You are on page 1of 45

SVEUILITE

JOSIPA JURJA STROSSMAYERA


U OSIJEKU

VODI
ZA STUDENTE
POSLIJEDIPLOMSKI INTERDISCIPLINARNI
DOKTORSKI STUDIJ KOMUNIKOLOGIJA

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU


DOKTORSKA KOLA
DRUTVENO-HUMANISTIKIH ZNANOSTI

31000 Osijek, Trg Sv. Trojstva 3, tel. 031/224-143


iro-raun br. 2500009-1102012988
URL: http://www.unios.hr/doktorska-skola

POSLIJEDIPLOMSKI INTERDISCIPLINARNI
DOKTORSKI STUDIJ

KOMUNIKOLOGIJA
VODI KROZ STUDIJ

Osijek, studeni 2012.

Izdava
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Za izdavaa
Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveuilita
Glavni urednik:
Prof. dr. sc. Pero Maldini,
voditelj doktorskog studija Komunikologija
Ureivaki odbor:
Prof. dr. sc. Maja Lamza Maroni, predsjednica Vijea
Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti
Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinevi, proelnica Odjela za
kulturologiju
Zdenka Barii, mag. iur, glavna tajnica Sveuilita
Tisak
Grafika, Osijek

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

Potovane kolegice i kolege studenti,


Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku utemeljeno je 1975. godine, a batini tri stoljea dugu povijest
visokog obrazovanja u Osijeku. Sveuilite s ponosom
ve 22. godine nosi ime Josipa Jurja Strossmayera, velikog Osjeanina, biskupa, prosvjetitelja, politiara, velikog dobrotvora, humaniste, vizionara i zasigurno jedne
od najutjecajnijih osoba na prijelazu 19. u 20 stoljee.
S obzirom da se hrvatsko visoko obrazovanje temelji na europskoj humanistikoj i demokratskoj tradiciji,
nastojanja Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku usmjerena su na ukljuivanje u moderne europske
sustave visokog obrazovanja uz ouvanje svoje posebnosti i identiteta. Odlukom Senata Sveuilita od 11.
travnja 2011. uspostavljena je prva doktorska kola na
osjekom Sveuilitu po uzoru na poznate europske
doktorske kole. Polazite za uspostavljanjem Doktorske
kole Drutveno-humanistikih znanosti temelji se na
interdisciplinarnom pristupu koji omoguuje prouavanje razliitih znanstvenih polja i znanstvenih grana u
okviru drutvenih i humanistikih znanosti, te podruju
umjetnosti, knjievnosti, jezikoslovlja, filozofije, povijesti, ekonomije, prava, informacijskih i komunikacijskih
znanosti (posebice komunikologije, masovnih medija i
odnosa s javnou).
Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti od stratekog je znaenja za osjeko Sveuilite i to kao sredite
interdisciplinarnog istraivanja u drutvenim i humanistikim znanostima i stvaranja istraivake baze i razvoja
karijere istraivaa kroz doktorske studije. Poslijediplomski doktorski studij je trei ciklus obrazovanja u skladu
s Bolonjskim procesom i najvii stupanj obrazovanja u
trajanju od tri godine. Ukljuuje stjecanje specifinih znanja na najvioj razini, izvorno znanstveno istraivanje i
ostvarenje relevantnih znanstvenih rezultata.
Pokretanje doktorskog studija Komuniklogija temelji se
na injenici da intenzivan razvoj informacijskih i ko-

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

munikacijskih tehnologija bitno obiljeava gotovo sve


drutvene procese. U tome kontekstu, nove tehnologije
nameu komunikacijske standarde bez kojih vie nije
mogue zamisliti gotovo niti jednu drutvenu djelatnost.
Poznavanje suvremenih oblika komuniciranja i komunikacijskih procesa te komunikacijskih tehnologija iznimno je bitno za funkcioniranje pojedinaca i drutvenih
skupina u gospodarstvu, politici, kulturi i gotovo svim
drugim podrujima i oblicima drutvenog djelovanja. U
suvremenom drutvenom kontekstu to je vie od zahtjeva ope kulture i obrazovanosti, tovie prijeko je potreban preduvjet za obavljanje brojnih poslova, neovisno o
profesiji i vrsti posla kojim se ljudi bave. Jednako tako,
bez razumijevanja komunikacijskih procesa, njihovih sadraja i oblika nije mogue u potpunosti razumjeti ni
mnoge kljune procese u suvremenom drutvu.
Stoga se prouavanje javnog (politikog, trinog, masmedijskog) komuniciranja etabliralo kao zaseban segment znanstvenog istraivanja u interdisciplinarnom (i
multidisciplinarnom) kompleksu drutvenih znanosti, ali i
kao posebno podruje profesionalnog obrazovanja u razliitim specijalizacijama unutar tog sve vie diversificiranog podruja. Zbog toga se i u naoj sredini iskazuje
sve vea potreba za obrazovanjem u ovome podruju
na sveuilinoj razini kojim bi se odgovorilo na nove
i sve vee zahtjeve to ih postavljaju uvjeti ivljenja i
funkcioniranja u suvremenim drutvima.
Komunikologija je znanstvena disciplina u podruju
drutvenih znanosti koja se bavi prouavanjem drutvenog komuniciranja, odnosno svim vrstama i oblicima
poruka i informacija koje ljudi meusobno razmjenjuju,
zakonitostima komuniciranja i komunikacijskih procesa
te razvijanju i primjeni komunikacijskih vjetina u razliitim podrujima ivota i drutvenog djelovanja. S
obzirom na eminentno drutveni kontekst javnog komuniciranja, studij Komunikologija pretpostavlja interdisciplinarni pristup i odgovarajuu zastupljenost temeljnih
disciplina drutvenih znanosti kao to su politologija,

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

sociologija, ekonomija, pravo, psihologija, lingvistika,


povijest, filozofija i dr. te tijesnu povezanost s kulturolokim studijama. Uz drutvene discipline, studij javnog
komuniciranja nuno pretpostavlja i prouavanje odgovarajuih specijalistikih znanja, vjetina i profesija koje
se na njima zasnivaju, prije svega onih u podrujima
politikog komuniciranja, odnosa s javnou, trinog
komuniciranja i masovnih medija.
Odlukom Senata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku od 1. listopada 2012. godine ustrojen je doktorski studij Komunikologija u Doktorskoj koli Drutvenohumanistikih znanosti koji se izvodi u suradnji sa Sveuilitem u Dubrovniku, u nastavnoj bazi na Hrvatskom
katolikom sveuilitu u Zagrebu.
Pred Vama je Vodi kroz Doktorsku kolu i doktorski
studij Komunikologija koji Vas uvode u III. ciklus obrazovanja i oznaavaju novu paradigmu interdisciplinarnog znanstvenog istraivanja u podruju informacijskih i
komunikacijskih znanosti.
VODITELJ DOKTORSKOG STUDIJA KOMUNIKOLOGIJE
Prof. dr. sc. Pero Maldini
PREDSJEDNICA VIJEA DOKTORSKE KOLE
Prof. dr. sc. Maja Lamza Maroni

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

1. DOKTORSKA KOLA
DRUTVENO-HUMANISTIKIH
ZNANOSTI
Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti ustrojena je 11. travnja 2011. godine s dva sveuilina interdisciplinarana poslijediplomska doktorska studija Kulturologija i Europski studiji i jednim poslijediplomskim
interdisciplinarnim specijalistikim studijem: Europski
studiji: regionalana suradnja i integriranje u EU.
Odlukom Senata od 1. listopada 2012. godine ustrojen je trei sveuilini interdsiciplinarni poslijediplomski
doktorski studij Komunikologija.
Red
broj.

DOKTORSKA KOLA
DRUTVENO-HUMANISTIKIH ZNANOSTI
Sveuilini interdisciplinrani poslijediplomski
DOKTORSKI STUDIJI:

I.

KULTUROLOGIJA-smjerovi:

I.1

Umjetnost i knjievnost u kulturi

I.2.

Informacija i komunikacija u kulturi

I.2.1
I.2.2..

Modul: Informacijske znanosti-knjiniarstvo


Modul: Medijska kultura-istraivanje medija

I.3.

Menadment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju

II.

EUROPSKI STUDIJI

III.

KOMUNIKOLOGIJA
Sveuilini interdisciplinrani poslijediplomski
SPECIJALISTIKI STUDIJ:

1.

