1

APAROKANUBHUTI
(SAMOREALIZACIJA, DIREKTNO ISKUSTVO STVARNOSTI)
Prevela: eljka Mihljevi Daya, prof.
Redigirao: Swami Brahmajnanananda
(dr.Vlado Poznovija)
Zagreb, 20. 8. 1992.

Tekst je 2003./2004. putem skenera prebaen u elektroniku formu pri emu su nastale greke od kojih smo
neke ispravili, a neke su vjerojatno preostale, jer Swami Brahmajanananda zbog drugih obaveza nije odvojio
vremena za potpuni pregled nakon skeniranja.
PREDGOVOR Swami Vimuktananda, 10. 09. 1938.
(engleskom izdanju)
Takve rasprave kojima je cilj pruiti uvod u znatno naprednije prouavanje filozofskih sustava zovu se
openito "Prakarana Grantha-e".
Osim to opisuju sustav u najosnovnijim crtama, svaka od njih stavlja teite na neko od osnovnih
svojstava.
APAROKANUBHUTI (direktno iskustvo stvarnosti, samoostvarenje) je takoer takav mali
prirunik, koji prezentirajui kratak opis Vedante, obrauje naroito aspekt koji se odnosi na
ostvarivanje (Anubhuti) najvie Istine. Takvo ostvarivanje/realizacija, za razliku od znanja o
predmetima osjetilnom percepcijom ili zakljuivanjem, predstavlja neposrednu i direktnu percepciju
vlastitog Jastva, u ovom djelu pod nazivom Aparoka.
Sredinja tema knjige jest identitet Jivatmana (individualnog jastva) i Paramatmana (Univerzalnog
Jastva). Ovaj identitet mogue je ostvariti odstranjivanjem neznanja koje skriva istinu, svjetlom Viare
ili samoispitivanjem (stih 2). Da bi um mogao krenuti na takvo istraivanje istine, utvrene su
odreene discipline koje nisu tipine za Vedantu, ali su neophodne za svako takvo ispitivanje u cilju
pronalaenja najvie Istine. Knjiga zatim opisuje osobu koja je postigla ovo ostvarenje te prirodu
njenog (daljnjeg) ivota.
Zatim slijedi rasprava o Prarabdhi (sudbini), o inerciji djelovanja naih prolih dobrih i loih djela.
Autor tvrdi da je nakon ostvarivanja/realizacije, kad nestane neznanje sa svim svojim posljedicama,
potpuno neumjesno/bespredmetno pitanje o preivljavanju tijela radi odraivanja Prarabdhe; a ruti
tekstovi ponekad govore o Prarabdhi samo zato da bi neznalici objasnili ponaanje realiziranog
ovjeka, koji je s obzirom na samog sebe vjeno uronjen u Vrhunsku Istinu.
Stihovi od 100 do 129 govore o 15 toaka, kroz koje prolazi tragalac za Istinom koji su usput reeno
slini onima kakve doivljava Raja Yogi; ali to dvoje je potpuno razliito. Zatim je razmatrano
jedinstvo uzroka i posljedice Apsolutni i manifestirani univerzum koji zavrava s kulminantnom
misli filozofije Vedante, po kojoj sve vidljivo i nevidljivo jest u stvarnosti jedan te isti vjeni Atman,
zapravo ista Svjesnost (stih 141.)
Autorstvo knjige openito se pripisuje ri ankaraaryi. ak i kad bi to netko osporavao, uenja su
nesumnjivo Advaitika. Stoga za one, koji nemaju vremena ili priliku da proue klasina djela
ankaraarye, ova rasprava predstavlja veoma dragocjen vodi u ispitivanja o spiritualnoj istini.
Moemo takoer spomenuti da se stihovi od 89-98 pojavljuju u manjim varijantama takoer u
Nadabindu Upaniadi (221-29) te stihovi 102-136, 140 i 142, takoer u Tejabindu Upaniadi (15-51).
Ve su objavljivani prijevodi ove knjige na engleskom jeziku i na nekim indijskim dijalektima.
Meutim, neki su poetnici izrazili potrebu objavljivanja istoga, uz komentare na engleskom, pa je ovo
jedan od novijih pokuaja kako bi se udovoljilo ovakvih zahtjevima. Autor izraava svoju zahvalnost

