You are on page 1of 14

POGON VJETROELEKTRANA

Dr. sc. Nijaz Dizdarevi - Dr. sc. Matislav Majstrovi - Dr. sc. Sran utobradi, Zagreb

UDK xxx.xxx.x:xxx.xx
PREGLEDNI LANAK

U ovom je radu predstavljen generiki model sustava za pretvorbu vjetra u elektrinu energiju. Razmotrena je
openita shema djelovanja vjetroelektrane koja obuhvaa elemente projektirane obzirom na tri oblika energije:
energiju vjetra, mehaniku energiju te elektrinu energiju. U svrhu analize pogona vjetroelektrane nuno je provesti
razmatranja elektronikog suelja prema izmjeninoj mrei, generatora, vjetroturbine kao pogonskog stroja te vjetra
kao primarnog izvora energije. Osnovna obiljeja pogona vjetroelektrane opisana su sa stajalita izbora izvedbe
vjetroelektrane obzirom na vrstu prikljuenja na mreu te stalnost brzine vrtnje glavne osovine.

Kljune rijei:

1.

vjetroelektrana, elektroniko suelje,


generator, vjetroturbina, vjetar

OPENITI
OPIS
SUSTAVA
ZA
PRETVORBU ENERGIJE VJETRA U
ELEKTRINU ENERGIJU

Sustav za pretvorbu energije vjetra u elektrinu energiju


(vjetroelektrana) transformira energiju gibajue zrane
mase u elektrinu energiju [10, 12]. Vjetar predstavlja
izrazito promjenjivi energetski resurs koji se ne moe
uskladititi. Obzirom na nemogunost uskladitenja
potrebno je definirati uvjete pogona sustava za
pretvorbu energije vjetra unutar elektroenergetskog
sustava. Vjetrenjae su u uporabi od 10. stoljea, a u
Europi su postale iroko rasprostranjene u 18. stoljeu.
Proizvodnja elektrine energije iz vjetroelektrana
zapoinje 1940-ih godina u Njemakoj, SAD i Danskoj.
Od tog doba kree masovna proizvodnja komponenti i
sustava vezanih uz vjetroelektrane. Stanje njihove
razvijenosti danas dosee razinu visoke pouzdanosti i
isplativosti. Razvijene su jedinice u rasponu od 500 kW
do 1500 kW koje se istiu visokom raspoloivou i
dobrim mogunostima povrata investicije.

Slika 1. Openita shema djelovanja vjetroelektrane


Energija vjetra transformira se u mehaniku energiju
koritenjem vjetroturbine koja ima jednu ili vie elisa.
Obzirom na razinu buke i vizualni efekt, izvedba s tri
elise predstavlja najee rjeenje. Spoj izmeu
vjetroturbine i generatora ostvaren je pomou
mehanike spojke. Mehanika spojka uobiajeno u sebi
ukljuuje mjenjaku kutiju s prijenosnikom pomou
kojeg se nia brzina vrtnje rotora vjetroturbine
prilagoava vioj brzini vrtnje rotora generatora.
Vjetroturbine novijeg dizajna koriste viepolne
niskobrzinske generatore koji su uglavnom sinkroni s
uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim
magnetima kako bi se uklonila potreba za mehanikim
prijenosnikom. U opremi nekih vjetroturbina nalazi se
sustav za upravljanje kutem zakreta elisa pomou kojeg
se utjee na iznos snage pretvorbe. Brzina vjetra mjeri
se anemometrom. Generator transformira mehaniku u
elektrinu energiju, a moe biti sinkroni ili asinkroni.
Ukoliko se radi o sinkronom generatoru, opremu je
potrebno proititi uvoenjem sustava uzbude ili

Openita shema djelovanja vjetroelektrane (slika 1)


obuhvaa elemente koji se projektiraju obzirom na tri
oblika energije: energiju vjetra, mehaniku energiju te
elektrinu energiju. Predoeni su samo glavni dijelovi
sustava (crtkanom linijom su oznaeni dijelovi koji nisu
prisutni u svim izvedbama).

polja generatora, te time i rotora, odvojena je od


frekvencije sustava. Rotor je u pogonu s promjenjivom
brzinom vrtnje koja se prilagoava trenutnim stanjima
brzine vjetra. Svaka vjetroturbina moe biti u izvedbi sa
ili bez sustava za regulaciju kuta zakreta elisa (eng.
pitch or stall regulated). Pomou tog regulacijskog
sustava, elisa se zakree oko njezine due osi.
Koritenjem regulacijskog mehanizma mogue je
smanjiti mehaniku snagu prema karakteristikama
vjetroturbine. Ukoliko vjetroturbina nije izvedena s
regulacijskim sustavom zakretanja, pozornost se pridaje
konstrukciji elisa. Elise se projektiraju u skladu s
aerodinamikim efektom. Na taj se nain vjetroturbinu
titi od povienja snage u uvjetima kada brzina vjetra
nadvisuje nazivnu razinu.

permanentnih magneta. Vjetroelektrana u izvedbi s


promjenjivom brzinom vrtnje prikljuuje se na mreu
putem suelja zasnovanog na energetskoj elektronici.
Elektroniko suelje moe biti projektirano na temelju
vrlo razliitih konfiguracija. Jedinica za kompenzaciju
jalove snage moe u sebi ukljuivati ureaj za korekciju
faktora snage (aktivne ili pasivne naravi) te filtere za
vie harmonike lanove. Filteri postaju neophodni
ukoliko su elektronike naprave prikljuene na mreu.
Rasklopna oprema treba biti projektirana na nain koji
omoguuje glatko prikljuenje na mreu to predstavlja
uobiajeni i standardizirani zahtjev. U standardima su
takoer specificirani zatitni ureaji koji su neophodni
za pogon proizvodne jedinice. Konano, upravljaki
sustav vjetroelektrane moe biti izveden s razliitim
stupnjevima sloenosti. Detaljniji opis nalazi se u
nastavku.

Obzirom na vrstu prikljuenja na mreu, veinu je


postojeih vjetroelektrana mogue svrstati u neku od
slijedeih skupina (slika 3):

Snaga koju vjetroturbina predaje generatoru prema


tipinom obliku ovisi o brzini vjetra (slika 2). Kod
vjetroelektrane s promjenjivom brzinom vrtnje, gornji I. Vjetroelektrana u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje
koja je izravno prikljuena na mreu:
dio krivulje koji se nalazi izmeu referentne brzine
A. Vjetroturbina s asinkronim generatorom i
vjetra vr i izlazne brzine vi mogue je odravati
B. Vjetroturbina sa sinkronim generatorom.
jednakim referentnoj snazi vjetroturbine Pr. Na slici 2
koritene su slijedee oznake: Pr referentna snaga II. Vjetroelektrana u izvedbi s promjenjivom ili
djelomino promjenjivom brzinom vrtnje:
vjetroturbine (najvea snaga koju vjetroturbina moe
A. Sinkroni ili asinkroni generator s
postii), vr referentna brzina vjetra (brzina vjetra pri
pretvaraem u glavnom strujnom krugu,
kojoj se postie referentna snaga), vu ulazna brzina
B. Asinkroni generator s upravljivim
vjetra (brzina vjetra pri kojoj vjetroturbina zapoinje
promjenjivim klizanjem i
predaju snage) i vi izlazna brzina vjetra (gornja granica
C. Asinkroni generator s nadsinkronom ili
brzine vjetra pri kojoj vjetroturbina ostaje u pogonu).
podsinkronom pretvarakom kaskadom.
U svakom od navedenih sustava vjetroturbina moe biti
u izvedbi sa ili bez sustava za regulaciju kuta zakreta
elisa. Prednosti vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom
brzinom vrtnje su jednostavnost i niski trokovi.
Asinkroni generator potrebno je opremiti s dodatnim
izvorom jalove snage. Vjetroelektrane u izvedbi s
promjenjivom brzinom vrtnje omoguavaju veu
proizvodnju elektrine energije, manja mehanika
naprezanja mehanikih dijelova te ravnomjerniju
proizvodnju koja je manje ovisna o promjenama vjetra i
njihanjima u sustavu. U nekima od tih vjetroelektrana,
spoj rotora vjetroturbine i generatora konstrukcijski je
izveden bez mjenjake kutije. Ponekad se pokazuje
potrebnim dodatno uvesti zasebnu kompenzaciju viih
harmonikih lanova zbog postojanja elektronikih
pretvaraa. Izravni prikljuak asinkronog generatora na
mreu najea je vrsta prikljuenja. Koristi se kod
velikog broja razliitih vjetroelektrana ije se
vjetroturbine nalaze u rasponu nazivnih snaga izmeu
50 kW i 1500 kW. Najvee jedinice uobiajeno su
izvedene bez regulacijskog sustava zakretanja elisa.
Izravni prikljuak sinkronog generatora na mreu
primjenjuje se samo kod manjeg broja malih
vjetroelektrana koje su uglavnom u samostojeim
sustavima. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom
brzinom vrtnje primjenjuju se sve ee.

