Professional Documents
Culture Documents
126
127
1948
J 991
Forasi stanovnitva u %
Uee stanovnitva 1991 = 10(1
Uee poljop.stan.u ! 9 8 t .
SFRJ
BiH
Cma
Gora
Hrvatska
Makedonija
Slovenija
svega
Srbija
Srbija
Kosohe/, povo
krajina
Vojvodina
15842
2564
377
3780
115.3
1440
6528
4154
733
1641
23516
4365
615
4784
2034
196.3
9779
5809
1956
2014
50.3
76.1
70.9
23.9
76.8
35.6
51.3
40.8
170.5
24.8
KM)
19.0
2.7
19.7
8.9
8.2
41.5
24.5
8.3
8.6
19.9
17.3
1.3.5
15.2
22.2
9.4
25.4
27.6
24.6
19.9
128
SFRJ
BiH
Gora
Hrvatska
Make-
Slove-
donija
nija
Srbija
svega
Srbija
bez pokrajina
Kosovo
Vojvodina
1952
1684
265
30
461
89
256
583
384
37
162
1990
6470
1026
159
1510
507
786
2482
1669
209
604
384
387
530
327
570
307
426
435
564
37.3
Indeks
129
130
131
koeficijent porasla
1990
1952=1
Jugoslavija
3556
15317
Bosna i Hcccgovina
3204
10326
3.2
Crna Gora
2940
10989
3.7
4068
19424
2397
9762
Slovenija
6102
30822
Srbija
3105
14052
3422
16064
4.7
Hrvatska
Makedonija
.>
4.3
4.8
V
4.1
5.1
*'
4.5
Kosovo
1561
3349
2.2
Vojvodina
3005
18666
6.2
Relativno
visoke
stope
rasta
industrijske
proizvodnje,
133
Indeks
industrijske proizvodnje
1939=1
1952
1990
Indeks
1990/1952
1990
Jugoslavija
69
906
13.1
22
Bosna i Hcrccgovina
611
950
15.8
28
Crna Gora
64
2256
35.2
119
Hrvatska
68
696
10.2
16
Makedonija
64
2004
31.3
84
Slovenija
69
691
10.0
Srbija
70
1099
15.7
7
25
66
1219
18.5
31
Kosovo
79
811
10.3
14
Vojvodina
70
950
1.3.6
18
134
135
Bosna
i Hercegovina
Crna
Gora
Hrvatska
Make- Slovedonija
nija
Srbija
bez
Srbija
pokrajina
Kosovo
Vojvodina
1946
1160
103
266
16
440
275
64
1990
82482
14632
2207
8748
5755
12399
.38741
.3307
416.3
1517
-
1946
6652
1747
1168
17
2044
1676
1990
75848
17926
1753
173
6635
5583
43778
35026
8752
Sirovo gvoe
1946
84
32
19
33
hilj.Iona
1990
2313
1284
209
53
767
767
Valjana roba
1946
171
71
78
22
hilj.lona
1990
17572
546
22
1952
6915
7468
647
642
Maine /a induslriju
hilj.lona
1946
1990
51.1
2.2
11
12
26
16
10
Poljoprivredne ma-
1946
0.42
14
0.6
ine hilj.lona
1990
74.3
2.2
19.5
1.3
15.0
36.5
27.5
--
Cigla,milion
komada
Cement,hilj.
tona
Sapuni i deterdenti
hilj.lona
Pamune i vunene
tkanine u (XK1 m2
Tjestenine
hilj.lona
1946
324
20
113
46
1.37
1990
3594
458
760
503
250
162.3
904
53
666
1946
698
348
151
197
1990
7954
797
2653
639
1143
2723
1226
290
1206
1946
10
0.3
0.8
3.4
2.5
1990
32.2
10
2.4
15
20
80
54
26
1946
105
31
21
1990
350
34
56
55
102
88
1946
18
11
2.6
3.4
1990
65
16
13
30
19
136
hiljade tona sirove nafte i 8,3 miliona m3 prirodnog gasa. U 1990. godini
proizvoedeno je 3.145 hiljada tona sirove nafte (50 puta) i 2559 miliona mJ
prirodnog gasa (320 puta vie). Cjelokupna proizvodnja sirove nafte i
prirodnog gasa ostvarena je u Hrvatskoj i Srbiji.