www.yogacentar.hr

postojeim prijevodima kao i komentarima Vidyaranye. Nadamo se da e knjiga biti korisna onima
kojima je namijenjena.
Swami Vimuktananda
U Berul Mathu, 10. rujna 1938.god

www.yogacentar.hr

APAROKANUBHUTI ILI SAMOREALIZACIJA ri ankaraarya

1. Klanjam se Njemu, ri Hariju (razoritelju neznanja), Vrhovnom Blaenstvu, Prvom Uitelju,
Iwari, Sveproimajuoj Jednoti i uzroku svih Loki.
2. Ovdje je izloen (nain postizanja) Aparokanubhuti (Samorealizacija) radi stjecanja
konanog osloboenja. Samo onaj koji je ist u svom srcu treba stalno i ustrajno meditirati na
istinu koja se ovdje pouava.
3. etiri preduvjeta (sredstva u stjecanju znanja), kao to su Vairagya (nepristranost) i slino,
ovjek stie zadobivanjem Harijeve (Gospodinove) blagonaklonosti, trezvenou i
obavljanjem dunosti s obzirom na drutveno ustrojstvo i djelokrug.
4. Indiferentnost kakvu gajimo prema tjelesnim izluinama vrane takvu indiferentnost prema
svim objektima uivanja od kraljevstva Brahme do ovog svijeta (s obzirom na njihovu
prolaznost) zovemo doista pravom Vairagyom.
5. Atman (vidjelac, onaj koji je svjestan da je svjestan) samo on je sam po sebi trajan, vieno je u
suprotnosti s njim (tj. prolazno je) takvo se uvjerenje smatra pravim razlikovanjem.
6. Odricanje od elja svagda i uvijek, zove se ama a obuzdavanje svih vanjskih funkcija organa
zove se Dama.
7. Potpuno okretanje od svih objekata osjetila predstavlja vrhunac Uparati-ja, a strpljivo
podnoenje svake tuge ili boli poznato je pod nazivom Titika i vodi do sree.
8. Bezuvjetnu vjeru u rijei vedskih spisa i uitelja (koji ih tumae) zovemo raddha-om, a
koncentracija uma na jedan jedini objekt Sat (tj. Brahman) smatra se Samadhana-om.
9. Kada u se i kako u se Ja, Gospodine moj, osloboditi okova ovog svijeta (tj. roenja i smrti)
takvu goruu elju zovemo Mumukutva.
10. Samo takva osoba koja ima navedene preduvjete (kao sredstva za stjecanje Znanja) treba
stalno kontemplirati s namjerom stjecanja Znanja, elei dobro samome sebi.
11. Znanje se ne postie ni na koji drugi nain nego Viarom, ba kao to ne moemo opaziti
(vidjeti) niti jedan objekt bez svjetla.
12. Tko sam Ja? Kako je ovo (ovaj svijet) stvoreno? Tko je to stvorio? Od ega je stvoren ovaj
svijet? Na taj nain radimo Viaru (postavljanjem pitanja).
13. Ja nisam niti tijelo, kombinacija (pet) elemenata (materije), niti sam ukupnost ula; Ja sam
neto drugo. Na taj nain radimo Viaru (to je put raenja Viare).
14. Sve nastaje iz Neznanja, i sve se otapa u Znanju. Razliite misli (modifikacije Antahkarane)
mora da su Stvoritelj. Tako djeluje Viara.
15. Materija (uzrok) od Koje je stvoreno ovo dvoje (tj. Neznanje i misao) jest Jednota (bez
drugoga), suptilna (nije ju mogue iskusiti osjetilima) i nepromjenjiva Sat (Postojanje) kao to
je i zemlja materijal (uzrok) za lonac i slino. Tako se radi Viara.
16. Budui da sam i ja takoer Jedan, Suptilan, Znalac, Svjedok, Vjeno-Postojei i
Nepromjenjivi, tako nema sumnje da sam ja To (tj. Brahman). Tako izgleda ovo ispitivanje.
17. Atman je doista jedan i bez dijelova, dok se tijelo sastoji od mnotva dijelova; pa ipak ljudi