Slika 2. Tipina krivulja ovisnosti snage vjetroturbine


o brzini vjetra (bez zakretanja elisa)
Obzirom na brzinu vrtnje, vjetroelektrane je mogue
podijeliti u dvije skupine [6]; sa stalnom brzinom vrtnje
te s promjenjivom brzinom vrtnje. U izvedbi sa stalnom
brzinom vrtnje [14], generator je izravno prikljuen na
elektroenergetsku mreu. Frekvencija sustava odreuje
brzinu vrtnje generatora te time i rotora. Niska brzina
vrtnje rotora vjetroturbine transformira se u visoku
brzinu vrtnje generatora putem mjenjake kutije s
prijenosnikom. Brzina vrtnje generatora ovisi o broju
pari polova i frekvenciji mree. U izvedbi s
promjenjivom brzinom vrtnje [17], generator je
prikljuen na mreu ili putem inverterskog sustava
zasnovanog na energetskoj elektronici ili napajanjem
uzbudnih namota generatora iz inverterskog sustava
vanjske frekvencije. Brzina vrtnje okretnog magnetskog

Slika 3. Vrsta prikljuenja vjetroelektrane na mreu


AC/DC/AC pretvarako suelje prema mrei. Svaka
kombinacija generatora i pretvaraa ima svoje prednosti
i nedostatke obzirom na trokove, sloenost, pogonske i
upravljake
karakteristike,
dinamika
svojstva,
harmonike lanove, regulaciju faktora snage...

Veliina pripadnih vjetroturbina sve vie raste. Osnovni


cilj pogona s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine
pronalazi se u optimizaciji njezine uinkovitosti,
odnosno u maksimiziranju iskoritenja raspoloive
energije vjetra. Vjetroturbine s promjenjivom brzinom
vrtnje tehnoloki su motivirane rjeenjima iz podruja
elektrinih pogona prilagodljive brzine. Pogon s
promjenjivom brzinom vrtnje mogue je ostvariti
koritenjem odgovarajue kombinacije generatora i
pretvaraa utemeljenog na energetskoj elektronici.
Jedan primjer predstavlja asinkroni generator s
kaveznim ili namotanim rotorom te sa statorskom ili
rotorskom pretvarakom kaskadom. U drugom
primjeru, sinkroni generator s uzbudnim namotom ili
uzbudnim permanentnim magnetima ima statorsko

U dananjem stanju razvoja niti jedna shema se ne


izdvaja kao znatno nadmonija u odnosu na ostale.
Testiraju se i vrednuju razliite konfiguracije
elektrinog dijela vjetroelektrane. U svrhu ilustracije
razmotrene su tri razliite sheme vjetroelektrane u
izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje i asinkronim
generatorom (slika 4). Na slici 4.a predoena je shema
prema kojoj se asinkroni generator s kaveznim rotorom
prikljuuje na mreu putem dualne pretvarake kaskade

promjenjivom brzinom vrtnje odnosi se na


vjetroelektranu u kojoj se koristi asinkroni generator s
namotanim rotorom te s elektroniki upravljivim
vanjskim djelatnim otporom prikljuenim na njegove
rotorske krugove (slika 6). Neki proizvoai smatraju
ovu shemu poeljnijom od ostalih zbog jednostavnosti
iako ima ogranieni raspon promjenjivosti brzine (do
10%). Postignuta je ravnomjernost momenta, ali bez
maksimizacije izlazne elektrine energije.

s izvorom napona i pulsno-irinskom modulacijom.


Prekidaki elementi su GTO tiristori (eng. gate turn off
thyristors), iako se u dananje doba na razinama snage
iznad 1 MW sve ee koriste IGBT tranzistori (eng.
insulated gate bipolar transistors) koji dozvoljavaju
znatno vie frekvencije prekidanja. Na slici 4.b,
asinkroni generator s kaveznim rotorom kombiniran je s
inverterskom kaskadom koja je zasnovana na izvoru
struje. S generatorske strane, pretvara je ASCI tipa
(eng. auto-sequential commutated inverter). Na mrenoj
strani koristi se konvencionalni fazno upravljivi
tiristorski inverter. Na slici 4.c predoen je statiki
Kramerov pogon s asinkronim generatorom dvostrukog
izlaza. U ovoj se konfiguraciji koristi asinkroni stroj s
namotanim rotorom te s rotorskom pretvarakom
kaskadom. Kaskada se sastoji od diodnog ispravljaa i
linijski komutiranog tiristorskog invertera.

Slika 5. Vjetroelektrana u izvedbi s promjenjivom


brzinom vrtnje koja koristi sinkroni generator s
permanentnim magnetima bez mjenjake kutije

Slika 6. Vjetroelektrana u izvedbi s promjenjivom


brzinom vrtnje koja koristi asinkroni generator
s upravljivim promjenjivim klizanjem
Poput elektrinih pogona, ni u analizi prijelaznih pojava
vjetroelektrana u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje
ne uvodi se samo jedan opi model pomou kojeg se uz
zadovoljavajuu tonost opisuje dinamiko vladanje
svih razliitih shema. U stvarnosti svaka konfiguracija
zahtijeva izradu individualnog modela koji ovisi o vrsti
generatora, pretvaraa i koritenih upravljakih sustava.
Zahtjevi poput vremenskog perioda promatranja odziva
i naravi prijelazne pojave takoer utjeu na postavke
modela.

Slika 4. Razliite sheme vjetroelektrane u izvedbi s


promjenjivom brzinom vrtnje i asinkronim
generatorom
Vjetroelektrana u izvedbi s promjenjivom brzinom
vrtnje moe biti izvedena sa sinkronim generatorom
(slika 5). Generator je konstruiran kao viepolni stroj s
permanentnim magnetima. U ovakvoj je izvedbi
uklonjena potreba za mjenjakom kutijom u pogonskom
dijelu. Izlazne se veliine generatora najprije ispravljaju,
a zatim invertiraju u izmjenine vrijednosti putem IGBT
invertera s izvorom napona i pulsno-irinskom
modulacijom. Alternativno rjeenje izvedbe s

Elektrine komponente agregata projektirane su za niske


napone (do 1000 V) zbog smanjenja trokova. Stoga su
u veini sluajeva neophodni transformatori. Samo
ukoliko su agregati individualno prikljueni na mreu ili
ukoliko je nazivna snaga vjetroelektrane manja od 100
kW, prikljuak se izvodi na niskonaponsku mreu. Ako
se nazivna snaga nalazi u rasponu izmeu 100 kW i
nekoliko MW, prikljuak se izvodi na srednje naponsku
mreu (10 kV - 66 kV) [7]. Velike vjetroelektrane (na

daljnjem koraku, pojednostavljenje reduciranog modela


postie se primjenom tehnika agregacije nad prethodno
razvijenim
singularno
perturbiranim
modelom
vjetroelektrane. U konanici, ovisno o uvjetima vjetra
mogue je dobiti model koji sa samo jednim agregatom
predstavlja vjetroelektranu.

primjer vie od 50 MW) prikljuuju se na


visokonaponsku mreu [8]. U nekim je zemljama
kriterij prema kojem se izvodi prikljuenje
vjetroelektrana na mreu vezan uz omjer izmeu snage
kratkog spoja u toki prikljuka i nazivne snage
vjetroelektrane. Meutim, ovaj je kriterij teko
zadovoljiti ukoliko je vjetroelektrana smjetena u
podruju s niskom prijenosnom moi. Agregati se na
mreu prikljuuju individualno ili u skupinama.
Konfiguracija prikljuka definira se na vie naina. Dva
osnovna su radijalni i serijski (slika 7).

