Arthur

Schopenhauer
1788 - 1860

Iracionalizam i pesimizam
Kriza Graanskog svijeta
Svijet je bezumna volja: neizbjean/doivljaj/bol
Objekt je samo objekt, predodba, priin
Bit ovjeka je dana neposredno/ne izvana: u osjeaju,
intuiciji, svijesti= volja

Bit ovjeka: Volja

 Oituje se kao tenja, ali i kao otpor

Volja je primarna, intelekt sekundaran: jer ono to
proturjei srcu ne ulazi u glavu
Pojave se upravljaju po naelu kauzaliteta, ali ne i volja:
Ona je puka volja za ivotom, slijepi nagon...

nastavak

 Volja proizlazi iz trajnog i stabilnog nedostatka, pa

nikada ne moe biti zadovoljena: zato je ivot bol,
nesrea, trpljenje (est dana bijede i sedmi dan
dosade)
Ovaj svijet je najgori od svih moguih (Dante
pakao;raj - nita)
Pjesnici spoznaju s razlogom ivot samo kao borbu, a
onda slijedi smrt

Najvanija teza

 Povijest je besciljno lutanje, niz poraza i razoaranja

(Opozicija Hegelovom napretku, prosvjetiteljskom
optimizmu)
Pod utjecajem Indijske filozofije
Protiv bola nauava askezu, negaciju volje, umrtvljenje,
tiinu, prazninu

Volja kroz povijest

 Samilou, suosjeanjem/opire se egoizmu, potiskuje

obmanu individualne volje (No svjetska volja ee
vjeito podne)
Bezinteresno preputanje doivljaju umjetnosti/katarza;
oslobaa

Dva naina borbe protiv

bola Volje

 Genijalan, strastven, preosjetljiv, osamljen, enomrzac

Neuspjean u rivalstvu s Hegelom, kasnije svjetsko
priznanje
Pesimizmom najbolje izrazio duh razoaranja 19. st.
(Suprotno: optimizam prosvjetiteljstva, iznevjerena
francuska revolucija)

Karakter, iz biografije

 Razoarani i: Byron, Musset /Mise/, Heine, Leopardi,

Pukin, Ljermontov; Schubert, Schumann, Chopin
Duhovit pisac, odlian stilist, postao modom
Utjee na kulturu 19. st., posebno Leopardija i Wagnera
Voluntarizmom i iracionalizmom utjee na filozofiju 19. i
20. st.

nastavak

Schopenhauer

Bista u Frankfurtu

Rodna kua u Gdansku