www.yogacentar.hr

vide (brkaju) ovo dvoje kao jedno! to drugo ako ne ovo moemo nazvati neznanjem? (to li
drugo, ako ne ovo, moemo nazvati neznanjem?)
18. Atman je vladar tijela i nalazi se unutar njega, tijelo je ono kojim se vlada i po prirodi je
vanjsko, pa ipak, itd.
19. Atman je Sve-svjesnost i Svetost, a tijelo je samo meso i uz to je neisto, pa ipak, itd.
20. Atman je (vrhovni) Prosvjetitelj i istoa sama po sebi; za tijelo se kae po prirodi od tmine,
mraka; pa ipak, itd.
21. Atman je vjean, budui da je on Postojanje samo; tijelo je prolazno budui da je tijelo u biti
ne-postojanje; pa ipak, itd.
22. Svjetlost Atmana sastoji se u njegovoj manifestaciji na svim objektima. Njegova blistavost
nije poput svjetlosti vatre ili neeg takvog jer (usprkos takvim izvorima svjetlosti) tama nou
prevladava (na bilo kojem mjestu).
23. Kako je to neobino to se osoba u neznanju zadovoljna miri s idejom da je ona tijelo, dok
shvaa to tijelo kao neto to joj pripada (i stoga je odvojeno od nje) ak poput osobe koja vidi
lonac (zna da je lonac odvojen od nje)!
24. Ja sam uistinu Brahman, staloen, miran, te po prirodi apsolutno Postojanje, Znanje i
Blaenstvo. Ja nisam tijelo, koje je ne-postojee samo po sebi. Ovo mudraci zovu istinskim
Znanjem.
25. Ja sam nepromjenjiv, bez oblika, neokaljan i nisam podloan raspadanju. Ja nisam, itd.
26. Ja nisam podloan ikakvoj bolesti, Ja sam iznad svakog shvaanja, bez ikakvih sam alternativa
i sve-prostirui sam. Ja nisam, itd.
27. Ja sam bez ikakvih znaajki/svojstava ili djelatnosti, Ja sam vjean, trajno slobodan i
neunitiv. Ja nisam itd.
28. U meni nema neistoa, Ja sam nepokretan, bezgranian, svet, neprolazan/vjean i besmrtan
sam. Ja nisam, itd.
29. O neznalice jedna! Zato tvrdi da apsolutno ne postoji blaeni, vjeni Atman, koji je
stanovnik tvog vlastitog tijela, a (oito) razliit od njega, poznat pod nazivom Purua i
dokazan (od strane ruti-ja, te je identian s Brahmanom)
30. O neznalice jedna! Pokuaj spoznati pomou ruti-ja i rezoniranjem svoje vlastito Jastvo,
Puruu, koji je razliit od tijela, (nije praznina ali) pravi oblik postojanja a koji je veoma teko
ostvariti osobama poput tebe.
31. Vrhovni (Purua) znan kao "Ja" samo je jedan dok tijela ima mnogo. Pa kako onda ovo tijelo
moe biti Purua?
32. Dokazano je da sam "Ja" subjekt percepcije dok je tijelo objekt. To znamo iz injenice da,
govorei o tijelu, kaemo "ovo je moje tijelo". Stoga, kako ovo tijelo moe biti Purua?
33. Uvjerenje da je "Ja" (Atman) nepromjenjiv, temelji se na izravnom iskustvu, dok je tijelo
uvijek podlono promjenama. Stoga, kako ovo tijelo moe biti Purua?
34. Mudri ljudi su utvrdili (pravu) prirodu Purue iz tog ruti teksta, "(Nema niega) vieg od

