You are on page 1of 14

SKRIVENI TROKOVI

UGLJENA

Luka Tomac

Posljedice izgaranja ugljena na


zdravlje ljudi i gospodarstvo

Prikaz sluaja - planirana termoelektrana Plomin C u Hrvatskoj

Travanj 2013

SAETAK
U ovom se izvjetaju iznose stvarni trokovi izgaranja ugljena, a napose trokovi planirane nove
500-megavatne termoelektrane na ugljen u Plominu, koja je u investicijskome planu Hrvatske
elektroprivrede (HEP).
Podaci o zdravstvenim i gospodarskim trokovima oneienja temelje se na metodologiji koju
u svom izvjetaju "Stvarni trokovi oneienja zraka od industrijskih pogona u Europi" rabi
Europska agencija za okoli (European Environment Agency, krat. EEA). Znanstveni temelji
izrauna prikazani su u metodolokim izvjetajima projekta CAFE-CBA (CAFE-CBA 2005)1.
Procjene emisija iz novoga bloka u Plominu preuzete su iz Ocjene utjecaja na okoli
predlagatelja projekta2.

Najvanija saznanja:

Procjenjuje se da e oneienje zraka od novoga bloka Plomin na ugljen uzrokovati


preranu smrt oko 17 ljudi na godinu.

Ukupno se procjenjuje gubitak od 3970 radnih dana na godinu zbog bolesti.

Ukupni vanjski trokovi oneienja uzrokovanog samo ovim blokom dosei e 124,8
milijuna eura na godinu.3

Osim trokova vezanih uz izgaranje ugljena, nastat e i trokovi vezani uz okoli i drutvo
uzrokovani utjecajem na bioloku raznolikost, ume i vodne sustave u zemlji iz koje se
uvozi ugljen

Nova termoelektrana ne podrazumijeva istu energiju i dalje e znaajno oneiivati


okoli, pogoravajui postojee oneienje u regiji.

Podri li Hrvatska izgradnju novih termoelektrana na ugljen, zapeatit e si put prema


neodrivom razvoju za sljedea desetljea, s negativnim posljedicama za javno zdravstvo,
okoli, turizam i gospodarstvo zemlje. Vlada treba podrati energetski sustav budunosti,
doputajui snaan prodor obnovljivoj energiji, naprednim elektroenergetskim mreama i
mjerama poboljanja energetske uinkovitosti. To je nuno ne samo zbog smanjenja trokova
oneienja zraka i zdravlja ljudi te smanjenja utjecaja na klimatske promjene, ve i stoga to bi
se s pomou istih i djelotvornih tehnologija, koje donose nove prihode i stalna zaposlenja,
smanjila energetska ovisnost Hrvatske i moderniziralo njezino gospodarstvo.

Projekt CAFE-CBA 2005 naruila je EEA a izradila AEA Group. Vie informacija na: http://cafecba.org/reports-on-developing-thecba-framework/
2
http://www.hep.hr/hep/en/group/Development/EIAS_Summery.pdf
3
Ukljueni trokovi CO2 i zagaenja zraka.