Europski studiji: Regionalna suradnja i integriranje u Europsku uniju


Ukupno: 4 poslijediplomska studija

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

Ustrojem Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti na osjekom Sveuilitu omoguuje se:


poveanje istraivakih i nastavnih kapaciteta
(ukljuivanje svih znanstvenika i nastavnika u Doktorsku kolu iz podruja drutvenih i humanistikih
znanosti i dijelom umjetnikog podruja
veu ekonominost izvedbe doktorskog studija
kvalitetniju logistika potpora za izvedbu doktorskog studija
Isto tako uspostavljenjem Doktorske kole na Sveuilite se potie:
interdisciplinarnost
okupljanje najboljeg znanstvenog potencijala u okviru drutvenih i humanistikih znanosti i umjetnikog podruja (140 sveuilinih nastavnika u znanstveno-nastavnom i umjetniko-nastavnom zvanju)
razvoj stimulativnog istraivakog okruja
poboljanje kvalitete doktorskog studija
internacionalizaciju doktorskog studija
ustroj novih doktorskih studija u okviru Doktorske
kole.
Doktorska kola na temelju sveuilinih interdisciplinarnih poslijediplomskih doktorskih studija: Kulturologije,
Europskih studija i Komunikologije omoguuje i prouavanje razliitih znanstvenih polja i znanstvenih grana u
okviru Drutvenih i Humanistikih znanosti te podruju
umjetnosti i to: knjievnosti, jezikoslovlja, filozofije, povijesti, ekonomije, prava, informacijskih i komunikacijskih znanosti (komunikologije, masovnih medija i odnosa s javnou).
Svrha osnivanja Doktorske kole je uspostavljanje jakog
sveuilinog sredita u okviru Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti koja se ustrojava po uzoru na

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

poznate europske doktorske kole i ukljuivanje osjekog Sveuilita u Osijeku u europski prostor znanosti,
i istovremeno ouvanje svoje posebnosti i identiteta u
uem regionalnom i irem europskom kontekstu.
1.2. Tijela Doktorske kole
Doktorskom kolom upravlja Vijee Doktorske kole.
Vijee je struno tijelo Senata koje ine po finkciji voditelji doktorskih studija, prorektor za znanost, tehnologije, projekte i meunarodnu suradnju, predstavnici
nastavnika i predstavnici studenata. Vijee Doktorske
kole ine:
1. Prof. dr. sc. Maja Lamza Maroni, redovita profesorica u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Osijeku, voditelj sveuilinog interdisciplinarnog doktorskog studija Kulturologija sa smjerovima: Umjetnost
i knjievnost u kulturi, Informacija i komunikacija u
kulturi i Menadment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju, predsjednica,
2. Doc. dr. sc. Mario Vinkovi, docent i prodekan
Pravnog fakulteta u Osijeku, voditelj sveuilinog interdisciplinarnog doktorskog studija Europski studiji,
zamjenik predsjednika,
3. Prof. dr. sc. Pero Maldini, izvanredni profesor na
Odjelu za komunikologiju Sveuilita u Dubrovniku,
voditelj sveulinog interdisciplinarnog doktorskog
studija Komunikologija,
4. Prof. dr. sc. Ivan Samardi, prorektor za znanost,
tehnologije, projekte i meunarodnu suradnju, lan
Vijea po funkciji,
5. Doc. dr. sc. Nives Mazur Kumri, voditeljica sveuilinog poslijediplomskog specijalistikog studija
Europski studiji: regionalana suradnja i integriranje
u Europsku uniju,

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

6. Prof. dr. sc. Zlatko Kramari, redoviti profesor


Odjela za kulturologiju i predstavnik nastavnika sveuilinog interdisciplinarnog doktorskog studija Kulturologija smjera Umjetnost i knjievnost u kulturi,
7. Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinevi, izvanredna profesorica i proelnica Odjela za kulturologiju i predstavnica nastavnika sveuilinog interdisciplinarnog
doktorskog studija Kulturologija smjera Informacija i
komunikacija u kulturi,
8. Prof. dr. sc. Ivan Ferenak, redoviti profesor u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Osijeku predstavnik nastavnika sveuilinog interdisciplinarnog
doktorskog studija Kulturologija smjera Menadment
u kulturi, umjetnosti i obrazovanju,
9. Prof. dr. sc. Mira Luli, izvanredna profesorica
Pravnog fakulteta u Osijeku i predstavnik nastavnika
sveuilinog interdisciplinarnog doktorskog studija
Europski studiji,
10. Doc. dr. sc. Mirela upan, docentica Pravnog fakulteta u Osijeku, predstavnik nastavnika sveuilinog
interdisciplinarnog specijalistikog studija Europski
studiji: regionalna suradnja i integriranje u Europsku
uniju,
11. Marija Mihaljevi, studentica poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija Kulturologija,
smjer Menadment kulturi, umjetnosti i obrazovanju,
asistentica Odjela za kulturologiju,
12. Vlatka Miljenovi Dasovi, studentica poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija Europski studiji,
13. Sanja Ivanovi, studentica poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalistikog studija Europski studiji: regionalna suradnja i integriranje u EU.

10

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

2. DOKTORSKI
INTERDISCIPLINARNI STUDIJ
KOMUNIKOLOGIJA
2.1. Naziv studija:
Sveuilini interdsiciplinarni poslijediplomski doktorski
studij KOMUNIKOLOGIJA

2.2. Nositelj/izvoa studija:


Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti
Suradna ustanova: Sveuilite u Dubrovniku
Nastavna baza: Hrvatsko katoliko sveuilite u Zagrebu

2.3. Znanstveno podruje


Drutvene znanosti

2.4. Znanstveno polje


Informacijske i komunikacijske znanosti

2.5. Znanstvena grana


(5.04.04) Odnosi s javnou,
(5.04.05) Komunikologija,
(5.04.08) Masovni mediji.

2.6. Trajanje studija (semestrima)


Sveuilini interdisciplinarni poslijediplomski doktorski
studij traje 6 semestara odnosno tri godine.

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

11

2.7. Ukupan broj ECTS bodova


Ukupan broj ECTS bodova u studijskom programu je
180 ECTS bodova.

2.8. Akademski naziv koji se stjee


zavretkom studija
Zavretkom studija stjee se akademski stupanj doktora
znanosti iz podruja drutvenih znanosti i polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, te odgovarajue
grane. Pritom student stjee kompetencije za samostalno
znanstveno-istraivako djelovanje u matinom znanstvenom podruju, polju i grani.

2.9. Kompetencije koje student stjee


zavretkom doktorskog studija
Poslijediplomski doktorski studij Komunikologija najvii
je stupanj znanstvenog usavravanja u podruju informacijskih i komunikacijskih znanosti. Zavretkom studija
stjee se akademski stupanj doktora znanosti iz podruja
drutvenih znanosti i polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, te odgovarajue grane. Pritom student
stjee kompetencije za samostalno znanstveno-istraivako djelovanje u matinom znanstvenom podruju,
polju i grani.
Stjecanjem akademskog stupnja doktora znanosti ostvaruje se temeljni uvjet za visokostruni znanstveni i istraivaki rad u irem podruju javnog komuniciranja, odnosno u uem podruju poslijediplomske specijalizacije.
Tako e se po zavretku studija studenti moi zapoljavati u znanstveno-nastavnim, znanstvenim i obrazovnim
institucijama (sveuilita, fakulteti, instituti, visoke kole),
u medijima (televizija, radio, tisak, internetski nakladnici), u sektorima koji se profesionalno bave javnim
komuniciranjem (odnosi s javnou, politika komunikacija, marketing), u razliitim javnim institucijama (dravna tijela, ministarstva, zavodi, upravne organizacije,

12

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

agencije, podruna i lokalna samouprava), u privatnim


poduzeima poslovnog sektora (privatne kompanije, meunarodne tvrtke, razliite agencije), u ustanovama u
djelatnosti kulture (muzeji, knjinice, kazalita, festivali),
te u javnom i politikom djelovanju (politike stranke,
graanske udruge i organizacije).
S obzirom na interdisciplinarnost studijskog programa,
poslijediplomski doktorski studij Komunikologija omoguuje stjecanje dodatnih znanja i iz drugih srodnih
znanstvenih disciplina, to e omoguiti znanstvenike s
novim kompetencijama i istraivakim karijerama koji
e poticati interdisciplinarna znanstvena istraivanja i
inovativnost u novim znanstvenim programima i istraivakim projektima u irokom polju javnog komuniciranja. Nastavak postdoktorskog usavravanja mogu je
na partnerskim sveuilitima i suradnim ustanovama u
inozemstvu, ali i na mnogim drugim visokokolskim institucijama koje organiziraju razliite programe postdoktorskog usavravanja.
2.10. Isprave o doktorskom studiju
Odluka Senata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 1. listopada 2012. godine o ustroju sveuilinog
interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija
Komunikologija u Doktorskoj koli Drutveno-humansitikih znanosti u skladu sa Zakonom o osiguranju kvalitete
u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br.
45/09.) i Pravilnikom o sadraju dopusnice te uvjetima za
izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju
visokog uilita (Narodne novine br. 24/2010.)
Rjeenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta o
upisu doktorskog studija u Upisnik studijskih programa
od 12. listoapda 2012. godine. kojim su u skaldu s Pravilnikom o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje
dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja,
izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokog
uilita (Narodne novine br. 24/2010.) steeni uvjeti za
izvedbu doktorskog studija.

