu 110 kV dalekovod Obrovac-Benkovac, preko transformatorske stanice (TS)
20(35)/110 kV Bruka. TS Bruka izgraena je za potrebe prikljuenja vjetroelektrana VE
ZD2 i VE ZD3, a njenom izgradnjom ispunjeni su i tehniki uvjeti za prikljuenje
vjetroagregata vjetroelektrane VISIBABA ZD3P (33 MW) (i vjetroelektrane VE KUNOVAC
ZD2P do 48 MW). Do TS 20/110 kV Bruka dolazi se postojeim putem iz mjesta Gornja
Bruka, zaseoka Gornji Zrilii.
Duljina postojeih puteva za izgraenu ZD3 iznose 9,5 km, a duljina novih puteva za ZD3P je
oko 3,5 km. Ukupna povrina novih puteva za ZD3P: oko 15.750 m2.
Radni platoi su predvienih dimenzija 27 m x 27 m, a ukupna povrina platoa je 8.019 m2.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Povrinski pokrov pristupnih putova (irine oko 4,5 m) i radnih platoa (povrine oko 27 m x
27 m) izrauje se iz dva sloja (postroja) drobljenog kamena odgovarajuih granulata u skladu
s tehnikim zahtjevima za predmetne puteve.
Pristupni putevi i radni platoi projektirani su da se to bolje prilagode postojeem terenu, uz
izbjegavanje dubokih zasjeka i nasipa. Nakon izvoenja radova izvodi se sanacija prostora,
iskljuivo s povrinskim iskopom.
Svi vjetroagregati e biti meusobno povezani SN kabelom i internom DTK mreom (slui za
prijenos podataka o parametrima rada postrojenja vjetroagregata) ukopanom u kabelski rov uz
pristupne puteve.
Predvieno vrijeme rada vjetroelektrane VISIBABA ZD3P je 2.500 sati godinje. Temeljem

U cilju analize vjetropotencijala, 2006. godine postavljen je mjerni stup na lokaciji


Kunovac na kojem je kontinuirano mjeren smjer i brzina vjetra. Takoer, tijekom izgradnje
VE ZD2 i VE ZD3 tijekom 2011. godine, postavljen je novi 80 m mjerni stup kojim se,
zajedno s podacima o proizvodnji VE ZD2 i VE ZD3, dodatno ispituje vjetropotencijal ireg
prostora.
Izmjereni godinji prosjek brzine vjetra iznosi 8 m/s. Dominantni smjer vjetra je NEE-NE.
sati rada i snage predvienog vjetroagregata proizlazi ukupna godinja proizvodnja elektrine
energije oko 87,5 GWh.
A.2 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA
Prema upravno teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, lokacija zahvata se nalazi na
podruju Zadarske upanije, Grad Benkovac. Vaei prostorno-planski dokumenti su:

Prostorni plan Zadarske upanije (Slubeni glasnik Zadarske upanije,


brojevi 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 25/09 i 3/10)
Prostorni plan ureenja Grada Benkovca (Slubeni glasnik Zadarske
upanije, broj 1/03 i Slubeni glasnik Grada Benkovca, brojevi 02/08 i 4/12).

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se unutar planiranog podruja za iskoritavanje


energije vjetra odreenog Prostornim planom Zadarske upanije (Slubeni glasnik
Zadarske upanije, brojevi 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 25/09 i 3/10), odnosno unutar prostora
istrane zone vjetroelektrana odreenog Prostornim planom ureenja Grada
Benkovca (Slubeni glasnik Zadarske upanije, broj 1/03 i Slubeni glasnik Grada Benkovca,
brojevi 02/08 i 4/12).

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Slika 2

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Idejno rjeenje zahvata

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

B.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

OPIS LOKACIJE ZAHVATA I MOGUIH UTJECAJA

B.1 LOKACIJA ZAHVATA


Zahvat se planira u Zadarskoj upaniji, na podruju Grada Benkovca, na podruju u blizini
naselja Gornje i Donje Bruke u irem prostoru Bukovice, na oko 15 km sjeveroistono od
Benkovca.
Lokacija zahvata se nalazi na brdovitom podruju koje je poloeno u smjeru sjeverozapadjugoistok, s vrhovima nadmorskih visina od oko 400 do oko 550 m, uz izdvojene kote:
Marinovia vrh (531 m), Jasenova glavica (465 m), Katanjeva glavica (462 m), Krstaica (456
m), Crni vrh (485 m), Gola glavica (426 m). Jugozapadom lokacije zahvata dominira gudura
koja se protee u smjeru SZ-JI.
Lokacija zahvata je na zapadu omeena cestovnom prometnicom Pupavci-Donja Bruka, koje
se na sjeveru nastavlja prometnicom Obrovac-Knin od naselja korii do Kneevia, na
istoku do Kalanjeve Drage i dalje juno preko Rodaljice do naselja Donji Zrilii.
Na lokaciji na kojoj se planira zahvat VE VISIBABA ZD3P izgraena je vjetroelektrana VE
ZD3 (osam vjetroagregata, 18 MW) koja je u komercijalni pogon putena 2012. godine (Slika
3. i 4.).

Slika 3

Lokacija zahvata postojea VE ZD3

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

10

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

Slika 4

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Lokacija zahvata postojea VE ZD3

B.2 UTJECAJ NA STANITA I VEGETACIJU


Pregled kartiranih stanita na podruju zahvata, s procijenjenom pripadajuom povrinom i
udjelom, daje se u nastavku teksta.
Povrina km2

% udio stanita

Primorske, termofilne ume i ikare medunca

2.62

29.46

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

0.19

2.09

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Draici

4.80

54.10

UKUPNO

8.88

100.00

NKS_IME

Povrinski pokrov sastoji se preteno od ikare i rijetke ikare na kamenjari visine 2-6 m uz
rijetku pojavu visoke vegetacije u reljefnim depovima i suhozidima ograenim podrujima.
Vrni dijelovi lokacije obrasli su vrlo rijetkom vegetacijom kamenjarskih livada, koje su
utjecane vjetrovima pa je rast grmlja i drvea vrlo spor.
Trajni gubitak vegetacijskog pokrova odnosi se na povrine pristupnih puteva i radnih platoa
koji e biti izvedeni (iz drobljenog kamena) u skladu s tehnikim zahtjevima za sljedee:
duljina i irina puta, minimalni radijusi, usponi i boni nagibi puteva, granulat drobljenog
kamena postroja puteva te nosivost puta.
Ukupna povrina novih puteva za ZD3P je oko 15.750 m2, a ukupna povrina radnih platoa je
8.019 m2.
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

11

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Na podruju zahvata, botanikim pregledom, utvreno je nekoliko biljnih vrsta koje pripadaju
kategoriji strogo zatienih biljnih vrsta prema Pravilniku o proglaavanju divljih svojti
zatienim i strogo zatienim (Narodne novine, broj 99/09). Te vrste se, u svojim
populacijama, odlikuju veim brojem jedinki te je procijenjeno kako im ne prijeti opasnost od
nestanka, niti znatnijeg smanjivanja podruja rasprostranjenosti. Zahvat vjetroelektrane VE
ZD3P nee se negativnije odraziti na sastav flore i vegetacije, uobiajene na velikim
povrinama slinih stanita po itavom submediteranskom prostoru nae zemlje.
B.3 UTJECAJ NA TLO
Podruje zahvata je izrazito krkog karaktera i najveim dijelom oskudijeva vodom i
obradivim zemljitem. Geoloku podlogu uglavnom ine kredni visokopropusni vapnenci.
Tlo je uglavnom plitko i kamenito; prevladava smee tlo na vapnencu, zatim crvenica i
kamenjar. Na lokaciji zahvata ne nalaze se znaajni vodeni tokovi, a prisutan je manji broj
bujinjaka koji se nalaze u gudurama.
Utjecaj na tlo mogu je u fazi izgradnje zbog iskopa, kao i eventualnog nekontroliranog
izlijevanja strojnih ulja ili goriva iz opreme i vozila. Kako bi se tlo koristilo razumno i
ouvala njegova produktivnost, prilikom izvoenja zemljanih radova treba odvojiti humusni
sloj tla, posebno ga deponirati, zatiti od oneienja i po zavretku radova upotrijebiti u
svrhu krajobraznog ureenja prema Projektu krajobraznog ureenja. Takvim postupanjem s
tlom omoguit e se njegova zatita i gospodarenje na nain da se ono iskoristi za sanaciju i
rekultivaciju prostora zahvata nakon izvoenja graevinskih radova.
Mogua oneienja tla za vrijeme izvoenja radova mogu se iskljuiti dobrom organizacijom
gradilita, koritenjem ispravne graevinske mehanizacije i okolino prihvatljivim
gospodarenjem otpadom.
B.4 UTJECAJ NA ZRAK
Tijekom radova na pripremi terena i izgradnji doi e do emisija praine i oneiujuih tvari
u zrak (pokretni izvori emisije) koje su karakteristine za vozila i radnu mehanizaciju. Ove
emisije u zrak ograniene su na ue podruje i radni dio dana, a ovisno o godinjem dobu i
vremenskim prilikama mogu se oekivati razliiti intenziteti. Pojava optereenja emisijama u
zrak je privremenog karaktera i bez trajnijih posljedica po okoli.
S obzirom na primijenjenu tehnologiju vjetroelektrana nema ispusta u zrak te ne spada u
kategoriju izvora oneienja zraka u smislu lanka 8. Zakona o zatiti zraka (Narodne
novine, broj 130/11). Zahvat e, proizvodnjom elektrine energije iz energije vjetra, imati na
atmosferu pozitivan uinak, jer pri njegovom radu ne nastaju emisije u zrak, a smanjuje se
potronja elektrine energije iz postrojenja na fosilna goriva.
B.5 UTJECAJ NA ORNITOFAUNU
Utjecaj na ornitofaunu procijenjen je na temelju sljedeeg:
jednogodinja terenska istraivanja ptica provedena u okviru izrade Studije utjecaja
na okoli ZD2, ZD3, ZD4 razdoblje provedbe od srpnja 2007. do kraja lipnja 2008.
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

12

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

(Elaborat preliminarne analize i ocjene planirane vjetroelektrane Benkovac-Obrovac,


polje ZD3 s aspekta ornitofaune) (Tutman, 2008)
koritenje postojee strune literature (Studija glavne ocjene za VE Orljak, elaborat
Istraivanje, zatita i promocija bioloke raznolikosti podruja rijeke Karinice)
(Biom, 2008)
metodom strune ekspertne analize za sline ili iste zahvate (Pilot studija glavne
ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu zahvat izgradnje vjetroelektrane
emernica, Peternel i sur., 2011a)
podaci terenskog praenja utjecaja rada vjetroelektrane ZD2 na populacije ptica
(monitoring) razdoblje provedbe travanj 2012. do oujak 2013. (Tutman,
ornitoloke biljeke, neobjavljeni podaci).
Takoer, prilikom predvianja utjecaja koriteni su literaturni podaci o podrujima ekoloke
mree i ciljnim vrstama/stanitima, podaci iz baze podataka ekoloke mree Dravnog
zavoda za zatitu prirode, kao i podaci o samom zahvatu VE VISIBABA ZD3P.
Osnovne aktivnosti provedene u procjeni utjecaja ukljuuju odreivanje i prostornu analizu
zona utjecaja zahvata, kartiranje i analizu staninih tipova ireg podruja utjecaja, kartiranje
ireg podruja utjecaja u pogledu koritenja prostora ptica i analizu stupnja koritenja
prostora ptica.
Rezultati istraivanja detaljno su prikazani u Studiji o utjecaju na okoli za zahvat
vjetroelektrana Visibaba ZD3P, poglavlje C.8.3. Ornitofauna.
U nastavku su prikazani podaci terenskog praenja utjecaja rada vjetroelektrane ZD3 na
populacije ptica (monitoring) razdoblje provedbe travanj 2012. do oujak 2013. (Tutman,
ornitoloke biljeke, neobjavljeni podaci).
U odnosu na prethodna istraivanja za potrebe odreivanja nultog stanja ornitofaune na polju
VE ZD3 (srpanj 2007. do lipanj 2008.) kada su zabiljeene 63 vrste ptica u svim sezonama,
recentnim aktivnostima tijekom monitoringa (travanj 2012. do oujak 2013.) je zabiljeeno
78 vrsta. Vrste koje su zabiljeene tijekom monitoringa VE ZD3, a nisu tijekom odreivanja
nultog stanja ornitofaune su sljedee: eja movarica (Circus aeruginosus), eja strnjarica
(Circus cyaneus), eja livadarka (Circus pygargus), jastreb (Accipiter gentilis), kanjac osa
(Pernis apivorus), dral (Grus grus), golub grivnja (Columba palumbus), sivi uk (Athene
noctua), livadna trepteljka (Anthus pratensis), sivi popi (Prunella modularis), smeoglavi
bati (Saxicola rubetra), drozd cikelj (Turdus philomelos), drozd imela (Turdus viscivorus),
uti volji (Hippolais icterina), dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus), mrka sjenica (Parus
lugubris) i vrtna strnadica (Emberiza hortulana). Ovdje se radi o vrstama koje se uobiajeno
pojavljuju na stanitima kojem pripada i predmetna zona zahvata, tako da poveanje broja
vrsta u odnosu na prethodna istraivanja svakako ne treba smatrati kao posljedicu povoljnog
utjecaja vjetroelektrane, posebice jer se radi o vrstama ije je prisustvo oekivano. Slina
istraivaka iskustva pokazuju da je na istom neutjecanom podruju, unutar nekoliko
uzastopnih godina mogue opaziti ak i znaajnija kolebanja brojnosti i sastava faune ptica
to se moe protumaiti kao utjecaj raznih ekolokih faktora uobiajeno prisutan u svim
stanitima. Takoer, zbog velike pokretljivosti ptica nije jednostavno procijeniti kakav je
stvarni utjecaj vjetroelektrana na faunu ptica odreenog prostora, naroito kada je poznato da
se sastav i brojnost vrsta te intenzitet koritenja istog prostora vremenski mijenja. Osim toga
u popis su unesene i neke vrste grabljivica zabiljeene u irem prostoru, a ije prisustvo na
samoj plohi nije uoeno.
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

13

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Gledano sezonski, ptice su bile najaktivnije u proljetnim i jesenskim razdobljima kada


zapoinje parenje i u prostoru su aktivne vrste na selidbenim kretanjima. Vizualnim
promatranjem tijekom monitoringa utvreno je da veina ptica prilikom dnevnog preleta
zaobilazi zonu zahvata na udaljenosti od 100 200 m. Ovakvo je ponaanje zabiljeeno i kod
nonih preleta u drugim istraivanjima (vidi reference u Kingsley i Whittam, 2003) te
moemo pretpostaviti slino ponaanje na predmetnoj zoni zahvata.
Glavnina lokalnih selidbenih aktivnosti i smjer zabiljeenih kretanja ptica uglavnom se
odvijao u niim dijelovima u odnosu na poloaj lokacije zahvata, odnosno u zonama srednjeg
i slabijeg utjecaja. Zona zahvata se ne nalazi na selidbenom koridoru te nije procijenjen
znaajan utjecaj na selidbenu populaciju ptica ovog podruja.
Tijekom istraivanja nisu uoena stradavanja niti znaajnije negativne situacije na
gnjezdarice zone zahvata koje bi se mogle dovesti u direktnu vezu sa radom vjetroagregata.
U svojim su se aktivnostima gnjezdarice drale nisko izvan dohvata rada elisa vjetroagregata
u radu. Iz tablice u nastavku vidljivo je kolebanje brojnosti pojedinih gnjezdarica. U
ovisnosti o vrsti zabiljeeni su razliiti populacijski trendovi, od manjih porasta ili padova,
do razmjerno stabilnih populacija. Zbog istovremenosti ovih trendova u istom stanitu,
mogue je pretpostaviti da to nije posljedica rada vjetroagregata, nego utjecaja raznih
ekolokih faktora uobiajeno prisutnih u svim stanitima. U odnosu na aktivnosti gnjezdarica
izvan predmetne zone, takoer nije uoen direktan negativni utjecaj rada vjetroagregata. U
usporedbi s ranijim istraivanjima, lastavice i iope su sada bile malobrojnije na samoj
predmetnoj plohi i drale se izvan zone jakog utjecaja. Ukoliko su prelijetale kroz predmetnu
plohu, letjele su ispod dohvata elisa u radu. Nije uoen znaajniji negativni utjecaj na
gnjezdarice gustih sklopova grmlja i ikara te otvorenih kamenjarskih stanita. U odnosu na
prethodna istraivanja uoeno je neto intenzivnije zadravanje pojedinih vrsta (poput
primorske bjeloguze, primorske trepteljke i juriice) na makadamskim prometnicama i
servisnim povrinama oko vjetroagregata gdje se i gnijezde po rubnim podrujima. Ovim
vrstama odgovaraju sva dovoljno velika otvorena stanita pa i ona nova poput prokrenih
povrina, to je vjerojatni razlog njihovog intenzivnijeg obitavanja na ovim stanitima. Ptice
ije je prirodno stanite u blizini vjetroelektrane s vremenom se priviknu na rad postrojenja i
njihova smrtnost nije vea od one koja se inae statistiki biljei za dalekovode. Tijekom
zimskog razdoblja preleti i aktivnosti ptica u irem i posebice uem prostoru zahvata se
znaajnije smanjuju i one vrlo rijetko prelijeu preko zone zahvata.
Vrsta
Alectoris graeca
Upupa epops
Lullula arborea
Alauda arvensis
Galerida cristata
Jynx torquilla
Streptopelia turtur
Delichion urbica
Hirundo rustica
Anthus campestris
Luscinia megarhynchos
Oenanthe hispanica
Turdus merula
Sylvia cantillans
Parus caeruleus
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