2.

MODELIRANJE
VJETROELEKTRANE
OBZIROM NA ZAHTJEVE STABILNOSTI

Stabilnost elektroenergetskog sustava opisuje se kao


sposobnost zadravanja stanja pogonske ravnotee pri
normalnim uvjetima pogona te kao sposobnost
postizanja prihvatljivog stanja ravnotee u uvjetima
pogona nakon pojave poremeaja [1, 2, 3, 15].

Slika 7.

Stabilnost kuta rotora generatora odnosi se na


sposobnost zadravanja sinkronizma meusobno
povezanih sinkronih strojeva unutar ees-a pri normalnim
uvjetima pogona te nakon poremeaja. Stabilnost kuta
ovisi o sposobnosti odravanja i/ili ponovnog
uspostavljanja
stanja
ravnotee
izmeu
elektromagnetskog momenta i mehanikog momenta
svakog sinkronog stroja u sustavu. Nestabilnost se javlja
u obliku poveanog njihanja kuta rotora nekih
generatora to dovodi do gubitka sinkronizma s ostalim
generatorima. Odzivi glavnih varijabli promatraju se u
kratkotrajnom vremenskom periodu nakon nastanka
poremeaja. Obzirom na veliinu poremeaja, stabilnost
kuta se manifestira u dva oblika:

Osnovne konfiguracije prikljuenja agregata


unutar vjetroelektrane

Veina se postojeih naina izvoenja procjene


interakcije izmeu vjetroelektrane i elektrine mree
temelji na detaljnim modelima. Njima se simulira
vladanje pojedinanih agregata ili cijelog vjetroparka
tijekom prijelaznih reima rada. Osnovni nedostatak
temeljnih modela odnosi se na zahtjevnost prorauna
koja moe dosegnuti granicu nepraktinosti ukoliko se
razmatra vjetroelektrana s 20 i vie pojedinanih
agragata. Praktinost prorauna vrlo je znaajna
obzirom da pri razmatranju interakcije izmeu
vjetroelektrane i mree ukljuenje brzih dinamikih
lanova ne doprinosi uvijek dobivanju relevantne
informacije.
Koritenje
reduciranog
modela
vjetroelektrane uvelike olakava provoenje analize
stabilnosti velikog sustava. Time se javlja potreba za
dinamikim ekvivalentiranjem vjetroelektrane, pri emu
bi ekvivalent trebao zadrati relevantnu razinu dinamike
obzirom na elektrinu mreu. Ekvivalenti se postavljaju
na nain da je omoguen proraun utjecaja fluktuacije
brzine vjetra.

Stabilnost kuta obzirom na male poremeaje odnosi


se na sposobnost zadravanja sinkronizma pri
malim poremeajima. Poremeaji su dovoljno mali
tako da je linearizacija sustava jednadbi
dozvoljena u analitike svrhe.

Prijelazna stabilnost odnosi se na sposobnost


zadravanja sinkronizma nakon ozbiljnih prolaznih
poremeaja. Rezultirajui odziv sustava ukljuuje
pojavu velikih odstupanja kuteva rotora generatora
i pod izrazitim je utjecajem nelinearnog odnosa
snage i kuta.

Stabilnost napona odnosi se na sposobnost zadravanja


prihvatljivih iznosa napona u svim voritima sustava
pri normalnim uvjetima pogona te nakon poremeaja.
Nestabilnost se javlja u obliku progresivnog pada ili
porasta iznosa napona u nekim voritima. Glavni
uzronik nestabilnosti napona nalazi se u nesposobnosti
sustava da zadri odgovarajuu uravnoteenost
proizvodnje i tokova jalove snage unutar sustava u
kojem tereti imaju sposobnost oporavka snage. Odzivi
glavnih varijabli promatraju se u kratkotrajnom i
dugotrajnom vremenskom periodu nakon nastanka
poremeaja.

Prvi korak prema uspostavljanju takvih dinamikih


ekvivalenata predstavlja primjena metodologije za
redukciju reda modela. Vrijedno je napomenuti da se
tim tehnikama, dakle, ne izvodi agregacija ve se
reducira red sustava. To zapravo znai da je za svaku od
postojeih vjetroelektrana neophodno rijeiti manji broj
jednostavnijih diferencijalnih jednadbi. Tehnike poput
singularnih
perturbacija
pokazale
su
se
najprihvatljivijima u postizanju reduciranih modela uz
istodobno ouvanje prihvatljive razine tonosti. U

Obzirom na veliinu poremeaja, stabilnost napona se


takoer manifestira u dva oblika:

Stabilnost napona pri malim poremeajima odnosi


se na sposobnost sustava da upravlja naponima
nakon pojave malih promjena (promjene
optereenja ili ispadi elemenata mree).

Stabilnost napona pri velikim poremeajima odnosi


se na sposobnost sustava da zadri napone unutar
dozvoljenih granica nakon velikih poremeaja
poput trofaznog kratkog spoja.

pare kao medija kritinog za cjelokupni proces, tada bi


vie pozornosti bilo posveeno ouvanju pogona
generatora za sluaj udaljenijih poremeaja u mrei. U
uvjetima kada je iznos tromosti agregata distribuiranog
izvora nizak, a iznos vremena prorade zatite visok,
stabilnost distribucijske mree nije mogue odrati za
sve eventualne poremeaje.
Osobite probleme u nekim zemljama ini neeljena
prorada releja za otkrivanje brzine promjene
frekvencije. Ti releji imaju vrlo osjetljiva udeenja kako
bi otkrili pojavu otonog pogona. Meutim, u sluaju
velikih poremeaja poput ispada velikog sredinjeg
generatora, propad frekvencije uzrokuje neeljenu
proradu releja koji zatim iskljuuju veliki broj
distribuiranih izvora.

Stabilnost frekvencije opisuje se kao sposobnost


zadravanja frekvencije unutar nazivnog raspona
vrijednosti nakon ozbiljnih poremeaja koji ponekad
mogu rezultirati podjelom sustava na elektriki
meusobno razdvojene dijelove. Stabilnost frekvencije
ovisi o sposobnosti sustava da ponovo uspostavi stanje
uravnoteenosti izmeu proizvodnje i optereenja u
sustavu uz minimalni gubitak tereta. Odzivi glavnih
varijabli promatraju se u kratkotrajnom i dugotrajnom
vremenskom periodu nakon nastanka poremeaja.
Stabilnost frekvencije ocjenjuje se samo obzirom na
velike poremeaje.

Tijekom prijelazne nestabilnosti kod sinkronih


generatora dolazi do klizanja polova. Meutim, kada do
ubrzavanja dolazi kod asinkronih generatora, iz mree
se povlai veliki iznos jalove struje to nadalje uzrokuje
sniavanje napona u mrei i vodi prema nestabilnosti
napona. Granica stabilnosti stacionarnog stanja
asinkronog generatora takoer moe ograniiti njihovu
primjenu u vrlo slabim distribucijskim mreama.
Naime, vrlo visoka impedancija izvora napajanja ili
niska snaga kratkog spoja moe smanjiti maksimalni
moment asinkronog generatora na tako nizak iznos da
upitnim postaje ostvarenje nazivnog pogona generatora.

Prikljuenje vjetroelektrana na elektrinu mreu moe


imati znaajan utjecaj na sve vrste stabilnosti.
Vjetroelektrane se najee prikljuuju na distribucijsku
mreu. Suvremeni distribucijski sustavi projektirani su
na nain da omogue prihvat snage iz prijenosne mree
te da je zatim razdijele potroaima. Stoga je smjer
tokova djelatne i jalove snage uvijek bio od vie prema
nioj naponskoj razini. Meutim, uz znaajniju
penetraciju distribuiranih proizvodnih izvora tokovi
snaga mogu poprimiti obrnuti smjer. Na taj nain
distribucijska mrea vie ne bi bila pasivne naravi
(napajanje potroaa), ve aktivne prema kojoj bi tokovi
snaga i naponi bili odreeni na osnovi kako optereenja
tako i proizvodnje. Promjena tokova djelatne i jalove
snage koja je uzrokovana distribuiranom proizvodnjom
stvara znaajne tehnike i ekonomske posljedice po
elektroenergetski sustav.