UVOD
Zbog oneienja zraka, elektrina se energija proizvodi uz vrlo visoku cijenu za lokalne
zajednice, okoli i gospodarstvo zemlje. Ta cijena nije vidljiva na raunima za struju koju
plaamo kao korisnici, a ne plaaju je ni proizvoai cijenu plaamo zdravljem, unitenim
okoliem i smanjenom uinkovitou gospodarstva. U ovom se izvjetaju iznose stvarni trokovi
izgaranja ugljena, a napose trokovi nove 500-megavatne termoelektrane na ugljen u Plominu,
koja je u investicijskome planu Hrvatske elektroprivrede (HEP).
Nedavnim je izvjetajem "Stvarni trokovi oneienja zraka od industrijskih pogona u Europi"4
Europska agencija za okoli, rabei modernu metodologiju, pokuala gospodarskim rjenikom
prikazati posljedice oneienja zraka za javno zdravstvo i okoli kojem pridonosi oko deset
tisua europskih industrijskih pogona. U izvjetaju su preuzeti podaci iz Europskog registra
isputanja i prijenosa oneiujuih tvari (izv. European Pollutant Release and Transfer Register,
krat. EPRTR) sa zakljukom da je u 2009. ukupni vanjski (eksterni) troak procijenjen na 102169 milijardi eura na godinu, odnosno 200-330 eura na svakog europskog stanovnika. Kako se
i oekivalo, najvei dio oneienja, pa stoga i gospodarskog troka (66-122 milijarde eura),
otpada na rad europskih elektrana, veina kojih za gorivo rabe kameni ugljen i lignit.
U oujku 2013. europska organizacija HEAL objavila je novi izvjetaj u kojem obrazlae da
emisije iz europskih termoelektrana na ugljen znaajno pridonose teretu bolesti uslijed
oneienja okolia. Ove najnovije brojke ukazuju na to da su posljedice diljem Europske unije
dosegle vie od 18.200 preranih smrti, 8.500 novih sluajeva kroninog bronhitisa te preko 4
milijuna izgubljenih radnih dana na godinu. Procjenjuje se da gospodarski trokovi izgaranja
ugljena u Europi doseu 42,8 milijardi eura na godinu. Dodaju li se ovim brojkama uinci
termoelektrana na ugljen iz Hrvatske, Srbije i Turske, smrtnost raste na 23.300 preranih smrti
odnosno gubitak od 250.600 godina ivota, a ukupni trokovi rastu na 54,7 milijardi eura na
godinu. Ovi su trokovi mahom povezani s bolestima srca i krvoilja te dinog sustava kao
vodeih kroninih bolesti u Europi.5
Ekonomisti su u posljednjih nekoliko desetljea osmislili metode mjerenja takozvanih vanjskih ili
eksternih trokova novcem. Vanjski troak odnosno vanjska korist neke gospodarske djelatnosti
jesu oni koje ne preuzima nositelj te djelatnosti, pa se stoga ne odraava na trinu cijenu
proizvoda. Meu primjerima vanjskih trokova jesu uinci oneienja koje je izazvala neka
elektrana na zdravlje i okoli, a vanjskih koristi saenje drveta pred kuom, kojim se smanjuje
oneienje i buka. Najvaniji vanjski troak koje izaziva oneienje zraka jest gubitak ljudskog
ivota. Greenpeace smatra da je ljudski ivot vrijednost koja se ne moe mjeriti novcem, pa je
stoga vanjske trokove bitno razmotriti i iz perspektive mortaliteta. Meutim, novanim se
mjerilom mogu usporediti energetske opcije kojima se titi ljudski ivot, a esto se pokae da je
ulaganje u istije izvore energije vrlo isplativ nain unapreenja zdravlja i produljenja ivotnoga
vijeka. Ocjena koja se rabi u ovom izvjetaju temelji se na metodi mjerenja "vrijednosti
statistikog ivota" (engl. value of statistical life, krat. VSL) Europske agencije za okoli, prema
kojoj svaka smrt uzrokovana oneienjem lebdeim esticama promjera manjeg od 2,5
mikrona (PM 2.5), a koja se mogla izbjei, kota dva milijuna eura, a smrt uzrokovana

4
5

http://www.eea.europa.eu/publications/cost-of-air-pollution
http://www.env-health.org/news/latest-news/article/the-unpaid-health-bill-how-coal

izlaganjem ozonu sljedeih 120 tisua eura, budui da je oekivani ivotni vijek povezan s
izlaganjem ozonu krai.