2007./2008.
57
3
15
10
4
45
20
10 15
80 100
8
10 15
78
50
30 40
3

2012./2013.
6
45
10
12 15
1
5
12 15
15
80 90
15
14
17
45 50
50 60
5
14

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

Parus major
Lanius collurio
Lanius senator
Garrulus glandarius
Corvus corone cornix
Oriolus oriolus
Passer domesticus
Fringilla coelebs
Acanthis cannabina
Carduelis carduelis
Carduelis chloris
Miliaria calandra
Emberiza cirlus

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

25
15
1
5
10 12
5
20 30
50
20 30
8
10
4
2

30
12
1
7
5
57
25
55 65
50
3
7
3
5

Monitoringom nisu ustanovljene znaajne populacije oekivanih ugroenih vrsta ptica na


koje bi planirana vjetroelektrana imala veliki negativan utjecaj. Kod ovih se vrsta ne oekuje
utjecaj na one koje imaju relativno male areale kretanja, odnosno ne lete ili preteno ne lete u
visini dohvata elisa vjetroagregata u radu. Negativan utjecaj, odnosno potencijalno
stradavanje na vjetroagregatima procijenjeno je za grabljivice budui se lokacija zahvata
nalazi unutar njihovog podruja kretanja kao i zbog injenice da su stanita u irem okolnom
podruju odgovarajua kao njihov lovni/gnijezdilini teren. U tom je smislu bitan nain na
koji pojedine vrste grabljivica koriste prostor potencijalne zone zahvata. S izuzetkom kanjca
i vjetrue, tijekom terenskih istraivanja ostale vrste nisu uoene u aktivnom koritenju
predmetne zone zahvata, tako da nisu ustanovljena stradavanja niti drugi neposredni
negativni utjecaji na grabljivice i sovke koji bi bili neprihvatljivi u smislu zatite.
U procjeni utjecaja zahvata na ornitofaunu prethodno su definirane tri zone razliitog
intenziteta od kojih su zone srednjeg i slabog utjecaja prvenstveno povezane sa razdobljem
rada vjetroelektrane i moguim utjecajima na faunu ptica. Zona srednjeg utjecaja u stvari
predstavlja obronke predmetne zone koji se sputaju prema okolnim niim podrujima s
mozaikom prirodne vegetacije i poljoprivrednih povrina. Na podruju obronaka
prevladavaju kamenjarska stanita sa niskom hrastovo-grabovom ikarom i grmljem, koja
uglavnom nisu pogodna stanita za lov grabljivica. Povrine u ovoj zoni okarakterizirane su
kao povrine umjerenog i velikog stupnja koritenja prostora ptica, ali monitoringom nije
ustanovljen znaajan utjecaj na vrste zabiljeene na zadravanju i preletu preko prostora na
kojima su postavljeni vjetroagregati. Zakljuno se moe rei da aktivnosti vjetroelektrane na
navedenoj lokaciji, u smislu zatite ptica, nije imalo znaajnog negativnog utjecaja na
autohtonu ornitofaunu, kao ni na selice u vrijeme jesenske i proljetne selidbe.
to se tie kumulativnog utjecaja sa drugim vjetroelektranama na irem podruju, u
neposrednom okruenju VE ZD3 na udaljenosti od oko 1,7 km izgraena je VE ZD2 sa osam
vjetroagregata (monitoring se takoer provodi). Analiza zona utjecaja ovih vjetroelektrana
pokazala je da do preklapanja dolazi u zonama srednjeg dvaju najbliih vjetroagregata VE-1
(na lokaciji ZD3) i VA-5 (na lokaciji ZD2) te zonama slabog utjecaja. Podruje izmeu
spomenutih vjetroagregata ini udolina izmeu istaknutih vrhova irine oko 1,7 km, to
ostavlja dovoljno prostora za nesmetanu komunikaciju. U svakom sluaju potrebno je
istaknuti da su najvee povrine one na kojima nije dolo do preklapanja, a to su zone jakog
utjecaja i one zauzimaju vie od 75% ukupne analizirane povrine. Osjetljivost na
kumulativne uinke izgradnje vjetroelektrana osobito je izraena kod populacija ije jedinke
ili parovi imaju velike areale kretanja, populacija nije velika, a vrsta je suoena s gubitkom
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

15

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

stanita iz drugih izvora. Navedena obiljeja prvenstveno se odnose na grabljivice, a u


cijelosti se mogu primijeniti na populaciju zmijara i kanjca osaa. Ove vrste imaju iroke
areale kretanja, inae su izloene smanjivanju stanita, a populacija im je mala.
Tijekom terenskih istraivanja nultog stanja ornitofaune u razdoblju 2007. 2008. kanjac
osa nije zabiljeen na irem prostoru predmetnog zahvata, meutim zabiljeen je tijekom
istraivanja na prvoj godini monitoringa (travanj 2012. oujak 2013.) pa se iz toga razloga
razmatra u procjeni kumulativnog utjecaja. Preleti kanjca osaa opaeni su tijekom
monitoringa susjedne VE ZD2 kada je 19. svibnja 2012. zabiljeen prelet pet ratrkanih
jedinki preko same zone zahvata na visini od preko 300 400 metara. Na podruju
predmetne zone nije opaan.
to se tie utjecaja buke koju proizvode vjetroagregati tijekom rada, prema svjetskim
iskustvima, ptice raznoliko reagiraju; pojedine vrste je podnose i zadravaju se u okolini, dok
neke druge uglavnom izbjegavaju blizinu vjetroelektrana. Na predmetnoj zoni je zabiljeeno
da vjetroagregati stvaraju razliitu buku u ovisnosti o intenzitetu vjetra. Tako pri jaem
strujanju vjetroagregati stvaraju i veu buku. U predmetnom sluaju ptice uglavnom nisu
opaane na neposrednom podruju oko samih vjetroagregata, dok je kod pojedinih poput
primorske bjeloguze, zabiljeeno i gnijeenje u relativnoj blizini vjetroagregata.
Rezultati praenja stanja ornitofaune su pokazali da postojea vjetroelektrana nema negativan
utjecaj na ornitofaunu. Stoga za sada nije izraena potreba za usklaivanjem reima rada u
smislu prilagoavanja i/ili ograniavanja rada vjetroagregata u vrijeme najvee aktivnosti,
osobito za vrijeme proljetnih i jesenskih migracija kao i dnevnih migracija prema lovnom
stanitu te nije potrebno poduzeti dodatne zatitne mjere.
Utjecaj zahvata na ciljne vrste ptica najbliih Podruja ouvanja znaajna za ptice obraen je
u ovom ne-tehnikom saetku, u poglavlju B.16. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za
ekoloku mreu.
B.6 UTJECAJ NA FAUNU IMIA
Podaci o fauni imia detaljno su prikazani u Studiji o utjecaju na okoli za zahvat
vjetroelektrana Visibaba ZD3P, poglavlje C.8.4. Fauna imia.
Procjena utjecaja zahvata na imie temelji se rezultatima terenskih istraivanja. Kod
terenskih istraivanja koritene su dvije metode: metoda transekta bat-detektorom
(obuhvaaju period od listopada 2011. do rujna 2012. godine) i metoda kontinuiranog
snimanja aktivnosti imia Batcorder (period lipnja, srpnja, kolovoza i rujna 2012.).
Rezultati dobiveni koritenjem Batcordera prikazani su odvojeno od rezultata transekata s
obzirom da se radi o potpuno drugaijoj metodi te ovi podaci nisu meusobno usporeivani
ve se nadopunjuju. Grafiki su objedinjeni podaci sa oba ureaja Batcordera i prikazani su
kao ukupna aktivnost svih vrsta imia rasporeena po satima tijekom itave noi unutar
svakog mjeseca za lipanj, srpanj, kolovoz i rujan.
Rezultati transekta bat-detektorom (obuhvaaju period od listopada 2011. do rujna 2012.
godine) prikazani su tablino i grafiki kao ukupan broj preleta odnosno signala tijekom
perioda istraivanja. Prelet je standardno definiran kao sekvenca od najmanje dva
eholokacijska signala izmeu kojih su od drugog preleta odvojeni vie od 1 sekunde (npr.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

16

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Fenton 1970). Kako bi se dobiveni rezultati preleta i vrsta po transektu standardizirali


dobivene vrijednosti podijeljene su sa ukupnom duljinom transekta.
Procjena utjecaja zahvata na imie temelji se i na aktivnostima i zabiljeenoj smrtnosti
imia na samom podruju postojee vjetroelektrane ZD3, ali i na rezultatima praenja
smrtnosti na susjednom polju vjetroelektrane ZD2. Bitno je naglasiti da se radi o prvim
rezultatima kontinuiranog monitoringa neke vjetroelektrane u Hrvatskoj.
Kako se u sluaju predmetnog zahvata vjetroelektrane VE VISIBABA ZD3P radi o
postavljanju vjetroagregata u zonu postojee vjetroelektrane ZD2 bitno je istaknuti injenicu
da sve dosadanje studije nisu pokazale pozitivnu korelaciju izmeu veliine vjetroelektrane
(broja vjetroagregata) i poveane stope smrtnosti (Rydell 2012). Drugim rijeima,
poveanjem broja vjetroagregata na ovoj lokaciji nikako ne znai i automatsko poveanje
broja mrtvih imia.
S obzirom na to da se radi o prvim rezultatima kontinuiranog monitoringa neke
vjetroelektrane u Hrvatskoj, bitno je naglasiti nedostatke prilikom procjene negativnog
utjecaja na pojedine vrste imia odnosno njihove populacije na lokalnoj odnosno
nacionalnoj razini. Trenutno u Hrvatskoj ne postoje izrauni stope smrtnosti imia (na niti
jednoj razini) odnosno ne postoje referentne vrijednosti koje bi ukazivale na negativan utjecaj.
Razloga za to ima puno, a jedan od najvanijih je taj da ne postoje procjene veliina
populacija niti na nacionalnoj niti na lokalnoj razini, to je preduvjet da bi se mogao
procijeniti utjecaj na iste.
S obzirom na to da rezultati istraivanja smrtnosti imia na lokaciji ZD3 nisu pokazali vie
od povremene pojave mrtvih imia i da je iz rezultata kontinuiranog praenja aktivnosti
imia zakljueno da vrste imia iz pilje Bela voda ne koriste ovo podruje kao lovno
stanite, niti se ovim podrujem odvija migracija ovih vrsta, u ovom sluaju za predmetni
zahvat, nije potrebno uvoditi mjere ublaavanja jer nema negativnog utjecaja niti ga prema
rezultatima istraivanja treba oekivati.
Zakljuci istraivanja prikazani su u ovom ne-tehnikom saetku, u poglavlju B.16. Glavna
ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu.
B.7 UTJECAJ NA OSTALU FAUNU
Utjecaj na ostalu faunu vezan je za gubitak stanita, odnosno smanjenje povrina koje su
prikladne za njihovo hranjenje, reprodukciju i/ili lov. Negativan utjecaj prostorno je ogranien
na ue podruje zahvata, ali je veim dijelom trajnog karaktera. Utjecaj je znaajniji ukoliko
se zahvat ograuje i odvaja preostale dijelove stanita koji su potrebni vrsti kao jedinstvena
cjelina. Vjetroelektrana je objekt koji ne uzrokuje ogranienje kretanja i druge promjene u
stanitu koje nastaju napr. izgradnjom autocesta, ograivanjem lovita ili uspostavljanjem
slinih umjetnih prepreka. Po dovretku gradnje nee biti prostornih ogranienja za kretanje
(ograda i sl.), osim ograde trafostanice (na ogranienom prostoru), tako da e svi migracijski
putevi kopnenih ivotinja ostati otvoreni to ocjenjujemo pozitivnim.
Tijekom graenja utjecaj na faunu vezan je za uznemiravanje bukom koja se javlja kao
posljedica koritenja graevinskih strojeva i vozila, a tijekom koritenja buka je posljedica
rada vjetroagregata. ivotinje obino na uznemiravanje i buku reagiraju tako to pokuavaju
izbjei takvo nepovoljno djelovanje i pobjei na povoljna oblinja stanita ukoliko je to
mogue i takva stanita postoje. Pri tome mobilnije i pokretljivije vrste lake izbjegavaju
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

17

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

nepovoljno djelovanje, dok one manje pokretljive mogu biti jae utjecane. Taj e utjecaj biti
najvei u razdoblju nakon poetka rada vjetroelektrane, a period prilagodbe je ovisno o naravi
pojedine svojte razliit. S obzirom na to da vjetroagregati rade s niskom frekvencijom (9-19
o*min-1 = 0,15 - 0,32 Hz) zvuk i vibracije koje nastaju su u podruju infrazvuka i mogu imati
utjecaj na one ivotinjske vrste koje imaju osjetilo za takve podraaje (npr. zmije, krtice i dr.).
S obzirom na biologiju i rasprostranjenost vrsta malih sisavaca, vodozemaca i gmazova
procjenjuje se da utjecaj nije znaajan.
Prilikom izgradnje postoji opasnost od oneienja stanita mineralnim uljima, benzinom,
uljima i slinim oneiujuim tvarima. Pojedine vrste direktno su ugroene oneienjem to
obino dovodi do breg ugibanja, dok su pojedine vrste posredno utjecane tako to se hrane
oneienim plijenom ili zbog smanjenja koliine hrane (beskraljenjaci u tlu ili biljna hrana).
U cilju ublaavanja utjecaja odreene su mjere zatite.
Na osnovi dostupnih podataka o fauni razvidno je da na podruju planiranog zahvata nisu
zabiljeene vrste ili zajednice koje su osobite samo za ovo podruje, nego su dio faune
rasprostranjene i na drugim dijelovima ireg prostora te se ne oekuje znaajan utjecaj na
populacije malih sisavaca, vodozemaca i gmazova.
B.8 ZATIENA PODRUJA
U granicama planiranog zahvata nema postojeih niti planiranih zatienih podruja u nekoj
od kategorija zatite prema Zakonu o zatiti prirode (Narodne novine, broj 80/13).
B.9 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ I VIZUALNI UTJECAJ
Opis elemenata planiranog zahvata VE ZD3P koji mogu utjecati na elemente krajobraza:
Vjetroagregati planirano je postavljanje 11 vjetroagregata. Predvieni
vjetroagregati pozicionirani su na danas nenastanjenom prostoru izmeu sela Gornjih
Zrilia, Donjih Zrilia, Rodaljica, Bjeline i Medvie. Vjetroagregati se planiraju
postavljeni na krevitom terenu, koji je veinom obrastao u gusto nie raslinje.
Prostorna manifestacija pojedinog vjetroagregata je oko 100 m visok stup na vrhu
kojeg se nalazi gondola s tri lopatice, 50 m duljine po lopatici. Prije postavljanja
vjetroagregata gradi se ravni operativni prostor predvienih dimenzija 27 m x 27 m, s
prekrivkom od kamena ili kamena drobljenca.
Pristupni putovi putovi koji povezuju pojedine vjetroagregate i spajaju ih s
lokalnim prometnicama. Ukupna povrina novih puteva za ZD2P je oko 15.750 m2.
Povrinski pokrov je kamen drobljenac, a irina im je do 5 m, u radijusu krivina do 10
m.
Podzemne kabelske trase za meusobno povezivanje vjetroagregata kabelske
trase se ukopavaju u tlo u pripremljeni trakasti jarak.
Utjecaj na prirodne znaajke krajobraza
Tijekom izgradnje doi e do gubitka i osiromaenja prirodnih znaajki krajobraza i vizualnih
kvaliteta u pojasu gradilita. Tijekom izvoenja radova doi e do uklanjanja povrinskog
sloja zemlje. Kako bi se tlo koristilo razumno i ouvala njegova produktivnost propisana je
mjera kojom e se, prije poetka radova, humusni sloj tla odvojiti i posebno sauvati. Svi
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