U veini zemalja stabilnost se rijetko razmatra u


postupku procjene iskoristivosti proizvodnje elektrine
energije iz obnovljivih izvora. Meutim, ova e se
situacija vrlo vjerojatno promijeniti u skladu s
poveanom penetracijom obnovljivih izvora i njihovim
doprinosom sigurnosti mree. Vrste stabilnosti koje je
potrebno razmotriti odnose se na stabilnost kuta i
napona. U izoliranim sustavima poput onih na
udaljenim otocima, stabilnost frekvencije postaje
najznaajnijim problemom. U tim je situacijama
neophodno razmotriti utjecaj iznenadnog ispada veeg
broja distribuiranih izvora na dinamika svojstva
izoliranog sustava. Kvarovi u mrei, ispadi
konvencionalnih generatora i drugi poremeaji mogu
biti uzrokom ispada velikog broja distribuiranih
generatora to u nekim sluajevima dovodi do veeg
nedostatka proizvodnje i privremenog propada
frekvencije.

Analiza distribucijskih mrea do sada nije obuhvaala


problem stabilnosti obzirom da je mrea bila pasivne
naravi te da je uz stabilnu prijenosnu mreu zadravala
stabilnost u velikoj veini sluajeva. Nadalje, u ranim
shemama primjene distribuirane proizvodnje iji je cilj
bio proizvesti kWh iz novih obnovljivih izvora energije,
razmatranja prijelazne stabilnosti generatora nisu bila od
velikog znaenja. Naime, ukoliko bi poremeaj u
distribucijskoj mrei uzrokovao propad napona i ispad
distribuiranog proizvodnog izvora tada bi jedini gubitak
bio povezan s nemogunosti proizvodnje tijekom
kratkog vremenskog perioda. Agregat distribuiranog
izvora bi se ubrzao iznad dozvoljene brzine i bio
iskljuen proradom unutarnje zatite. Sustav upravljanja
pogonom agregata bi zatim priekao ponovnu uspostavu
prihvatljivih uvjeta u mrei i ponovo ga automatski
pokrenuo. Naravno, ukoliko distribuirani izvor nije
obnovljivog ve kogenerativnog tipa kod kojeg bi
shema proizvodnje bila posveena veinskoj isporuci

U sluaju poveane integriranosti vjetroelektrana i


elektroenergetskog sustava, brze promjene vjetra i vrlo
visoke brzine vjetra mogu rezultirati iznenadnim
gubitkom proizvodnje to nadalje dovodi do odstupanja
frekvencije i dinamiki nestabilnih stanja. Njihanje
frekvencije moe vrlo lako aktivirati proradu
frekvencijske zatite u vjetroelektrani. Previsoke
postavne vrijednosti podfrekvencijske zatite ine
ionako ozbiljnu situaciju nakon ispada proizvodnje jo
ozbiljnijom. Frekvencijski releji, naime, mogu iskljuiti
distribuirane generatore te ak i poveati nedostatak

proizvodnje. Ovakav razvoj situacije moe dovesti do


nestabilnosti frekvencije i sloma.

4. IZBOR GENERATORA VJETROELEKTRANE


Vjetroelektrane se uobiajeno dijele prema slijedeim
osobinama agregata [9]:

U analizi stabilnosti polazi se od generikog modela


proizvodne jedinice (slika 8). U postupku modeliranja
vjetroelektrane nuno je provesti razmatranja
elektronikog suelja prema izmjeninoj mrei,
generatora, vjetroturbine kao pogonskog stroja te vjetra
kao primarnog izvora energije.

Proizvodne jedinice u vjetroelektranama su uobiajeno


asinkroni ili sinkroni generatori. Zbog problema s
pouzdanosti, istosmjerni generatori rijetko se
primjenjuju. Sinkroni generatori se uglavnom koriste za
pretpostavljene uvjete otonog pogona. U sluaju
odabira sinkronog generatora, uzbudni sustav i regulator
brzine vrtnje potrebni su u svrhu odravanja napona i
frekvencije. Asinkroni generatori se gotovo uvijek
koriste u sluaju prikljuenja vjetroelektrane na krutu
mreu (mrea velike naponske i frekvencijske krutosti).
Njihova glavna prednost nalazi se u jednostavnoj i
jeftinoj konstrukciji. S druge strane, neophodno ih je
opremiti s kompenzacijskim ureajem (uglavnom
uklopive kondenzatorske baterije) kao i s prikljunim
ureajem za poetnu sinkronizaciju s mreom (eng. softstarter). Sinkroni se generatori ne koriste u
komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu
na krutu mreu. Sustav regulacije kuta zakretanja elisa
propelera ne izvodi se u svim sustavima iako je izraena
tendencija za njihovim ukljuenjem kod vjetroturbina
ija je nazivna snaga vea od 500 kW.

Slika 8. Generiki model proizvodne jedinice


3.

ELEKTRONIKO SUELJE
PREMA IZMJENINOJ MREI

U starijim izvedbama vjetroelektrana nije predvieno


postojanje elektronikog suelja prema mrei.
Elektroniko suelje javlja se u suvremenim izvedbama.
U tablici 1 na openiti su nain navedena osnovna
obiljeja pogona vjetroelektrane sa i bez elektronikog
suelja prema izmjeninoj mrei [11].
Tablica 1.

Razlike u pogonu vjetroelektrane sa i bez


elektronikog suelja prema izmjeninoj
mrei

Obiljeje
Regulacija
napona

Bez suelja
Ovisi o izlaznoj
djelatnoj snazi
vjetroelektrane.

Optereenje
voda

Mogue smanjiti u
periodu visokih
optereenja.

Upravljanje
disperziranim
sustavima
Harmonici

Start, upravljanje i
zaustavljanje
agregata poznate su
procedure.
Ne smatraju se
problemom kod
veine trofaznih
rotirajuih
generatora.

Prenaponi i
propadi
napona

Namoti generatora
mogu izdrati
odstupanja napona.

Zatita

Standardi su
dovoljno dobro
poznati i
dokumentirani.

Stalna brzina vrtnje, konstantna frekvencija,


Promjenjiva brzina vrtnje, konstantna frekvencija i
Promjenjiva brzina vrtnje, promjenjiva frekvencija.

Vjetroelektrane sa stalnom brzinom vrtnje i


konstantnom
frekvencijom
koriste
mehanikohidrauliki sustav regulacije brzine vrtnje pomou kojeg
upravljaju elisama propelera turbine. U njima, generator
moe biti asinkroni ili sinkroni. Asinkroni generator
dodatno je opremljen lokalnim izvorom jalove snage u
svrhu podravanja samouzbude i odravanja napona na
prikljunicama. U pogonu je pri relativno konstantnoj
frekvenciji (500.5 Hz) izmeu stanja praznog hoda i
nazivnog optereenja.

Sa sueljem
Ovisi o izlaznoj djelatnoj
snazi te o razdjeljivoj
jalovoj snazi
vjetroelektrane
Mogue smanjiti u periodu
visokih optereenja. Jalova
snaga raspoloiva za
optimizaciju ukupne
prividne snage.
Openito, elektroniko
suelje ima brzi odziv.

U izvedbi vjetroelektrane sa stalnom brzinom vrtnje i


konstantnom frekvencijom, sinkroni generator ima vei
faktor efikasnosti i pouzdanosti, ali tee zadrava
sinkronizam u uvjetima poremeaja brzine vrtnje
nastalih zbog brzih promjena vjetra i/ili poremeaja u
mrei poput kratkog spoja. Sposobnost proizvodnje
jalove snage dodatna je prednost sinkronog generatora
ako se vjetroelektrana prikljuuje na naponski slabu
mreu.