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

13

2.11. Tijela doktorskog studija


Voditelj doktorskog studija
Komunikologija:
Prof. dr. sc. Pero Maldini, izvanredni profesor na Odjelu
za komunikologiju Sveuilita u Dubrovniku
Povjerenstva u postupku prijave,
ocjene i obrane doktorskog rada
Tijela doktorskog studija obavljaju poslove iz djelokruga
doktorskog studija u skladu sa Statutom i opim aktima
Sveuilita i za svoj rad su odgovorna Vijeu Doktorske
kole Drutveno-humanistikih znanosti.
Tijela doktorskog studija posebno e provoditi istraivanje i anketiranje studenata i nastavnika: o izvedbi nastave i istraivanja te literaturi, uvoenje novih pristupa i
oblika izvoenja nastave, kompetencijama, komunikaciji
s nastavnicima, informiranosti studenta o studijskom programu, utjecaju studenta na sadraj studijskih programa,
izvoenja nastava te radno optereenje studenta ECTS
bodovima. Isto tako omoguiti e suradnju s partnerskim
sveuilitima i gostima predavaima kao i mogunost
studijskog boravaka studenta doktorskog studija na pojedinim sveuilitima i institutima u zemlji i inozemstvu
radi osiguranja kvalitete istraivakog dijela provedbe
studijskog programa.
Osim navedenog, u suradnji sa suradnom ustanovom
Sveuilitem u Dubrovniku temeljem potpisanog Sporazuma o suradnji, osigurat e se sudjelovanje nastavnika
u tijelima doktorskog studija radi zajednikog osiguravanja kvalitete izvedbe nastave i istraivanja u realizaciji
studijskog programa doktorskog studija.

14

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

2.12. Kontakti
Tajnitvo Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti:
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku htttp/
www.unios.hr/doktorska-skola
Ured za studente poslijediplomskog
interdisciplinarnog doktorskog studija
Komunikologija
Josip Magdika, struni referent
Trg sv. Trojstva 3
HR-31000 Osijek
Tel: 031/224-143
e-mail:jmagdika@unios.hr
Prof. dr. sc. Pero Maldini, voditelj doktorskog studija
Komunikologija
Tel: +385 98 97 91 333
e-mail: pero.maldini@unidu.hr

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

15

3. UVJETI UPISA
NA DOKTORSKI STUDIJ
Uvjeti i kriteriji odabira kandidata za upisa u I. godinu doktorskog studija utvreni su studijskim programom
sveuilinog interdisciplinarnog doktorskog studija Komunikologija i odlukama Vijea Doktorske kole Drutvenohumanistikih znanosti i objavljeni na Internet stranici
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. To su:
zavren sveuilini diplomski studij iz podruja
drutvenih znanosti ili humanistikih znanosti s
300 ECTS bodova,
zavren dodiplomski studij po studijskom sustavu
prije 2005. godine u podruju drutvenih ili humanistikih znanosti,
zavren poslijediplomski znanstveni magistarski studij u podruju drutvenih ili humanistikih znanosti,
zavren diplomski studij iz drugih znanstvenih podruja uz polaganje razlikovnih ispita u skladu s
odlukom Vijea Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti,
osobe koje su zavrile studij u inozemstvu moraju
proi proceduru akademskog priznavanja visokokolske kvalifikacije.
Uz navedene uvjete, kriterij za odabir polaznika doktorskog studija utvruje Povjerenstvo doktorskog studija uz
suglasnost Vijea Doktorske kole i to na temelju utvrenog istraivakog i nastavnikog kapaciteta doktorskog
studija prema naelu izvrsnosti te sklonosti polaznika
prema znanstvenom radu.
Polaznici su obvezni uz prijavu na doktorski studij prema
potencijalnoj listi studijskih savjetnika doktorskog studija
koju je utvrdilo Vijee Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti odabrati studijskog savjetnika. Polaznik
u svom motivacijskom eseju obvezno navodi razloge odabira programskog smjera i okvirnog istraivanja.

16

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

Motivacijski esej obvezno sadri:


motivaciju pristupnika za doktorski studij,
razloge odabira doktorskog studija,
opis podruja svog znanstvenog interesa,
opis mogueg istraivanja u okviru interdisciplinarnog podruja drutveno-humanistikih znanosti kojim se pristupnik eli baviti na doktorskom studiju.
Motivacijski esej upuuje se Povjerenstvu doktorskog
studija koje (prema raspoloivim broju mentora i okviru
znanstvenih istraivanja) odluuje o upisu kandidata na
doktorski studij.
Kriterij odabira kandidata za upis na doktorski studij
temlji se na dvije razine:
Prva razina odabira kandidata temelji se na pregledu
podnesene dokumentacije i motivacijskog eseja i utvruju se kandidati koji ispunjavaju uvjete za razgovor
pred Povjerenstvom Vijea Doktorske kole Drutvenohumanistikih znanosti.
Druga razina odabira kandidata je razgovor kandidata
pred Povjerenstvom Vijea Doktorske kole Drutvenohumanistikih znanosti.
Konani odabir kandidata za upis na doktorski studij
Komunikologije na pojedinom programskom smjeru/modulu temelji se na ukupnom zbroju bodova ostvarenom
prema I. i II. razini odabira kandidata.
Vii opi uspjeh na diplomskom (dodiplomskom) studiju
(najmanje 3,5), prethodno struno iskustvo i rezultati,
preporuke sveuilinih profesora i objavljeni radovi u
strunim i/ili znanstvenim publikacijama pristupnicima
omoguit e razmjernu prednost pri upisu. U tom smislu, pristupnici e se bodovati i biti rangirati na listi u
skladu s odlukom Vijea Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti.

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

17

Nain bodovanja kandidata za upis na doktorski studij


utvrdilo je Vijee Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti i objavljen je na internetskoj stranci Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku http://www.
unios.hr/doktorska-skola
Bodovana vrijednost I. i II. razine odabira
kandidata za upis na doktorski studij Komunikologija
I. razina odabira
kandidata

Maksimalan
broj bodova

II. razina odabira


kandidata

Motivacijski esej

40

Usmeni razgovor
(intervju)

Maksimalan Ukupan broj


broj bodova
bodova
60

100

Bodovana vrijednost
sadraja Motivacijskog eseja
MOTIVACIJSKI ESEJ

Maksimalan
broj bodova

1.

Motivacija pristupnika za doktorski studij

10

2.

Razlozi odabira doktorskog studija

10

3.

Opis podruja svoga znanstvenog interesa

10

4.

Opis mogueg istraivanja u okviru


interdisciplinarnog podruja drutvenohumanistikih znanosti kojim se pristupnik
eli baviti na doktorskom studiju

10

SVEUKUPNO MOTIVACIJSKI ESEJ

40

Ukupno
ostvarenih
bodova

Pristupnici trebaju ostvariti najmanje 50% bodova odnosno 20 bodova kako bi ostvarili ulazak u II. razinu
provedbe odabira kandidata i to razgovor (intervju)
pred Povjerenstvom Vijea Doktorske kole Drutvenohumanistikih znanosti.

18

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

Bodovanje
usmenog razgovora (intervju)
USMENI RAZGOVOR
(INTERVJU)

Maksimalan
broj bodova

1.

Motivacija pristupnika za doktorski studijprezentacija motivacijskog eseja

20

2.

Opa informiranost u podruju inforamcijskih i


komunkacijskih znanosti-komunikologije

20

3.

Struna i znanstvena postignua tijekom


studija i sklonost ka interdisciplinarnom
znanstvenom istraivanju u podruju
drutvenih i humanistikih znanosti

20

SVEUKUPNO USMENI RAZGOVOR (INTERVJU)

60

Ukupno
ostvarenih
bodova

Pristupnici trebaju ostvariti najmanje 50% bodova odnosno 30 bodova


U I. i II. razni odabira kandidata pristupnici trebaju
ostvariti najmanje 50 bodova.
Na temelju ukupnog broja bodova svih pristupnika, Povjerenstvo Vijea Doktorske kole sastavlja listu reda
prvenstva (rang listu) pristupnika.
Prvi na listi je pristupnik s najveim ukupnim brojem
bodova, a dalje slijedom ostali pristupnici prema redoslijedu bodova.
Povjerenstvo Vijea Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti podvlai crtu ispod imena i prezimena posljednjeg kandidata na rang listi koji je ispunio
kriterije, a predsjednik Vijea Doktorske kole svojim
potpisom potvruje listu za upis pristupnika na doktorski
studij Komunikologija.

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

19

Rezultati upisa objavit e se na internetskoj stranici


Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku najkasnije do
15. sijenja 2013. godine.
Trokovi doktorskog studija
Ukupna kolarina u skladu sa studijskim programom sveuilinog interdisciplinarnog doktorskog studija Komunikologija iznosi 60.000,00 kuna (odnosno 10.000,00 kn
po semestru). kolarina se uplauje prije upisa na iro
raun broj: 2500009-1102012988 Sveuilita Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku - Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti. Plaanje kolarine mogue je izvriti
u cijelosti ili u est jednakih dijelova pred poetak svakog
pojedinog semestra.
Upisne kvote
Upisna kvota utvrena je Odlukom Vijea Doktorske
kole Drutveno-humansitikih znanosti od 25. listopada
2012. godine. U I. godinu doktorskog studija Komunikologija upisalo bi se 20 studenta upravo zbog interdisciplinarnog pristupa i provedbe Bolonjskog procesa i
zbog zahtjevnosti studijskog programa i individualnog
(mentorskog rada) u izvoenju izravne nastave (40%) i
istraivakog dijela studijskog programa (60%).