Luka Tomac

UTJECAJ IZGARANJA UGLJENA NA ZDRAVLJE LJUDI


Opasne tvari koje oneiuju zrak, a koje u atmosferu isputaju termoelektrane na ugljen
uzrokuju iroki spektar tetnih uinaka na zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 6,
EEA te udruenje Lijenici za drutvenu odgovornost (Physicians for Social Responsibility)7
meu ove tetne uinke ukljuuju oteenje oiju, koe i dinih putova, tetne uinke na
bubrege, plua i ivani sustav, poveani rizik od raka, modanog udara, bolesti donjih dinih
putova i astme, poveani rizik od tetnih uinaka na normalni razvoj plua u djece te nastanka
bolesti plua, srca i krvoilja. Te oneiujue tvari tete razvoju plua i poveavaju rizik od
sranog udara te nekih neurolokih bolesti.
Analiza EEA obuhvatila je neke od tvari koje oneiuju zrak, kvantificirajui njihov uinak na
zdravlje ljudi, graevine i usjeve.8 Velika veina trokova tete procijenjenih ovom metodom
proizlazi iz gubitka ljudskih ivota zbog oneienja zraka te iz teta nastalih klimatskim
promjenama.

World Health Organization, Air quality and health, Fact sheet N313, September 2011
Coals Assault on Human Health, Physicians for Social Responsibility - http://www.psr.org/assets/pdfs/psr-coal-fullreport.pdf
/Emissions of Hazardous AIR Pollutants from Coal-_red Power Plants, Environmental Health and Engineering, Inc., Needham, USA,
2011, http://www.lung.org/assets/documents/healthy-air/coal-_red-plant-hazards.pdf
8
Revealing the costs of air pollution from industrial facilities in Europe, November 2011,
http://www.eea.europa.eu/pressroom/newsreleases/industrial-air-pollution-cost-europe
7

Neke od oneiujuih tvari iz analize EEA te njihovi uinci na ljudsko zdravlje i okoli 4,9:
Sumporov dioksid (SO2)
Sumporov se dioksid otputa prilikom izgaranja goriva koja sadravaju sumpor. U sluaju
termoelektrana na ugljen, ono to najtetnije djeluje na zdravlje jest nastanak mikroskopskih
sulfatnih estica iz sumporova dioksida. Usto, sumporov dioksid pridonosi acidifikaciji
(zakiseljavanju) koja moe imati znaajnih tetnih utjecaja na ekosustave rijeka i jezera te na
ume. Sumporov dioksid moe tetno djelovati na dini sustav i funkciju plua te nadraiti
oi. U visokim koncentracijama, moe dovesti do upale dinog sustava, kalja, poveanog
luenja sluzi, pogoranja astme i kroninog bronhitisa te poveane sklonosti infekcijama
dinog sustava. Analiza EEA nije obuhvatila ove izravne uinke zbog toga to je teko
razdvojiti djelovanje lebdeih estica i sumporova dioksida.
Duikovi oksidi (NOx)
Duikovi oksidi proizvod su izgaranja goriva kakva rabe termoelektrane i drugi industrijski
pogoni. Duikovi oksidi pridonose acidifikaciji i eutrofikaciji vode i tla, a mogu dovesti do
nastanka krutih estica i stvaranja prizemnog ozona. Premda duikovi oksidi u visokim
koncentracijama mogu dovesti do upale dinih putova, ova metoda obuhvaa samo
doprinos emisija duikovih oksida nastanku mikroskopskih estica (sekundarnog PM2.5) i
prizemnog ozona. Epidemioloka su ispitivanja pokazala da se simptomi bronhitisa u djece s
astmom pogoravaju uslijed dugotrajne izloenosti duikovim oksidima. S povienim
koncentracijama duikovih oksida povezana je i vea uestalost smanjene plune funkcije
izmjerena (ili zabiljeena) u europskim i sjevernoamerikim gradovima.
Lebdee estice (PM)
U smislu opasnosti za ljudsko zdravlje, lebdee estice su jedna od najvanijih oneiujuih
tvari, napose PM2.5, budui da prodiru duboko u plua i krvotok te mogu uzrokovati ili
pogorati bolesti srca, krvoilja i plua. Svjetska zdravstvena organizacija napominje da
lebdee estice tetno djeluju na zdravlje ve pri izloenosti koncentracijama koje su
uobiajene u urbanim i ruralnim sredinama: dugotrajna izloenost esticama poveava rizik
od nastanka bolesti srca i krvoilja te dinih putova, a takoer i rizik od raka. Lebdee se
estice oslobaaju iz mnogih izvora i sloena su mjeavina primarnih i sekundarnih lebdeih
estica. Primarna estica dio je lebdee estice koja se isputa izravno u atmosferu, a
sekundarna estica nastaje u atmosferi nakon isputanja plinova poput sumporova dioksida i
duinih oksida.
Ugljikov dioksid (CO2)
Ugljikov dioksid posljedica je izgaranja goriva poput ugljena, nafte, prirodnog plina i biomase,
koja se rabe u industriji, domainstvima i transportu. Ugljen sudjeluje s jednom treinom u
ukupnoj svjetskoj emisiji staklenikih plinova. Klimatske promjene izazvane ovim plinovima
odgovorne su za ekstremne vremenske prilike poput toplinskih udara, sua ili poplava. Sve to
podrazumijeva povean stres i tetne uinke na zdravlje, ponajvie u starijeg i siromanog
stanovnitva te osoba oboljelih od bolesti srca i krvoilja te dinih putova.