www.yogacentar.hr

Njega (Purue)", itd. Stoga, kako ovo tijelo moe biti Purua?
35. Ponovno nailazimo u ruti tekstu, u Purui Sukti na reenicu "Sve je to uistinu Purua", pa
kako onda ovo tijelo moe biti Purua?
36. Takoer, u Brihadaranyaka-i je reeno da "Purua je potpuno nevezana (ne prianja ni za to)".
Kako moe onda ovo tijelo, s bezbroj neistoa u sebi, biti Purua?
37. Tamo je opet vrlo jasno reeno da je "Purua samo-osvijetljena." Pa kako onda tijelo koje je
inertno (kao mrtva stvar) i osvijetljeno izvana moe biti Purua?
38. tovie, Karma-kanda takoer tvrdi da je Atman razliit od tijela i da je vjean, te da
preivljava i nakon smrti tijela i anje plodove svojih djela (svojih postupaka u ivotu).
39. ak se i suptilno tijelo sastoji od mnogo dijelova i veoma je nestabilno. Ono je takoer objekt
percepcije, promjenjivo je, ogranieno i ne-postojee po prirodi. Pa kako onda ovo moe biti
Purua?
40. Nepromjenjivi Atman, temelj ega (ogranienog ja, zasebnog ja), razlikuje se tako od ova
dva tijela i on je Purua, Iwara (Gospodar svega), Jastvo svega; prisutan je u svakom obliku,
pa ipak ih sve nadilazi.
41. Tako, navoenje razlika izmeu Atmana i tijela (posredno) uistinu potvruje metodom
Tarkaastra-e, realnost pojavnog svijeta. Ali koji se cilj u ljudskom ivotu time postie?
42. Tako je gledite da je tijelo Atman opovrgnuto/oporeknuto navoenjem razlika izmeu
Atmana i tijela. Time je jasno utvrena nestvarnost razlika1 izmeu ovo dvoje.
43. U niti jednom trenutku nije nam doputeno podijeliti Svjesnost, budui da je ona uvijek jedna
te ista Svjesnost. ak je i individualnost Jive lana, poput opsjene sa zmijom u uetu.
44. Zbog neznanja o stvarnoj prirodi ueta, pravo ue nam u trenutku izgleda poput zmije, pa tako
se i ista Svjesnost pojavljuje u obliku pojavnog univerzuma a da se u stvari uope ne mijenja.
45. Ne postoji niti jedan drugi materijalni uzrok ovog pojavnog svijeta osim Brahmana. Stoga,
ovaj cijeli univerzum i nije nita drugo doli sm Brahman.
46. Iz takve izjave (iz rutija) kao: "Sve ovo jest Atman", slijedi da je ideja o proimanom i
proimajuem iluzorna. Ostvarenjem ove vrhunske istine, zar ostaje jo mjesta za razlikovanje
izmeu uzroka i posljedice?
47. Svakako, ruti tekstovi su izravno zanijekali mnogostrukost Brahmana. Utvrivanjem
injenice o uzroku koji nije dualne prirode, kako onda pojavni univerzum moe biti razliit od
njega?
48. tovie, ruti tekstovi osudili su (vjeru u raznolikost) rijeima: "Osoba (zavedena mayom),
vidi raznolikost u ovome (Brahmanu), pa se kree od jedne smrti do druge".
49. Ukoliko su sva bia roena od Brahmana, vrhovnog Atmana, utoliko razumijemo da su bia
doista Brahman.
50. ruti tekstovi jasno tvrde da je jedino Brahman temelj svih raznolikosti imena, oblika i
1

Tijelo ne moe postojati neovisno od Atmana, zapravo postoji samo Atman, ali zbog neznanja smatramo da se
pojavljuje u obliku tijela i slino.
www.yogacentar.hr