20

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

4. STRUKTURA
STUDIJSKOG PROGRAMA
Program doktorskog studija koncipiran je tako da osim
znanstvenih disciplina u okviru informacijskih i komunikacijskih znanosti obuhvaa i druge discipline (poglavito
one u podruju temeljnih drutvenih znanosti, to omoguuje interdisciplinarnost (i multidisciplinarnost). Samim
tim, okvir za znanstvena istraivanja znatno je proiren
i omoguuje obrazovanje i znanstveno-istraivaki rad u
mnogim podrujima i aspektima javnog komuniciranja.
Poslijediplomski doktorski studij Komunikologija sastoji
se od tri osnovna programska dijela. Prvi dio odnosi
se na nastavne aktivnosti i obuhvaa izravnu nastavu i
polaganje ispita iz obveznih i izbornih kolegija predvienih studijskim programom i Izvedbenim planom nastave. Tijekom prve i druge studijske godine, u svakom
semestru studenti upisuju obvezne kolegije zajednikog
programskog modula i obvezne kolegije studija, te izborne kolegije studija, ukljuujui i po jedan od vie
ponuenih kolegija iz programa drugih poslijediplomskih
studija Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti. Izborni kolegiji koncipirani su tako da studentima
omogue razliite kombinacije odabira u podrujima
javnog i politikog komuniciranja, trinog i korporativnog komuniciranja, te masovnog i medijskog komuniciranja, ovisno o osobnim preferencijama i znanstvenim
interesima studenata.
Drugi dio obuhvaa razliite izvannastavne (obvezne
i izborne) aktivnosti, kao to su izrada nacrta i prezentacija teme istraivanja doktorskog rada, istraivaki
projekt (izlaganje izvornih rezultata istraivanja koje je
student koncipirao i proveo samostalno, povezanih s
temom doktorskog rada ili nastavnom temom pojedinog kolegija u okviru studijskog programa), izrada i
objava znanstvenog rada, izlaganje na meunarodnom/
domaem znanstvenom skupu, javno predavanje iz podruja teme doktorske disertacije, sudjelovanje u nasta-

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

21

vi sveuilinog preddiplomskog i/ili diplomskog studija,


sudjelovanje u istraivakim projektima (odobrenima od
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ili meunarodnim), sudjelovanje na strunim seminarima, tribinama, okruglim stolovima, te na ljetnoj koli relevantne
znanstvene institucije, studijski boravci na drugim domaim ili inozemnim sveuilitima, (ko)autorstvo knjige,
udbenika, strunog elaborata i druge aktivnosti predviene studijskim programom ili relevantne za studij
prema ocjeni Vijea Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti. To je sredinji dio doktorskog studija
ije teite je na samostalnom znanstvenom i znanstveno-istraivakom radu studenata, a koji je istodobno
povezan s izradom njihove doktorske disertacije.
Trei dio odnosi se na rad studenta s mentorom pri
provedbi znanstvenog istraivanja, koncipiranju i izradi
doktorske disertacije, te obrani doktorata. Mentorstvo
omoguuje individualni pristup, to jest prilagodbu svakom pojedinom studentu u smislu stalnog praenja i
pomoi mentora studentu poradi to kvalitetnijeg svladavanja studijskih obveza, usmjerenosti prema znanstvenom istraivanju i pri koncipiranju i izradi doktorske
disertacije.
Doktorski studij traje 3 godine (6 semestara). Nastava je
rasporeena u razdoblju od 1. do 4. semestra, dok su
5. i 6. semestar, uz ostale obveze, predvieni za rad s
mentorom na doktorskom radu (disertaciji). Izvannastavne aktivnosti rasporeene su kroz svih est semestara,
iako razmjerno manje tijekom prve i druge godine, a
vie tijekom tree godine studija.
Inovativnost studijskog programa
Inovativnost doktorskog studija Komunikologija oituje
se u vie aspekata. Najprije, studij je usmjeren primarno istraivaki, razmjerno vie nego veina drugih doktorskih studija u podruju drutvenih znanosti.
Naime, udio klasinih predavanja (izravna nastava) u
studijskom programu je razmjerno manji nego to je

22

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

to uobiajeno, a u korist znanstvenog i istraivakog


rada studenata, samostalnog i onog skupnog. Studenti
su upueni na razliite aktivnosti u kojima se bave
samostalnim istraivanjem ili ukljuivanjem u skupne
znanstvene i istraivake projekte i aktivnosti kao i na
javno prezentiranje svojih ostvarenja tijekom studija. Te
aktivnosti, koje obuhvaaju vie od polovice ukupnih
obveza studenta, obvezatan su dio studijskog programa
kojeg studenti trebaju ostvariti. Time se od poetka
studija potie razvoj znanstveno-istraivakog pristupa,
podjednako u svladavanju programom predvienog nastavnog gradiva i u planiranju teme i izradi doktorske
disertacije. Uz to, obvezom javnog prezentiranja svojih radova, sudjelovanja u znanstvenim projektima i u
nastavi, studenti se potiu na aktivno ukljuivanje u
akademsku zajednicu i suradnju s razliitim akterima i
institucijama u njoj.
Interdisciplinarnost studijskog programa takoer je jedna
od inovativnih znaajki doktorskog studija Komunikologija. Naime, programski sadraj omoguuje, tovie i
potie, interdisciplinarni pristup u prouavanju irokog
spektra fenomena iz temeljnog podruja komunikologije
s obzirom na to da dijelom obuhvaa i discipline temeljnih drutvenih znanosti kao to su politologija, ekonomija (poglavito marketing i menadment), te sociologija i kulturalni studiji. Razvijanjem interdisciplinarnosti
unutar polja informacijskih i komunikacijskih znanosti i
njegovih grana u odnosu prema drugim znanstvenim poljima u podruju drutvenih znanosti, tei se uspostavljanju optimalne ravnotee izmeu znanstvenih istraivanja
i multidisciplinarne suradnje. Uz programsko-sadrajne
prednosti takvog pristupa, time se omoguuje i povezivanje doktorskog studija Komunikologija s dva druga
poslijediplomska studija u okviru Doktorske kole drutveno-humanistikih znanosti (Kulturologija, Europski
studiji). Time je omoguena horizontalna pokretljivost
studenata kroz interdisciplinarni pristup istraivanjima u
kojima se povezuju spoznaje vie srodnih znanstvenih
disciplina.

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

23

Usporedivost s programima uglednih


inozemnih visokokolskih institucija, posebno
onih iz zemalja Europske unije
U okviru hrvatskog obrazovnog prostora, postoje tek
donekle slini doktorski studiji (Doktorski studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u
Zagrebu i Doktorski studij Drutvo znanja i prijenos informacija na Odjelu za informacijske znanosti Sveuilita u Zadru). Meutim, ti studiji primarno su orijentirani
prema informatologiji, knjiniarstvu, nakladnitvu, knjiarstvu, muzeologiji, upravljanju informacijskim bazama,
komunikacijskim sustavima i slinome, dok su discipline
vezane uz javno (politiko, trino i masmedijsko) komuniciranje tek simbolino zastupljene. Modul Informacija
i komunikacija u kulturi doktorskog studija Kulturologija
koji se izvodi u okviru Doktorske kole drutveno humanistikih znanosti na Sveuilitu Josipa Jurja Strssmayera
u Osijeku, jedina je iznimka u tom smislu budui da
je dio programa tog modula kompatibilan programu
doktorskog studija Komunikologija. Meutim, taj modul
dio je studija koji je eminentno u interdisciplinarnom
podruju kulturologije i sam nije dostatno komunikoloki
profiliran. Stoga se moe ustvrditi kako niti jedan poslijediplomski doktorski studij u Hrvatskoj nema u svojem
programu zastupljene znanstvene discipline kao doktorski studij Komunikologija. Stoga ovaj studij popunjava tu
sadrajnu prazninu u visokokolskom sustavu Republike
Hrvatske, to je bitno, ne samo s akademskog aspekta,
ve i s obzirom na izraene potrebe trita za ovakvim
studijskim programom.
Koncepcijski, program doktorskog studija Komunikologija u potpunosti slijedi preporuke Salzburkih naela1 kao i najnovije znanstvene spoznaje u podrujima
koja obuhvaa. Pritom se takoer ugleda i u referentne
inozemne institucije sa slinim studijskim programima.
1

Zakljuci i preporuke s Bolonjskog seminara Doctoral Programmes for


the European Knowledge Society, Salzburg, 3.5. veljae 2005., kljuan
su dokument u koncipiranju i organiziranju doktorskih studija prema
naelima Bolonjskog procesa u okviru Europskog obrazovnog prostora.