Tehnoloki starija rjeenja


zahtijevaju filtriranje.
Naprednija su istija, ali
trae pozornost kod viih
harmonika lanova.
Mogue je ponitenja
harmonika koji dolaze iz
mree.
Starija rjeenja su
osjetljiva na odstupanja
napona. Naprednija
rjeenja su prilagodljivija.
Standardne sheme zatite
su primjenjive na
elektroniko suelje. Trend
ide za unutarnjom
programskom podrkom.

U sluaju prikljuenja na ve izgraenu mreu dobre


infrastrukture, asinkroni generator je u prednosti jer je
znatno jeftiniji i robusniji, a ima i jednostavniji sustav
upravljanja. Osim toga, uvjeti odrivosti sinkronizma
fleksibilniji su u usporedbi sa sinkronim generatorom.
Izvedba vjetroelektrane sa stalnom brzinom vrtnje i
konstantnom frekvencijom ima optimalan pogon samo

izvora konstantne djelatne snage na naponski slabu


mreu, mogui su problemi stabilnosti napona, to je
dobro poznata pojava u HVDC prijenosu. Naime,
statiki frekvencijski pretvara (AC/DC/AC) mogue je
promatrati kao HVDC sustav primijenjen na niskom
naponu i bez istosmjernog voda.

za jedan omjer izmeu brzine vrha elise propelera i


brzine vjetra. Naime, samo se pri jednom omjeru postie
maksimalna djelatna snaga. Ukoliko omjer odstupa od
optimalnog, djelatna snaga manja je od maksimalne.
U literaturi je dobro poznata izvedba vjetroelektrane s
promjenjivom brzinom vrtnje i konstantnom
frekvencijom. Takve vjetroelektrane imaju generator s
promjenjivom brzinom vrtnje i vjetroturbinu koja rotira
razliitim brzinama vrtnje ovisno o promjenjivosti
brzine vjetra. Ostvariv je optimalni pogon za svaki
omjer izmeu brzine vrha elise propelera i brzine vjetra,
odnosno za svaku brzinu vjetra. Meutim, tada su na
elektrinoj strani vjetroelektrane poveani poetni
investicijski trokovi zbog sloenije izvedbe
prikljuenja na mreu.

Prema dostupnim informacijama, investitori se


uglavnom odluuju za inicijalno jeftiniju varijantu,
dakle za vjetroelektranu u izvedbi sa stalnom brzinom
vrtnje i konstantnom frekvencijom uz koritenje
asinkronog generatora u pogonu na krutu mreu.
5. VJETROTURBINA
Aerodinamika snaga rotora vjetroturbine Pw (W) u
uvjetima uravnoteenog toka zrane mase [6, 10, 12],
rauna se koritenjem izraza

U sluaju primjene sinkronog generatora izvedba


ukljuuje statiki pretvara frekvencije zasnovan na
energetskoj elektronici. U sluaju primjene asinkronog
generatora izvedba ukljuuje diodni ispravlja u
mostnom spoju za regulaciju djelatnog otpora rotora i
promjenu
brzina/moment
(/T)
karakteristike
asinkronog stroja. Istodobno su na mehanikohidraulikoj strani trokovi smanjeni, jer se regulacija
brzine vrtnje agregata vie ne izvodi na turbini koja time
postaje jednostavnija.

1
(1)
Pw = c p ( , )ApropVw30 ,
2
gdje cp(, ) oznaava svojstveni koeficijent, gustou

zraka (1.225 kg/m3), Aprop povrinu obrisa propelera


(m2) i Vw0 srednju brzinu vjetra (m/s).

Ukoliko se radi o vjetroturbini reguliranoj pomou kuta


zakreta elisa propelera, aerodinamika snaga rotora
vjetroturbine ne iskazuje se samo u ovisnosti o brzini
vjetra, ve i o svojstvenom koeficijentu cp(, ).
Svojstveni koeficijent cp(, ) ovisan je o kutu zakreta
elisa propelera () i omjeru izmeu brzine vrha elise
propelera i srednje brzine vjetra
(2)
= rpropT Vwo ,

Nazivnu snagu generatora s promjenjivom brzinom


vrtnje potrebno je dimenzionirati u iznosu koji je i do
pet puta vei od optimalnog iznosa nazivne snage
generatora sa stalnom brzinom vrtnje. tovie, osim
cijene generatora poveava se i bojazan od pojave
poveanja ukupne harmonike izoblienosti zbog
primjene statikih pretvaraa.

gdje rprop oznaava radijus propelera (m), a T brzinu


rotora vjetroturbine (radm/s). Odnosi izmeu kuta
zakreta , smjera vjetra i ravnine vrtnje predoeni su na
slici 9.

Iako je najskuplji dio vjetroelektrane njezina turbina,


veliina i cijena generatora uz ukljuenu uinkovitost
regulacijskog sustava neosporno ine znaajne
investicijske trokove. Neophodna je paljiva
financijska analiza kojom bi se odredila opravdanost
uvoenja pogona s promjenjivom brzinom vrtnje. Prema
nekim statistikama, pogon s promjenjivom brzinom
vrtnje na godinu postie i do 40% vei iznos predane
elektrine energije od pogona sa stalnom brzinom. Ako
je cijena isporuene energije dovoljno visokog iznosa,
mogue je postii ekonomsku isplativost i uz vee
poetne investicijske trokove pogona s promjenjivom
brzinom vrtnje.

Slika 9. Kut zakreta elisa propelera


Svaka vjetroturbina ima razliit svojstveni koeficijent
cp(, ) koji se dobiva eksperimentalnim postupkom.
Razvijene su analitike aproksimacije koje uvelike
olakavaju njegovo izraavanje. Koeficijent se iskazuje
numeriki s veim brojem konstantnih faktora
dobivenih metodom aproksimacije. Na slici 10 predoen
je tipini oblik krivulje svojstvenog koeficijenta dobiven
analitikom aproksimacijom. Uvoenjem dodatne
proporcionalno-integracijske povratne veze po snazi
(ponekad i brzini vrtnje) agregata izvodi se stabilizacija
odziva vjetroturbine putem kuta zakreta elisa propelera
. Slino stabilizacijsko djelovanje poznato je iz pogona
sinkronog generatora u ijem se uzbudnom sustavu
nalazi stabilizator elektroenergetskog sustava (PSS).

Kombinirana primjena generatora s promjenjivom


brzinom vrtnje i statikog pretvaraa frekvencije
pomae u izbjegavanju problema vezanih uz stabilnost
kuta i regulaciju frekvencije, odnosno elektromehanika
njihanja. Iznenadne promjene brzine vjetra vie ne
uzrokuju promjene injektirane snage vjetroelektrane.
Razlika snage na rotirajuoj osovini pohranjuje se
unutar kombinirane inercije agregata u obliku kinetike
energije (agregat se ubrzava/usporava kako vjetar
ubrzava/usporava). Kod prikljuenja vjetroelektrane kao

Sustav regulacije kuta zakreta elisa propelera


potrebno je pravilno modelirati obzirom da kut zakreta
izravno utjee na ulaznu mehaniku snagu te time i na
elektrinu snagu koju isporuuje generator. Ovaj sustav
se osim za stabilizaciju odziva koristi i za ograniavanje
snage koja se predaje mrei u uvjetima visokih brzina
vjetra. Kako se poveavaju vrijednosti kuta zakreta ,
koriste se nie krivulje sa slike 10 ime se dobivaju
smanjene vrijednosti svojstvenog koeficijenta cp(, ).

snazi. Crtkanom linijom spojeni su maksimumi krivulja


snage, odnosno optimalne pogonske toke obzirom na
razliite brzine vrtnje.

Slika 12. Karakteristika 400 kW vjetroturbine i


asinkronog generatora stalna brzina vrtnje

Slika 10. Svojstveni koeficijent cp(, )


Stoga je u uvjetima otonog pogona regulator brzine
vrtnje/frekvencije mogue izvesti putem sustava
regulacije kuta zakreta. Na slici 11 predoen je model
sustava regulacije kuta zakreta s povratnom vezom po
izlaznoj snazi generatora Pe. Proporcionalnointegracijski lan stvara referentnu brzinu promjene kuta
* koja se ograniava u svrhu izbjegavanja
preoptereenja mehanizma. Izlaz iz integratora takoer
je ogranien, a predstavlja referentni kut zakreta *.
Regulacijskim lanom drugog reda predstavljen je
aktuator te dinamika elisa propelera.