djelatnosti.
51. Ba kao to .je kod neke stvari izraene od zlata njena imanentna priroda uvijek zlatna, tako i
kod bia roenog od Brahmana, njegova je priroda uvijek Brahman.
52. Svaki neznalica doivljava strah ini li i najmanju razliku izmeu Jivatmana (individualnog
Ja) i Paramatmana (sveopeg Ja).
53. Pojavljuje li se dualnost kroz neznanje, jedno vidi ono drugo; meutim, ako se sve
identificira/poistovijeti s Atmanom, jedno ne opaa ono drugo, niti u najmanjoj mjeri.
54. U takvom stanju, kad jedan realizira sve u identifikaciji s Atmanom, ne pojavljuju se niti
obmana niti alost, kao posljedica nedostatka dualnosti.
55. ruti tekstovi u obliku Brihadaranyaka-e izjavljuju da je ovaj Atman, Jastvo Svega, doista
Brahman.
56. Ovaj svijet, iako objekt naeg svakodnevnog iskustva te sluei svakoj praktinoj svrsi, je po
prirodi poput svijeta snova nepostojei, budui da je ve u sljedeem trenutku osporavan.
57. San (doivljaj) nestvaran je u budnosti, a budnosti (doivljaja) nema u snu. Oboje meutim, ne
postoji u dubokom snu, a duboki san opet ne moemo iskusiti niti u jednom od njih.
58. Tako su sva tri stanja nestvarna, budui da nastaju stvaranjem/kombiniranjem triju guna;
meutim njihov svjedok (stvarnost koja se nalazi iza njih) jest iznad sviju guna, vjean, jedan
jedini, a to je Svjesnost sama.
59. Ba kao to (nakon nestanka iluzije) se vie ne obmanjujemo videi vr u zemlji ili srebro u
sedefu, tako vie ne vidimo Jiva-u (zasebno bie) u Brahmanu (Apsolutnom Bitku) nakon
realizacije Brahmana (kao svog vlastitog Jastva).
60. Ba kao to je zemlja opisana kao vr, zlato kao zlatna naunica i sedef kao srebro (kad se za
sedef misli da je srebro), tako je i Brahman opisan kao Jiva. (Vidi Rjenik na webu Yoga
Centra.)
61. Ba kao to su plavetnilo neba, voda u fatamorgani, te ovjeji lik na nekom stupu, (potpuno
iluzorni), takav je i univerzum u Atmanu.
62. Ba kao i pojava duha na pustom mjestu, dvorca u zraku, te pojava nekog drugog Mjeseca na
nebu (jest iluzorna), takva je pojava univerzuma u Brahmanu.
63. Ba kao to se voda pojavljuje uborei i u valovima, ili se opet bakar pojavljuje u obliku
zdjele, tako je to Atman koji se pojavljuje u cijelom univerzumu.
64. Ba kao to se zemlja pojavljuje pod imenom vra, ili se konci pojavljuju pod nazivom platna,
tako je to Atman koji se pojavljuje pod imenom univerzuma. Atman se spoznaje negiranjem
imena.
65. Sva svoja djela ovjek obavlja u Brahmanu i putem Brahmana (zbog neznanja on toga nije
svjestan), ba kao to zbog neznanja ljudi ne znaju da vrevi i drugo zemljano posue i nisu
nita drugo doli zemlja/glina.
66. Ba kao to vjeno postoji uzrono-posljedini odnos izmeu gline i glinenog vra, tako
postoji isti odnos izmeu Brahmana i pojavnog svijeta; ovo je ustanovljeno na temelju snage
dokaza svetih spisa i rasuivanja.

www.yogacentar.hr

67. Ba kao to nas na (Svjesnost) zemlje/gline u svom umu sili ideja o vru, tako i (ideja) o
vjeno-sjajeem Brahmanu zabljesne u nama dok kontempliramo o pojavnom svijetu.
68. Atman, premda uvijek ist (za mudraca), izgleda uvijek neist (za neznalicu) ba kao to se
ue uvijek pojavljuje na dva razliita naina za znalca i za neznalicu (koji umilja da je ue
zmija).
69. Ba kao to je vr sav od zemlje, tako je i tijelo graeno od Svjesnosti. Stoga samo neznalice,
bez ikakve svrhe prave podjelu na Jastvo i na Ne-Jastvo.
70. Ba kao to se za ue misli da je zmija i za sedef da je komad srebra, tako neznalica tvrdi da je
Atman odreen tijelom.
71. Ba kao to se o zemlji misli kao o vru (zemljanom vru) i o koncima kao o tkanini, tako je
isto s Atmanom, itd.
72. Ba kao to se o zlatu misli kao o naunici, a o vodi kao o valovima, tako je i s Atmanom, itd.
73. Ba kao to se trupac stabla zabunom smatra ljudskim likom te fatamorgana vodom, tako je i s
Atmanom, itd.
74. Ba kao to se o gomili drvene grae misli kao o kui, a o eljezu kao o mau, tako je i s
Atmanom, itd.
75. Ba kao to vidimo iluziju drveta (kako se odraava) u vodi, tako zbog neznanja vidimo odraz
Atmana u tijelu.
76. Ba kao to za osobu koja plovi u amcu sve izgleda kao da se kree, stoga ona tako i
zakljuuje, itd.
77. Ba kao to se osobi koja boluje od utice bijele stvari ine utima, stoga ta osoba tako i
zakljuuje, itd.
78. Ba kao to osobi s grekom u vidu, sve biva obojeno s tom grekom, stoga ta osoba tako i
rasuuje, itd.
79. Ba kao to nam baklja u brzoj vrtnji izgleda da ima kruni oblik poput sunca, tako mi i
zakljuujemo, itd.
80. Ba kao to sve ogromne stvari na velikoj udaljenosti izgledaju veoma male, tako nam iluzija
izgleda stvarna.
81. Ba kao to svi siuni predmeti gledani kroz lee izgledaju veoma veliki, tako nam iluzija
izgleda stvarna.
82. Ba kao to nam povrina stakla moe izgledati kao voda i obrnuto, tako nam iluzija djeluje
stvarna.
83. Ba kao to osoba zamilja da u dragulju vidi vatru i obrnuto, tako nam iluzija djeluje stvarno.
84. Ba kao to kretanjem oblaka na nebu izgleda kao da se i Mjesec kree, tako nam i iluzija
djeluje stvarno.
85. Ba kao to izgubljena osoba nije u stanju razlikovati etiri strane svijeta na kompasu, tako niti

www.yogacentar.hr

mi zbog iluzije ne vidimo razlike.