Ibid

TETNI UINCI NOVE TERMOELEKTRANE NA UGLJEN PLOMIN C


Termoelektrana Plomin C (TEP C) naziv je za novi planirani 500-megavatni blok koji e zamijeniti
postojeu termoelektranu na ugljen na lokaciji TE Plomin na istonoj obali Istarskog poluotoka.
Javno poduzee HEP namjerava izgraditi ovaj novi blok u partnerstvu sa stranim "stratekim
ulagaem", koji jo nije izabran. HEP i vlada obrazlau da e nova 500-megavatna
termoelektrana TEP C samo "zamijeniti" stari 125-megavatni blok TEP 1. Takvo je stajalite
nailo na irok otpor upanijskih i lokalnih vlasti u Istri. U listopadu 2012. Istarska upanijska
skuptina se i formalno suprotstavila projektu TE na ugljen konsenzusom svih stranaka. Na
slian nain reagirale su i upanijske vlasti pokrenuvi sudski postupak protiv nadlenih
ministarstava. Odgovarajue su pravne korake poduzele i hrvatske udruge za zatitu okolia.
TEP C se planira ukljuiti u komercijalnu distribucijsku mreu 2016. Nedavni javni istupi HEPovih elnika i ministra gospodarstva, g. Ivana Vrdoljaka, svjedoe da Vlada, unato protivljenju
lokalnih i regionalnih vlasti, namjerava nastaviti s planom gradnje novog bloka na ugljen u
Plominu.
Zagovarai termoelektrana na ugljen tvrde da e nove termoelektrane svesti tetne uinke na
okoli i zdravlje na minimum, budui da su opremljene najnovijim tehnolokim rjeenjima za
smanjenje oneienja. Istina je da e nova termoelektrana znaajno manje tetiti okoliu od
starih termoelektrana mjeri li se tetnost prema megavat-satu proizvedene energije, ali to nee
vrijediti za ukupno (apsolutno) tetno djelovanje, zbog poveane proizvodnje. ak i da se to ne
uzme u obzir, tetno je djelovanje daleko od nultoga; procjenjuje se da e godinje emisije biti
znaajne (vidi tablicu nie), a svakako daleko vie od drugih elektroenergetskih opcija poput
plina, a da ne govorimo o obnovljivim izvorima energije. Osim toga, izgradnjom nove
termoelektrane, ove e emisije desetljeima ostati neizmijenjene. Ne postoji ista tehnologija na
ugljen s gotovo nultim emisijama, kao to to zagovarai ugljena esto navode.