Slika 13 Upravljaka strategija zasnovana na najveoj


snazi promjenjiva brzina vrtnje
U uvjetima niske brzine vjetra, prate se vrijednosti
krivulje snage u potrazi za maksimumom energije koju
predaje vjetroturbina. Pri veim brzinama vjetra javljaju
se izvjesna pogonska ogranienja poput ogranienja
mehanike brzine, nazivnog momenta i ogranienja
snage sustava. U tom je podruju potrebno modificirati
upravljaku strategiju na odgovarajui nain kako se ne
bi naruila ogranienja. Modifikaciju je prema jednom
od pristupa mogue izvesti upravljanjem momentom
generatora kako bi se ograniila brzina vrtnje rotora kod
vjetroturbina bez sustava za regulaciju kuta zakreta.
Prema drugom pristupu, upravlja se brzinom vrtnje
putem regulacije kuta zakreta elisa propelera i postavlja
referentna veliina momenta generatora na nazivnu
vrijednost. Openito, izvedbe s promjenjivom brzinom
vrtnje imaju ulaznu referentnu snagu prema kojoj se
izvodi regulacija njihove izlazne snage, ali samo pri
vrijednostima koje su nie od najvee raspoloive snage
vjetra.

Slika 11. Sustav regulacije kuta zakreta elisa


Na temelju svojstvenog koeficijenta cp(, ) te nazivnih
veliina vjetroturbine i generatora mogue je definirati
pogonsku toku na temelju mehanikih karakteristika
vjetroturbine. Na slici 12 predoene su karakteristike
400 kW vjetroturbine i asinkronog generatora u okviru
izvedbe sa stalnom brzinom vrtnje i konstantnom
frekvencijom. Pogonska toka vjetroturbine nalazi se u
sjecitu izmeu jedne od karakteristika vjetroturbine (u
ovisnosti o brzini vjetra) i karakteristike generatora.
Sustav upravljanja kod vjetroturbine s promjenjivom
brzinom vrtnje poprima vrlo razliite oblike. Prema
najrasprostranjenijem
obliku,
aerodinamika
uinkovitost optimira se iskoritavanjem najvee
raspoloive snage pri svakoj brzini vjetra. Na slici 13
predoeno je upravljanje prema najveoj raspoloivoj

Ukupni aerodinamiki moment rotora definiran je kao


zbroj srednjeg momenta i momenata koji su definirani
razliitim njihanjima. Srednji moment Tae0 dobiva se na
osnovi (1) i (2) u obliku

Tae 0 =

c p ( , )
1
.
= r 3 Vw20

T 2
Pw

Ukupni aerodinamiki moment rotora dobiva se kao


zbroj pojedinanih momenata svake elise

(3)

Nb

Tae = Tbi .

Glavni superponirajui utjecaji na srednji moment


javljaju se zbog sjenke stupa (eng. tower shadow),
vertikalnog profila vjetra (eng. wind shear) i
gravitacijskog optereenja (teina svake elise).

Zbog zahtjeva za poveanom upravljivosti vjetroturbine,


momentna slijednost pogonskog sustava uobiajeno se
postie pomou 'mekog' osovinskog spoja ili specijalnih
elastinih spojki. Pri modeliranju pogonskog sustava,
potrebno je primijeniti viemasene ekvivalente. Na taj
se nain prepoznaju torzijska njihanja niske frekvencije
koja dominiraju dinamikim vladanjem vjetroturbine.
Model pogonskog sustava ukljuuje tromosti
vjetroturbine, generatora i mjenjake kutije koja spaja
dvije rotirajue osovine. Red modela se odreuje na
temelju broja rotirajuih masa (ili spojnih masa).
Dvomaseni model (turbina i generator) predstavlja
rezonantni sustav manje sloenosti (slika 16). Tromost
mjenjake kutije obino je znatno manja od tromosti
generatora (1/30). Stoga mjenjaka kutija nema
dinamiki utjecaj pri niim frekvencijama njihanja,
odnosno zasebno se uglavnom ne modelira. Ipak,
ostavlja se mogunost njezinog ukljuivanja u okviru
tromosti generatora. Izbor drugog reda modela zasnovan
je na poznavanju dominantnih temeljnih modova
rezonancije pogonskog sustava te elje za odravanjem
niskog stupnja sloenosti ukupnog modela. Osim s
dvomasenim ekvivalentom, pogonski sustav mogue je
modelirati koritenjem jo dva mehanika ekvivalenta;
tromasenim i esteromasenim.

Sjenka stupa odnosi se na pojavu smanjenja


aerodinamikog momenta elise propelera obzirom na
njezin prolazak ispred stupa. Smanjenje momenta javlja
se zbog smetnje u toku vjetra koju stvara stup. Promjena
momenta Tts za svaku elisu i definirana se izrazom

Tts = 2

Tae 0
Wts ( i ) ,
Nb

(4)

gdje je Nb broj elisa propelera vjetroturbine, a Wts


koeficijent sjenke stupa ovisan o kutu i elise propelera

[(

)] (

t 0 + t p cos p i * ;

Wts ( i ) =
0 u protivnom

T i * + T

(10)

i =1

(5)

U prethodnom izrazu koritene su slijedee oznake: p =

/ T, T = i / 2, * kut azimuta elise propelera i t0 i tp


empirijski faktori.

Vertikalni profil vjetra odnosi se na poveanje brzine


vjetra obzirom na poveanje visine. Ova pojava takoer
proizvodi promjenu momenta koja je uzrokovana
gradijentom brzine vjetra po uzdunoj visini h povrine
obrisa elise propelera Ar. Promjena momenta Tws
obzirom na utjecaj vertikalnog profila vjetra definira se
prema izrazu

Tae 0
(6)
Wws ( i )
Nb
gdje je Nb broj elisa propelera vjetroturbine, a Wws
koeficijent vertikalnog profila vjetra koji je ovisan o
kutu i elise propelera prema
Tws = 2

Wws ( i ) = m

m(m 1) (0.75 r )
0.75 r
sin i +
cos 2 i .
h
h2
2
2

(7)
Slika 16. Dvomaseni evivalent pogonskog sustava

Teina elise propelera takoer stvara dodatni teret.


Ukoliko se elise gibaju brzinom koja je potpuno jednaka
brzini osi vratila, odnosno ukoliko se cijeli rotor smatra
jednim tijelom, utjecaj teine elise bio bi poniten.
Meutim, u detaljnijem modelu u kojem se razmatra
elastini spoj izmeu svake elise i vratila, promjena
momenta Twb uslijed utjecaja teine elise (Mbi g)
definira se prema izrazu
(8)
Twb = rcdg M bi g cos i .

Za npr. vjetroturbinu sa stalnom brzinom vrtnje i


konstantnom frekvencijom te bez sustava za regulaciju
kuta zakreta elisa propelera, primjer ovisnosti snage o
brzini vjetra predoen je na slici 17. Primjer se odnosi
na vjetroturbinu NORDEX N-50 nazivne snage 800
kW. Za navedenu vjetroturbinu, ovisnost aerodinamike
snage rotora vjetroturbine Pw (W), odnosno ulazne
mehanike snage generatora, o brzini vjetra Vw (m/s)
aproksimirana je polinomom estog reda
Pw = a6Vw6 + a5Vw5 + a4Vw4 + a3Vw3 + a2Vw2 + a1Vw + a0 (11)

Na temelju prethodno predoenih izraza za razliite


doprinose, moment Tbi koji proizvodi svaka elisa
propelera vjetroturbine definira se pomou izraza

Tbi =

Tae 0
+ Tts + Tws + Twb .
Nb

U prethodnom su izrazu koeficijenti polinoma odreeni


minimiziranjem funkcije zbroja kvadrata odstupanja.
Dobivene su slijedee vrijednosti koeficijenata: a6=0.2166248, a5=18.01868, a4=-541.4492, a3=6813.510,

(9)

10

pri emu je Vramp definiran u obliku

a2= -29382.79, a1= 43470.16, i a0= -8490.896. Obzirom


da proizvoai vjetroturbina u pravilu tablino
obznanjuju opisanu ovisnost, aerodinamika snaga Pw
se u analizi prijelaznih pojava uglavnom proraunava na
temelju aproksimacijskog polinoma (11), a ne temeljem
polaznog izraza (1).