86. Ba kao to Mjesec (koji se odraava) u vodi djeluje nepostojano, nae nepostojane misli
navode nas na takav zakljuak.
87. Tako se uslijed neznanja u Atmanu pojavljuje iluzija tijela, koja opet Samo-realizacijom
nestaje u vrhovnom Atmanu.
88. Kad shvatimo da je cijeli univerzum, pokretan i nepokretan, sm Atman, pa tako doe do
negacije postojanja svega drugog, kako onda moemo i nadalje tvrditi da je tijelo Atman?
89. O, prosvijetljeni, provodi svoje vrijeme uvijek kontemplirajui o Atmanu, dok proivljava
sve posljedice Prarabdhe (sudbine); jer nije dobro osjeati se potitenim.
90. Teorija o kojoj ujemo iz svetih spisa, da Prarabdha ne gubi svoju mo ak niti nakon to
osoba stekne znanje o Atmanu, ovime, ne vai vie.
91. Nakon stjecanja znanja o Stvarnosti, Prarabdha doista prestaje postojati, budui da tijelo i
tome slino prestaju postojati; ba kao to se san nakon buenja raspri.
92. Ona karma koju smo zaradili u prethodnom ivotu zove se Prarabdha (koja utjee na sadanji
ivot). Meutim, takva karma ne moe djelovati na Znalca/Upuenoga, jer je on osloboen od
daljnjeg raanja (osloboen ega).
93. Ba kao to je tijelo u snu samo nadopuna (nevano/sporedno) (i stoga iluzorno) tako je i s
tijelom na javi (u odnosu na Atmana). Kako se takvo dodatno/sporedno tijelo uope moe
raati, te shvativi ovo, kako onda jo moemo vjerovati u djelovanje Prarabdhe?
94. Tekstovi Vedante tvrde da je neznanje uistinu materijalni uzrok pojavnog svijeta ba kao to je
zemlja uzrok zemljanom vru. Unitivi jednom takvo neznanje, na osnovi ega da univerzum
i dalje postoji?
95. Ba kao to osoba u zabludi opaa samo zmiju a ne ue, tako i neznalica/neupueni vidi samo
pojavni svijet a da ne spozna stvarnost.
96. Spoznavi jednom pravu prirodu ueta, pojava zmije nestaje; spoznavi temelj stvari, pojavni
svijet potpuno nestaje.
97. Budui da je i tijelo dio pojavnog svijeta (i stoga nestvarno), kako onda Prarabdha moe
postojati? ruti tekstovi govore o Prarabdhi samo zato da bi neznalici mogli bar provizorno
objasniti svijet (pruiti im relativnu istinu).
98. "Sva (dobra i loa) djela ovjeka nestaju kad on shvati da je (Atman) istovremeno i vii i nii."
Jasna upotreba mnoine (djela) u ruti tekstovima takoer negira Prarabdhu.
99. U sluaju da neznalice i dalje inzistiraju na Prarabdhi, oni ne samo da e se zaplesti u dvije
apsurdne postavke ve e riskirati poricanje krajnjih zakljuaka Vedante. Tako bi trebalo
prihvatiti samo ruti tekstove koji prenose istinito znanje.
100. Za postizanje pak ranije spomenutog (znanja), izloit u 15 toaka po kojima treba vjebati
duboku meditaciju, u svako doba.
101. Atmana koji jest apsolutno postojanje i znanje, nije mogue ostvariti bez stalne prakse.
Stoga tragalac za znanjem treba dugo meditirati o Brahmanu, kako bi postigao eljeni cilj.