Godinje emisije Termoelektrane Plomin C (u tonama)


CO2

SO2

NOX

PM10

2.607.000

1.200

800

68

CO2 - ugljikov dioksid


SO2 sumporov dioksid
NO duini oksidi
PM10 lebdee estice (estice promjera manjeg od 10 mikrona)

Alternative termoelektrani na ugljen u smislu energetske uinkovitosti, obnovljivih izvora, pa ak i


one na plin, manje oneiuju zrak, a veina energetski uinkovitih elektrana i onih na obnovljive
izvore energije gotovo da ga i ne oneiuju.
Premda je EEA procijenila smrtnost i uestalost kroninih bolesti uzrokovanih oneienjem
kako bi izraunala njihov gospodarski troak, nije objavila te procjene. Greenpeace je na temelju
dostupnih podataka o emisijama i s pomou metoda EEA-inog projekta CAFE-CBA iz 2005.
procijenio posljedice za javno zdravstvo, poput mortaliteta i morbiditeta uslijed kroninih bolesti
te hospitalizacija, proizile iz rada dotinih elektrana. Greenpeace se oslonio na EEA-inu
5

metodologiju iz projekta CAFE-CBA iz 2005. kako bi, s pomou istih kriterija, procijenio teret za
javno zdravstvo i gospodarstvo zemlje proiziao iz rada nove termoelektrane Plomin C, koja bi
trebala biti u pogonu najmanje 40 godina. Na temelju podataka dobivenih ovom metodom, doli
smo do sljedeih zakljuaka:

Ukupni uinci na zdravlje (sluajeva na godinu)


Prerane smrti

Napadaji astme

Simptomi dinog
sustava

17

2671

36163

Dani bolovanja
27259

10

Izgubljeni radni dani


3970

Vanjski trokovi oneienja zraka od nove termoelektrane Plomin (mil. eura na godinu): 37,2
Vanjski trokovi uslijed isputanja CO2 zbog doprinosa klimatskim promjenama (mil. eura na
godinu): 87,6
Ukupni vanjski trokovi (mil. eura na godinu): 124,8
Tablica pokazuje da e oko 17 osoba na godinu prerano umrijeti zbog posljedica oneienja
zraka uzrokovanog radom nove termoelektrane Plomin C. Taj je podatak tim alarmantniji ima li
se na umu da ovakve termoelektrane rade oko 40 godina.
Izraun dana bolovanja kojima se tereti javno zdravstvo baca novo svjetlo na razumijevanje
tereta za gospodarstvo zemlje. Oneienjem zraka poveava se rizik od nekoliko bolesti i
zdravstvenih stanja zbog kojih ljudi odlaze na bolovanje ee nego li inae. Ta zdravstvena
stanja kreu se od manjih infekcija dinih putova i kalja do oporavka od sranog udara. Vie
navedene procjene dobivene su svakodnevnim koreliranjem podataka o razinama oneienja i
bolovanjima. Rezultati su porazni, budui da bi se izgubilo oko 3970 radnih dana na godinu
zbog tetnoga djelovanja oneienja zraka na zdravlje ljudi uzrokovanog termoelektranom
Plomin C.

10

Dani bolovanja ukljuuju izgubljene radne dane, bolovanje nezaposlenog stanovnitva, kao i bolovanje tijekom vikenda i praznika.