Privredno nedovoljno razvijena podruja, proizvela su u 1990.
godini 58% jugoslovenske proizvodnje sirovog elika. Na jugoslovenskom
prostoru, proizvodnja elika u 1990. godini poveana je 27,5 puta u odnosu
na 1946. godinu. Na privredno nedovoljno razvijenim podrujima
proizvodnja je poveana 40 puta i ostvarena je samo u SR Bosni i
Hercegovini.
Nedovoljno razvijena podruja su razvoj industrije na svojoj
teritoriji ostvarivala dobrim djelom preko proizvodnje sirovina i bazine
industrije, koristei bogatu sirovinsku osnovu na svojoj teritoriji. Meutim,
u strukturi industrije, izvrene su korenite promjene. Pored proizvodnje
sirovina i razvoja klasinih preraivakih grana (tekstil, koa, graevinski
materijal i dr.) u industriji nedovoljno razvijenih podruja, kasnijih
posleratnih godina, zastupljen je asortiman proizvoda savremenih
industrijskih grana: friideri, televizori, motori, elektrooprema i dr. To je
postignuto zahvaljujui znaajnoj zastupljenosti naunih, tehnikih i
tehnolokih kadrova u industriji i njihovim kreativnim sposobnostima.
Meutim, razvijene socijalistike republike, zasnivale su svoj
razvoj manje na proizvodnji sirovina i repromaterijala, a vie na tehnologiji
visoke prerade i proizvodnji gotovih proizvoda. Proizvodnja maina za
industriju, koja je u 1990. bila vea 25 puta, ili proizvodnja poljoprivrednih
maina, ija je proizvodnja bila 19 puta vea nego u 1946. godini, razvijale
su se, uglavnom, u Srbiji (bez Kosova), Sloveniji i Hrvatskoj.
Svaka republika i pokrajina nastojala je da zaokrui svoju
privredu, poev od sirovinske i energetske osnove, pa do preraivake
industrije irokog spektra. Zbog toga je dolazilo do dupliranja kapaciteta za
istu proizvodnju i do izgradnje fabrika ispod tehnolokog optimuma. Velika
ulaganja u razvoj, nisu se adekvatno odrazila na rezultate proizvodnje i
podizanje nivoa privredne razvijenosti. Ekstenzivnim razvojem industrije,
zapostavljen je razvoj ostalih djelatnosti, a posebno poljoprivrede.
Pored velikog rasta proizvodnje, u industriji je znatno porasla i
produktivnost rada. U odnosu na 1952. u 1990. godini, produktivnost rada
137
138
Industrijska
proizvodnja
1955=100
Jugoslavija
1947
199(1
Bosna i Hercegovina
1947
1990
Crna Gora
Hrvalska
Makedonija
696
1947
1990
2004
1947
Slovenija
1990
Srbija
691
1947
1990
SAPV
1099
1947
1990
1220
1947
1990
Vojvodina
2256
1947
1990
Kosovo
950
1947
1990
Srbija bez
906
811
1947
1990
uee u% u
drutvenom proizvodu
peniea
kukuruz
eerna
repa
1952
092
1.73
16.8
.30
16
4.25
3.02
37.8
27
14
39
14
27
14
40
16
20
8.5
0.77
1.22
15.4
3.37
3.06
42.7
0.71
1.36
2.98
1.44
0.90
1.68
12.0
5.02
3.87
40.4
0.76
1.37
2.05
1.93
27.(1
0.84
1.35
4.59
5.15
45.4
1.03
1.93
1.9.3
4.39
2.63
0.97
1.5.3
17.0
3.75
2.38
.31.8
0.94
1.45
5.25
1.27
3.40
1.12
950
proizvodnja
2.54
3.08
37.1
25.7
,
1990
18.4
37
18
34
15
49
.30
43
26
19.5
38.4
139
140
uee
u %
1990
B r o j putnikih automobila
u hiljadama
uee
u %
uee
u %
1951
1990
uee
u%
2318
100
77306
100
6916
100
3510.8
100
42
1.8
11436
14.8
295
4.2
436.9
13.3
10
0.4
3085
4.0
122
1.8
62.6
1.8
944
41.0
23305
30.0
2031
29.4
86.3.1
24.5
14
0.6
5091
6.5
320
4.6
2.30.8
6.6
Slovenija
652
28.5
10525
13.6
2071
30.0
547.5
15.6
Srbija
656
28.6
23864
.31.1
2077
30.0
1342.8
38.7
.343
14.9
16687
22.1
913.6
26.