18

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

iskopi i poravnanja nainjeni tijekom radova zatrpat e se uskladitenim humusnim slojem tla
do oblika koji odgovara primarno zateenom reljefu i ostaviti prirodno rekultivirati
autohtonom vegetacijom kako bi se utjecaj smanjio na najmanju moguu mjeru.
Postojei povrinski pokrov e se degradirati izgradnjom putova, platoa za vjetroagregate, i
kabelskih koridora. Zbog nunosti uklanjanja vegetacije trajno e nestati dio visoke i niske
makije i kamenjara, a povrine s kojih e se ukloniti vegetacija isticat e se u prostoru kao
antropogene tvorevine neuklopljene u krajobraz okolnog podruja. Kako dijelovi povrinskog
pokrova predvieni za uklanjanje nisu u skupini posebno vrijednih niti jedinstvenih sastojina
snaga negativnog utjecaja je ocijenjena kao umjerena.
Provedbom predmetnog zahvata doi e do izravnih i trajnih promjena u fizikoj strukturi, a
posljedino tome i nainu doivljavanja promatranog podruja. Navedene promjene imat e
utjecaja na vizualne kvalitete krajobraza.
U cilju ouvanja znaajnih i karakteristinih obiljeja krajobraza te odravanja biolokih,
geolokih i kulturnih vrijednosti koje odreuju njegovo znaenje i estetski doivljaj provodit
e se mjere zatite koje se temelje na vrednovanju krajobraza. Propisana je izrada projekta
krajobraznog ureenja koji e dati rjeenja koja ukljuuju konzervaciju, rekonstrukciju i
sanaciju prostora nakon izvoenja radova na izgradnji zahvata. Projekt krajobraznog ureenja
primjereno mikroklimatskim, ekolokim i topografskim specifinostima ambijenta, uvjetima
lokacije i samog zahvata, funkcionalno i oblikovno rjeava elemente ureenja prostora. U
projektu krajobraznog ureenja i ureenja prostora zahvaenih radovima posebno e se
obraditi sanacija svih povrina obuhvaenih izgradnjom na nain da se okolni prostor vrati u
doprirodno stanje uz odgovarajuu zavrnu obradu pokosa. Koritenjem tradicionalnih i
lokalnih materijala (kamen) i ozelenjavanje u skladu s okolnom vegetacijom, uz koritenje
autohtonih biljnih vrsta, ublait e se vizualni kontrast zahvata u odnosu na okolni prostor, a
primjenom mjera zatite krajobraza ali i svih ostalih sastavnica okolia umanjit e se
negativan utjecaj na strukturu krajobraza. Periodiki e se provoditi kontrola ureenja lokacije
zahvata tj. da li se ureenje izvodi u skladu s rjeenjima iz projekta krajobraznog ureenja.
Utjecaj na antropogene znaajke krajobraza
Podruje na kojem se planira zahvat izgubilo je prirodni karakter zbog izgraene VE ZD3.
Postavljeno je osam vjetroagregata u etiri niza po dva vjetroagregata s razmacima od oko
400 m izmeu stupova uz koje su stvorene nove povrine (radni platoi) koja se nainom
upotrebe i simbolikim znaenjem bitno razlikuju od ostatka prostora. To je rezultiralo novim
horizontalnim (prometnice, radne povrine i strujni vodovi) i vertikalnim (osam
vjetroagregata) elementima u krajobrazu. Posebno se istiu vjetroagregati visine oko 100 m,
kao elementi pravilnih snanih linija u krajobrazu, a pristupni putevi i radne povrine istiu se
svijetlo sivom bojom koja je lako uoljiva u okolnom krajobrazu.
Postavljanjem dodatnih 11 vjetroagregata VE ZD3P infrastrukturna mrea e se poveati za
nekoliko elemenata: makadamske prometnice (nove povrine oko 15.750 m2) i radne povrine
(8.019 m2) to e rezultirati dodatnim infrastrukturnim elementima u krajobrazu.
Na trasama prolaska putova i iskopa jaraka za kabele kao i na podrujima predvienim za
platoe vjetroagregata ne postoje vrjedniji oblici suhozida (po veliini, duini ili nainu
slaganja kamena) ili ograenih ponikvi te nee doi e do degradacije i naruavanja strukture.
U sluaju nailaska na arheoloke nalaze, radovi e biti prekinuti a nalazi/nalazita moraju biti
zatieni prema uputama nadlenog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH
(Konzervatorski odjel u Zadru).
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

19

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Vizualni utjecaj
Izgradnjom vjetroelektrane VE ZD3 karakter prostora i percepcija podruja se izmijenila, a
postavljeni vjetroagregati postali su izraajni prostorni elementi, odnosno fokus u prostoru.
Ovisno o udaljenosti, podruju promatranja i konfiguraciji terena utjecaj je manje ili vie
izraen.
Prostor je izloen vizurama iz velikog dijela okolnog podruja. Vjetroagregati su vizualno
najizloeniji s obodnih putova, lokalnih cesta i oblinjih zaseoka. Na podruju nema razvijene
mree prometnica, ve su to lokalne ceste ili makadamski putevi po kojima se odvija promet
na relacijama Obrovac-Medvia, Medvia-Benkovac i odvojak prema Rodaljicama. Odvojak
prema Rodaljicama na udaljenosti je od 615 metara od najblieg vjetroagregata VE ZD3.
Vea vizualna izloenost podruja je s autoceste A1 s koje se pruaju direktne vizure na
podruje zahvata.
Na samoj lokaciji zahvata ne nalaze se elementi naseljenosti. Najblia sela i zaseoci nalaze se
na udaljenosti od minimalno 1 km od lokacije zahvata. To su: Graak na zapadu, Bjelina na
jugozapadu i Rodaljice na jugu.
B.10 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BATINU
Tijekom studenog 2012. godine, Arheoloki muzej Zadar proveo je rekognosciranje prostora
na kojem se planira zahvat s ukupno 11 novih pozicija predvienih za vjetroagregate na
prostoru k.o. Bruka, Rodaljice i Bjelina. Rekognosciranje je provedeno u dvije faze. U prvoj
fazi prikupljene su iz strune i znanstvene literature relevantne informacije o arheolokim
spomenicima predmetnog prostora, a prostor je detaljno pregledan putem zranih snimki u
mjerilu 1:5.000. U drugoj fazi djelatnici Arheolokog muzeja Zadar proveli su na terenu
detaljan pregled predmetnog prostora i kartirali uoene nalaze. Rekognosciranjem prostora
zabiljeeni su poloaji navedeni u nastavku.
P1 Gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od zemlje i kamena, uz trasu veze za VE22, 23.
Istaknuta oko 0,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 3 m. Pokretni arheoloki nalazi
nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P4 Gomila uz trasu veze za VE22, 23. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno
arheoloko nalazite.
P8 Kamena gomila dijelom obrasla raslinjem, izduene forme sa uoljivim suhozidnim
strukturama, na poloaju VE24. Istaknuta do 1,5 m nad okolnim prostorom, iroka do 10 i
duine oko 30 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P9 Kamena gomila, na poloaju VE24. Istaknuta oko 1 m nad okolnim prostorom i promjera
oko 8 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P10 Gomila nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Istaknuta oko 2 m
nad okolnim prostorom i promjera oko 15 m. Na vrhu recentniji suhozid. Oko 10 metara
jugoistono pronaeni su erozijom uniteni ulomci keramike. Arheoloko nalazite.
P17 Gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22 i
VE24. Istaknuta oko 1,5 m nad okolnim prostorom i promjera do 10 m. Pokretni arheoloki
nalazi nisu uoeni. Arheoloko nalazite.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

20

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

P18 Gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22 i
VE24. Istaknuta oko 2 m nad okolnim prostorom i duine 15 i irine oko 8 m (moda je rije
o dvije povezane gomile. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Arheoloko nalazite.
P19 Manja gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22
i VE24. Istaknuta oko 0,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 5 m. Pokretni arheoloki
nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P21 Manja gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22
i VE24. Istaknuta oko 0,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 3 m. Pokretni arheoloki
nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P22 Gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22 i
VE24. Istaknuta do 1,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 7 m. Pokretni arheoloki
nalazi nisu uoeni. Arheoloko nalazite.
P23 Gomila obrasla u gusto raslinje koje onemoguava pristup, nainjena od kamena, uz
trasu veze izmeu VE22 i VE24. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Arheoloko
nalazite.
P24 Plato u blizini gomila P22, 23 uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Na povrini koju ini
plitka zemlja pronaeno je nekoliko ulomaka keramike, koji su mogli prispjeti i erozijom tla
sa oblinjih gomila. Potencijalno arheoloko nalazite.
P25 Gomila obrasla u gusto raslinje koje onemoguava pristup, nainjena od kamena, uz
trasu veze izmeu VE22 i VE24. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno
arheoloko nalazite.
P29 Isprani plato uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Na povrini pronaeno je nekoliko
ulomaka keramike oteenih erozijom tla. Potencijalno arheoloko nalazite.
P31 Gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od kamena, u krugu VE22. Istaknuta do 1 m
nad okolnim prostorom i promjera oko 5 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni.
Potencijalno arheoloko nalazite.
P32 Ulomak keramike pronaen na tlu u krugu VE22. Potencijalno arheoloko nalazite.
P33 Suhozidna konstrukcija potkovaste forme prislonjena uz ivac dimenzija 3x2,5 m,
udaljena od P32 oko 7 m. U krugu VE22. Potencijalno arheoloko nalazite.
P34 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u
krugu VE24. Istaknuta do 1,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 7,5 m. Pokretni
arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P35 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u
krugu VE24. Istaknuta do 2 m nad okolnim prostorom i promjera oko 7,5 m. Pokretni
arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P36 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u
krugu VE24. Istaknuta do 1,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 7 m. Pokretni
arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P37 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u
krugu VE24. Istaknuta do 1 m nad okolnim prostorom i promjera oko 4 m. Pokretni
arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

21

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

P38 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena, u krugu
VE24. Nepravilne forme. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko
nalazite.
P39 Suhozidna konstrukcija potkovaste forme raena od kamena kriljavca na trasi veze
izmeu VE5 i VE26. Dimenzija 3x3,5 m. Moda pastirsko sklonite.
P40 Gomila ovalne forme nainjena od kamena na trasi veze izmeu VE5 i VE26. Istaknuta
0,5 m nad okolnim tlom, dimenzija 3x5,5 m. Potencijalno arheoloko nalazite.
P41 Suhozidne konstrukcije u krugu VE26. Vea nepravilne pravokutne forme 3x3 m i
manja 1,5x1,5 m, visoke do 1m. Moda pastirska sklonita.
P42 Velika prapovijesna gradina naziva Gradina, u krugu VE26. Ovalne forme, dimenzija
140x215 m. Okruena je s dva prstena bedema. Vanjski bedem irine oko 1,7 m i unutranji
irine do 9 m. Na unutranjem bedemu sakupljeno nekoliko ulomaka grube prapovijesne
keramike. Arheoloko nalazite.
Svojim postavljanjem na predvienu lokaciju vjetroagregat bi naruio ouvanje njenog
sklada, temeljne vrijednosti krajobrazne cjelovitosti spomenika i kulturnog krajolika te
bi svojim dimenzijama preuzeo dominantu u prostoru kojim sada dominira gradina.
Mikrolokacija vjetroagregata 26 je izmijenjena, odnosno vjetroagregat je pomaknut od
nalazita prapovijesne gradine u smjeru sjeverozapada za otprilike 200 m. Arheoloki
muzej Zadar proveo je arheoloko rekognisciranje o emu je sastavljeno Izvjee.
P46 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u
krugu VE13. Istaknuta do 1 m nad okolnim prostorom i promjera oko 6 m. Pokretni
arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P47 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u
krugu VE13. Istaknuta do 2 m nad okolnim prostorom i promjera oko 12 m. Pokretni
arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P48 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u
krugu VE13. Istaknuta do 0,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 7,5 m. Pokretni
arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P49 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, uz
pristupnu trasu VE13. Istaknuta do 1,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 10 m.
Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P50 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, uz
pristupnu trasu VE13. Istaknuta do 1,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 10 m.
Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P51 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, uz
pristupnu trasu VE13. Istaknuta do 0,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 6 m.
Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.
P53 Suhozidna konstrukcija nainjena od kamena obrasla u gusto raslinje, uz pristupnu trasu
VE13. Pravokutne je forme dimenzija 11,5x6m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni.
Moda nastamba ili tor.
Na temelju izvjea dan je prijedlog postupanja, a to je propisano mjerama zatite, poglavlje
C. ovog ne-tehnikog saetka.
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

22

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

B.11 OPTEREENJE OKOLIA OTPADOM


Tijekom graenja i koritenja (aktivnosti na odravanju) nastajat e opasni i neopasni otpad.
Sa svim nastalim kategorijama otpada postupat e se sukladno Zakonu o odrivom
gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13) i podzakonskim propisima kojima je
regulirano postupanje s pojedinim kategorijama otpada te se procjenjuje da nee doi do
znaajnog optereenja okolia.
B.12 OPTEREENJE OKOLIA BUKOM
Utjecaj poveanja razine buke vezan uz gradnju privremenog je karaktera i lokalno
rasprostranjen. Prilikom izvoenja radova moraju biti osigurani odgovarajui uvjeti koji
podrazumijevaju koritenje ispravne i odravane mehanizacije te pridravanje projekta
organizacije gradilita kako bi se razina buke odrala u granicama doputenim za lokaciju
zahvata, odnosno da buka ne ugroava zdravlje ljudi. Ukoliko se ukae potreba za izvoenje
graevinskih radova tijekom nonog razdoblja, potrebno je provesti mjerenje buke u
vanjskom prostoru ispred bukom najugroenijih stambenih objekata najbliih naselja/zaseoka.
U nastavku se daju zakljuci optereenja okolia bukom tijekom koritenja.
Proraun irenja buke u okoli
Prilikom izrade raunskog modela koriteni su sljedei ulazni podaci:
razina zvune snage vjetroagregata:
o vjetroagregati VE1 do VE8: 105,4 dB(A)
o vjetroagregati VE11 do VE15 i VE21 do VE26:
'Siemens' model SWT-2.3-93: 105,4 dB(A)
'Siemens' model SWT-3.0-113: 107,0 dB(A)
'Vestas' model V112-3.0MW: 107,5 dB(A)
visina toke emisije:
o vjetroagregati VE1 do VE8: 80 m iznad razine tla
o vjetroagregati VE11 do VE15 i VE21 do VE26:
'Siemens' model SWT-2.3-93: 80 m iznad razine tla
'Siemens' model SWT-3.0-113: 90 m iznad razine tla
'Vestas' model V112-3.0MW: 94 m iznad razine tla
visina toaka imisije: 5 m iznad razine tla (razina prvog kata),
model terena izraen je na temelju geografske karte u mjerilu M 1:25.000.
Temeljem navedenih ulaznih podataka izraen je trodimenzionalni model vjetroelektrane te
je raunalnim programom 'Lima', metodom prema normi HRN ISO 9613, proraunato irenje
buke u okoli.
Dodatno su proraunate razine buke na pet referentnih toaka imisije uz postojee objekte u
bukom vjetroelektrane najugroenijim stambenim naseljima/zaseocima D. Zrilii, Rodaljice,
Kalanjeva Draga, Graak i Marinovii (oznaene sa M31 - M35 na grafikom prikazu).
Proraun je proveden za obje varijante rjeenja, koja se meusobno razlikuju u poloaju
vjetroagregata unutar vjetroelektrane te za razliite tipove vjetroagregata.
Analizom je uzet u obzir i utjecaj buke vjetroelektrane KUNOVAC ZD2P koja se planira na
prostoru izgraene vjetroelektrane VE ZD3 (u smjeru sjeverozapada).
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

23

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Analiza rezultata prorauna


VARIJANTNO RJEENJE 1
U nastavku je dan tablini prikaz oekivanih razina buke na odabranim referentnim tokama
imisije u uvjetima rada bez ogranienja emisije buke, za raspored vjetroagregata - varijantno
rjeenje 1, za sluaj proirenja vjetroagregatima 'Siemens' model SWT-2.3-93 snage 2,3 MW i
'Siemens' model SWT-3.0-113 snage 3,0 MW.
Referentna toka
imisije (Mx)

M31 - D. Zrilii
M32 - Rodaljice
M33 - Kalanjeva Draga
M34 - Graak
M35 - Marinovii

LA,eq (dB(A))
agregat
agregat
SWT-2.3-93
SWT-3.0113
43,6
45,1
37,5
38,4
40,5
42,0
37,8
38,9
37,8
39,0

Proraun pokazuje da e dodatno optereenje bukom koje e se javiti proirenjem


vjetroelektrane podii razine buke na referentnim tokama M31 (D. Zrilii) i M33 (Kalanjeva
Draga) preko doputene vrijednosti za nono razdoblje. Na ostalim referentnim tokama
razine buke e biti nie od doputenih.
Razine buke na svim referentnim tokama e biti nie od doputenih za dnevno razdoblje.
Zbog veeg prekoraenja doputenih razina buke u podruju naselja D. Zrilii,
odlueno je izraditi drugo varijantno rjeenje sa izmijenjenim pozicijama
vjetroagregata VE12 i VE21 ija buka bi imala najvei utjecaj na okoli.
VARIJANTNO RJEENJE 2
U nastavku je dan tablini prikaz oekivanih razina buke na odabranim referentnim tokama
imisije u uvjetima rada bez ogranienja emisije buke, za varijantno rjeenje 2, za sluaj
proirenja vjetroelektrane vjetroagregatima 'Siemens' model SWT-3.0-113 i 'Vestas' model
V112-3.0MW, oba snage 3,0 MW.
Referentna toka
imisije (Mx)

M31 - D. Zrilii
M32 - Rodaljice
M33 - Kalanjeva Draga
M34 - Graak
M35 - Marinovii