24

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

U tom smislu, program doktorskog studija Komunikologija usporediv je s programima doktorskih studija na
uglednim inozemnim visokokolskim institucijama, podjednako onima u EU kao i u SAD, kao to su Erasmus
Universiteit Rotterdam / School of History, Culture and
Communication (ESHCC), Nizozemska; PhD in Media
and Communications at The London School of Economics and Political Science (LSE) Department of Media and Communications, Velika Britanija; University
of Leeds / Institute of Communication Studies, Faculty
of performance Visual Arts and Comunication, Velika
Britanija; University of Leicester / College of Social
Sciences Department of Media and Communications,
Velika Britanija; Central European University Budapest /
The Doctoral Program at Center for Media and Communication Studies (CMCS), Maarska; The PhD programme
in Communication Sciences at Universit della Svizzera Italiana (USI) / Faculty of Communication Sciences,
Lugano, vicarska; European Graduate School / PhD
Study at The Media and Communication division, Leuk,
vicarska; NYU Steinhardt School of Culture, Education, and Human Development / PhD study Media,
Culture and Communication, New York, SAD; PhD in
Communications at Graduate School of Journalism Columbia University New York, SAD; Virginia Commonwealth University PhD in Mass Communication/Media
Studies, Richmond, SAD; PhD programme at School of
Communication and Information at Rutgers The State
University of New Jersey, SAD.
Treba spomenuti kako se pri koncipiranju studijskog programa, uz implementaciju znanstvenih spoznaja i iskustava referentnih akademskih institucija, uzelo u obzir
i preporuke relevantnih strukovnih asocijacija (IABC-a
Meunarodna udruga poslovnih komunikatora, PRSA-e
Ameriko drutvo za odnose s javnou, IPR Institut
za odnose s javnou, te IPRA Meunarodna udruga
za odnose s javnou). One su primijenjene, prije svega,
u koncipiranju dijela kurikuluma u podruju odnosa s
javnou (budui da predstavljaju najkvalitetniju moder-

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

25

nu sintezu teorije i prakse na globalnoj razini), te aspekata interdisciplinarnosti (ukljuuju temeljne discipline
drutvenih i humanistikih znanosti).
Struktura doktorskog studija prema
godinama studija, studijskom programu i
pripadajuim ECTS bodovima
Struktura studijskog programa temelji se na istraivakom usmjerenju i studij je organiziran prema mentorskom sustavu i prilagoava se svakom studentu. Individualni pristup vidljiv je kroz samostalan istraivaki
projekt i rad i ukljuivanje u timove istraivaa uz
preporuku mentora.
Struktura doktorskog studija prema godinama studija,
studijskom programu i pripadajuim ECTS bodovima
usklaena je s Pravilnikom o studijima i studiranju na
Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Tako
se studijski program temelji na obveznom zajednikom
programskom modulu koji ine opi obvezni kolegiji,
zatim obvezni kolegiji studija, izborni kolegiji studija,
izborni kolegiji Doktorske kole Drutveno-humanistikih
znanosti, te izvannastavne obvezne i izborne aktivnosti.
Obvezni zajedniki programski modul obuhvaa obvezne ope kolegije u I. i II. godini studija (ukupno
8 zajednikih obveznih kolegija, odnosno po 2 kolegija u svakom semestru s ukupno 48 ECTS bodova
u doktorskom studiju).
Obvezni kolegiji studija obuhvaaju 2 obvezna kolegija u I. i II. godini (ukupno 4 obvezna kolegija studija s ukupno 24 ECTS boda u doktorskom studiju).
Izborni kolegiji studija obuhvaaju 10 izbornih kolegija u I. godini i 9 izbornih kolegija u II. godini
studija (ukupno 19 kolegija). Od ponuenih, studenti
izabiru 2 izborna kolegija u svakom semestru koji
nakon izbora postaju obveznima. S obzirom da svaki kolegij ima optereenje od 4 ECTS boda, to ini

26

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

ukupno 8 ECTS bodova po semestru ili ukupno 32


ECTS boda za cijeli studij.
Izborni kolegiji Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti su odabrani kolegiji s drugih poslijediplomskih studija Doktorske kole Drutvenohumanistikih znanosti. Oni omoguuju poveznicu
u interdisciplinarnim istraivanjima u drutvenim i
humanistikim znanostima i omoguuju mobilnost
studenata u okviru Doktorske kole. Studenti mogu
izabrati po 1 kolegij u I. i u II. godini studija, to
je ukupno 2 kolegija s 8 ECTS bodova (ukljuenih
u strukturu izbornih kolegija, i to kao 11. izborni
kolegij u I. godini, odnosno 10. u II. godini studija).
Izvannastavne obvezne i izborne aktivnosti obuhvaaju razliite aktivnosti koje ine samostalni i istraivaki rad studenata. U priloenoj tablici te su
aktivnosti taksativno naznaene kao i njihova distribucija po semestrima uz pripadajui broj ECTS-a
(ukupno 64 70 ECTS bodova za obvezne i izborne
aktivnosti).
Samostalan rad studenta, u III. godini doktorskog
studija u V. semestru, te Istraivaki projekt, bitan su
dio samostalnog istraivakog rada studenta. Projekt
ukljuuje istraivanje i izlaganje izvornih rezultata
istraivanja koje je student koncipirao i proveo samostalno, a povezan je s temom doktorskog rada
(ili nastavnom temom unutar nekog kolegija). Uz
izradu doktorske disertacije, istraivaki projekt (koji
se izvodi na III. godini studija, tj. u V. semestru)
najvaniji je segment samostalnog znanstveno-istraivakog rada studenta, to uz dodatne izborne aktivnosti ukupno ini najmanje 30 ECTS bodova u V.
semestru doktorskog studija.
Izrada i obrana doktorskog rada (disertacije) predviena je za III. godinu studija (VI. semestar). Ukljuuje samostalni rad studenta, rad s mentorom i
proceduru prijave i obrane doktorskog rada u skladu
s Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveuilitu

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

27

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Izrada i obrana doktorskog rada u strukturi ukupnog optereenja
iznosi 30 ECTS bodova.
I. godina studija
Obvezni zajedniki
programski modul

Obvezni
kolegiji

Izborni
kolegiji

24

12

16

Izvannastavne aktivnosti
Obvezne

Izborne

2>

Ukupno ECTS
60

II. godina studija


Obvezni zajedniki
programski modul

Obvezni
kolegiji

Izborni
kolegiji

24

12

16

Izvannastavne aktivnosti
Obvezne

Izborne

2>

Ukupno ECTS
60

III. godina studija


Samostalne znanstvene i istraivake
aktivnosti
Obvezne
Izborne
20-26

10 >

Izrada i obrana doktorskog rada

Ukupno ECTS

30

60

Naznaenom strukturom doktorskog studija (prema godinama studija, studijskom programu i pripadajuim ECTS
bodovima) nastojao se postii optimalan omjer izravne
nastave i samostalnog istraivakog rada. Takav odnos
omoguuje teorijsku fundiranost primjerenu razini doktorskog studija (u smislu ishoda uenja) prijeko potrebnu
za razvoj znanstvenog i analitikog miljenja (u smislu steenih kompetencija). Jednako tako, znatan udio
izvannastavnih i istraivakih aktivnosti, te individualni
pristup (kroz samostalan istraivaki projekt, ukljuivanje u timove istraivaa i mentorski sustav), snano
potie istraivaku usmjerenost doktorskih studenata.
Ukupan udio izravne nastave (predavanja) u obveznim
kolegijima (zajednikim kolegijima i obveznim kolegiji-

28

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

ma u I. i II. godini studija) s 72 ECTS boda te izborne


kolegije s 32 ECTS boda to je ukupno 104 ECTS boda,
dok je u III. godini studija 60 ECTS bodova samostalnog
istraivakog rada, to je s udjelom istraivakog rada u
I. i II. godini ukupno najmanje 180 ECTS bodova.
Popis obveznih i izbornih kolegija i/ili modula, broj sati
aktivne nastave i broj ECTS bodova prema godinama
studija
Obvezni zajedniki programski modul studija
Naziv modula/kolegija

Sati

Sem.

Nositelj kolegija

ECTS

Obvezni zajedniki programski modul


1.

Metodologija
znanstvenog istraivanja

20

I.

prof. dr. sc. Mira Luli

2.

Komunikacijske i
medijske teorije

20

I.

doc. dr. sc. Ivan Tanta

3.

Etika javnog
komuniciranja

20

II.

doc. dr. sc. Stjepan Radi


doc. dr. sc Danijel Laba

4.

Retorika

20

II.

doc. dr. sc. Ivana uul

5.

Suvremeni drutveni i
politiki procesi

20

III.

prof. dr. sc. Pero Maldini

6.

Povijest i kultura
komunikacije

20

III.

prof. dr. sc. Zlatko Kramari

7.

Filozofija informacijske
znanosti

20

IV.

prof. dr. sc. Jasmina


Lovinevi

8.

Komunikacije u
kroskulturalnom
menadmentu

20

IV.

prof. dr. sc. Maja Lamza


Maroni

Ukupno zajedniki programski modul studija

48

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

29

Obvezni i izborni kolegiji I. godine


Naziv modula/kolegija

Sati

Sem.

Nositelj kolegija

ECTS

Obvezni kolegiji I. godina


1.

Metodologija istraivanja
u informacijskim i
komunikacijskim znanostima

20

I.

prof. dr. sc. Kata Ivi

2.