18
0.8
2090
2.5
99.7
2.8
295
23.0
5087
6.5
329.5
9.4
Makedonija
Kosovo
Vojvodina
141
cijene 1972.
Ugostiteljstvo
u mil.din.
Trgovina na malo
u mil. dinara
1988
1952
Jugoslavija
Bosna i Heeeguvina
Turizam
Dolasei stranih tustista u
hiljadama
koeficijent
rasta
1952=1
1952
1988
kneiieijent
rasla
1952=1
1952
1990
koelieijent
rasta
1952=1
14597
140673
9.6
5740
20667
.3.6
129
7880
61
2064
18526
9.0
688
2196
3.2
7.1
321
45
191
309
2641
8.5
139
704
5.1
1.6
305
Hrvatska
3687
38638
10.5
1818
8722
4.8
66.4
5020
76
Makedonija
1013
7260
7.2
285
850
3.0
4.7
258
55
Slovenija
2215
24796
11.2
977
3418
3.5
29.8
1095
37
Srbija
5309
48812
9.2
1833
4777
2.6
19.5
881
45
3543
779
290
16
944
86
Crna Gora
33018
Kosovo
3617
Vojvodina
12177
143
144
Izvoz
1971
Jugoslavija"
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Hrvatska
1990
1971
1990
100
100
100
100
10.4
14.4
9.2
9.8
1.1
1.6
1.5
1.1
27.8
20.4
22.7
23.5
4.8
4.1
5.5
6.0
Slovenija
18.4
28.8
18.8
25.1
Srbija
37.5
30.2
28.2
33.4
28.4
20.8
22.9
21.0
Kosovo
1.0
1.2
0.7
1.0
Vojvodina
8.1
8.2
4.6
11.4
Makedonija
" Ra/lika oil 0 , 5 % kod izvoza i 0 , 1 % kod uvoza jc uvoz i izvoz Federacije
145
Bosna
i Hercegovina
Crna
Gora
Srbija
Srbija
bez
pokrajina
KosoVojvo
vodina
4252
928
105
918
314
370
1617
1072
209
336
8.7
5.8
6.7
9.8
6.9
10.5
9.3
8.3
6.8
1.3.0
1989
19.2
16.0
16.8
22.1
17.6
23.6
18.9
19.6
10.7
24.7
7252
1266
168
1594
539
687
2997
1960
29.3
745
% stanova sa elektrinim
instalacijama
96.4
94.2
94.5
96.1
96.4
98.9
96.9
97.0
95.6
97.2
% stanova sa vodovodom
72.2
66.2
67.7
74.5
72.0
93.0
69.0
68.6
45.4
79.4
% stanova sa kupatilom
57.5
53.2
56.8
62.3
56.3
75.3
52.8
54.4
30.3
57.5
146
147
tednjaci elektrini i
plinski-kombinovani
Friideri
Televizori
Maine za pranje rublja
Maine za pranje posua
Automobili
Elektrini tednjak
Bosna
i Hercegovina
Cma
Hrvat-
Gora
ska
Srbija
Make- Slovedonija
nija
svega
Srbija
bez
SAP
Kosovo
Vojvodina
21.fi
9.0
5.1
41.2
5.8
66.2
9.0
6.5
2.5
17.9
88.6
89.2
67.4
88.6
84.1
57.2
1.6
27.6
75.4
9.1.8
85.7
60.8
2.4
29.1
86.8
88.9
89.7
75.4
4.5
42.9
38.7
87.8
92.3
56.6
1.2
41.2
84.7
93.8
98.0
95.2
7.6
66.1
26.6
87.1
88.2
62.8
2.2
33.9
78.7
87.7
85.6
62.8
2.7
.15.5
82.2
7.1.0
86.7
36.4
0.8
23.3
70.8
90.7
95.4
72.2
1.4
33.4
72.2
.1.1
.18.5
64.7
148
Bosna
i Hercegovina
1948
25.4
44.9
26.4
15.6
40.3
2.4
26.8
27.4
62.5
1981
9.5
14.5
9.4
5.6
10.9
0.8
10.9
11.1
17.6
5.8
1953
42.1
67.2
47.2
30.5
50.7
15.2
43.2
44.5
71.2
28.4
1981
17.3
25.2
17.5
13.5
17.5
3.6
18.7
18.7
27.9
13.4
1953
5(1.2
28.5
46.36
62.8
43.8
72.7
48.9