LA,eq (dB(A))
agregat
agregat
SWT-3.0V112-3.0
113
40,3
40,8
38,3
38,7
41,9
42,5
38,9
39,3
40,5
41,0

Proraun pokazuje da e dodatno optereenje bukom koje e se javiti proirenjem


vjetroelektrane podii razine buke preko doputene vrijednosti za nono razdoblje na
referentnim tokama M31 (D. Zrilii), M33 (Kalanjeva Draga) i M35 (Marinovii).
Razine buke na ostalim referentnim tokama e biti nie od doputenih.
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

24

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Razine buke na svim referentnim tokama e biti nie od doputenih za dnevno razdoblje.
Temeljem analize rezultata prorauna irenja buke u okoli te tehnikih karakteristika
vjetroagregata kao konano je odabrano varijantno rjeenje 2 s vjetroagregatima
'Siemens' model SWT-3.0-113. Za to rjeenje su u daljnjem tekstu analizirane mjere
zatite od buke.
RAD SA SMANJENOM EMISIJOM BUKE
Svi vjetroagregati, instalirani (postojei) i planirani u okviru proirenja imaju ugraen sustav
koji omoguava rad sa smanjenom emisijom buke u okoli, kao to je opisano u prethodnom
tekstu.
U nastavku je analizirana situacija za sluaj rada svih vjetroagregata u reimu rada sa
smanjenom emisijom buke, uz pretpostavljeno maksimalno smanjenje emisije buke svih
agregata (5 dB za postojee odnosno 6 dB za planirane).
Prikaz oekivanih razina buke na odabranim referentnim tokama imisije za rad u navedenim
uvjetima dan je u tablinom prikazu u nastavku:
Referentna toka
imisije (Mx)
M31 - D. Zrilii
M32 - Rodaljice
M33 - Kalanjeva Draga
M34 - Graak
M35 - Marinovii

LA,eq
(dB(A)
34,7
32,7
36,1
33,2
34,7

Rezultati prorauna pokazuju da bi u uvjetima rada vjetroelektrane u reimu sa smanjenom


emisijom buke razine buke bile nie od doputenih za no na svim referentnim tokama.
Kao to je vidljivo, na svim referentnim tokama su razine buke znatno nie od doputenih te
nema potrebe za rad svih vjetroagregata u reimu sa smanjenom emisijom buke.
Optimizacijom reenja u fazi glavnog projekta e se utvrditi koji agregati moraju raditi u
reimu sa smanjenom emisijom buke, a koji mogu raditi bez ogranienja.
Praenje stanja okolia
Mjerenje buke na odabranim referentnim tokama imisije potrebno je provesti nakon
zavretka izgradnje vjetroelektrane, odnosno nakon zavretka svake faze gradnje, a nakon
toga u razmacima od po tri godine.
Dodatna mjerenja potrebno je provesti u sluaju zamjene agregata novim.
Ovlatena osoba koja provodi mjerenja moe, ovisno o utvrenoj situaciji na terenu, odrediti
mjerne toke koje odstupaju od danih u Studiji.
Zakljuak
Provedena raunska analiza pokazuje da e razine buke koje e se u okoliu javljati kao
posljedica rada vjetroagregata biti nie od doputenih za dnevno razdoblje.
Tijekom nonog razdoblja postoji mogunost prekoraenja razina buke na referentnim
tokama u naseljima D. Zrilii, Kalanjeva Draga i Marinovii. Potrebno smanjenje emisije
buke tijekom nonog razdoblja mogue je ostvariti radom vjetroelektrane u reimu rada sa

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

25

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

smanjenom emisijom buke, to je omogueno konstrukcijskim rjeenjem odabranih


vjetroagregata te programskim paketom kojim se raunalom upravlja radom vjetroagregata.
S obzirom na to da se radi o raunski dobivenim rezultatima baziranim na maksimalnim
garantiranim vrijednostima emisije buke odnosno najnepovoljnijim karakteristikama
planirane opreme, prije propisivanja rada ogranienom snagom se sugerira provesti terenska
mjerenja buke na navedenim kritinim referentnim tokama.
B.13 UTJECAJ NA STANOVNITVO I LOKALNU ZAJEDNICU
U okviru Studije o utjecaju na okoli, zahvat se sagledava u segmentu moguih utjecaja na
okoli i stanovnitvo neposrednog i ireg okruenja, na promjenu njihovih ve uobiajenih
ivotnih obrazaca i na promjene zateene gospodarske strukture i oekivanih naina
promjene. Na isti nain na koji su utjecaji nekog zahvata na prirodni okoli determinirani
njegovim mjerilima (primjerice: kapacitet, snaga, povrina i dr.), strukturom i nainom
realizacije i rada, tako su mogui i vjerojatni utjecaji na odreene promjene postojee
drutveno-gospodarske strukture ueg i ireg podruja planiranog zahvata. Pri analizi
moguih utjecaja zahvata potrebno je analizirati i pozitivne drutvene segmente kao to je
doprinos lokalnoj zajednici, poveanje drutvene svijesti i razvoj podruja.
Obnovljivi izvori energije (OIE) imaju sve veu ulogu u proizvodnji energije kroz, za okoli
manje tetan nain od klasinih izvora energije baziranih na ugljikovodicima. Uoljiv je
trend porasta pristupanosti tehnologija za koritenje OIE omoguen tehnolokim razvojem,
poticajima, ali i rastom cijene klasinih energenata koji ulaganja u OIE ini isplativijima.
Stoga razvoj i proizvodnja postrojenja i tehnologija koje omoguuju koritenje OIE
predstavljaju izrazit gospodarski potencijal.
Obnovljivi izvori energije mogu doprinijeti odrivom razvitku lokalne zajednice i to kroz:
-

lokalnu proizvodnju energije ime se moe postii vea sigurnost dostupnosti


energije

ugodnija ivotna sredina od energetskih objekata na fosilne izvore energije

uz ekoloku poljoprivredu, predstavljaju zaokrueni proizvod ekoturizma

prihodi od naknada na ijem su podruju proizvodni objekti vjetroelektrana,


geotermalnih i hidroelektrana.

Znaaj za lokalnu zajednicu je i u proraunskim prihodima koji su odreeni Zakonom o tritu


elektrine energije (Narodne novine, broj 22/13) a kojim je propisano da za prostore na
kojima su graevine za proizvodnju elektrine energije, energetski subjekti vlasnici tih
objekata plaaju naknadu jedinicama lokalne samouprave na ijem podruju su objekti. Vlada
Republike Hrvatske propisuje visinu naknade i nain njene raspodjele.
S obzirom na konstrukciju vjetroelektrana od znaaja je da se na podruju zahvata i dalje
omoguava kretanje i djelatnosti, a s obzirom na utjecaj buke raunskim modelom je
procijenjeno da utjecaja nema. S ciljem provjere kvalitete projekta i karakteristika
instaliranih vjetroagregata, nakon putanja vjetroelektrane u rad provodit e se program
praenja buka na referentnim tokama uz najizloenije stambene kue naselja.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

26

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

B.14 UTJECAJI NA OKOLI NAKON PRESTANKA KORITENJA


U ovoj fazi pripreme zahvata ne moe se predvidjeti prestanak koritenja. Prosjeni radni
vijek suvremenih vjetroagregata je izmeu 20 i 25 godina. Nakon tog razdoblja agregati se
najee zamjenjuju novima. U sluaju uklanjanja zahvata s lokacije, postupak rastavljanja i
uklanjanja je relativno jednostavan i ne uzrokuje vee zahvate u prostoru, a lokacija se sanira
prema projektu sanacije. U tom sluaju e se, s obzirom na tada vaeu zakonsku regulativu i
stanje okolnog podruja, prilagoditi mjere i aktivnosti u odnosu na zatitu okolia.
B.15 EKOLOKA NESREA I RIZIK NJENOG NASTANKA
Do ekoloke nesree pri radu vjetroelektrane moe doi uslijed otkidanja lopatice ili ruenja
vjetroagregata, izlijevanja ulja, maziva ili zapaljivih tekuina, udara munje i pojave poara te
zaleivanjem lopatica. U cilju zatite ljudi i okolia, preventivne mjere poduzete su pri
projektiranju zahvata i to ostavljanjem dovoljnog razmaka meu vjetroagregatima te
osiguranjem zatitne zone izmeu vjetroagregata i drugih infrastrukturnih objekata. Takoer,
viestruke mjere sigurnosti sadrane su u projektiranju i izvedbi vjetroagregata i opreme:
napr. optiki senzori dima, sustav za zatitu od udara groma, zatita od zaleivanja i drugo.
B.16 GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOKU MREU
Planirani zahvat nalazi se izvan podruja ekoloke mree Natura 2000, proglaene Uredbom o
ekolokoj mrei (NN, broj 124/13) (Slika 5.).
Najblie zahvatu su Podruja ouvanja znaajna za vrste i stanine tipove (POVS):
HR2001375 Podruje oko pilje Golubnjae, egar (sjeveroistono od zahvata) i
HR20001316 Karinica i Bijela (zapadno od zahvata).
U irem okruenju su Podruja ouvanja znaajna za ptice (POP): HR1000022 Velebit,
HR1000024 Ravni kotari i HR1000026 Krka i okolni plato.
Opis podruja ekoloke mree za koja se procijeni da mogu biti pod utjecajem planiranog
zahvata odnosi se na glavne osobitosti podruja, prvenstveno razloge zbog kojih je odreeno
podruje ukljueno u ekoloku mreu (popis ciljnih vrsta i njihove osobitosti, udio populacija
neke vrste odnosno stanita toga podruja ekoloke mree u odnosu na nacionalnu ekoloku
mreu i ukupnu populaciju u Hrvatskoj), kao i stanita vana za ciljne vrste, udio pojedinih
staninih tipova, veliina podruja, ocjena i razlozi njegove ugroenosti, kao i imbenici koji
utjeu na vrijednost navedenog podruja.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

27

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Slika 5

Izvod iz karte ekoloke mree NATURA 2000

Prema podatku dobivenom u Dravnom zavodu za zatitu prirode nema promjena izmeu potencijalnih NATURA 2000 podruja (prikazanih na karti) u odnosu na proglaena
podruja.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

28

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

B.16.1 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOKU MREU PODRUJA


OUVANJA ZNAAJNA ZA PTICE
Tablica 3 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljne vrste podruja HR1000022
Velebit
utjecaj
Ciljna vrsta

Tijekom
gradnje

suri orao

Tijekom
koritenja

opis
Vrsta nije zabiljeena na uem
podruju planirane lokacije
vjetroelektrane tako da je utjecaj
tijekom izgradnje (prvenstveno
uznemiravanje) marginalan i lokalnog
karaktera. S obzirom da ima iroki
areal kretanja postoji mogunost da
prilikom potrage za hranom prelijee i
preko ovog prostora, ali je
vjerojatnost utjecaja mala.
Zahvat nee imati utjecaja na
navedenu vrstu.

-1

Zahvat nee imati utjecaja na


navedenu vrstu.

Zahvat nee imati utjecaja na


navedenu vrstu.

Zahvat nee imati utjecaja na


navedenu vrstu.

Zahvat nee imati utjecaja na


navedenu vrstu.

Zahvat nee imati utjecaja na


navedenu vrstu.

-1

Utjecaj tijekom izgradnje


(prvenstveno uznemiravanje) je
lokalnog karaktera. Ne oekuje se
utjecaj tijekom koritenja jer ne koristi
prostor u visini rada vjetroagregata,
tako da tijekom rada zahvat nee imati
utjecaja na navedenu vrstu.

gorski zvidak
(Phylloscopus
bonelli)

Zahvat nee imati utjecaja na


navedenu vrstu.

jarebica kamenjarka
(Alectoris graeca)

-1

Utjecaj tijekom izgradnje


(prvenstveno uznemiravanje) je
lokalnog karaktera. Ne oekuje se

(Aquila chrysaetos)

tetrijeb gluhan
(Tetrao urogallus)
mali uk
(Glaucidium
passerinum)
planinski uk
(Aegolius funereus)
planinski djetli
(Dendrocopos
leucotos)
sova jastrebaa
(Strix uralensis)
troprsti djetli
(Picoides tridactylus)

vrtna strnadica
(Emberiza hortulana)

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

29

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

primorska trepteljka
(Anthus campestris)

-1

ljetarka (Bonasa
bonasia)

uara (Bubo bubo)

zmijar
(Circaetus gallicus)

crna una (Dryocopus


martius)

-1

-1

sivi sokol (Falco


peregrinus)

-1

rusi svraak (Lanius


collurio)

-1

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

utjecaj tijekom koritenja jer ne koristi


prostor u visini rada vjetroagregata,
tako da tijekom rada zahvat nee imati
utjecaja na navedenu vrstu.
Utjecaj tijekom izgradnje
(prvenstveno uznemiravanje) je
lokalnog karaktera. Ne oekuje se
utjecaj tijekom koritenja jer ne koristi
prostor u visini rada vjetroagregata,
tako da tijekom rada zahvat nee imati
utjecaja na navedenu vrstu.
Zahvat nee imati utjecaja na
navedenu vrstu.
Vrsta nije zabiljeena na uem
podruju planirane lokacije
vjetroelektrane tako da je utjecaj
tijekom izgradnje (prvenstveno
uznemiravanje) marginalan i lokalnog
karaktera. S obzirom na nain kretanja
postoji mogunost da prilikom
potrage za hranom prelijee i preko
ovog prostora ime postoji mogunost
sudara s elisama vjetroagregata, ali je
vjerojatnost utjecaja mala.
Vrsta se gnijezdi na irem podruju,
ali ta populacija vjerojatno ne zalazi
na neposredni prostor lokacije. S
obzirom da vrsta ima iroki areal
kretanja postoji mogunost da
prilikom potrage za hranom prelijee i
preko ovog prostora ime postoji
mogunost sudara s elisama
vjetroagregata, ali je vjerojatnost
utjecaja mala.
Zahvat nee imati utjecaja na
navedenu vrstu.
Vrsta nije zabiljeena na uem
podruju planirane lokacije
vjetroelektrane tako da je utjecaj
tijekom izgradnje (prvenstveno
uznemiravanje) marginalan i lokalnog
karaktera. S obzirom da vrsta ima
iroki areal kretanja postoji
mogunost da prilikom potrage za
hranom prelijee i preko ovog
prostora ime postoji mogunost
sudara s elisama vjetroagregata, ali je
vjerojatnost utjecaja mala.
Utjecaj tijekom izgradnje
(prvenstveno uznemiravanje) je
marginalan i lokalnog karaktera. Ne
30

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

kanjac osa (Pernis


apivorus)

leganj (Caprimulgus
europaeus)

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

-1

oekuje se utjecaj tijekom koritenja


jer ne koristi prostor u visini rada
vjetroagregata, tako da tijekom rada
zahvat nee imati utjecaja na
navedenu vrstu.
Vrsta nije zabiljeena na uem
podruju planirane lokacije
vjetroelektrane, nego na visokom
preletu irokog okolnog podruja tako
da je utjecaj tijekom izgradnje
(prvenstveno uznemiravanje)
marginalan i lokalnog karaktera. S
obzirom da vrsta ima iroki areal
kretanja postoji mogunost da
prilikom potrage za hranom prelijee i
preko ovog prostora ime postoji
mogunost sudara s elisama
vjetroagregata, ali je vjerojatnost
utjecaja mala.
Zahvat nee imati utjecaja na
navedenu vrstu.

eja strnjarica (Circus


cyaneus)

-1

Vrsta nije zabiljeena na uem


podruju planirane lokacije
vjetroelektrane tako da je utjecaj
tijekom izgradnje (prvenstveno
uznemiravanje) marginalan i lokalnog
karaktera. S obzirom na nain kretanja
postoji mogunost da prilikom
potrage za hranom prelijee i preko
ovog prostora ime postoji mogunost
sudara s elisama vjetroagregata, ali je
vjerojatnost utjecaja mala.

kosac (Crex crex)

Vrsta nije zabiljeena.

crvenoglavi djetli
(Dendrocopos medius)

Vrsta nije zabiljeena.

crvenonoga vjetrua
(Falco vespertinus)

-1

S obzirom da vrsta ima iroki areal


kretanja postoji mogunost da
prilikom potrage za hranom prelijee i
preko ovog prostora ime postoji
mogunost sudara s elisama
vjetroagregata, ali je vjerojatnost
utjecaja mala.

bjelovrata muharica
(Ficedula albicollis)

Vrsta nije zabiljeena.

Utjecaj tijekom izgradnje


(prvenstveno uznemiravanje) je
lokalnog karaktera. Ne oekuje se
utjecaj tijekom koritenja jer ne koristi

sivi svraak (Laniu s


minor)

-1

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

31

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

prostor u visini rada vjetroagregata,


tako da tijekom rada zahvat nee imati
utjecaja na navedenu vrstu.
Utjecaj tijekom izgradnje
(prvenstveno uznemiravanje) je
lokalnog karaktera. Ne oekuje se
utjecaj tijekom koritenja jer ne koristi
prostor u visini rada vjetroagregata,
tako da tijekom rada zahvat nee imati
utjecaja na navedenu vrstu.

eva krunica (Lullula


arborea)

-1

siva una (Picus canus)

Vrsta nije zabiljeena.

pjegava grmua (Sylvia


nisoria)

Vrsta nije zabiljeena.

mala prutka (Actitis


hypoleucos)

Vrsta nije zabiljeena.