Teorije odnosa s javnou

20

II.

doc. dr. sc. Boo Skoko

I.

doc. dr. sc. Marijana


Grbea

Izborni kolegiji studija


15

1.

Upravljanje komuniciranjem
u politici

2.

Upravljanje trinim
komuniciranjem

15

I.

prof. dr. sc. Mane


Medi

3.

Psihologija javnog
komuniciranja

20

I.

doc. dr. sc. Silvija


Ruevi

4.

Vizualna komunikacija

15

I.

prof. dr. sc. Zlatan Gelb

5.

Demokracija, politika
socijalizacija i masovni mediji

15

I.

doc. dr. sc. Berto alaj

6.

Ljudska prava, mediji i


kultura

15

II.

prof. dr. sc. Mira Luli

7.

Mediji i znanost

15

II.

doc. dr. sc. Blanka


Jergovi

8.

Semiotika i mediji

15

II.

doc. dr. sc. Danijel


Laba

9.

Organizacijsko ponaanje

15

II.

prof. dr. sc. eljko


Turkalj
doc. dr. sc. Ivona
Vrdoljak Ragu

10.

Psihoanaliza, knjievnost,
kultura i drutvo

II.

doc. dr. sc. Tvrtko


Vukovi

11.

Izborni kolegij Doktorske kole

15

I. ili II.

Ukupno obvezni i izborni kolegiji I. godine

4
28

30

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

Obvezni i izborni kolegiji II. godine


Naziv modula/kolegija

Sati

Sem.

Nositelj kolegija

ECTS

Informacijske tehnologije
i multimedijalne
komunikacije

20

III.

prof. dr. sc. Ninoslav Novak

Politika kultura,
javnost i demokratsko
graanstvo

20

IV.

prof. dr. sc. Pero Maldini

Obvezni kolegiji II. godina


1.

2.

Izborni kolegiji studija


1.

Teorije marketinga

15

III.

prof. dr. sc. Marcel Meler

2.

Integrirano marketinko
komuniciranje

15

III.

doc. dr. sc. Ivana Pavli


doc. dr. sc. Doris Perui

3.

Korporativna kultura
i korporativno
komuniciranje

15

III.

doc. dr. sc. Ivan Tanta

4.

Poslovni informacijski
sustavi

15

III.

prof. dr. sc. Maja


Lamza-Maroni

5.

Izazovi postmoderne

15

III.

doc. dr. sc. Davor Ljubimir

6.

Upravljanje nacionalnim
identitetom i imidom

15

IV.

doc. dr. sc. Boo Skoko

7.

Informacija i drutvo
znanja

IV.

doc. dr. sc. eljko Pavi

8.

Pravo informacija

15

IV.

doc. dr. sc. Predrag Zima

9.

Odnosi s medijima

15

IV.

doc. dr. sc. Danijel Laba

10.

Izborni kolegij Doktorske


kole

15

III. ili IV.

Ukupno obvezni i izborni kolegiji II. godine

28

31

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

Samostalni i istraivaki rad III. godine


Naziv modula/kolegija

Sati

Sem.

ECTS

III. godina studija


1.

Samostalni rad

V.

12/6

2.

Istraivaki projekt

V.

14

3.

Izrada i obrana doktorskog rada

VI.

30

4.

Izborne aktivnosti samostalnog


istraivakog rada studenta

V. VI.

10 >

Ukupno samostalni i istraivaki rad III. godine

60

Ukupno doktorski studij

180

Izborni kolegiji Doktorske kole


Drutveno-humanistikih znanosti
Naziv kolegija

Nositelj kolegija

ECTS

1.

Kultura. Knjievnost. Politika (hrvatski i


junoslavenski tranzicijski kontekst)

prof. dr. sc. Zlatko Kramari

2.

Modernizam i postmodernizam

doc. dr. sc. Ivana uul

3.

Glazba kao komunikacija i drutvenopolitika poruka

izv. prof. mr. art Davor Bobi

4.

Demokracija i medijska kultura

prof. dr. sc. eljko Senkovi

5.

Regionalni razvoj u europskom okruenju

prof. dr. sc. Vladimir Cini

6.

Europsko antidiskriminacijsko pravo

doc. dr. sc. Mario Vinkovi

7.

Upravljanje ljudskim resursima

prof. dr. sc. Ivana Barkovi


prof. dr. sc. Nihada Muji

32

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

Obvezne i izborne aktivnosti i kriteriji za


njihovo izraavanje u ECTS bodovima
Obvezne aktivnosti studenata doktorskog studija obuhvaaju aktivno sudjelovanje na nastavi iz obveznih i
izbornih kolegija i polaganje ispita. Uz obvezne kolegije
studenti biraju jo dva izborna kolegija po semestru koji
upisom postaju obvezatnima.
Uz to, obvezan je i dio izvannastavnih aktivnosti, poglavito onih koje se odnose na znanstveno-istraivaki
rad. Budui da obvezne izvannastavne aktivnosti ine
tek jedan dio studentskih obveza i odgovarajueg broja
ECTS bodova, druge obveze, potrebne za ostvarenje
propisanog broja od najmanje 180 ECTS bodova studenti
biraju meu vie izbornih izvannastavnih aktivnosti, u
skladu sa svojim interesima i mogunostima.
Studijske obveze oblikuju se prema studentu, to jest
prema podruju njegova istraivanja tijekom doktorskog studija i prema temi njegove doktorske disertacije.
Student doktorskog studija obvezan je izvravati svoje
nastavne i izvannastavne aktivnosti utvrene studijskim
programom i iskazanim ECTS bodovima koji mu omoguuju napredovanje tijekom doktorskog studija.
Do zavretka studija student treba ostvariti ukupno najmanje 180 ECTS bodova (pri emu se 1 ECTS bod obraunava kao radno optereenje studenta od 30 radnih
sati). U ukupnoj strukturi obveznih i izbornih aktivnosti
omjer optereenja iskazan u ECTS bodovima za udio
izravne nastave iznosi 104 ECTS boda, dok se preostali
broj (do najmanje 180 ECTS bodova) odnosi na samostalni znanstveno-istraivaki rad studenta (obvezne i
izborne izvannastavne aktivnosti).

33

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

Nastavne aktivnosti doktorskog studija


Aktivnosti

Broj sati

Semestar

ECTS

Obvezni zajedniki programski modul

160

I. IV.

48

Obvezni kolegiji studija

80

I. IV.

24

120

I. IV.

32

360 sati

4 semestra

104

Obvezne

Izborne
Izborni kolegiji studija2
Izborni kolegij Doktorske kole ili drugog
doktorskog studija3
Ukupno obvezni zajedniki, obvezni i izborni

Izvannastavne aktivnosti doktorskog studija


(samostalni i istraivaki rad)
Aktivnosti

Semestar

ECTS

I. II.

Obvezne
Doktorski seminar I
Doktorski seminar II

III. VI.

Projekt istraivanja

V.

14

Samostalni rad objava znanstvenog rada (A1/A2)

V.

12/6

Meu vie ponuenih izbornih kolegija student odabire dva. Njihovim


upisom, oni postaju obvezatni.
3
Student moe izabrati kolegij meu predloenim izbornim kolegijima
Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti (jedan u studijskoj
godini, umjesto nekog od izbornih kolegija studija) ili kolegij s drugog
srodnog doktorskog studija, ako se svojim sadrajem uklapa u program
doktorskog studija Komunikologija. O mogunosti upisa takvog kolegija,
kao i o njegovom vrednovanju odgovarajuim brojem ECTS-a (najvie do
4 ECTS boda) odluuje Vijee doktorskog studija.
4
Tijekom prve i druge studijske godine studenti su obvezni izraditi i
prezentirati po jedan seminarski rad godinje (u zimskom ili ljetnom semestru) u okviru nekog od obveznih (preporueno) kolegija. Seminarski
rad je bitan dio samostalnog istraivakog rada studenta (istraivakog
projekta) i obuhvaa segmente istraivanja koje je student koncipirao i
proveo samostalno, a povezano s temom doktorskog rada i/ili nastavnom
temom pojedinog kolegija u okviru studijskog programa. Seminarski rad
se izrauje u skladu s Uputama za izradu seminarskog rada na poslijediplomskom doktorskom studiju Komunikologija.

34

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

Aktivnosti
Izrada i obrana doktorskog rada

Semestar

ECTS

VI.

30

I. VI.

12

Izborne
Objava znanstvenog rada (A1)
Objava znanstvenog rada (A2)

I. VI.

Izlaganje na znanstvenom skupu (meunarodnom/domaem)

I. VI.

6/4

Javno predavanje iz podruja teme doktorske disertacije

I. VI.

24

Sudjelovanje u nastavi sveuilinog preddiplomskog i/ili


diplomskog studija5

I. VI.

Sudjelovanje u istraivakom projektu6

I. VI.

412

Sudjelovanje na ljetnoj koli relevantne znanstvene institucije

I. VI.

24

I. VI.

24

(Ko)autorstvo knjige, udbenika, strunog elaborata

I. VI.

412

Nagrade i priznanja za struni rad8

I. VI.

Druge aktivnosti relevantne za studij prema ocjeni Vijea


Doktorske kole drutveno-humanistikih znanosti9

I. VI.

do 12

Sudjelovanje u radu strunih seminara, tribina i okruglih stolova

Na svim mjestima gdje je broj ECTS-a naznaen u rasponu (od do), njihov konaan broj
utvrdit e Vijee Doktorske kole drutveno-humanistikih znanosti na osnovi valjanih
dokaza koje student treba predoiti.