47.2
24.7
63.0
1981
51.0
48.5
47.7
51.1
55.9
54.9
50.7
48.6
51.5
52.9
1953
6.6
4.1
5.3
7.3
3.8
11.2
6.6
7.0
2.3
7.5
1981
25.5
21.7
28.3
28.3
21.2
34.5
24.5
51.1
15.3
27.1
sa fakultetom, viom i
1953
0.6
0.3
0.5
0.7
0.3
0.8
0.7
0.8
0.1
0.5
visokom kolom
1981
5.6
4.3
6.2
6.4
5.1
5.9
5.7
6.4
3.3
5.3
Stanovnici u %
Nepismeni
bez skote
sa osnovnom kolom
sa srednjom kolom
Crna
Gora
Hrvatska
Make- Slovedonija
nija
Srbija
ukupno
Srbija
Kosobez
vo
pokrajina
Vojvodina
11.8
149
Obrazovni
nivo
stanovnitva
cijeloj
zemlji,
znatno je
su
dostignua
postignuta
promjeni
strukture
150
1939
1990
Broj nastavnika
1939
1990
Broj diplomiranih studenata
od 1946-1990. u hilj.
Bosna
i Hercegovina
Crna
Gora
Hrvatska
Make- Slovedonija
nija
6633
1
27
30
2101
.3.30
103
29
306
44
12
1.390
26680
10
60
570
2758
478
1.3.37
159
17
5
28
Srbija
Srbija
pokrajina
Kosovo
Vojvodina
184
2555
13
135
606
12155
12
91
590
8185
1749
1
24
16
2221
139
589
436
58
95
20
152
Bosna i
Hercegovina
Cma
Gora
Hrvatska
Makedonija
Slovenija
Srbija
Srbija
bez poukupno
krajina
Kosovo
Vojvodina
19511
5138
389
85
1616
221
679
2148
1553
64
531
iysy
56779
8297
1215
12317
5425
5133
24392
17044
2311
50.37
1951)
3181
6843
4671
2383
5561
2169
3135
2762
12187
3164
1989
417
540
532
381
391
382
403
342
843
410
1950
53760
5287
1505
17936
2629
7588
18815
12628
932
5255
1989
142856
19841
5285
35613
11097
14187
5684.3
38122
6108
12613
1950
304
503
264
215
467
194
358
340
820
320
1989
166
226
120
132
190
137
173
153
318
163
153
154
155
156
Bosna i
Herecgovina
Jugoslavija
milijard
i dinara
uee e
u %
:
milijard
i dinara
uee
u %
Crna Gora
milijard
i dinara
Makedonija
ueee
u %
mi I i jadi ueee
dinara
u%
Kosovo
milijard
i dinara
uee
u%
1966-1970
8.9
100
2.7
30.7
1.2
1.3.1
2.3
26.2
2.7
39.0
1971-1975
24.6
100
8.0
32.4
2.8
11.4
5.6
22.9
8.2
33.3
1976-1980
76.9
100
23.5
.30.6
8.3
10.8
16.6
31.6
28.5
37.0
1981.1985
214.3
100
56.7
26.4
19.8
9.2
44.3
20.9
9.3.5
43.6
1986-1987
81.1
100
23.8
29.3
7.4
9.1
13.7
16.9
36.2
44.7
100
24.6
6.2
16.9
52.3
1988-1990"
" Zbog vrlo visoke inflacije neuporedive su dinarske vrijednosti sa ranijim godinama i zato su izraunati
samo pnn:enli raspodjele.
157
158
ugalj
hilj.tona
sirovi elik
hilj.tona
eljezne ine
hilj.tona
boksit
hilj.tona
glinica
hilj.tona
26.757
35.066
2.366
1.349
2.643
1.004
so
hilj.tona
34H
sirovo olovo
hilj.tona
97
35.763
1.733
637
elektr.energ.
proizv.duvana
rezana grada
friideri
miliona Kwh
tona
hilj.m 2
hilj.komada
uee u
proizvodnji
Jugoslavije
32,5%
46,2%
58,1%
82%
89,5%
92%
90%
77%
64%
47%
65%
159