Tablica 4
Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljne vrste podruja HR1000024
Ravni kotari
utjecaj
Ciljna vrsta
opis
Tijekom
Tijekom
gradnje
koritenja

eja livadarka
(Circus pygargus)

volji maslinar
(Hippolais olivetorum)

sivi svraak
(Lanius minor)

jarebica kamenjarka
(Alectoris graeca)

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

-1

Vrsta se gnijezdi izvan podruja


zone zahvata i ta populacija ne
zalazi na neposredni prostor
lokacije. S obzirom da vrsta ima
iroki areal kretanja postoji
mogunost da prilikom potrage
za hranom prelijee i preko ovog
prostora ime postoji mogunost
sudara s elisama vjetroagregata,
ali je vjerojatnost utjecaja mala.

Zahvat nee imati utjecaja na


navedenu vrstu.

-1

-1

Utjecaj tijekom izgradnje


(prvenstveno uznemiravanje) je
lokalnog karaktera. Ne oekuje se
utjecaj tijekom koritenja jer ne
koristi prostor u visini rada
vjetroagregata, tako da tijekom
rada zahvat nee imati utjecaja na
navedenu vrstu.
Utjecaj tijekom izgradnje
(prvenstveno uznemiravanje) je
lokalnog karaktera. Ne oekuje se
utjecaj tijekom koritenja jer ne
32

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

uara (Bubo bubo)

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

-1

-1

rusi svraak (Lanius


collurio)

-1

eja strnjarica (Circus


cyaneus)

-1

eva krunica (Lullula


arborea)

-1

zmijar
(Circaetus gallicus)

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

koristi prostor u visini rada


vjetroagregata, tako da tijekom
rada zahvat nee imati utjecaja na
navedenu vrstu.
Vrsta nije zabiljeena na uem
podruju planirane lokacije
vjetroelektrane tako da je utjecaj
tijekom izgradnje (prvenstveno
uznemiravanje) marginalan i
lokalnog karaktera. S obzirom na
nain kretanja postoji mogunost
da prilikom potrage za hranom
prelijee i preko ovog prostora
ime postoji mogunost sudara s
elisama vjetroagregata, ali je
vjerojatnost utjecaja mala.
Vrsta se gnijezdi na irem
podruju, ali ta populacija
vjerojatno ne zalazi na neposredni
prostor lokacije. S obzirom da
vrsta ima iroki areal kretanja
postoji mogunost da prilikom
potrage za hranom prelijee i
preko ovog prostora ime postoji
mogunost sudara s elisama
vjetroagregata, ali je vjerojatnost
utjecaja mala.
Utjecaj tijekom izgradnje
(prvenstveno uznemiravanje) je
lokalnog karaktera. Ne oekuje se
utjecaj tijekom koritenja jer ne
koristi prostor u visini rada
vjetroagregata, tako da tijekom
rada zahvat nee imati utjecaja na
navedenu vrstu.
Vrsta nije zabiljeena na uem
podruju planirane lokacije
vjetroelektrane tako da je utjecaj
tijekom izgradnje (prvenstveno
uznemiravanje) marginalan i
lokalnog karaktera. S obzirom da
vrsta ima iroki areal kretanja
postoji mogunost da prilikom
potrage za hranom prelijee i
preko ovog prostora ime postoji
mogunost sudara s elisama
vjetroagregata, ali je vjerojatnost
utjecaja mala.
Utjecaj tijekom izgradnje
(prvenstveno uznemiravanje) je
marginalan i lokalnog karaktera.
Ne oekuje se utjecaj tijekom
33

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

primorska trepteljka
(Anthus campestris)

kratkoprsta eva
(Calandrela
brachydactyla)
leganj (Caprimulgus
europaeus)
zlatovrana (Coracias
garrulus)
crvenoglavi djetli
(Dendrocopos medius)
mali sokol (Falco
columbarius)
dral (Grus grus)
velika eva
(Melanocorypha
calandra)

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

koritenja jer ne koristi prostor u


visini rada vjetroagregata, tako da
tijekom rada zahvat nee imati
utjecaja na navedenu vrstu.
Utjecaj tijekom izgradnje
(prvenstveno uznemiravanje) je
lokalnog karaktera. Ne oekuje se
utjecaj tijekom koritenja jer ne
koristi prostor u visini rada
vjetroagregata, tako da tijekom
rada zahvat nee imati utjecaja na
navedenu vrstu.

-1

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Tablica 5
Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljne vrste podruja HR1000026
Krka i okolni plato
utjecaj
Ciljna vrsta
opis
Tijekom
Tijekom
gradnje
koritenja
Utjecaj tijekom izgradnje
(prvenstveno uznemiravanje) je
marginalan i lokalnog karaktera.
Ne oekuje se utjecaj tijekom
koritenja jer ne koristi prostor u
visini rada vjetroagregata, tako da
tijekom rada zahvat nee imati
utjecaja na navedenu vrstu.
Zahvat nee imati utjecaja na
navedenu vrstu.

jarebica kamenjarka
(Alectoris graecas)

-1

ria tijoka
(Porzana porzana)

siva tijoka
(Porzana parva)

Zahvat nee imati utjecaja na


navedenu vrstu.

velika eva (Melanocorypha


calandra)

Zahvat nee imati utjecaja na ovu


vrstu.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

34

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

kratkoprsta eva (Calandrella


brachydactyla)

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

sivi svraak
(Lanius minor)

-1

uara (Bubo bubo)

-1

zmijar
(Circaetus gallicus)

-1

rusi svraak (Lanius


collurio)

-1

eja strnjarica (Circus


cyaneus)

-1

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Zahvat nee imati utjecaja na


navedenu vrstu.
Utjecaj tijekom izgradnje
(prvenstveno uznemiravanje) je
marginalan i lokalnog karaktera.
Ne oekuje se utjecaj tijekom
koritenja jer ne koristi prostor u
visini rada vjetroagregata, tako da
tijekom rada zahvat nee imati
utjecaja na navedenu vrstu.
Vrsta nije zabiljeena na uem
podruju planirane lokacije
vjetroelektrane tako da je utjecaj
tijekom izgradnje (prvenstveno
uznemiravanje) marginalan i
lokalnog karaktera. S obzirom na
nain kretanja postoji mogunost
da prilikom potrage za hranom
prelijee i preko ovog prostora
ime postoji mogunost sudara s
elisama vjetroagregata, ali je
vjerojatnost utjecaja mala.
Vrsta se gnijezdi na irem
podruju, ali ta populacija
vjerojatno ne zalazi na neposredni
prostor lokacije. S obzirom da
vrsta ima iroki areal kretanja
postoji mogunost da prilikom
potrage za hranom prelijee i
preko ovog prostora ime postoji
mogunost sudara s elisama
vjetroagregata, ali je vjerojatnost
utjecaja mala.
Utjecaj tijekom izgradnje
(prvenstveno uznemiravanje) je
marginalan i lokalnog karaktera.
Ne oekuje se utjecaj tijekom
koritenja jer ne koristi prostor u
visini rada vjetroagregata, tako da
tijekom rada zahvat nee imati
utjecaja na navedenu vrstu.
Vrsta nije zabiljeena na uem
podruju planirane lokacije
vjetroelektrane tako da je utjecaj
tijekom izgradnje (prvenstveno
uznemiravanje) marginalan i
lokalnog karaktera. S obzirom da
vrsta ima iroki areal kretanja
postoji mogunost da prilikom
potrage za hranom prelijee i
preko ovog prostora ime postoji
35

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

mogunost sudara s elisama


vjetroagregata, ali je vjerojatnost
utjecaja mala.
crnoprugasti trstenjak
(Acrocephalus melanopogon)
vodomar (Alcedo atthis)

primorska trepteljka (Anthus


campestris)

-1

suri orao (Aquila chrysaetos)

-1

bukavac (Botaurus stellaris)


ukavica (Burhinus
oedicnemus)
leganj (Caprimulgus
europaeus)
eja movarica (Circus
aeruginosus)
crvenoglavi djetli
(Dendrocopos medius)
mala bijela aplja (Egretta
garzetta)
mali sokol (Falco
columbarius)
sivi sokol (Falco peregrinus)
volji maslinar (Hippolais
olivetorum)
apljica voljak (Ixobrychus
minutus)

Vrsta nije zabiljeena.


Utjecaj tijekom izgradnje
(prvenstveno uznemiravanje) je
lokalnog karaktera. Ne oekuje se
utjecaj tijekom koritenja jer ne
koristi prostor u visini rada
vjetroagregata, tako da tijekom
rada zahvat nee imati utjecaja na
navedenu vrstu.
Vrsta nije zabiljeena na uem
podruju planirane lokacije
vjetroelektrane tako da je utjecaj
tijekom izgradnje (prvenstveno
uznemiravanje) marginalan i
lokalnog karaktera. S obzirom da
vrsta ima iroki areal kretanja
postoji mogunost da prilikom
potrage za hranom prelijee i
preko ovog prostora, ali je
vjerojatnost utjecaja mala.
Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Utjecaj tijekom izgradnje


(prvenstveno uznemiravanje) je
lokalnog karaktera. Ne oekuje se
utjecaj tijekom koritenja jer ne
koristi prostor u visini rada
vjetroagregata, tako da tijekom
rada zahvat nee imati utjecaja na

eva krunica (Lullula


arborea)

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

-1

36

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

navedenu vrstu.
Vrsta nije zabiljeena.
Vrsta nije zabiljeena na uem
podruju planirane lokacije
vjetroelektrane, nego na visokom
preletu irokog okolnog podruja
tako da je utjecaj tijekom
izgradnje (prvenstveno
uznemiravanje) marginalan i
lokalnog karaktera. S obzirom da
vrsta ima iroki areal kretanja
postoji mogunost da prilikom
potrage za hranom prelijee i
preko ovog prostora ime postoji
mogunost sudara s elisama
vjetroagregata, ali je vjerojatnost
utjecaja mala.

buko (Andion haliaetus)

kanjac osa (Pernis


apivorus)

-1

mali vranac (Phalacrocorax


pygmaeus)
mala tijoka (Porzana
pusilla)
znaajne negnijezdee
(selidbene) populacije ptica
(patka liarka Anas
clypeata, krulja Anas
crecca, zvidara Anas
penelope, divlja patka Anas
plathyrhynchos, patka
pupanica Anas querquedula,
glavata patka Aythya ferina,
krunata patka Aythya
fuligula, crvenokljuni labud
Cygnus olor, liska Fulica
atra, kokoica Rallus
aquaticus)

Vrsta nije zabiljeena.

Vrsta nije zabiljeena.

Vrste nisu zabiljeene.

Tablica 6

Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ugroene vrste


utjecaj
Ciljna vrsta

Tijekom
gradnje

prugasti orao
(Aquilla fasciata)

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

Tijekom
koritenja

-1

opis
Vrsta nije zabiljeena na uem
podruju planirane lokacije
vjetroelektrane tako da je utjecaj
tijekom izgradnje (prvenstveno
uznemiravanje) marginalan i
lokalnog karaktera. S obzirom da
vrsta ima iroki areal kretanja
postoji mogunost da prilikom
potrage za hranom prelijee i
37

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

krki sokol
(Falco biarmicus)

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

-1

preko ovog prostora ime postoji


mogunost sudara s elisama
vjetroagregata, ali je vjerojatnost
utjecaja mala.
Vrsta nije zabiljeena na uem
podruju planirane lokacije
vjetroelektrane tako da je utjecaj
tijekom izgradnje (prvenstveno
uznemiravanje) marginalan i
lokalnog karaktera. S obzirom da
vrsta ima iroki areal kretanja
postoji mogunost da prilikom
potrage za hranom prelijee i
preko ovog prostora ime postoji
mogunost sudara s elisama
vjetroagregata, ali je vjerojatnost
utjecaja mala.

Potencijalno negativan utjecaj promatran je kod grabljivica: surog orla i eju livadarku te
zmijara (ukljuujui i krkog sokola i prugastog orla koji nisu ciljne vrste ali su ukljueni u
analizu), budui da se lokacija zahvata potencijalno nalazi unutar njihova radijusa kretanja,
kao i zbog injenice da su stanita u irem okolnom podruju odgovarajua kao njihov
lovni/gnijezdilini teren. U tom je smislu bitan nain na koji pojedine vrste grabljivica koriste
prostor zone zahvata. Prema uestalosti pojavljivanja i naina na koji koriste prostor na kojoj
se planira VE ZD3P te maloj zabiljeenoj brojnosti jedinki i vrsta, ini se da promatrani
lokalitet nema posebnog znaaja za prelet i ostale aktivnosti ptica grabljivica. Takoer, ovdje
nije uoena vanost pojedinih dijelova lokacije u hvatanju uzgona i zranih struja.
Terenskim istraivanjima faune ptica u razdoblju od srpnja 2007. do srpnja 2008. iznad
istraivanog podruja zabiljeen je neredoviti prelet etiri vrste; zmijar (Circaetus gallicus),
kobac (Accipiter nisus), kanjac (Buteo buteo) i vjetrua (Falco tinnunculus). Neto je ee
opaana vjetrua u niskom letu iznad ueg i ireg prostora zone zahvata. Zmijar, koji pripada
skupini osjetljivih vrsta, zabiljeen je pojedinano u dva navrata visoko iznad potencijalne
lokacije, gdje se nije dugo zadravao nego je klizio nad irokim prostorom (Slika 109.).
Grabljivice se iznad same lokacije nisu dugo zadravale i najveim su je dijelom u brzom
kliznom letu prelijetale. Takoer, ovdje nije uoena vanost pojedinih dijelova lokacije u
hvatanju uzgona i zranih struja.
Podaci o zabiljeenim preletima.
a) Buteo buteo (kanjac)
05. kolovoza 2007. procjena visine preleta oko 200 m, udaljenost od najblieg VA
oko 300 m
b) Accipiter nisus (kobac)
15. travnja 2008. procjena visine preleta oko 100 m, udaljenost od najblieg VA oko
300 m
c) Circaetus gallicus (zmijar)
21. rujna 2007 i 26. svibnja 2008. procjena visine preleta oko 100 m, udaljenost od
najblieg VA oko 200 m
d) Falco tinnunculus (vjetrua)
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

38

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

04. travnja 2008. procjena visine preleta oko 50 m, udaljenost od najblieg VA oko
200 300 m

b.)

d.)

a.)
C
A
c.)

Mjerilo 1:25000

Slika 6
Karta istraivanog podruja s ucrtanim poloajima vjetroagregata i glavnim
pravcima preleta grabljivica. Punim crtama prikazani su pravci preleta kanjca (Buteo buteo)
a.), tokasto kopca (Accipiter nisus) b), iscrtkano zmijara (Circaetus gallicus) c) te vjetrue
(Falco tinnunculus) d) preko zone zahvata. Plavom tokom i odgovarajuim velikim slovima
su oznaene toke sa kojih je obavljeno promatranje.
Kod procjene skupnih utjecaja izvrena je zonacija podruja oko vjetroelektrana za koje je
procijenjeno da mogu imati zajedniki utjecaj s planiranom vjetroelektranom ZD3P (Slika 7.).
Zonacijom je povrina koja se nalazi neposredno pod vjetroagregatima oznaena kao zona
jakog utjecaja, odnosno podruje izravnog zaposjedanja, povrina unutar zone do 1,5 km oko
vjetroelektrana pripada zoni srednjeg utjecaja, a povrina unutar vanjske zone od 1,5 5 km
oko vjetroelektrana je zona slabog utjecaja.
Analiza procjene zona utjecaja vjetroelektrana koje mogu imati skupni utjecaj sa zonama
utjecaja planirane vjetroelektrane ZD3P pokazala je da u zonama srednjeg utjecaja VE ZD3P
dolazi do preklapanja sa zonama dviju najbliih vjetroelektrana (Orljak i ZD2) te sa zonom
slabog utjecaja sa VE ZD4. Zona jakog utjecaja zauzima male povrine VE ZD3P i kod njih
nije dolo do preklapanja sa susjednim vjetroelektranama. Potrebno je istaknuti da nije dolo
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

39

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

do preklapanja na podruju zone jakog utjecaja i one zauzimaju oko 20% analizirane
povrine.

Slika 7
Kumulativni utjecaj planiranog zahvata VE ZD2P sa zahvatima planiranim u
blizini. Prikaz zonacije podruja oko vjetroelektrana; plavo zona srednjeg utjecaja (zona 2),
zeleno zona slabog utjecaja (zona 1).

B.16.2 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOKU MREU PODRUJA


OUVANJA ZNAAJNA ZA VRSTE I STANINE TIPOVE
S obzirom na vrste imie ciljne vrste najbliih podruja ouvanja znaajna za vrste i
stanine tipove u nastavku se daju glavni zakljuci koji se temelje na praenju imia na
lokaciji zahvata s obzirom na to da je na lokaciji izgraena vjetroelektrana VEZD3. Detaljna

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

40

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

izvjea s grafikim prikazima nalaze se u Studiji o utjecaju na okoli, u poglavlju C.8.4.