Ukljuuje seminare ili vjebe u okviru nastave ako su provedeni u


cijelosti prema studijskom programu i izvedbenom planu visokokolske
institucije.
6
Odnosi se na sudjelovanje u svojstvu istraivaa u znanstvenim istraivakim projektima odobrenima od MZOS RH.
7
Odnosi se na aktivno sudjelovanje (izlaganje vlastitih rezultata istraivanja i/ili znanstvenih/strunih radova).
8
Odnosi se na nagrade za znanstveni ili struni rad koje dodjeljuje
MZOS, sveuilite, fakulteti, instituti ili organizacijski odbori znanstvenih
ili strunih skupova.
9
Student moe i na druge naine prikupiti dodatne ECTS bodove,
sudjelovanjem u drugim oblicima znanstvenih, istraivakih ili drugih
relevantnih aktivnosti, pri emu Vijeu Doktorske kole drutveno-humanistikih znanosti podnosi molbu za priznavanje nekog broja bodova
prilaui detaljan opis aktivnosti u kojima je sudjelovao i za njih utroeno vrijeme. Odluku o priznavanju ECTS-a donosi Vijee Doktorske kole
drutveno-humanistikih znanosti.

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

35

Sustav savjetovanja i voenja kroz studij,


nain odabira studenta, obveze studijskih
savjetnika i voditelja doktorskih radova te
doktorskih kandidata
Studijski savjetnik
Sustav savjetovanja i voenja kroz doktorski studij utvren je strukturom studijskog programa i provodi se kroz
itav doktorski studij. Studentu doktorskog studija moe
Vijee ili Povjerenstvo doktorskog studija tijekom prvoga
semestra dodijeliti studijskog savjetnika koji mu pomae
tijekom studija i prati njegov rad i postignua. Studijski
savjetnik moe biti i mentor studenta za izradu doktorskog rada.
Mentor
Studentu u izradi doktorskog pomae mentor kojeg na
prijedlog studenta a uz suglasnost Vijea/povjerenstva za
doktorski studij imenuje struno vijee nositelja studija
do kraja prve godine studija.
Struno vijee nositelja doktorskog studija u skladu s
stavkom 1. ovog lanka imenuje mentora uz njegovu
prethodnu pisanu suglasnost o prihvaanju mentorstva.
Za mentora moe biti imenovan:
nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju ili umjetniko-nastavnom zvanju (docent, izvanredni i redoviti profesora) ili znanstvenik izabran u znanstveno
zvanje (znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik
ili znanstvenik savjetnik),
osoba koja je izabrana u znanstveno ili znanstvenonastavno zvanje te je aktivno ukljuena u znanstveno istraivanje iz podruja doktorskog rada,
osoba koja ima znanstvena postignua tijekom posljednjih pet godina objavila relevantne znanstvene
radove ili prezentirala umjetnika djela vezano za
temu doktorskog istraivanja,

36

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

professor emeritus koji sudjeluje u izvoenju nastave


na doktorskom studiju nositelja studija,
osoba koja je ugledni meunarodni znanstvenik, a
koja nije zaposlena u ustanovi nositelja doktorskog
studija, a na temelju posebnog ugovora sudjeluje u
izvoenju nastave na doktorskom studiju.
Mentor pomae studentu tijekom doktorskog studija i
obvezan je voditi studenta i to posebice u znanstvenom radu i primjeni znanstvenih metoda tijekom izrade
doktorskog rada, pratiti kvalitetu njegovog rada, poticati
ga na objavljivanje njegovih radova i omoguiti mu
sudjelovanje na znanstvenim i umjetnikim projektima.
Mentor je obvezan jednom godinje podnositi izvjee
o radu studenta i njegovom napredovanju tijekom doktorskog studija.
Komentor
Studentu doktorskog studija moe se imenovati i komentor koji uz mentora sudjeluje u praenju doktoranda
kroz istraivaki rad zbog njegove interdiciplinarnosti
ili su sluaju da je mentor iz inozemstva ili iz druge
suradne ustanove.
Komentor moe biti osoba u znanstveno-nastavnom zvanju ili umjetniko-nastavnom zvanju (docent, izvanredni
i redoviti profesor) ili znanstvenik izabran u znanstveno
zvanje (znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik ili
znanstvenik savjetnik).
Nain zavretka studija i
uvjeti za prijavu teme doktorskog rada
Doktorski studij Komunikologija zarava se ispunjenjem
svih studijskih obveza u skaldu sa studijskim programom
te izradom i javnom obranom doktorskog rada i stjecanjem 180 ECTS bodova. Nakon zavrenog doktorskog
studija i uspjene obranjenog doktorskog rada Sveuilite
izdaje doktorandu diplomu kojom se potvruje zavretak

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

37

doktorskog studija i stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc.) u skladu sa Zakonom.
Postupak prijave, ocjene i
obrane doktorskog rada
Postupak prijave, ocjene i obrane doktorskog rada odreen je Statutom Sveuilita. Oblik i sadraj obrazaca za
provedbu postupka prijave, ocjene i obrane doktorskog
rada na sveuilinim poslijediplomskim interdisciplinarnim doktorskim studijima te na izvandoktorskim studijima u Doktorskoj koli Drutveno-humanistikih znanosti
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku propisani su Odlukom Vijea Doktorske kole od 25. travnja
2012. godine kako slijedi:
Obrazac D.1. Prijava teme doktorskog rada
Obrazac D.2. Ocjena teme doktorskog rada
Obrazac D.3. Ocjena doktorskog rada
Obrazac D.4. Protokol i zapisnik obrane doktorskog rada
Nacrt za izradu sinopsisa doktorskog rada
Upute za izradu i oblikovanje doktorskgo rada
Obrasci su objavljeni na internetskoj stranici Doktorske
kole Drutveno-humanistikih znanosti Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Doktorski rad
Doktorski rad mora biti samostalan i izvorni rad pristupnika kojim se dokazuje samostalno znanstveno istraivanje uz primjenu znanstvenih metoda i koji sadri
znanstveni/umjetniki doprinos u odgovarajuem znanstvenom ili umjetnikom podruju odnosno pripadnom
znanstvenom/umjetnikom polju.
Doktorski rad je javni znanstveni ili umjetniki rad i
podloan je javnoj znanstvenoj ili umjetnikoj procjeni.

38

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

Oblici doktorskog rada mogu biti: znanstveno djelo


monografija, znanstveno djelo koje se temelji na objavljenim lancima. Doktorski rad pie se na hrvatskom
jeziku, a uz suglasnost Vijea Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti moe biti i na nekom od
svjetskih jezika.
Naslov, saetak i kljune rijei doktorskog rada moraju
biti napisani na hrvatskom i engleskom jeziku. Doktorski
rad predaje se u elektronikom obliku i kao uvezani
doktorski rad. Oblik i sadraj doktorskog rada propisan
je na posebnom obrascu za izradu doktorskog rada, koji
je propisalo Vijee Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti.
Maksimalno trajanje studija
Doktorski studij u punom radnom vremenu traje u pravilu etiri godine.
Doktorski studij s dijelom radnog vremena traje najvie
do sedam godina.
Kvaliteta doktorskog studija
Praenje kvalitete i uspjenosti izvedbe doktorskog studija odvijat e se, prije svega, na temelju studentske
evaluacije doktorskog studija. Evaluacija se provodi anonimnom anketom (anketni upitnik u kojemu studenti
ocjenjuju teinu predmetnog gradiva, sloenost gradiva,
vanost predmetnog gradiva za studenta osobno, vanost gradiva za studentovu buduu profesiju, sposobnost nastavnika kao predavaa, razumljivost i kvalitetu
predavanja, te najbolje i najloije u izvedbi kolegija).
Studenti e procjenjivati i kvalitetu izvedbe i organizacije znanstveno-istraivakih aktivnosti doktorskog studija.
Nastavnicima, voditelju studija i Vijeu Doktorske kole
Drutveno-humanistikih znanosti, koji su odgovorni za
evaluaciju kvalitete studija, ta miljenja koriste za korekcije i daljnja unapreenja predavanja, organizacije
nastave, rada sa studentima, te posebno unapreenja
znanstvenog i istraivakog rada studenata. Evaluacija