Vramp = MAXR *VwB

800000

Komponenta udarne promjene brzine vjetra VwG


definirana je pomou izraza

700000
snaga vjetroturbine (W)

(15)

Veliina MAXR definira maksimalni koeficijent linearne


promjene prema osnovnoj komponenti brzine vjetra
VwB, t vrijeme, T1R i TR vremenski trenutak poetka i
ukupno trajanje linearne promjene.

900000

600000
500000

VwG

400000
300000

= Vsico
0

za

t < T1G

za

T1G t T1G + TG , (16)

za

t > T1G + TG

pri emu je Vsico definiran u obliku

200000

t T1G
1
Vsico = MAXG *VwB sin 3
TG
2

100000
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10111213141516171819202122232425
brzina vjetra (m/s)

Slika 17. Ovisnost snage vjetrotubine o brzini vjetra

Analiza stabilnosti vjetroelektrane uvelike ovisi o


modelu promjene brzine strujanja vjetra [13]. Promjena
brzine vjetra Vw uzrokuje promjenu aerodinamike
snage Pw, nakon ega prema jednadbi gibanja dolazi do
promjene elektrine snage koju generator injektira u
mreu. Promjenjivost injektirane snage uzrokuje pojavu
promjenjivog iznosa napona u voritu prikljuenja
vjetroelektrane te time i u iroj utjecajnoj okolini unutar
distribucijske mree. Uglavnom se prorauni provode
uz pretpostavku da u najsloenijem obliku brzina vjetra
ima etiri komponente prema izrazu

Prema Weibull raspodjeli vjerojatnosti, komponenta VwN


definirana je izrazom

VwN = c [ ln (r )] k ,
1

Prema funkciji spektralne gustoe, komponenta VwN


definirana je izrazom

(12)

za

T1R t T1R + TR , (14)

za

t > T1R + TR

(19)

pri emu je
1
i = i ,
2

(20)

SV ( i ) =

2K N F 2 i
F
i
1 +
Vw
2

.
2

(21)

U izrazima (19-21), veliina i oznaava sluajni broj


temeljen na jednolikoj raspodjeli u intervalu [0:2],
SV(i) funkciju spektralne gustoe, brzinu (za N=50,
=0.5-2.0 rad/s), KN povrinski koeficijent (KN=0.0010.040), F skalu turbulencije (F=600-700 m) i Vw brzinu
vjetra na ref. Visini (m/s).

Komponenta linearne promjene brzine vjetra VwR


definirana je pomou izraza

t < T1R

VwN = 2 [SV ( i ) ] 2 cos( i t + i ) ,


i =1

Osnovna komponenta brzine vjetra VwB definirana je


pomou izraza
(13)
VwB = konst.

za

(18)

pri emu k i c oznaavaju koeficijente nagiba i


skaliranja (k=1.9 za A=6.8 m/s, c=0.1VwB), a r sluajni
broj temeljen na jednolikoj raspodjeli unutar intervala
[0:1].

pri emu VwB predstavlja osnovnu komponentu brzine


vjetra (eng. base), VwR komponentu linearne promjene
brzine vjetra (eng. ramp), VwG komponentu udarne
promjene brzine vjetra (eng. gust) i VwN komponentu
promjene brzine vjetra koja je podlona umu (eng.
noise).

= Vramp

MAXR *VwB

. (17)

Komponentu promjene brzine vjetra VwN podlonu umu


mogue je definirati na dva naina. Prvi je poznat pod
nazivom Weibull raspodjele vjerojatnosti, a drugi pod
nazivom funkcije spektralne gustoe.

6. VJETAR

Vw = VwB + VwR + VwG + VwN ,

t T1G
1 cos 2
TG

Veliina MAXG definira maksimalni koeficijent udarne


promjene prema osnovnoj komponenti brzine vjetra
VwB, t vrijeme, T1G trenutak poetka udarne promjene i
TG ukupno trajanje promjene.

-100000

VwR

t T1R
.
TR

11

7.

Kod jednomasenog rotora, dinamika osovine agregata


definirana je diferencijalnom jednadbom

TRANZIJENTNI MODEL AGREGATA U


VJETROELEKTRANI

d m Tm D m Te ,
=
dt
2H

U studijama stabilnosti koriste se standardni modeli


sinkronih ili asinkronih generatora. U aerodinamikom
dijelu, dovoljno je koristiti srednji moment (promjenjiv
obzirom na brzinu vjetra) uz dvomaseni model
pogonskog sustava [4, 5]. Ukoliko je vjetroelektrana u
izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje te asinkronim
generatorom koji je izravno prikljuen na mreu,
potrebe studije stabilnosti potpuno zadovoljava
tranzijentni model asinkronog generatora drugog reda.
Tranzijentni model drugog reda ima dvije diferencijalne
jednadbe elektrinih varijabli te tri diferencijalne
jednadbe gibanja rotora za dvomaseni pogonski sustav.
Ukoliko je vjetroelektrana u izvedbi s promjenjivom
brzinom te s elektronikim pretvaraem na statorskim
prikljunicama, potrebno je koristiti potpune modele
generatora (etvrtog reda za asinkroni generator i estog
reda za sinkroni generator). Ako je neophodno
simulirati vladanje pretvaraa i njegove sklopne
operacije, koriste se izravni abc-koordinatni modeli
generatora.

u kojoj Te i Tm oznaavaju elektromagnetski i mehaniki


moment generatora (pu), D ukupni koeficijent
priguenja (pu/pu), m brzinu vrtnje generatora (pu) i H
vremensku konstantu tromosti agregata (s). Za sluaj
koritenja jednomasenog rotora, konstanta H uzima se
jednakom odgovarajuoj konstanti vjetroturbine za
poremeaje koji dolaze sa strane primarnog izvora
energije, odnosno vjetra. Za poremeaje koji dolaze sa
strane elektrine mree, konstanta H uzima se
jednakom
odgovarajuoj
konstanti
asinkronog
generatora. Priblian odnos konstanti tromosti
vjetroturbine i generatora reda je veliine 10:1.
Elektromagnetski Te i mehaniki Tm
proraunavaju se temeljem izraza
Te = E d' I d + E q' I q 0 S ; Tm = Pw 1
m S ngen

d c
= T m ,
dt
n

Dc + D g

cc
D
c + c T D m +
n
n
n2
d m

=
Hg
dt

2 H m + 2
n

u kojem se reaktancija X, vremenska konstanta T0' i pu


frekvencija 0S dobivaju koritenjem jednadbi

X r + X mag

0 S Rr

; 0 S = 1 + d n . (23)
dt

Nakon d-q dekompozicije, izraz (22) postaje


dEq'
Eq' X X '
= ( 0 S m )Ed' ' +
Id ,
dt
T0
T0'

(24)

E' X X ' .
dE d'
Iq
= ( 0 S m )Eq' d'
T0
T0'
dt

(25)

(28)

m Te
, (30)

u kojima je
kut torzije osovine izmeu rotora vjetroturbine
i rotora asinkronog generatora (rade),
T, m brzina vrtnje rotora vjetroturbine i generatora
(pu, u stacionarnom stanju vrijedi T=m/n),
1:n
reduktorski prijenosni omjer izmeu dvije
brzine,
Pw
aerodinamika snaga (W),
Vw
brzina vjetra (m/s),
nazivna snaga generatora (VA),
Sngen
cc
koeficijent torzijske krutosti (pu/rade),
Dc
koeficijent torzijskog priguenja spoja izmeu
rotora vjetroturbine i rotora generatora (pu/pu),
DT
koeficijent priguenja vjetroturbine (pu/pu),
Dg
koeficijent priguenja mjenjake kutije (pu/pu),
koeficijent priguenja generatora (pu/pu),
Dm
HT
vremenska konstanta tromosti vjetroturbine (s),
Hg
vremenska konstanta tromosti mjenjake kutije
(s), i
Hm
vremenska konstanta tromosti generatora (s).