Fauna imia.
Rezultati transekata bat-detektorom
U periodu od 01. listopada do 31. studenog 2011. godine napravljena su dva terenska izlaska
(27. do 29. listopada 2011. i 18. do 21. studenog 2011.) tijekom kojih su snimani transekti.
Tijekom transekata nije zabiljeena nikakva aktivnost imia.
Tijekom perioda 15. veljae do 15.svibnja obavljena su dva terenska izlaska. Tijekom veljae
nije zabiljeena nikakva aktivnost imia. Rezultati dobiveni u periodu 11. do 13. travnja
2012. prikazani su u tablici 7. i jasno pokazuju malu aktivnost imia du itavog transekta.
U ovom periodu u dva navrata je obiena pilja Bela voda. Prilikom terenskog obilaska 16.
oujka 2012. u pilji nema kolonije, u unutranjosti leti samo nekoliko jedinki vrste
Miniopterus schreibersii. Prilikom obilaska pilje 09. svibnja 2012. u pilji je zabiljeeno 50100 jedinki vrste Miniopterus schreibersii, 700-800 jedinki vrste Myotis blythii, 20-30 Myotis
capaccinii, 5-10 Rhinolophus euryale i 20-30 Rhinolophus hipposideros. Vrsta Myotis blythii
je s mladima.
Tablica 7 Vrste imia, broj jedinki i broj signala zabiljeenih snimanjem transekata
tijekom travnja 2012.

Vrsta
Pipistrellus sp.

11-13.04.2012.
broj
broj
preleta
signala
1
14

U periodu od 15. svibnja do 15. srpnja 2012. godine obavljena su dva terenska izlaska.
Transekti bat-detektorom raeni su tijekom oba terenska izlaska i ukupni rezultati su
prikazani u tablici 8.
Rezultati prikazani u tablici 8. pokazuju da tijekom svibnja nema poveanja aktivnosti na
istraivanom podruju dok tijekom srpnja dolazi do poveanja aktivnosti i zabiljeene su i
vrste H. savii, P. kuhlii i E. serotinus.

Tablica 8 Vrste imia, broj jedinki i broj signala zabiljeenih snimanjem transekata
tijekom svibnja i srpnja 2012.

Vrsta
Hypsugo savii
Pipistrellus kuhlii
Eptesicus serotinus
sp.

16-18.05.2012.
broj
broj
preleta
signala
1

17

09-11.07.2012.
broj
broj
preleta
signala
1
22
1
24
1
12
2
48

U periodu od 15. kolovoza do 30. rujna 2012. godine obavljena su dva terenska izlaska.
Transekti bat-detektorom raeni su tijekom oba terenska izlaska i ukupni rezultati su
prikazani u tablici 9.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

41

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Tijekom kolovoza i rujna (Tablica 9.) vrsta E. serotinus vie nije zabiljeena. U rujnu se
pojavljuje vrsta N. leisleri dok vrsta H. savii nije zabiljeena .

Tablica 9 Vrste imia, broj jedinki i broj signala zabiljeenih snimanjem transekata
tijekom kolovoza i rujna 2012.
15-17.08.2012.
broj
broj
preleta
signala
1
38
1
42

Vrsta
Hypsugo savii
Pipistrellus kuhlii
Nyctalus leisleri

12-14.09.2012.
broj
broj
preleta
signala
1
1

15
19

U tablici 10. prikazani su ukupni rezultati aktivnosti imia kroz istraivani period. Kao
indeks aktivnosti koriten je broj preleta/km transekta (ukupna duljina transekata iznosi 6.2
km). Takoer je izraunata i brojnost vrsta po km transekta. Pri ovoj analizi nisu uzeti u obzir
signali koji nisu odreeni barem do roda (sp.).
Odnos indeksa aktivnosti i broja vrsta/km prikazan je na slici 8.
Ukupno je tijekom istraivanja zabiljeen 251 signal odnosno ukupno 11 preleta imia od
kojih najvie vrste P. kuhlii (Slika 9.).
Ukupno je tijekom istraivanja zabiljeeno etiri vrste imia i jedna skupina (Pipistrellus
sp.) (Slika 10.).

Tablica 10 Ukupni rezultati aktivnosti imia na istraivanom podruju.


Period
Ukupno signala
Ukupno vrsta
Ukupno preleta
Broj preleta/km
Broj vrsta/km

travanj
14
1
1
0,16
0,16

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

svibanj
17
1
1
0,16
0,16

srpanj
106
3
5
0,81
0,48

kolovoz
80
2
2
0,32
0,32

rujan
34
2
2
0,32
0,32

42

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

Slika 8

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Broj preleta/km u odnosu na broj zabiljeenih vrsta/km

Slika 9

Broj preleta i broj zabiljeenih signala po skupinama/vrstama zabiljeenim


tijekom istraivanja

Slika 10

Broj preleta pojedinih skupina/vrsta tijekom svakog istraivanog razdoblja

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

43

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Rezultati kontinuiranog praenja LIPANJ 2012.


Ukupna aktivnost imia tijekom lipnja 2012. pokazuje ovisnost aktivnosti o brzini vjetra.
Ukupno je vie od 70% aktivnosti zabiljeeno na brzini vjetra manjoj od 6 m/s, dok je ukupni
udio 10-min segmenata sa vjetrom od 0-6 m/s iznosio 67%.
Prema udjelu vrsta/skupina, najvei udio (33%) ine imii skupine Pipistrellus sp. (Slika
11., Tablica 11.), a slijedi skupina Nyctalus/Eptesicus/Vespertilio ssp. (23%), skupina Myotis
sp. (9%) u koju spadaju vrste M. myotis i M. blythii i vrsta H. savii (8%).

R.ferrumequinum;
13,38; 0%
P.nathusii; 89,41; 3%

E.serotinus; 104,17;
LIPANJ
3%

Spec.; 257,03; 7%

Nyctalus/Eptesicus/
Vespertilio ssp.;
838,14; 23%

P.kuhlii;
260,37; 7%

Myotis sp.;
328,20; 9%

Pipistrellus sp.;
1171,93; 33%

M.capaccinii;
42,36; 1%

H.savii;
274,49; 8%

M.schreibersii;
49,69; 1%
N.noctula; 26,51; 1%

Slika 11

Myotis mali;
126,64; 4%

Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu lipnju na


lokaciji VE ZD3

Tablica 11 Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu lipnju na
lokaciji VE ZD-3 i korelacija aktivnosti imia (pojedinano i ukupno) u odnosu na brzinu
vjetra

Vrsta
R. ferrumequinum
N. noctula
M. schreibersii
M. capaccinii
P. nathusii
E. serotinus
Myotis mali
P. kuhlii
Spec.
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

LIPANJ
Ukupna
aktivnost
(sekunde)
13,38
26,51
49,69
42,36
89,41
104,17
126,64
260,37
257,03

Korelacija aktivnosti i
brzine vjetra, oznaene su
korelacije p<0.05
-0.16
0.02
0.00
0.09
-0.16
-0.20
-0.16
-0.25
-0.21
44

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

Myotis sp.
Nyctalus/Eptesicus/Vespertilio
ssp.
H. savii
Pipistrellus sp.
Ukupna aktivnost svih vrsta

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

328,20

-0.09

838,14
274,49
1171,93

-0.28
0.01
-0.28
-0.27

Rezultati kontinuiranog praenja SRPANJ 2012.


Ukupna aktivnost imia tijekom srpnja 2012. nije u znaajnoj mjeri ovisna o brzini vjetra.
Ukupno je 32% aktivnosti zabiljeeno na brzini vjetra manjoj od 5.8 m/s, dok je ukupni udio
10-min segmenata sa vjetrom od 0-6 m/s iznosio 62%.
Prema udjelu vrsta/skupina, najvei udio (31%) ine imii skupine Pipistrellus sp. (Slika
12., Tablica 12.), a slijedi vrsta P. kuhlii (28%) i vrsta H. savii (25%). Aktivnost vrste P.
nathusii jo je jedina koja u srpnju prelazi granicu od 5% udjela.

M.myotis;
0,372; 0%

SRPANJ
Myotis mali;
4,567; 1%

M.emarginatus;
0,616; 0%

P.nathusii; P.pipistrellus;
43,057; 7% 2,259; 0%
R.euryale;
Plecotus sp.;
0,033; 0%
0,128; 0%
R.ferrumequinum;
0,042; 0%

H.savii; 149,201;
25%

Myotis sp.;
4,923; 1%

R.hipposideros;
0,082; 0%
Spec.;
35,807;
6%

Pipistrellus sp.;
180,846; 31%
P.kuhlii; 165,411;
28%

Nyctalus/Eptesicus/
Vespertilio ssp.;
Nyctalus
2,154; 0%
sp.;
N.noctula; 0,322; 0% 0,329;
0%

Slika 12

M.schreibersii;
N.leisleri; 0,030; 0% 0,947; 0%

Nyctalus
sp.;
0,339;
0%

V.murinus;
0,016; 0%

E.serotinus; 0,754;
0%

Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu srpnju


na lokaciji VE ZD3

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

45

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Tablica 12 Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu srpnju
na lokaciji VE ZD3i korelacija aktivnosti imia (pojedinano i ukupno) u odnosu na brzinu
vjetra

vrsta
V.murinus
N.leisleri
R.euryale
R.ferrumequinum
R.hipposideros
Plecotus sp.
N.noctula
M.capaccinii
Nyctalus sp.
M.myotis
M.emarginatus
E.serotinus
M.schreibersii
Nyctalus/Eptesicus/Vespertilio
ssp.
P.pipistrellus
Myotis mali
Myotis sp.
Spec.
P.nathusii
P.kuhlii
H.savii
Pipistrellus sp.
Ukupna aktivnost svih vrsta

SRPANJ
ukupna
aktivnost
(sekunde)
0,02
0,03
0,03
0,04
0,08
0,13
0,32
0,32
0,34
0,37
0,62
0,75
0,95
2,15
2,26
4,57
4,92
35,81
43,06
165,41
149,20
180,85

Korelacija aktivnosti i
brzine vjetra, oznaene
su korelacije p<0.05
-0.17
0.31
0.37
-0.12
0.38
0.03
0.11
0.12
-0.26
-0.20
-0.12
-0.19
-0.31
-0.10
-0.02
-0.02
-0.05
-0.27
-0.03
-0.14
-0.11
-0.10
-0.12

Rezultati kontinuiranog praenja KOLOVOZ 2012.


Ukupna aktivnost imia tijekom kolovoza 2012. u znaajnoj je mjeri ovisna o brzini vjetra.
Ukupno je vie od 65% aktivnosti zabiljeeno na brzini vjetra manjoj od 4.9 m/s i 71%
aktivnosti pri brzinama vjetra ispod 6.9 m/s dok je ukupni udio 10-min segmenata sa vjetrom
od 0-6 m/s iznosio 59%.
Prema udjelu vrsta/skupina, najvei udio (20%) ine imii skupine Pipistrellus sp. (Slika
13., Tablica 13.) a slijede vrste H. savii (10%), V. murinus (10%) i skupina Nyctalus sp. (9%).

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

46

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

KOLOVOZ

Spec.; 23,03; 9%

E.serotinus; 1,528;
1%
V.murinus; 26,04;
10%

H.savii;
24,957; 10%

M.capaccinii;
4,792; 2%

Myotis sp.; 15,315;


M.schreibersii;
6%
0,549; 0%
Myotis mali; 21,374;
8%

Pipistrellus sp.;
50,97; 20%

N.leislerii; 2,646; 1%
N.noctula; 10,367;
4%
P.kuhlii;
22,475; 9%

R.ferrumequinum;
0,696; 0%

Nyctalus sp.; 23,725;


9%

P.pygmaeus; 6,865;
Plecotus sp.; 6,616;
R.euryale; 3%
3%
0,545; 0% P.nathusii; 2,351; 1%

Slika 13

Nyctalus/Eptesicus/
Vespertilio ssp.;
10,674; 4%

Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu


kolovozu na lokaciji VE ZD3

Tablica 13 Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu


kolovozu na lokaciji VE ZD3 i korelacija aktivnosti imia (pojedinano i ukupno) u odnosu
na brzinu vjetra

Vrsta
E. serotinus
M.schreibersii
P.nathusii
N.leislerii
M.capaccinii
P.pygmaeus
N.noctula
Nyctalus/Eptesicus/Vespertilio
ssp.
Myotis sp.
Myotis mali
P.kuhlii
Spec.
Nyctalus sp.
H.savii
V.murinus
Pipistrellus sp.
R. euryale
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

KOLOVOZ
Ukupna
aktivnost
(sekunde)
1,53
0,55
2,35
2,65
4,79
6,87
10,37
10,67
15,32
21,37
22,48
23,03
23,73
24,96
26,04
50,97
0,55

Korelacija aktivnosti i
brzine vjetra, oznaene
su korelacije p<0.05
-0.23
-0.29
-0.40
-0.23
0.06
0.10
-0.23
-0.35
0.03
-0.25
-0.12
-0.36
-0.44
-0.27
-0.24
0.01
-0.25
47

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

R. ferrumequinum
Plecotus sp.
Ukupno

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

0,70
6,62

-0.25
0.34
-0.37

Rezultati kontinuiranog praenja RUJAN 2012.


Ukupna aktivnost imia tijekom rujna u znaajnoj je mjeri ovisna o brzini vjetra. Ukupno je
vie od 73% aktivnosti zabiljeeno na brzini vjetra manjoj od 5.7 m/s i vie od 75% ispod 6.4
m/s dok je ukupni udio 10-min segmenata sa vjetrom od 0-6 m/s iznosio 44%.
Prema udjelu vrsta/skupina, najvei udio (37%) ine imii skupine Pipistrellus sp. (Slika
14., Tablica 14.), a slijedi vrsta P. kuhlii (24%) i vrsta P. nathusii (17%).

RUJAN
Spec.; 39,680; 10%

H.savii; 14,745; 4%

P.kuhlii; 90,494; 24%

Pipistrellus sp.;
138,839; 37%

Myotis mali; 10,213;


3%
P.nathusii; 65,925;
17%

Nyctalus/Eptesicus/V
espertilio ssp.; 7,198;
2%

Slika 14

E.serotinus; 9,102; M.myotis; 2,919; 1%


2%

Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu rujnu na


lokaciji VE ZD3

Tablica 14 Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu rujnu na
lokaciji VE ZD3 i korelacija aktivnosti imia (pojedinano i ukupno) u odnosu na brzinu
vjetra

Vrsta
M.myotis
Nyctalus/Eptesicus/Vespertilio
ssp.
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

RUJAN
Ukupna
aktivnost
(sekunde)
2,92
7,20

Korelacija aktivnosti i
brzine vjetra, oznaene
su korelacije p<0.05
-0.37
-0.28
48

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

E.serotinus
Myotis mali
H.savii
P.nathusii
Spec.
P.kuhlii
Pipistrellus sp.
Ukupno

B.16.2.1.

9,10
10,21
14,75
65,93
39,68
90,49
138,84

-0.41
0.11
-0.30
-0.41
-0.44
-0.48
-0.53
-0.56

Koritenje stanita

Udjeli stanita pokazuju da se radi o tipinom krkom podruju na kojem nema umskih
povrina. Iz same analize vidi se da je takvo stanite djelomino pogodno kao lovno stanite
za vrstu Myotis blythii, a nepovoljno za vrste M. schreibersii i M. capaccinii (Tablica 15.).

Tablica 15 Vrste imia zabiljeene na lokaciji VE ZD3 i mjeseci u kojima su zabiljeene


VRSTA
E.serotinus
H.savii
M.capaccinii
M.emarginatus
M.myotis
M.schreibersii
Myotis mali
Myotis sp.
N.leisleri
N.noctula
Nyctalus sp.
Nyctalus/Eptesicus/Vespertilio
ssp.
P.kuhlii
P.nathusii
P.pipistrellus
P.pygmaeus
Pipistrellus sp.
Plecotus sp.
R.euryale
R.ferrumequinum
R.hipposideros
V.murinus
Spec.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

LIPANJ
+
+
+

SRPANJ
+
+

KOLOVOZ
+
+
+

RUJAN
+
+

+
+
+
+
+
+
+
+

+
+
+
+
+
+

+
+

+
+
+

+
+

+
+

+
+
+
+

+
+
+
+
+
+
+

+
+
+
+
+
+
+

49

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Na slici 15. je prikazana brojnost imia u pilji Bela voda. Ako se osvrnemo na vrste koje
imaju kolonije u pilji Bela voda, rezultati kontinuiranog praenja pokazali su da je na lokaciji
u lipnju zabiljeena aktivnost skupine Myotis sp. 9%, vrste M. schreibersii i M. capaccinii
1%. U srpnju je udio skupine Myotis sp. 1%, vrste M. schreibersii manja od 1% a vrsta M.
capaccinii nije zabiljeena. U kolovozu je udio skupine Myotis sp. 6%, vrste M. schreibersii
manji od 1% i vrste M. capaccinii 2%. U rujnu je ove vrste nisu zabiljeene. Jasno je da ove
vrste ne koriste podruje zahvata kao lovno stanite niti kao podruje preko kojeg migriraju.