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

39

je stalna aktivnost i sastavni je dio praenja kvalitete


nastavnog procesa.
Realizacija ciljeva doktorskog programa pratit e se poglavito preko broja obranjenih doktorskih disertacija, te
kroz interes za upis na doktorski studij. Nadalje, realizacija ciljeva pratit e se i kroz prisutnost i uspjenost
doktorskih studenata i zavrenih doktoranada (alumnija)
u znanstvenoj javnosti i odgovarajuim znanstveno-nastavnim i znanstvenim institucijama i njihovu ukljuenost u nove znanstvene projekte, kroz zapoljavanje
zavrenih doktorskih studenata izvan akademskih institucija, te kroz konkurentnost zavrenih studenata ovog
studija na domaem i europskom tritu.
Uz naznaeno, primjenjivat e se i drugi oblici praenja
kvalitete izvedbe studijskog programa poput samoevaluacije (podrazumijeva vrednovanje vlastitog rada na
osnovu sakupljenih iskustava po zavretku semestra i
miljenja studenata i nastavnika, kao i analizu i uoavanje svih dobrih i loih elemenata tijekom nastave
u svrhu unoenja korekcija i unapreenja za slijedeu
akademsku godinu), godinje analize kvalitete izvedbe
studija koju provodi Vijee Doktorske kole Drutvenohumanistikih znanosti (na osnovi podataka prikupljenih
u prethodno naznaenim oblicima evaluacije), te institucijskog vrednovanja kvalitete koje se provodi na razini
nositelja studija (utvreno Statutom Sveuilita Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravilnikom o studiranju i
Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje
kvalitete na Sveuilitu). Predvia se i vanjsko vrednovanje doktorskog studija nakon jednog ciklusa zavretka
prve generacije studenata.
Mjesta izvoenja studijskog programa
Doktorski studij Komunikologija izvodi se najveim dijelom (nastava) u nastavnoj bazi (u prostorijama Hrvatskog
katolikog sveuilita u Zagrebu, Ilica 242), a manjim
dijelom na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u okviru Doktorske kole Drutveno-humanistikih

40

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

u zgradi Trg Sv. Trojstva 3, te na suradnoj ustanovi


(Sveuilite u Dubrovniku, ira Caria 4).
Mentorska nastava i konultacije izvode se na matinoj
ustanovi mentora na temlju potpisanih ugovora o suradnju s partnerskim sveuilitima i suradnim ustanovama.
Istraivaki rad izvodi se na Sveuilitu ili suradnim
ustanovama.
Iako nositelj studija i suradna ustanova sa svojim resursima i opremom zadovoljavaju sve potrebne uvjete
za izvedbu studija u svojem sjeditu, izvoenje studija
u nastavnoj bazi na Hrvatskom katolikom sveuilitu
u Zagrebu najveem broju studenata (poglavito onima s podruja grada Zagreba za koje se oekuje da
e prevladavati) znatno e olakati pohaanje nastave,
izvravanje obveza predvienih studijskim programom
i umanjiti trokove. Iz istih razloga, mentorstvo, konzultacije i dio izvannastavnih aktivnosti takoer e se
izvoditi u nastavnoj bazi u Zagrebu, dok e istraivaki
rad i uz njega vezane aktivnosti, osim na matinoj i
suradnoj ustanovi, biti mogui i na drugim ustanovama
s kojima nositelj studija i suradna ustanova imaju partnerski odnos i suradnju.
Popis nastavnika/potencijalnih studijskih savjetnika/
mentora na doktorskom studiju Komunikologija
R. br.

Ime i prezime nastavnika

Ustanova zaposlenja

1.

prof. dr. sc. Maja Lamza


Maroni

Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

2.

prof. dr. sc. Kata Ivi

Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

3.

prof. dr. sc. Marcel Meler

Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

4.

prof. dr. sc. eljko Turkalj

Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

5.

prof. dr. sc. Ninoslav Novak

Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

6.

prof. dr. sc. Mane Medi

Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

7.

prof. sr. sc. Vladimir Cini

Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

8.

prof. dr. sc. Ivana Barkovi


Bojani

Pravni fakultet Sveuilita u Osijeku

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

41

R. br.

Ime i prezime nastavnika

Ustanova zaposlenja

9.

prof. dr. sc. Nihada Muji

Pravni fakultet Sveuilita u Osijeku

10.

prof. dr. sc. Mira Luli

Pravni fakultet Sveuilita u Osijeku

11.

prof. dr. sc. Mario Vinkovi

Pravni fakultet Sveuilita u Osijeku

12.

doc. dr. sc. Predrag Zima

Pravni fakultet Sveuilita u Osijeku

13.

doc. dr. sc. Stjepan Radi

Katoliki bogoslovni fakultet u akovu

14.

doc. dr. sc. Silvija Ruevi

Filozofski fakultet Sveuilita u Osijeku

15.

doc. dr. sc. eljko Senkovi

Filozofski fakultet Sveuilita u Osijeku

16.

prof. dr. sc. Zlatko Kramari

Odjel za kulturologiju Sveuilita u Osijeku

17.

prof. dr. sc. Jasmina


Lovrinevi

Odjel za kulturologiju Sveuilita u Osijeku

18.

doc. dr. sc. Ivana uul

Odjel za kulturologiju Sveuilita u Osijeku

19.

doc. dr. sc. eljko Pavi

Odjel za kulturologiju Sveuilita u Osijeku

20.

izv. prof. mr. art Davor Bobi

Umjetnika akademija Sveuilita u Osijeku

21.

prof. dr. sc. Pero Maldini

Odjel za komunikologiju Sveuilita u Dubrovniku

22.

doc. dr. sc. Davor Ljubimir

Odjel za komunikologiju Sveuilita u Dubrovniku

23.

doc. dr. sc. Ivana Pavli

Odjel za ek. i posl. ek. Sveuilita u Dubrovniku

24.

doc. dr. sc. Doris Perui

Odjel za ek. i posl. ek. Sveuilita u Dubrovniku

25.

doc. dr. sc. Ivona Vrdoljak


Ragu

Odjel za ek. i posl. ek. Sveuilita u Dubrovniku

26.

prof. dr. sc. Zlatan Gelb

Akademija dramske umjetnosti Sveuilita u


Zagrebu

27.

doc. dr. sc. Ivan Tanta

Veleuilite VERN Zagreb

28.

doc. dr. sc. Boo Skoko

Fakultet politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu

29.

doc. dr. sc. Berto alaj

Fakultet politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu

30.

doc. dr. sc. Marijana Grbea

Fakultet politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu

31.

doc. dr. sc. Danijel Laba

Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu

32.

doc. dr. sc. Blanka Jergovi

HRT, Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu

33.

doc. dr. sc. Tvrtko Vukovi

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Konani popis studijskih savjetnika utvruje se Odlukom


Vijea Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti i objavljuje na internetskoj stranici Doktorske kole

42

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

Drutveno-humanistikih znanosti Sveuilita Josipa Jurja


Strossmayera u Osijeku.
ivotopisi nastavnika i suradnika s opisom znanstvenog
i nastavnog rada na doktorskom studiju Komunikologija
objavljen je na internetskoj stranici htttp/www.unios.hr/
doktorska-skola
Izvod iz recenzija o studijskom programu:
Poslijediplomski doktorski studij Komunikologija najvii je stupanj znanstvenog usavravanja u podruju informacijskih i komunikacijskih znanosti. U Hrvatskoj postoji jo jedan studij iz podruja drutvenih znanosti, polja
informacijske i komunikacijske znanosti, koji je povezan
sa Sveuilitem u Zagrebu te onime u Zadru. To bi,
dakle, bio drugi studij, organiziran od strane Sveuilita u Osijeku i onoga u Dubrovniku. Zavretkom ovog
studija stekao bi se akademski stupanj doktora znanosti
iz podruja drutvenih znanosti i polja informacijskih i
komunikacijskih znanosti, te odgovarajue grane. Pritom
bi studenti stekli kompetencije za samostalno znanstveno-istraivako djelovanje u matinom znanstvenom podruju, polju i grani. Kada bi uspio realizirati program
prema priloenom elaboratu, ovaj bi studij znaio novi
pomak na tom polju znanosti i ponudio mogunosti koje
trenutano, vezano uz razliite koncepcije postojeih
studija, ne postoje. Drutvena korist obrazovanja u tom
polju znanosti je nesumnjiva i iri se od znanstvenonastavnih institucija, medija, javnog komuniciranja do
gospodarstva i politike.
Studijski program doktorskog studija Komunikologija u
potpunosti je opravdan jer popunjava prazninu izmeu
prva dva ciklusa studiranja i treeg ciklusa. Ovaj program u potpunosti ispunjava znanstvene kriterije. Razlozi za pokretanje studija su vrlo temeljito, struno i
profesionalno obraeni i navedeni u elaboratu. S profesionalnog (profesija odnosa s javnou) i znanstvenog
stajalita program zasluuje da bude realiziran.

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

43

Potpora strukovnih udruga i predstavnika


poslodavaca pokretanju sveuilinog
poslijediplomskog interdisciplinarnog
doktorskog studija Komunikologija
Podrku pokretanju doktorskog studija Komunikologija
posebnom pisanom izjavom iskazale su:
Hrvatska udruga za odnose s javnou (HUOJ),
Hrvatsko komunikacijsko drutvo (HKD),
Hrvatska gospodarska komora (HGK).

SVEUILITE
JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU

VODI
ZA STUDENTE
POSLIJEDIPLOMSKI INTERDISCIPLINARNI
DOKTORSKI STUDIJ KOMUNIKOLOGIJA