Greenpeace

UPITNOST GOSPODARSKE OPRAVDANOSTI PROJEKTA


Osim vie navedenih, s projektom su povezani i drugi snani tetni uinci. Bivi ministar
industrije i energetike i dugogodinji generalni direktor TEP-a, prof. Enco Tireli, objavio je
podrobnu analizu iz koje se vidi da bi ulaganje u 500-megavatnu termoelektranu na ugljen bilo
izuzetno neisplativo11. Drugi strunjaci iz energetike, poput prof. Davora krleca, takoer su
javno iskazali sumnju u dugoronu isplativost Plomina C. Posebno se sumnja u ekonomsku
raunicu projekta u kontekstu ekoloke odgovornosti za klimu koju je Hrvatska preuzela kao
budua lanica Europske Unije, a koja e dovesti do nepredvidljivih dodatnih trokova za
termoelektrane, napose one pogonjene na ugljen. Takoer je nejasno koliki e dio planirane
dobiti pripasti ulagau, a koliko e se optereenja "prebaciti" na porezne obveznike, npr.
izgradnjom predvienog pogona za hvatanje i skladitenje ugljika (eng. carbon capture and
storage, krat. CCS), koji ve sam po sebi moe imati znaajnih posljedica za zdravlje ljudi. I
konano, izgradnja novoga velikog bloka na ugljen sigurno nee pridonijeti statusu Istre kao
predvodnice hrvatskog turizma, koji je jedan od najvanijih gospodarskih sektora u zemlji.

Vaenje i uvoz ugljena


U Hrvatskoj nema aktivnih ugljenokopa i sav se ugljen mora uvoziti iz prekomorskih zemalja.
Novom velikom termoelektranom na ugljen znaajno bi se poveale potrebe zemlje za ovim
prljavim gorivom i njezina ovisnost o njemu. Premda je ovaj izvjetaj posveen iskljuivo
posljedicama proizilim iz izgaranja ugljena radi dobivanja elektrine energije (i topline), to ne
11

http://www.index.hr/images2/Plominfinal_.pdf

znai da su to jedine posljedice. Cijeli postupak odnosno ciklus, od rudarenja, prijevoza s


velikih udaljenosti, rukovanja i skladitenja do izgaranja i odlaganja otpada, a u pojedinim
sluajevima i prenamjene zemljita, izravno utjee na okoli, zdravlje ljudi i ivot zajednica koje
ive u blizini rudnika, ali ne samo njih. On snano utjee na ekosustave i zagauje vodu.
Oneiuje zrak prainom i duikovim oksidom te staklenikim plinovima poput metana i N2O s
odlagalita otpada. Rudarenje i izgaranje troe i oneiuju ogromne koliine vode; za dobivanje
energije iz ugljena potrebno je vie vode nego za bilo koje drugo fosilno gorivo. U Sjedinjenim
Dravama, na primjer, vanjski trokovi ivotnog ciklusa ugljena (tj. rizici za ljudsko zdravlje i
okoli) se procjenjuju na vie od 500 milijardi dolara na godinu.12
Hrvatska je 2011. uvezla vie od milijun tona ugljena iz Sjedinjenih Drava. Tamo se ugljen
dobiva veoma kontroverznom metodom pod nazivom mountaintop removal mining (MTR). Radi
se o specifinom obliku povrinske eksploatacije planinskih vrhova. Cijeli se slojevi ugljena iz
planina, brda i vrhova vade tako da se ukloni zemlja iznad njih. MTR djeluje razarajue, i
neodriva je praksa od koje koristi ima tek mali broj korporacija nautrb lokalnih zajednica i
okolia. Nakon to se ugljen odveze ogromnim kamionima na obalu, ostaje razoreni krajolik.
Razaranje planina usto podie ogromnu koliinu praine i kamenja u zrak, koji se potom taloe
na susjednim privatnim posjedima. Sama praina moe sadravati sumporne spojeve, koji
nagrizaju graevine i opasne su za zdravlje.

Fotografija iz zraka ugljenokopa na vrhu planine Cherry Pond.

Wade Payne/Greenpeace

12

Paul R. Epstein, Jonathan J. Buonocore, Kevin Eckerle, Michael Hendryx, Benjamin M. Stout III, Richard
Heinberg, Richard W. Clapp, Beverly May, Nancy L. Reinhart, Melissa M. Ahern, Samir K. Doshi, and Leslie Glustrom. 2011. Full
cost accounting for the life cycle of coal in Ecological Economics Reviews. Robert Costanza, Karin Limburg & Ida Kubiszewski,
Eds. Ann. N.Y. Acad. Sci. 1219: 7398.