800
700
600
500

MS

400

MC

300

MBO

200
100
0
oujak
Slika 15

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

Brojnost vrsta imia (M. schreibersii, M. capaccinii, M. blythii) u pilji Bela


voda zabiljeenih tijekom 2012. godine

Procjena utjecaja zahvata na imie temelji se na aktivnosti i zabiljeenoj smrtnosti imia


na samom podruju vjetroelektrane ZD3 (Slika 16.) ali i na rezultatima praenja smrtnosti na
susjednom polju vjetroelektrane ZD2 (Slika 17.).
Ukupno je pronaeno 9 mrtvih imia, od toga 5 na lokaciji ZD3 tijekom lipnja (3 imia) i
tijekom kolovoza (2 imia). Mrtvi imii pronaeni na lokaciji ZD3 pripadaju vrstama H.
savii (4 jedinke) i P. nathusii (1 jedinka). Sve su ivotinje odrasle, dva mujaka, a trima se
zbog stanja trupla nije mogao odrediti spol. Sve ivotinje imale su ozlijede fizike prirode od
posjekotina, fraktura i podlijeva dok je kod jedne ivotinje zabiljeeno i unutarnje krvarenje
najvjerojatnije kao posljedica fizike traume. Svi imii naeni su na udaljenosti manjoj od
30 m od vjetroagregata.
Na lokaciji ZD2 naena su 4 mrtva imia, i to tijekom lipnja (3 imia) i tijekom kolovoza
(1 imi). Svi imii pripadaju istoj vrsti H. savii i sve su ivotinje odrasle 3 mujaka i
jedna enka Sve ivotinje imale su ozlijede fizike prirode od posjekotina, fraktura i podlijeva
dok je kod jedne ivotinje zabiljeeno i unutarnje krvarenje najvjerojatnije kao posljedica
fizike traume. Svi imii naeni su na udaljenosti manjoj od 30 m od vjetroagregata.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

50

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Smrtnost zabiljeena na obje postojee vjetroelektrane (VE ZD2 i VE ZD3) je mala, moe se
smatrati povremenom i nema znaaj za izraunavanje procjene smrtnosti na godinjoj razini
(Arnett osobna kom.) te je procjena o smrtnosti po vjetroagregatu napravljena temeljem
stvarnih brojki na mjesenoj razini.

ZD_3 H. savii

ZD_3 P. nathusii

0
svibanj

Slika 16

lipanj

kolovoz

rujan

Ukupna zabiljeena smrtnost imia kroz mjesece na lokaciji ZD3

ZD_2 H. savii
3

0
svibanj

Slika 17

lipanj

kolovoz

rujan

Ukupna zabiljeena smrtnost imia kroz mjesece na lokaciji ZD2

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

51

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Utvrena smrtnost vremenski se uklapa u dosad zabiljeeni vrhunac smrtnosti u lipnju ali je
viestruko manja i sastavom vrsta potpuno drugaija. Analizirajui ukupne podatke aktivnosti
vrste H. savii u lipnju, ova vrsta na obje lokacije nije dominantna, na ZD3 je tek etvrta po
udjelu u aktivnosti, a na ZD2 je iza skupine Pipistrellus sp. Na razini mjeseca, aktivnost ove
vrste je minimalna i nije korelirana sa brzinom vjetra i to objanjava podatak da je 54%
ukupne aktivnosti ove vrste zabiljeeno je na brzinama vjetra do 6 m/s. Tijekom ovog perioda
su metodom kontinuiranog praenja zabiljeena dva vrhunca aktivnosti od kojeg onog 03.06.
moemo donekle dovesti u vezu s imiem pronaenim 03.06. Prosjena brzina vjetra
tijekom noi 2-3.06 bila je 5 m/s. imi pronaen 28.06 usmren je u periodu minimalne
aktivnosti i kod prosjene brzine vjetra (prethodna no) manje od 4 m/s.
Vrsta P. nathusii je na lokaciji ZD3 tek osma po udjelu aktivnosti i iznosi samo 3%. Najvea
aktivnost ove vrste u lipnju zabiljeena je u noi 24-25.06 pri srednjoj brzini vjetra od 2.2
m/s.
Tijekom kolovoza udio aktivnosti vrste H. savii je na razini sa jo pet ostalih vrsta/skupina i
iznosi svega 10% na lokaciji ZD3 i 9% na lokaciji ZD2. Uzevi u obzir da je aktivnost ove
vrste u kolovozu izrazito niska, dva usmrena imia mogue je povezati sa minimalnim
poveanjem aktivnosti u noi 29. do 30. lipnja pri srednjoj brzini vjetra od 1.6 m/s.
Takoer, za razliku od veine dostupnih podataka koji ukazuju na poveanu smrtnost
migratornih vrsta imia, H. savii je na itavom podruju rezidentna vrsta ija se brojnost na
pojedinim podrujima poveava.
Kako se u ovom sluaju radi o postavljanju vjetroagregata u zonu postojee vjetroelektrane
bitno je istaknuti injenicu da sve dosadanje studije nisu pokazale pozitivnu korelaciju
izmeu veliine vjetroelektrane (broja vjetroagregata) i poveane stope smrtnosti (Rydell
2012). Drugim rijeima, poveanjem broja vjetroagregata na ovoj lokaciji nikako ne znai i
automatsko poveanje broja mrtvih imia.
S obzirom na to da se radi o prvim rezultatima kontinuiranog monitoringa u Hrvatskoj, bitno
je naglasiti nedostatke prilikom procjene negativnog utjecaja na pojedine vrste imia
odnosno njihove populacije na lokalnoj odnosno nacionalnoj razini: trenutno u Hrvatskoj ne
postoje izrauni stope smrtnosti imia (na niti jednoj razini) odnosno ne postoje referentne
vrijednosti koje bi ukazivale ne negativan utjecaj. Razloga za to ima puno, a jedan od
najvanijih je taj da ne postoje procjene veliina populacija niti na nacionalnoj niti na lokalnoj
razini, to je preduvjet da bi se mogao procijeniti utjecaj na iste.
S obzirom na to da rezultati istraivanja smrtnosti imia na lokaciji ZD3 nisu pokazali vie
od povremene pojave mrtvih imia i da je iz rezultata kontinuiranog praenja aktivnosti
imia zakljueno da vrste imia iz pilje Bela voda ne koriste ovo podruje kao lovno
stanite niti se ovim podrujem odvija migracija ovih vrsta, u ovom sluaju nije potrebno
uvoditi mjere ublaavanja jer nema negativnog utjecaja niti ga prema rezultatima istraivanja
treba oekivati.
B.16.3 OSTALI UTJECAJI
Predmetni zahvat, zbog udaljenosti te zbog svojih fizikih obiljeja i tehnologije koja e se
primjenjivati nee utjecati na cjelovitost podruja i ugroavanje biljnih i ivotinjski svojti te
staninih tipova koji su istaknuti kao ciljne vrste i stanita podruja HR5000022 Park prirode
Velebit. Utjecaj na ciljne vrste imia i ptica podruja ouvanja znaajno za vrste i stanine
tipove HR5000022 Park prirode Velebit obraeni su u prethodnim poglavljima.
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

52

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

ZAKLJUAK
Na temelju sagledanih utjecaja utvren je prijedlog mjera zatite faune koje se primjenjuju u
praksi za zahvate kao to su vjetroelektrane s time da se te mjere donose i na ciljne vrste.
Takoer, predloen je i program praenja ptica i imia kojim mora biti obuhvaeno i
praenje vrsta ptica i imia koji su istaknuti kao ciljne vrste najbliih podruja ekoloke
mree.

C.

PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I MJERA


UBLAAVANJA UTJECAJA NA CILJEVE OUVANJA
EKOLOKE MREE I PLAN PROVEDBE MJERA

C.1 MJERE ZATITE OKOLIA I MJERE UBLAAVANJA UTJECAJA NA


CILJEVE OUVANJA EKOLOKE MREE TIJEKOM PROJEKTIRANJA,
PRIPREME I GRAENJA
Mjere zatite krajobraza
1. Pristupne putove projektirati u irini do 5 metara, u koridoru do 10 m, osim na
mjestima gdje je zbog potrebe transporta potrebna i vea irina.
2. Pristupne putove graditi kao makadamske puteve bez asfalta.
3. U okviru izrade projektne dokumentacije (Glavni projekt) izraditi projekt
krajobraznog ureenja cijele lokacije pri emu glavni projektant mora biti strunjak
krajobrazni arhitekt (mag.ing.prosp.arch. ili ovlateni krajobrazni arhitekt).
4. Nakon zavretka izvoenja graevinskih radova lokaciju zahvata urediti prema
projektu krajobraznog ureenja.
5. Planirati sadnju iskljuivo autohtonih biljnih vrsta.
Mjere zatite faune/ciljevi ouvanja ekoloke mree
6. U cilju zatite ptica od sudara s lopaticama vjetroagregata tijekom dana, vrne
dijelove lopatica obojiti crvenom/crnom bojom i/ili UV bojama koka bi lopatice bile
to uoljivije, naroito grabljivicama.
7. U sluaju osvjetljavanja gradilita koristiti svjetlea tijela ute ili crvene svjetlosti
koja ne privlai kukce, s osvjetljenjem usmjerenim prema tlu.
8. Pripremne radove koji ukljuuju uklanjanje grmlja i odreenih stablaica obavljati
izvan razdoblja gnijeenja ptica ili nakon to mladi odlete iz gnijezda.
9. U sluaju pronalaska gnijezda ugroenih vrsta ptica sprijeiti svako uznemiravanje
ovih vrsta za vrijeme gnijeenja, a o pronalasku (posebice ukoliko se radi o
gnijezdima ptica grabljivica) obavijestiti tijelo nadleno za zatitu prirode i postupiti
po rjeenju nadlenog tijela.
10. U sluaju pronalaska kolonije ili sklonita imia sprijeiti svako uznemiravanje ili
rastjerivanje, a o nalazima obavijestiti tijelo nadleno za zatitu prirode i postupiti po
rjeenju nadlenog tijela.
11. U sluaju pronalaska nepoznatog speleolokog objekta (jama, pilja, ponor) odmah
prekinuti sve radove, u roku od 8 dana od otkria o istome obavijestiti sredinje tijelo
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

53

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

dravne uprave nadleno za poslove zatite prirode i Dravni zavod za zatitu prirode
te postupiti po rjeenju nadlenog tijela.
Mjere zatite kulturno-povijesne batine
12. Lokacije gomila (potencijalna arheoloka nalazita) koje se nalaze uz pristupni put za
VA22 i VA23 i pokraj VA21 i VA24 (lokaliteti P1, P2, P4, P8, P9) oistiti i
dokumentirati, a potom, nakon sondiranja i utvrivanja njihova karaktera odluiti o
eventualnom daljnjem istraivanju.
13. Suhozidnu kamenu konstrukciju koja se nalazi uz pristupni put za VA13 (lokalitet
P53) oistiti i dokumentirati, a potom, nakon sondiranja i utvrivanja njezina
karaktera odluiti o eventualnom daljnjem istraivanju.
14. Zbog iznimne koncentracije arheolokih nalazita i nalaza te potencijalnih nalazita, u
sklopu teko preglednog terena (gusto raslinje) na prostoru pristupnog puta izmeu
VA24 i VA22 (od lokaliteta P10 do lokaliteta P33) pokoliti trasu zahvata i posjei
raslinje te nakon toga istraiti nalazita na trasi.
15. Na poloaju VA13, VA14 i pristupnog puta za VA13 pokoliti trasu zahvata i posjei
raslinje te nakon toga istraiti nalazita na trasi.
16. Prije eventualnog uklanjanja potrebno je dokumentirati ostatke PASTIRSKOG
STANA koji se nalazi zapadno od pristupnog puta koji povezuje vjetroagregat VA26
s postojeim VA5 (pozicija 5564908/ 4879209).
17. Sjeverozapadni bedem prapovijesne gradine koji je udaljen 160 metara od pozicije
VA26 i njegov neposredni okoli ne smije se ugroziti tijekom izvoenja radova.
18. Ouvati tragove tradicijskog gospodarenja u prostoru (bunari, lokve, pojilita, ogradni
suhozidi, zabrani i sl.), a po potrebi iste istraiti i dokumentirati.
19. U sluaju nailaska na arheoloke nalaze, prekinuti radove i zatititi nalaze te o
navedenom bez odgaanja obavijestiti nadleni konzervatorski odjel Ministarstva
kulture RH (Konzervatorski odjel u Zadru) kako bi se poduzele odgovarajue mjere
zatite nalaza i nalazita.
20. Svu projektnu dokumentaciju: Idejni projekt/Glavni projekt dostaviti nadlenom
konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture RH (Konzervatorski odjel u Zadru), radi
izdavanja posebnih uvjeta (za Idejni projekt) tj. prethodne suglasnosti (za Glavni
projekt).
Mjere zatite tla
21. Projektom organizacije gradilita odrediti mjesta za privremeno razvrstavanje i
odlaganje iskopanog materijala te parkiralite za vozila i strojeve na kojem poduzeti
mjere zatite od oneienja tla zauljenim tekuinama.
22. Ukoliko se spremnici s gorivom postavljaju na gradilitu, postaviti ih u prihvatne
posude ili izvesti s dvostrukom stjenkom.
23. Prilikom izvoenja zemljanih radova odvojiti humusni sloj tla, posebno ga odloiti,
zatititi od oneienja i po zavretku radova upotrijebiti za sanaciju lokacije.
Mjere zatite stanita i flore
24. Zabranjeno je u vrtae, kolievke, dolce i sitaste ponore odlagati iskopani materijal i
otpad ili iz njih vaditi matini supstrat (ljunak, pijesak, jalovinu i sl.).
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

54

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

25. Graevinske radove izvoditi u predvienoj zoni zahvata uz strogo ogranienje


kretanja mehanizacije zbog to manjeg naruavanja prirodne morfologije stanita i
ouvanja autohtone flore i vegetacije, osobito zatienih biljnih vrsta.
26. Nakon zavretka radova u radnom pojasu i ostalim privremeno koritenim
povrinama razrahliti povrinu tla, kako bi povrine im prije obrasla vegetacija.
Mjere zatite od buke
27. Bune radove obavljati tijekom dana, a samo u izuzetnim sluajevima, ukoliko to
zahtjeva tehnologija, tijekom noi.
28. Miniranje smije obavljati samo za to ovlatena tvrtka prema pravilima struke.
Miniranje se smije obavljati u vremenu do 08:00 do 17:00 h prema prethodnom
dogovoru s predstavnicima Grada Benkovca.
Mjere gospodarenja otpadom
29. Planirati odgovarajuu povrinu na kojoj e se privremeno skladititi otpad nastao
tijekom izgradnje.
30. Organizirati odvoz otpada ovisno o dinamici izgradnje.
31. Graevni otpad odvojeno sakupljati te oporabiti i/ili zbrinuti putem za to ovlatene
osobe.
32. Ambalani otpad skupiti, ovisno o vrstama ambalae, u spremnike te zbrinuti putem
za to ovlatene osobe.
C.2

MJERE ZATITE OKOLIA I MJERE UBLAAVANJA UTJECAJA NA


CILJEVE OUVANJA EKOLOKE MREE TIJEKOM KORITENJA

Mjere ublaavanja utjecaja na ciljeve ouvanja ekoloke mree/mjere zatite


ornitofaune
1. U cilju zatite ptica od sudara s lopaticama vjetroagregata tijekom noi, koristiti
minimalno osvjetljenje koje je propisano sukladno sigurnosti u zranom prometu. Za
nono osvjetljenje vjetroagregata koristiti uta ili crvena treperava svjetla s
periodinim paljenjem i gaenjem.
2. Program praenja vrsta ptica i imia koji predstavljaju ciljne vrste najbliih podruja
ekoloke mree ukljuiti u program praenja ornitofaune i faune imia.
3. Ukoliko rezultati praenja faune imia pokau da zahvat, odnosno pojedini
vjetroagregati, imaju negativan utjecaj na imie i uzrokuju usmrivanje jedinki, u
dogovoru s tijelom nadlenim za zatitu prirode, uskladiti reim rada i provesti
dodatne mjere zatite.
4. Ukoliko rezultati praenja ornitofaune pokau da oko pojedinih vjetroagregata dolazi
do veeg mortaliteta, u dogovoru s tijelom nadlenim za zatitu prirode, uskladiti
reim rada i provesti dodatne mjere zatite.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

55

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Mjere zatite od buke


5. S ciljem provjere kvalitete projekta i karakteristika instaliranih vjetroagregata, nakon
putanja vjetroelektrane u rad izmjeriti buku na referentnim tokama uz najizloenije
stambene kue naselja u naseljima D. Zrilii, Kalanjeva Draga i Marinovii.
6. Na temelju rezultata mjerenja buke, utvrene ocjenske razine buke usporediti s
zakonski propisanim doputenim vrijednostima za dnevno i nono razdoblje. Za
sluajeve prekoraenja propisanih razina buke poduzeti mjere zatite i regulirati
zvunu snagu vjetroagregata kako bi ocjenske razine buke bile u granicama
propisanih vrijednosti. Po zavretku probnog rada izraditi plan upravljanja bukom.
7. Vjetroagregate odravati prema uputama proizvoaa kako pri radu ne bi dolo do
poveane emisije buke.
8. Nakon putanja u rad nove opreme, mjerenjem provjeriti utjecaj buke koja se javlja u
okoliu kao posljedica njena rada.
Mjere zatite kulturno-povijesne batine
9. Omoguiti pristup postojeim lokalitetima kulturne batine u cilju njihovog
eventualnog istraivanja, dokumentiranja i slino.
C.3 MJERE ZATITE OKOLIA NAKON PRESTANKA KORITENJA
1. U sluaju demontae, odnosno uklanjanja vjetroelektrane s lokacije, izraditi potrebnu
dokumentaciju, ukljuujui projekt sanacije krajobraza sukladno tada vaeim
propisima i zateenoj situaciji na lokaciji.
2. Prostor sanirati prema izraenoj dokumentaciji.
C.4 PROGRAM PRAENJA STANJA OKOLIA I EKOLOKE MREE S
PLANOM PROVEDBE
Program praenja buke
U cilju provjere modeliranjem procijenjenog prostiranja buke, nakon putanja vjetroelektrane
ili njenog dijela u rad, obaviti mjerenja buke na referentnim tokama uz najizloenije
stambene kue naselja u naseljima D. Zrilii, Kalanjeva Draga i Marinovii.
Prvo mjerenje provesti na poetku rada zahvata, a nakon toga, mjerenja provoditi u
vremenskim razmacima od tri godine. Dodatna mjerenja provesti pri izmjeni uvjeta rada
odnosno pri izmjeni vjetroagregata ili dijela opreme.
Mjerenje mora provoditi ovlatena pravna osoba uz koritenje ISO 17025 umjerene mjerne
opreme.