www.yogacentar.hr

102.-103. Pojedine toke u redoslijedu opisane su na sljedei nain: kontrola osjetila, kontrola
uma, odricanje, utnja, prostor, vrijeme, poloaj, korjensko obuzdavanje tj. sputaj
(Mulabandha), ravnotea tijela, nepokolebljivost vizije; kontrola ivotnih/vitalnih snaga,
povlaenje uma, koncentracija, kontemplacija o Jastvu i potpuna zadubljenost.
104. Obuzdavanje svih osjetila pomou znanja poput: "Sve ovo jest Brahman" s pravom se zove
Yama, i treba ju stalno vjebati.
105. Kontinuirani tk samo jedne vrste msli uz iskljuenje svih ostalih misli, zove se Niyama;
ona uistinu predstavlja vrhovno blaenstvo, a mudri ljudi je redovito prakticiraju.
106. Naputanje ideje o iluzornom univerzumu, spoznavi da je taj univerzum Sve-svjesni Atman,
predstavlja stvarno odricanje koje potuju veliki, budui da se njime trenutno oslobaamo.
107. Mudar ovjek treba biti uvijek jedno s onakvom tiinom iz koje se (odakle se) rijei zajedno s
umom vraaju nazad, a da nisu shvatile/dokuile To (Atmana), a to postiu Yogiji.
108.-109. Tko moe opisati Ono (tj. Brahmana) odakle se rijei vraaju? (Stoga je tiina
neizbjena u opisu Brahmana). Ili ako treba opisati pojavni svijet, ak ni to ne moemo
rijeima uiniti dovoljno dobro. To (bolje da damo alternativnu definiciju) moemo opisati
terminom (znanim mudracima) "priroena" tiina. S druge strane, obdravanje tiine
uzdravanjem od govorenja, uitelji Brahmana odreuju za neznalicu.
110. Ta "samoa" je u stvari prostor gdje univerzum ne postoji niti na poetku, ni na sredini ili na
kraju, nego je proet vjenou.
111. Ne-dualnost (Brahman), tj. nedjeljivo blaenstvo, oznaava se rijeju "vrijeme" budui da
ono uzrokuje postojanje, u treptaju oka, svih bia niih od Brahme/Stvoritelja.
112. Treba znati da je ba ovo pravi stav za meditaciju na Brahmana, kod kojeg je ona spontana i
neprekinuta, a ne neki drugi koji unitava sreu meditanta.
113. Ono to je znano kao uzrok svim biima i kao temelj cijelom univerzumu, ono
nepromjenjivo, s kojim su prosvijetljeni potpuno stopljeni, to smo naziva se Siddhasana.
114. Ono (Brahman) koje je temelj svemu postojanju, i na emu se temelji obuzdavanje uma, zove
se korijenski sputaj (Mulabandha); treba ju uvijek vjebati jer je primjerena za Raja Yogije.
115. Zadubljivanje u jedinstveni Brahman podrazumijeva ravnoteu udova (Dehasamya). Inae,
samo sjedenje uspravno poput osuenog stabla ne predstavlja ravnoteu.
116. Preobrazbom obine vizije u spoznajnu, na svijet treba gledati kao na smog Brahmana. Ovo
je najuzvienija vizija (pogled) a ne ona usmjerena na vrh nosa.
117. Ili, treba usmjeriti viziju/pogled na Ono, gdje prestaje svako razlikovanje Vidioca, Vienja i
Vienog, a ne na vrh nosa.
118. Obuzdavanje svih modifikacija uma, smatrajui sva stanja uma poput itte da su sm
Brahman, zove se Pranayama.
119.-120. Negacija pojavnog svijeta zove se Reaka (izdah), misao "Ja sam doista Brahman", zove
se Puraka (udah), a postojanost misli nakon Purake zove se Kumbhaka (zadravanje daha).
Ovo predstavlja stvarni tk Pranayame za prosvijetljenog, dok neznalica samo mui svoj
nos.