,
d E gen
1 ,
= j 0 S s E gen ' E gen + j ( X X ')I gen , (22)
dt
T0

X = X S + X mag ; T0' =

(27)

Pw (Vw ) 1
D
cc c (Dc + DT ) T + c m
n
T S ngen
d T
, (29)
=
dt
2H T

Osnovna diferencijalna jednadba koja opisuje


dinamiku elektrinog dijela tranzijentnog modela
asinkronog generatora definirana je izrazom

momenti

Kod dvomasenog rotora [4, 5], dinamika osovine


agregata koja je sastavljena od dva rotora povezana
pomou spojke, definirana je pomou slijedeih
diferencijalnih jednadbi

Uglavnom se investitori odluuju za tip agregata u


kojem je asinkroni generator izravno prikljuen na
mreu. Pogonjen je vjetroturbinom posredstvom
mjenjake kutije. Vjetroelektrana je u izvedbi sa
stalnom brzinom vrtnje i konstantnom frekvencijom.
Obzirom da standardni programi u sebi vrlo rijetko
imaju ukljuen model asinkronog generatora, u
nastavku
je
pozornost
posveena
njegovom
tranzijentnom modelu. Model je s turbinske, odnosno
osovinske strane prilagoen koritenju unutar
vjetroelektrane. Ukljuen je u vlastiti programski paket
za simulaciju prijelaznih elektromehanikih pojava u
viestrojnom elektroenergetskom sustavu obzirom na
dinamike i statike aspekte analize. Polaznu osnovu
izvoda tranzijentnog modela asinkronog generatora
predstavlja tranzijentni model asinkronog motora.

(26)

12

Obzirom na planiranu izgradnju vjetroelektrana u


Republici Hrvatskoj u Energetskom institutu ''Hrvoje
Poar'' pokrenute su aktivnosti vezane uz analizu
tehnikih uvjeta njihovog prikljuenja na mreu.
Koritenjem opisanih modela provedena su istraivanja
iji su rezultati predstavljeni u studiji ''Utjecaj
vjetroelektrane na naponske i strujne prilike u
elektroenergetskoj mrei'', N. Dizdarevi, M.
Majstrovi, S. utobradi, D. Bajs. Prorauni su
izvedeni obzirom na prikljuenje iste vjetroelektrane na
dvije naponski razliite lokacije (Ravna 1 Pag i
Stupie Vis) gdje su ukupne aktivnosti doivjele
najvei pomak.
8.

ZAKLJUAK

Model ees-a s aspekta prikljuka vjetroelektrana na


distribucijsku mreu opisan je sa stajalita izbora
izvedbe vjetroelektrane obzirom na vrstu prikljuenja na
mreu te stalnost brzine vrtnje. Predoen je tranzijentni
model asinkronog generatora. U dananje doba,
integracija malih distribuiranih jedinica za proizvodnju
elektrine energije u distribucijsku mreu predstavlja
realnu proizvodnu opciju u veini razvijenih i srednje
razvijenih zemalja. Vea penetracija distribuiranih
izvora oekuje se u iduih nekoliko godina. Svi dananji
igrai u elektroenergetskom sektoru trebaju spoznati
mogui utjecaj vjetroelektrana kao distribuiranih izvora
na elektroenergetski sustav. U okviru ovog lanka
predoen je model vjetroelektrane pogodan za analizu
tehnikih aspekata koji su pridrueni pogonu
vjetroelektrane kao distribuiranog izvora elektrine
energije u okviru distribucijske mree. U ovom je radu
trenutni status tehnolokog razvitka vjetroelektrana
nadopunjen s odgovarajuim modelom uporabljivim u
proraunima tokova snaga, kratkog spoja i stabilnosti
kuta i napona. Te je proraune nuno provesti u
numerikim studijama kako bi se ukazalo na elektriku
kvalitativnost/kvantitativnost
lokacije
prikljuenja
vjetroelektrane u okviru distribucijske mree. Elektriko
vladanje iste vjetroelektrane na naponski razliitim
lokacijama mree moe biti vrlo razliito. Elektriki
uvjeti u mrei mogu ograniiti prikljuenje
vjetroelektrane unato visokoj kvaliteti njezine
tehnoloke izvedbe.
9.
[1]

[2]

[3]

Akhmatov, V., ''Modelling and transient stability


of large wind farms'', Proc. 2nd International
Workshop on Transmission Networks for
Offshore Wind Farms, Stockholm, Sweden,
March 2001

[4]

Chedid, R., ''A comparative analysis of dynamic


models for performance calculation of grid
connected wind turbine generators'', Wind
Engineering, vol. 17, No. 4, 1993

[5]

Chedid, R., ''Adaptive fuzzy control for winddiesel weak power systems'', IEEE Trans. Energy
Conversion, vol. 15, No. 1, March 2000, pp. 7178

[6]

CIGRE, ''Modelling new forms of generation and


storage'', WG 38.01, Nov. 2000

[7]

Eesti Energia, ''Technical requirements for


connecting wind turbine installations to the
power network'', EE 10421629 ST 7:2001,
Company Standard, 2001

[8]

ELTRA, ''Specifications for connecting wind


farms to the transmission network'', ELT1999411a

[9]

Ermis, M., ''Various induction generator schemes


for wind-electricity generation'', Electric Power
Systems Research, vol. 23, 1992, pp. 71-83

[10]

Freris, L., Wind energy conversion systems,


Prentice Hall, 1990

[11]

Gardner, P., ''Grid connection of wind turbines'',


Power Generation Journal, vol. 18, 1995, pp. 5863

[12]

Heier, S., Grid integration of wind energy


conversion systems, John Wiley & Sons, 1998

[13]

IEC, ''Wind turbine generator systems PART 1


PART 21'', IEC Standards, IEC61400-1&
IEC61400-21, 1998

[14]

Knudsen, H., ''Induction generator models in


dynamic simulation tool'', Proc. Intl. Conference
on Power System Transients IPST'99, Budapest,
Hungary, June 20-24, 1999, pp. 253-259

[15]

Milanovic, J., ''Stability of distribution networks


with embedded generators and induction motors'',
IEEE paper, No. 0-7803-7322-7, 2002

[16]

NORDEX, ''N50/800 kW: Leading technology


for first class outputs'', Technical Brochure,
Norderstedt, Germany, 2002

[17]

Novak, P., ''Modeling and control of variablespeed wind-turbine drive-system dynamics'',


IEEE Control Systems, Aug. 1995, pp. 28-38

LITERATURA
Akhmatov, V., ''A dynamic stability limit of gridconnected induction generators'', Proc. IASTED
Conference on Power and Energy Systems,
Marbella, Spain, Sept. 2000, Paper 319-087
Akhmatov, V., ''Electromechanical interaction
and stability of power systems with windmills'',
Proc. IASTED Conference on Power and Energy
Systems, Marbella, Spain, Sept. 2000, Paper 319086

13

OPERATION
PLANTS

OF

WIND

POWER

A generic model of wind energy conversion system is


presented in this paper. General scheme of wind power
plant operation is discussed considering its main
elements that deal with three major energy forms: wind
energy, mechanical energy and electrical energy . In
order to analyse wind power plant operation it is
necessary to consider characteristics of a power
electronic interface to ac network, a generator as a
source of electrical energy, a windturbine as a primemover, and a wind as a primary source of energy. Basic
characteristics of wind power plant operation are
described from a viewpoint of a plant design that
depends on network connection type and main shaft
rotating speed (fixed/variable).
Naslov pisca:
Dr. sc. Nijaz Dizdarevi, dipl. ing.
Energetski institut 'Hrvoje Poar'
Savska 163,
10000 Zagreb, Hrvatska
Urednitvo primilo rukopis:
2003-xx-xx.

14