Energetska uinkovitost i obnovljivi izvori energije put u odrivu energetsku budunost


Prijelazom na odrivi energetski sustav, Hrvatska e ne samo stvoriti nova radna mjesta, ublaiti
nedostatak goriva, nego i osigurati istiji okoli i unaprijediti zdravlje i drutveno blagostanje
svojih stanovnika. Za svako je gospodarstvo bitna dostupnost dovoljnim zalihama energije, ali je
istodobno energetska potronja postala glavnim izvorom emisija staklenikih plinova koji
ugroavaju nau klimu. Klju rjeenja za moderne energetske sustave je okretanje prema
obnovljivim izvorima energije i energetskoj uinkovitosti.

Obnovljiva energija
U budunosti e se trebati okrenuti elektroenergetskim mreama koje se ne oslanjaju na velike
konvencionalne elektrane, ve na istu energiju iz razliitih obnovljivih izvora. Radi se mahom o
elektranama manje snage rasporeenima po cijeloj energetskoj mrei, a koje nisu udaljene od
krajnjih korisnika. Lokalizirane distribucijske mree uinkovitije su, a njima se izbjegavaju gubici
energije kakve ima prijenos na velike udaljenosti. Takoer se mogu osigurati vee zalihe s
pomou velikih elektrana na obnovljivu energiju. Prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore
energije kljuan je preduvjet za preuzete obaveze ublaavanja posljedica klimatskih promjena.
Premda takav prijelaz na nove energetske izvore podrazumijeva velika ulaganja, on prua i
velike gospodarske prednosti: nova ulaganja znae nova radna mjesta i nove tehnologije.
Europska je komisija u svome planu energetskog razvoja do 2050. (tzv. Energy Roadmap 2050)
izloila razliite scenarije za cijelu Europsku Uniju. U svim su scenarijima za budunost uvelike
zastupljeni obnovljivi izvori energije, a gospodarske analize ukazuju na to da bez obzira koji
scenarij prevlada u EU, njegovi e trokovi biti podjednaki.
U smislu obnovljivih izvora energije, Hrvatska ima sjajan potencijal, napose kad govorimo o
energiji sunca i vjetra. Taj se potencijal nalazi doslovno na svakom metru suvremenih hrvatskih
autocesta (ve sada ih je izgraeno preko 1200 kilometara) te gotovo na svakom kunom
krovu. Iskoritavanje i integriranje ovih izvora energije angairalo bi iru drutvenu zajednicu,
povealo odgovornost u gospodarenju energijom i otvorilo nove putove gospodarskog rasta i
nova zaposlenja. Istodobno bi masovnije koritenje istih energetskih izvora smanjilo ovisnost
zemlje o uvozu energenata.
Robert Paiko, strunjak za energetiku hrvatskog ureda UNDP-a, izraunao je da Plomin C
(snage 500 MW na temelju 6000 sati rada na godinu) energetski mogu zamijeniti solarni
toplinski kolektori ukupne povrine od 2,5 milijuna m2, namijenjeni zagrijavanju vode. UNDP
navodi da bi ova povrina solarnih kolektora proizvela 12,2 PJ to odgovara 3,38 TWh,
odnosno ak i vie energije nego to bi proizveo TEP C. Prema njihovim procjenama taj je cilj
mogue ostvariti ve 2020. UNDP-ova analiza13 nadalje govori da bi to znailo izravno
zapoljavanje 1300, a neizravno jo 2000 osoba, dok bi ukupni troak ulaganja bio daleko manji
od procijenjenih trokova za termoelektranu na ugljen Plomin C, a pritom bi se izbjegli i trokovi
za gorivo i emisije CO2 za naredna desetljea.