www.yogacentar.hr

10

121. Zadubljenost uma u Vrhovnu Svjesnost, poimanjem Atmana u svakoj stvari, zove se
Pratyahara (povlaenje uma) koju tragaoci za osloboenjem trebaju vjebati.
122. Postojanost uma u realiziranju Brahmana, bez obzira na to kuda um ode, zove se vrhunska
Dharana (koncentracija).
123. Ostavi neovisan o svemu, kao posljedica nepobitne misli "Ja sam doista Brahman", poznato
je pod nazivom Dhyana (meditacija) a njome postiemo vrhovno blaenstvo.
124. Potpuni zaborav svake misli, tako da ju najprije uinimo nepromjenjivom a zatim ju
identificiramo s Brahmanom, zovemo Samadhi ili Spoznaja.
125. Aspirant treba paljivo vjebati meditaciju koja otkriva njegovo prirodno blaenstvo, sve dok
se, pod njegovom punom kontrolom, spontano ne uzdigne u trenutku u kojem se trai njeno
djelovanje.
126. Tada on, najbolji meu Yogijima, postignuvi savrenstvo, oslobaa se svakog vjebanja.
Stvarna priroda takvog ovjeka nikad ne postaje predmet misli ili govora.
127.-128. Dok uvjebavate Samadhi, pojavit e se neizbjeno mnoge prepreke, kao to su:
nedostatak ispitivanja, lijenost, elja za osjetilnim uicima, pospanost, dosada, odvraanje
panje (distrakcije), osjeaj zadovoljstva i osjeaj praznine/tuposti. Onaj koji ezne spoznati
Brahmana treba se polako osloboditi takovih mnogobrojnih prepreka.
129. Razmiljajui o objektu, um se uistinu s njime identificira, pa tako mislei o praznini, on
doista postaje prazan, ali mislei o Brahmanu um postie savrenstvo. Stoga treba stalno
misliti na Brahmana da bi se postiglo savrenstvo.
130. Oni koji odustaju od ovako vrhunske proiavajue misli o Brahmanu, ive uzalud i nalaze
se na istom nivou sa ivotinjama.
131. Uistinu su blaene one kreposne osobe koje najprije postaju svjesne Brahmana a zatim to sve
vie i vie razvijaju. Njih svagdje potuju.
132. Samo oni, kod kojih ova uvijek prisutna svjesnost Brahmana sazrije, dosiu stanje vjenopostojeeg/bivstvujueg Brahmana; tako neto ne moe se postii samo rijeima.
133. Svi oni koji su pametni samo dok o Brahmanu diskutiraju a ne rade nita na ostvarivanju
Brahmana, te su veoma privreni svjetovnim uivanjima, raaju se i umiru stalno iznova,
kao posljedica vlastitog neznanja.
134. Aspiranti koji tee ka spoznaji Brahmana ne smiju niti u jednom trenutku prestati misliti na
Brahmana, ba kao to su to radili Brahma, Sanaka, Suka i drugi.
135. Priroda uzroka svojstvena je (sadrana je u) posljedici, a ne obrnuto; tako je rasuivanjem
utvreno da u nedostatku posljedice i uzrok nestaje takoer.
136. Tada preostaje ta ista stvarnost (Brahman) koja se teko moe opisati rijeima. Ovo treba
stalno iznova pokuavati razumjeti i to najbolje na primjeru zemlje i lonca.
137. Samo na ovaj nain, u osobi istog uma javlja se stanje svjesnosti (Brahmana tj. Apsoluta),
koje se zatim stapa s Brahmanom.
138. Najprije treba traiti uzrok metodom negacije, a zatim ga nai u afirmativnim reenicama,
budui da je on vjeno sadran u posljedici.

www.yogacentar.hr

11

139. Osoba treba doista vidjeti uzrok u posljedici a zatim treba odbaciti kompletnu posljedicu.
Ono to tada ostaje, mudrac osobno postaje.
140. Osoba koja meditira vrlo ustrajno i s vrstim uvjerenjem, postaje dotini predmet meditacije.
Ovo moemo razumjeti iz primjera s osom i crvom. (Drugim rijeima, gusjenica se
preobrazi u leptira mislei o leptiru.)
141. Mudrac treba uvijek razmiljati s velikom panjom o nevidljivom, vidljivom, i svemu
drugom kao o vlastitom Jastvu, koje je Svjesnost sama.
142. Nakon to je reducirao vidljivo na nevidljivo, mudrac treba razmiljati o univerzumu kao o
jednome s Brahmanom. Samo na taj nain e postii vjenu sreu s umom punim svjesnosti i
blaenstva.
143. Time smo opisali Raja Yogu koja se sastoji od (gore spomenute) tri toke. S njom treba
kombinirati Hatha Yogu (za dobrobit) onih ije su svjetovne elje djelomino
priguene/oslabljene.
144. Za one iji je um potpuno proien, Raja Yoga je dovoljna da ih dovede do savrenstva.
istou uma postiu vrlo brzo oni koji su odani svom uitelju i boanstvu.

***
Napomena: Yoga Centar odrava Intenzive Prosvjetljenja te tako zainteresiranima osigurava probojni
trening radi postizanja Samorealizacije.

www.yogacentar.hr