Program praenja ornitofaune


Praenje utjecaja zahvata na ornitofaunu provoditi tijekom cijele godine za razdoblje od
minimalno dvije godine (ukljuujui i probni rad). Praenjem obuhvatiti dvogodinji ciklus
cjelogodinjeg redovitog obilaska terena i pretraivanje prostora oko vjetroagregata radi
utvrivanja broja eventualno stradalih i uginulih ptica. Praenje se mora zasnivati na
Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

56

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

rezultatima i metodama ornitolokog dijela studije utjecaja na okoli, a treba se sastojati od


sljedeeg.
1. Praenje lokalne zajednice ptica gnjezdarica sastoji se od izvoenja transekata
najmanje dva puta godinje, i to prvi sredinom travnja (od 10. do 20. travnja) i drugi
sredinom svibnja (od 10. do 20. svibnja) po istim trasama i istim metodama kako je to
uinjeno za vrijeme ornitolokih istraivanja za potrebe SUO. Transekte obaviti po
stabilnom vremenu bez oborina i jaeg vjetra. Ukoliko se tijekom izvoenja transekta
pogoraju vremenski uvjeti, cijeli transekt ponoviti drugi dan, opet u jutarnjim satima.
Rezultate transekata usporediti s rezultatima transekata provedenih tijekom terenskih
istraivanja nultog stanja za potrebe SUO i utvrditi postoje li bitne razlike. Na osnovi
toga utvrditi postoji li utjecaj zahvata na lokalnu zajednicu ptica te, ako postoji, kakav
je i koliki te na koje vrste ptica djeluje.
2. Praenje preletnikih i zimujuih populacija ptica se obavlja tijekom cijele godine to
znai da se tijekom cijele godine, sukladno godinjem ciklusu ptica, mora rasporediti
minimalno deset terenskih istraivanja kako bi bili obuhvaeni jesenja i proljetna
migracija, gnijeenje i poslijegnijezdea disperzija te zimovanje. Svaki terenski
izlazak mora biti najmanje trodnevni, a mora ukljuivati i none vrste ptica. Tijekom
tih istraivanja, u jutarnjim satima, treba provesti transekt u duini od najmanje dva
kilometra. Nakon transekta potrebno je pregledati sva podruja kroz koja nije proao
transekt. Tijekom noi utvrditi prisutnost nonih vrsta.
3. Promatranje ponaanja ptica odnosno njihove aktivnosti u blizini svakog pojedinog
vjetroagregata biljeiti najmanje jedan sat po vjetroagregatu mjeseno, rasporeeno
pravilno tijekom godine tako da se obuhvati cjelogodinji ciklus. Za svaku opaenu
pticu (krugu od 50 m od turbine za manje ptice, a u krugu od 250 m za grabljivice)
biljei se vrsta, broj primjeraka i ponaanje (leti, stoji, jedri, hoda, lovi i sl.). U sluaju
leta, odrediti poloaj i smjer leta, udaljenost od vjetroagregata te visinu u odnosu na
vjetroagregat (ispod nivoa elisa, u radijusu elisa, na rubu dohvata elisa, iznad ili ispod
vrha elise, visoko iznad elise i sl.).
4. Pretraivanje podruja vjetroelektrane radi utvrivanja broja eventualno stradalih i/ili
uginulih ptica obavljati najmanje jedan sat po vjetroagregatu mjeseno, rasporeeno
pravilno tijekom godine tako da se obuhvati cjelogodinji ciklus. U krugu od 50 m od
osnovice vjetroagregata pretraiti teren, u potrazi za povrijeenim ili eventualno
uginulim pticama. Za svaku uginulu pticu biljei se udaljenost od baze vjetroagregata,
vrsta, spol i te starost. O svakom nalazu uginule strogo zatiene vrste obavijestiti
tijelo nadleno za zatitu prirode. U sluaju poveanog pronalaska uginulih ptica
poveati uestalost nadzora (jednom u pet dana).
Ukoliko rezultati praenja stanja ornitofaune pokau da zahvat, odnosno pojedini
vjetroagregati, imaju negativan utjecaj na ornitofaunu, u dogovoru s tijelom nadlenim za
zatitu prirode, uskladiti reim rada: prilagoavanje i/ili ograniavanje rada vjetroagregata u
vrijeme najvee aktivnosti, osobito za vrijeme proljetnih i jesenskih migracija kao i dnevnih
migracija prema lovnom stanitu.
Rezultate i analizu svih aktivnosti praenja ornitofaune biljeiti i dostaviti sredinjem tijelu
dravne uprave nadlenom za poslove zatite prirode i Dravnom zavodu za zatitu prirode,
na kraju svake godine praenja, uz obaveznu procjenu potrebe dodatnih zatitnih mjera.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

57

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

U okviru zavrnog dvogodinjeg izvjetaja procijeniti postoji li potreba za daljnjim


praenjem ornitofaune.
Zavrnu odluku o potrebi dodatnih zatitnih mjera te potrebi nastavka praenja ornitofaune
donosi sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove zatite prirode.

Program praenja imia


Pratiti stanje populacije imia u trajanju od najmanje dvije godine nakon izgradnje
(ukljuujui probni rad) kako bi se utvrdio direktan utjecaj (stradavanje) na postojeu
populaciju imia, kao i eventualne promjene na irem podruju, a koje su mogle nastati
putanjem vjetroagregata u rad. Praenje stanja zapoeti im imii izau iz hibernacije i
trajati dok su imii aktivni, a najmanje po etiri dana mjeseno u razdoblju od oujka do
kraja listopada.
Praenjem obuhvatiti sljedee.
1. Praenje ometanja/gubitka sklonita i stanita utvrditi promjene u sastavu i brojnosti
vrsta imia prisutnih na podruju zahvata te promjene u ponaanju i/ili aktivnosti
imia, a osobito u odnosu na novonastale linearne elemente u prostoru (pristupne
ceste).
2. Praenje migracija vizualno promatranje uz pomo ultrazvunog detektora zapoeti
u kasnijim popodnevnim satima, od sumraka nastaviti praenje ultrazvunim
detektorom tijekom cijele noi u kombinaciji s hvatanjem mreama, a mogue je
koristiti i telemetrijsko praenje i odgovarajue druge metode.
3. Utvrivanje smrtnosti imia u radijusu jednakom visini vjetroagregata, a svakako ne
manjem od 70 m oko pojedinog vjetroagregata na nain da se pretrai podruje ispod
svakog vjetroagregata, (kombinirati s praenjem aktivnosti imia pomou
ultrazvunog detektora koje je potrebno provesti u noi prije pretraivanja). U sluaju
pronalaska stradale jedinke imia zabiljeiti vrstu imia, GPS poziciju svake
stradale jedinke, poloaj i udaljenost u odnosu na okolne vjetroagregate, stanje trupla i
tip ozljede.
4. Redovito praenje stanja kolonija u piljama Bela voda.
Ovisno o rezultatima praenja stanja nakon stavljanja vjetroelektrana u pogon, odrediti e se
da li je potrebno nastaviti monitoring ili poduzeti dodatne mjere zatite. U sluaju da se
utvrdi smrtnost imia predvidjeti provedbu svih moguih mjera zatite, ukljuujui i
prilagoavanje i/ili ograniavanje rada vjetroagregata u vrijeme najvee aktivnosti imia,
osobito za vrijeme proljetnih i jesenskih sezonskih migracija kao i dnevnih migracija prema
lovnom stanitu.
Rezultate i analizu svih aktivnosti praenja faune imia biljeiti i dostaviti sredinjem tijelu
dravne uprave nadlenom za poslove zatite prirode i Dravnom zavodu za zatitu prirode,
na kraju svake godine praenja, uz obaveznu procjenu potrebe dodatnih zatitnih mjera i/ili
izmjene postojeih.
U okviru zavrnog dvogodinjeg izvjetaja procijeniti postoji li potreba za daljnjim
praenjem faune imia.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

58

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Zavrnu odluku o potrebi dodatnih zatitnih mjera i/ili izmjeni postojeih te potrebi nastavka
praenja faune imia donosi sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove zatite
prirode.

Ekoloka mrea
Program praenja vrsta (ptice i imii) koje predstavljaju ciljne vrste najbliih podruja
ekoloke mree treba biti ukljuen u program praenja ornitofaune i faune imia.

C.5 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLI I


EKOLOKU MREU
Postupak procjene utjecaja zahvata na okoli provodi se na temelju Studije o utjecaju na
okoli koja predstavlja strunu podlogu koja obuhvaa sve potrebne podatke, dokumentaciju,
obrazloenja i opise u tekstualnom i grafikom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti
zahvata i mjere zatite okolia u odnosu na zahvat te program praenja stanja okolia.
Postupak procjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu provodi se na temelju Glavne
ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu koja je sastavni dio Studije o utjecaju na
okoli i izraeno je prema sadraju koji je propisan Prilogom V. Pravilnika o ocjeni
prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (NN, broj 118/09).
Nositelj zahvata pri realizaciji projekta vjetroelektrane VE VISIBABA ZD3P mora
primjenjivati sve mjere zatite okolia i mjere ublaavanja utjecaja na ciljeve ouvanja
ekoloke mree, kao i program praenja stanja okolia i ekoloke mree.
Izvoenje planiranog zahvata vjetroelektrane VE VISIBABA ZD3P uz primjenu propisanih
mjera zatite okolia i mjera ublaavanja utjecaja na ciljeve ouvanja ekoloke mree uz
provoenje programa praenja stanja okolia i ekoloke mree, ocjenjuje se zahvatom koji je
prihvatljiv za okoli.

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

59

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

D.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

POPIS SLIKA I TABLICA

Popis slika:
Slika 1.
Slika 2
Slika 3
Slika 4
Slika 5
Slika 6

Slika 7

Slika 8
Slika 9
Slika 10
Slika 11
Slika 12
Slika 13
Slika 14
Slika 15
Slika 16
Slika 17

Karta ireg podruja s oznaenom lokacijom zahvata ....................................................................... 6


Idejno rjeenje zahvata ...................................................................................................................... 9
Lokacija zahvata postojea VE ZD3 ............................................................................................ 10
Lokacija zahvata postojea VE ZD3 ............................................................................................ 11
Izvod iz karte ekoloke mree NATURA 2000 ............................................................................ 28
Karta istraivanog podruja s ucrtanim poloajima vjetroagregata i glavnim pravcima preleta
grabljivica. Punim crtama prikazani su pravci preleta kanjca (Buteo buteo) a.), tokasto kopca
(Accipiter nisus) b), iscrtkano zmijara (Circaetus gallicus) c) te vjetrue (Falco tinnunculus) d)
preko zone zahvata. Plavom tokom i odgovarajuim velikim slovima su oznaene toke sa kojih
je obavljeno promatranje. ................................................................................................................ 39
Kumulativni utjecaj planiranog zahvata VE ZD2P sa zahvatima planiranim u blizini. Prikaz
zonacije podruja oko vjetroelektrana; plavo zona srednjeg utjecaja (zona 2), zeleno zona
slabog utjecaja (zona 1). .................................................................................................................. 40
Broj preleta/km u odnosu na broj zabiljeenih vrsta/km ................................................................. 43
Broj preleta i broj zabiljeenih signala po skupinama/vrstama zabiljeenim tijekom istraivanja .. 43
Broj preleta pojedinih skupina/vrsta tijekom svakog istraivanog razdoblja .................................. 43
Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu lipnju na lokaciji VE
ZD3 .................................................................................................................................................. 44
Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu srpnju na lokaciji VE
ZD3 .................................................................................................................................................. 45
Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu kolovozu na lokaciji VE
ZD3 .................................................................................................................................................. 47
Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu rujnu na lokaciji VE
ZD3 .................................................................................................................................................. 48
Brojnost vrsta imia (M. schreibersii, M. capaccinii, M. blythii) u pilji Bela voda zabiljeenih
tijekom 2012. godine ....................................................................................................................... 50
Ukupna zabiljeena smrtnost imia kroz mjesece na lokaciji ZD3 .............................................. 51
Ukupna zabiljeena smrtnost imia kroz mjesece na lokaciji ZD2 .............................................. 51

Popis tablica:
Tablica 1
Tablica 2
Tablica 3
Tablica 4
Tablica 5
Tablica 6
Tablica 7
Tablica 8
Tablica 9
Tablica 10
Tablica 11
Tablica 12
Tablica 13
Tablica 14
Tablica 15

Koordinate vjetroagregata izgraene VE ZD3 .................................................................................. 7


Koordinate vjetroagregata planirane VE VISIBABA ZD3P ............................................................. 7
Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljne vrste podruja HR1000022 Velebit ................... 29
Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljne vrste podruja HR1000024 Ravni kotari ........... 32
Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljne vrste podruja HR1000026 Krka i okolni plato . 34
Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ugroene vrste ............................................................. 37
Vrste imia, broj jedinki i broj signala zabiljeenih snimanjem transekata tijekom travnja 2012.41
Vrste imia, broj jedinki i broj signala zabiljeenih snimanjem transekata tijekom svibnja i srpnja
2012. ................................................................................................................................................ 41
Vrste imia, broj jedinki i broj signala zabiljeenih snimanjem transekata tijekom kolovoza i
rujna 2012. ....................................................................................................................................... 42
Ukupni rezultati aktivnosti imia na istraivanom podruju. ....................................................... 42
Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu lipnju na lokaciji VE
ZD-3 i korelacija aktivnosti imia (pojedinano i ukupno) u odnosu na brzinu vjetra ................. 44
Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu srpnju na lokaciji VE
ZD3i korelacija aktivnosti imia (pojedinano i ukupno) u odnosu na brzinu vjetra ................... 46
Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu kolovozu na lokaciji VE
ZD3 i korelacija aktivnosti imia (pojedinano i ukupno) u odnosu na brzinu vjetra .................. 47
Ukupna aktivnost svih zabiljeenih vrsta imia u sekundama u mjesecu rujnu na lokaciji VE
ZD3 i korelacija aktivnosti imia (pojedinano i ukupno) u odnosu na brzinu vjetra ................. 48
Vrste imia zabiljeene na lokaciji VE ZD3 i mjeseci u kojima su zabiljeene ........................... 49

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

60

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o.

E.

SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

POPIS PROPISA

Zatita okolia i prirode:


Zakon o zatiti okolia (Narodne novine, broj 80/13)
Zakon o zatiti prirode (Narodne novine, broj 80/13)
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine, brojevi 64/08 i 67/09)
Uredba o ekolokoj mrei (Narodne novine, broj 124/13)
Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o
mjerama za ouvanje staninih tipova (Narodne novine, brojevi 07/06, 119/09)
Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (Narodne novine, broj
99/09)
Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (Narodne novine,
broj 118/09)
Zrak:
Zakon o zatiti zraka (Narodne novine, broj 130/11)
Gospodarenje otpadom:
Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13)
Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine, brojevi 23/07 i 111/07)
Kulturna batina:
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine, brojevi 69/99, 151/03, 157/03
ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12 i 136/12)
Energetika:
Zakon o energiji (Narodne novine, broj 120/12)
Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, broj 88/12)
Zatita od buke:
Zakon o zatiti od buke (Narodne novine, brojevi 30/09 i 55/13)
Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne
novine, broj 145/04)
Ostalo:
Zakon o vodama (Narodne novine, brojevi 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13)
Zakon o zatiti od poara (Narodne novine, broj 92/10)
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, brojevi 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12
i 80/13)

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia

61