13

Zeleni poslovi u Hrvatskoj, Analiza povezivanja ekonomskog rasta, smanjenja emisija staklenikih plinova i drutvenog razvoja u
Hrvatskoj, UNDP 210, http://www.undp.hr/upload/file/275/137978/FILENAME/Zeleni_poslovi_u_Hrvatskoj_Nov.2011.pdf

Hrvatska se povrinom i brojem stanovnika moe usporeivati s Danskom. Ta zemlja ve sada


treinu svoje elektrine energije dobiva iz vjetra. Do 2030. Danska namjerava postupno ugasiti
sve termoelektrane na ugljen, a do 2050. godine 100% svoje energije dobivati iz obnovljivih
izvora. Izgradi li se prema planu, Plomin C na ugljen 2030. godine nee dostii ni pola radnog
vijeka.

Paul Langrock/Zenit/ Greenpeace

Energetska uinkovitost
Najbolji oblik energije je ona mjerena "negavatima" ona koju ne trebamo. Energetskom se
uinkovitosti mogu osigurati goleme koliine takvih negavata, a da se zadovolje potrebe ljudi i
gospodarstva. Ljudima meutim nisu potrebni samo kWh energije potrebne su im usluge koje
osigurava ta energija: topli domovi, prijevoz, svjetlo i potroaka roba. Sve se to moe dobiti i s
puno manje energije nego to je sad troimo.
Mogunosti poboljanja energetske uinkovitosti u zgradarstvu su ogromne. Boljom izolacijom
zgrada, uporabom uinkovitijih elektrinih ureaja, tedljivijom javnom rasvjetom i prelaskom na
obnovljive izvore energije za grijanje prostorija i vode mogu se utedjeti silne koliine novca koje
se troe na domainstva, tvrtke i javni sektor. Osim u domove, poboljanja se mogu uvesti u
kole, bolnice, javne ustanove, trgovine, tvornice itd.
Hrvatska ima stvarnu priliku koristiti sredstva za javno financiranje iz izvora poput Kohezijskoga
fonda EU i Europskog sustava trgovanja emisijskim jedinicama, a koja bi mogla osigurati tople,
udobne i zdrave domove. Za smanjenje emisija staklenikih plinova bitna je dobra toplinska
izolacija zgrada, a istodobno bi se smanjila ovisnost o uvozu goriva iz politiki nestabilnih i
10

nedemokratskih zemalja te o djelatnostima koje unitavaju okoli na globalnoj razini, poput


eksploatacije ugljena. Osim toga, iskustva iz zemalja poput Njemake i eke nam govore da
toplinska izolacija ima jo jednu vanu prednost: pokree gospodarstvo. To znai da otvara
tisue novih radnih mjesta u graevinarstvu i drugim privrednim granama, uglavnom za manje,
lokalne tvrtke koje rade s domaim dobavljaima diljem zemlje. UNDP procjenjuje da bi
Hrvatska primjenjujui energetski uinkovite mjere samo u gradskim podrujima mogla utedjeti
vie od 2% svojeg BDP-a (7,5 milijardi kuna tj. milijardu eura).14

14

Projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj,


http://www.ee.undp.hr/assets/files/post/170/list/EE%20projekt%20nakon%206,5%20godina.pdf

11

SKRIVENI TROKOVI UGLJENA


Posljedice izgaranja ugljena na zdravlje ljudi i gospodarstvo
Prikaz sluaja planirana termoelektrana Plomin C u Hrvatskoj
Autori: Zoran Tomi, Jiri Jerabek, Lauri Myllyvirta
Fotografija na naslovnici: Luka Tomac
Naklada: 300 primjeraka
Greenpeace CEE/Hrvatska
www.greenpeace.hr

12

SKRIVENI TROKOVI
UGLJENA

Luka Tomac

Posljedice izgaranja ugljena na


zdravlje ljudi i gospodarstvo

Prikaz sluaja - planirana termoelektrana Plomin C u Hrvatskoj

Travanj 2013